Istraživanje KEUK 2 (Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom), provedeno u prosincu prošle godine, pokazuje da žene ne obavljaju samo više kućanskih poslova nego u znatno većoj mjeri preuzimaju i odgovornost za organizaciju svakodnevnog obiteljskog života.

Predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić za Hinu je objasnila da novo istraživanje otkriva manje vidljive oblike neravnopravnosti.

– U istraživanju iz 2022. već smo utvrdili vrlo jasnu rodnu podjelu kućanskog rada. Rutinski i svakodnevni poslovi kao što su kuhanje, pranje posuđa, čišćenje, pranje i održavanje rublja dominantno su bili ženski poslovi. Između 90 i 97 posto ispitanih žena obavljalo ih je nekoliko puta tjedno ili svakodnevno – rekla je Kontić.

Novo istraživanje, dodaje, ne pita samo tko obavlja pojedini posao, nego i tko mora primijetiti da nešto treba napraviti, zapamtiti obvezu, organizirati je i provjeriti je li izvršena.

GOTOVO 80 POSTO ŽENA VODI KOMUNIKACIJU SA ŠKOLOM I VRTIĆEM

Razlike su posebno izražene kada je riječ o djeci. Među ženama na koje se ta obveza odnosi, njih 78.5 posto navodi da komunikaciju sa školom ili vrtićem koordiniraju isključivo ili većinom same. Samo 17.8 posto žena kaže da tu odgovornost ravnopravno dijeli s partnerom.

Žene također u 72.2 posto slučajeva većinom ili potpuno preuzimaju praćenje rasporeda dječjih aktivnosti, dok muškarci navode da imaju glavnu ulogu u samo 10.8 posto slučajeva. Slična je situacija s dogovaranjem liječničkih pregleda za djecu. Tu obvezu većinom ili isključivo preuzima 78 posto žena, nasuprot samo 10 posto muškaraca.

Žene češće planiraju i obroke, u 64.5 posto slučajeva, dok muškarci to čine u 18.3 posto slučajeva. Žene u većoj mjeri sastavljaju i popise za kupovinu.

MUŠKARCI DOMINIRAJU SAMO U JEDNOJ KUĆANSKOJ OBVEZI

Organizacija kućnih popravaka i održavanja jedina je promatrana aktivnost u kojoj muškarci imaju glavnu ulogu. Prema istraživanju, 28.1 posto muškaraca navodi da to radi isključivo samo, a još 35.3 posto da uglavnom oni preuzimaju tu odgovornost.

Kod plaćanja režija i računa nema statistički značajne razlike između žena i muškaraca. Muškarci nešto češće preuzimaju glavnu odgovornost za planiranje većih financijskih odluka, poput podizanja kredita ili kupnje automobila. Njih 44.9 posto navodi da su za takve odluke uglavnom ili potpuno odgovorni, dok 46.5 posto parova odluke donosi ravnopravno.

ŽENE PAMTE ROĐENDANE, BRINU O RODBINI I PODSJEĆAJU PARTNERE

Istraživanje je obuhvatilo i takozvani nevidljivi emocionalni rad, odnosno održavanje obiteljskih odnosa i brigu o potrebama drugih članova obitelji.

Više od 69 posto žena navodi da isključivo ili većinom podsjeća članove obitelji na važne datume, poput rođendana i obljetnica. Istodobno 34.4 posto muškaraca priznaje da taj posao pretežno obavlja njihova partnerica.

Većina ispitanika smatra da partneri ravnopravno pružaju međusobnu podršku u stresnim situacijama, njih 68.5 posto, te da podjednako potiču razgovore o obiteljskim problemima, njih 63.5 posto.

Ipak, detaljniji rezultati pokazuju da žene češće preuzimaju inicijativu u održavanju obiteljskih odnosa, brizi o zdravstvenim navikama partnera i drugim svakodnevnim obvezama. Primjerice, 48 posto žena navodi da uglavnom one podsjećaju partnera na prikladan izgled, dok takvu vodeću ulogu navodi samo 5.1 posto muškaraca.

„ŽENE I DALJE NOSE ODGOVORNOST ZA SVAKODNEVNO FUNKCIONIRANJE OBITELJI“

– Ranije istraživanje pokazalo je da žene rade više neplaćenog rada, novo istraživanje detaljnije pokazuje da žene u većoj mjeri nose i odgovornost za upravljanje svakodnevnim funkcioniranjem kućanstva i odnosa. Upravo taj dio rada je najteže vidjeti, mjeriti i obuhvatiti javnim politikama – rekla je Kontić.

Udruga upozorava da takva neravnopravna raspodjela obveza dodatno opterećuje žene i ograničava njihove mogućnosti na tržištu rada.

Smatraju da javne politike ne bi trebale promatrati kućanski rad samo kroz broj sati provedenih u čišćenju, kuhanju i drugim fizičkim poslovima, nego i kroz odgovornost za planiranje i organizaciju obiteljskog života.

– Napretka ima i važno ga je priznati, ali još uvijek postoji značajan raskorak između formalnog unapređenja prava i njihova stvarnog učinka na svakodnevni život obitelji i raspodjelu skrbi između žena i muškaraca – poručila je Kontić.

Dodala je da je potrebno provjeravati dovode li nove mjere i politike do stvarne promjene u raspodjeli kućanskih i roditeljskih obveza.

– Ako žene i dalje ostaju osobe koje u najvećoj mjeri upravljaju dječjim obvezama, skrbi, kućanstvom i emocionalnim životom obitelji, formalno poboljšanje sustava još se nije u potpunosti pretvorilo u rodnu ravnopravnost u svakodnevnom životu – zaključila je Kontić.

Izvor: index.hr/Hina

Foto: Magnific

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio je novu web stranicu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, osmišljenu kao središnje mjesto za pouzdane, jasne i praktične informacije o sudjelovanju u programu i važnosti ranog otkrivanja raka dojke.

Nova web stranica namijenjena je prvenstveno ženama obuhvaćenima nacionalnim programom, ali i ženama koje nisu obuhvaćene programom, zdravstvenim djelatnicima te svima koji žele saznati više o raku dojke, prevenciji i ranom otkrivanju.

Sve informacije o mamografskom pregledu na jednom mjestu

Sadržaj je organiziran tako da korisnicama olakša snalaženje kroz sve korake sudjelovanja u programu – od primitka poziva i pripreme za mamografiju, preko samog pregleda, pa sve do primitka nalaza.

Osim informacija o postupku probira, na stranici se mogu pronaći i sadržaji o čimbenicima rizika, ranom otkrivanju raka dojke te epidemiološkim pokazateljima.

Poseban dio čine odgovori na najčešća pitanja, edukativni sadržaji i razgovori sa stručnjacima različitih područja, koji dodatno približavaju teme povezane s dijagnostikom, liječenjem i očuvanjem zdravlja.

Informirajte se i odazovite na pregled

Iz HZJZ-a pozivaju sve žene obuhvaćene Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke da se odazovu na poziv za mamografski pregled.

Nova web stranica dostupna je na rakdojke.hr, a zainteresiranima pruža informacije koje mogu pomoći u boljem razumijevanju programa i važnosti brige o vlastitom zdravlju.

Izvor i foto:hzjz.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U istom razdoblju 2025. godine evidentirano je ukupno 127 žena žrtava obiteljskog nasilja. U 27 slučajeva provedeni su izvidi zbog kaznenog djela „Nasilje u obitelji“, dok je u 100 slučajeva protiv počinitelja podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja nasilja u obitelji.

Usporedba podataka pokazuje da je u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano 36 žena žrtava manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske u navedenom razdoblju 2026. godine nije evidentirana niti jedna žena žrtva ubojstva, dok je u istom razdoblju 2025. godine evidentirana jedna žena žrtva ubojstva koje je počinio njezin suprug.

ZAJEDNIČKIM DJELOVANJEM DO BOLJE ZAŠTITE ŽRTAVA

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama jučer, 22. rujna, u organizaciji Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar održan je stručni skup na kojem se o problematici nasilja nad ženama i nasilja u obitelji govorilo iz različitih stručnih perspektiva.

Izlaganja su održali profesor psihologije Darko Novalić, magistra psihologije Iva Matić, magistra sociologije i politologije i voditeljica skloništa Udruge „Iris“ Bjelovar Iskra Strčić, magistra kriminalistike Monika Zorić te diplomirana kriminalistica Barbara Vukalović.Kroz stručna izlaganja posebno je istaknuta važnost  međuresorne suradnje i zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija i organizacija uključenih u sustav zaštite i pomoći žrtvama.

Pravodobno prepoznavanje nasilja, dostupnost informacija o mogućnostima zaštite te stvaranje okruženja u kojem će se žrtve osjećati sigurno zatražiti pomoć ključni su za prekid nasilja i sprječavanje njegovih težih posljedica.

PROJEKT „LILY“ – PREKINIMO ŠUTNJU

Ministarstvo unutarnjih poslova kroz preventivni projekt „Lily“ kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na sprječavanje nasilja prema ženama i nasilja u obitelji te senzibilizaciju javnosti o ovom ozbiljnom društvenom problemu.

Projekt se provodi od 2019. godine, a njegov je cilj povezivanje nadležnih državnih tijela, organizacija civilnog društva, pravnih osoba i drugih društveno odgovornih subjekata radi zajedničkog djelovanja u sprječavanju svih oblika nasilja nad ženama.
Jedna od njegovih temeljnih poruka je jasna – nasilje nije privatna stvar i za nasilje nema opravdanja.

Policija kontinuirano radi na zaštiti žrtava, procesuiranju počinitelja, edukaciji policijskih službenika te preventivnim aktivnostima kojima se građane potiče na prepoznavanje i prijavljivanje nasilja.

SVAKA PRIJAVA JE VAŽNA

Svaka žrtva je važna. Svaka prijava je važna.
Žena koja odluči progovoriti o nasilju zaslužuje razumijevanje, podršku i zaštitu, neovisno o tome koliko je nasilje trajalo, u kojem se obliku događalo ili je li ga ranije prijavljivala.

Osnaživanje žrtava znači pružiti im informacije, pomoć i podršku kako bi znale da nisu same te stvoriti okruženje u kojem se mogu bez straha obratiti policiji, drugim nadležnim institucijama i organizacijama koje pružaju pomoć. Prijavljivanje nasilja može biti prvi korak prema prekidu nasilnog odnosa i zaštiti života.

Jednako je važna reakcija osoba koje imaju saznanja ili sumnjaju da netko u njihovoj okolini trpi nasilje. Nasilje nije problem koji treba ostati iza zatvorenih vrata.

Prekinimo šutnju. Prepoznajmo nasilje. Prijavimo ga.

Nasilje možete prijaviti policiji pozivom na broj 192, a u hitnim situacijama pozivom na 112.

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Bjelovar je bogatiji za još jedan moderan beauty salon. U samom središtu grada, u blizini hotela Art’earia, u prostoru koji mnogi pamte kao mjesto na kojem se tijekom Adventa nalazi kućica Djeda Božićnjaka, svoja je vrata otvorio Salon Jana Di, iza kojeg stoji mlada poduzetnica Dijana Ramljak.

Ova simpatična Siščanka odlučila je upravo u Bjelovaru započeti novo životno poglavlje nakon što je deset godina živjela i radila u Njemačkoj. Ondje je, poput brojnih mladih Hrvata, otišla u potrazi za boljim životom, no s vremenom je shvatila da joj je najveća želja vratiti se kući i ostvariti vlastiti san.

Njemačka joj je dala iskustvo, Hrvatska priliku za novi početak

Dijana je Njemačku napustila nakon deset godina života i rada, vođena željom da radi ono što voli – u svojoj domovini.

– Otišla sam s 20 godina u Njemačku, gdje sam živjela i radila deset godina. Međutim, shvatila sam da to nije moj životni put i da se želim vratiti u Hrvatsku. Oduvijek sam sanjala da jednog dana imam svoj salon, a najveća želja bila mi je otvoriti ga upravo u Bjelovaru – priča Dijana.

Priznaje kako je dugo tražila idealan prostor.

– Prošetala sam gradom i dva su mi prostora odmah zapela za oko. Jedan od njih bio je upravo ovaj. Danas mogu reći da se ostvarilo ono što sam godinama priželjkivala – da radim posao koji volim, u vlastitom salonu – kaže.

Od ekonomije do svijeta ljepote

Iako je po struci ekonomistica, ljubav prema šminkanju pratila ju je od malih nogu. Zato je završila školovanje za vizažisticu te godinama stjecala iskustvo koje sada želi prenijeti svojim klijenticama.

U Salonu Jana Di nuditi će profesionalno šminkanje za sve prigode, ali i edukacije za mlade djevojke, učenice te radionice namijenjene ženama koje žele naučiti kako se same našminkati.

– Već sam održala radionicu “Našminkaj se sama” i odaziv je bio odličan. Žene su učile kako uz proizvode koje već imaju kod kuće mogu postići lijep i prirodan make-up. Želim da moj salon bude mjesto gdje će žene steći samopouzdanje, naučiti nešto novo i osjećati se lijepo – ističe.

Dodaje kako je ovo ostvarenje njezina najvećeg sna.

– Ovo je dan kada veliki san postaje stvarnost. Put do ostvarenja snova nije lagan, ali je vrijedan svakog koraka. Zato svima poručujem da slijede svoje snove, koliko god se činili dalekima – govori s osmijehom.

Emotivno otvorenje uz obitelj, prijatelje i blagoslov

Svečano otvorenje okupilo je brojne prijatelje, poznanike i buduće klijentice koji su Dijani došli pružiti podršku na početku njezine poduzetničke priče.

Priznala je kako je pripremila govor, no kada je ugledala sve okupljene, emocije su prevladale.

– Pripremila sam govor, ali kada sam vas sve vidjela, srce mi je bilo toliko puno da su krenule suze radosnice – rekla je okupljenima.

Salon je simboličnim rezanjem vrpce i službeno otvoren, a prije početka rada blagoslovio ga je fra Ivica Berišić iz Župe sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru.

Za Dijanu je ovo mnogo više od otvaranja poslovnog prostora. To je povratak kući, novi početak i dokaz da se snovi, uz puno truda, upornosti i hrabrosti, doista mogu ostvariti.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

U vremenu kada se starost sve češće povezuje s usamljenošću, povlačenjem iz društva i osjećajem beskorisnosti, priče koje pokazuju suprotno imaju posebnu vrijednost. Tema dostojanstvenog starenja danas postaje sve važnija — ne samo kao pitanje zdravstvene i socijalne skrbi, nego i kao pitanje kvalitete života, međuljudskih odnosa i osjećaja pripadnosti zajednici.

Starije osobe nisu teret društva, već njegovi nositelji iskustva, znanja i životne mudrosti. Kada im se pruži prilika za aktivno sudjelovanje u društvu, kreativno izražavanje i druženje, godine doista postaju samo broj.

Jedan takav primjer dolazi iz Gudovca, gdje Centar tradicije, umjetnosti i kreativnosti Gudovac kroz projekt „Aktivno starenje“ okuplja žene treće životne dobi, ali i mlađe članice zajednice, pokazujući koliko su zajedništvo, kreativnost i aktivan život važni za mentalno i fizičko zdravlje starijih osoba.

Projekt se provodi uz potporu Grada Bjelovara kroz program jednogodišnjih projekata i programa udruga, a iza cijele priče stoje energija i predanost predsjednice Centra Vesne Belošević te članica koje svojim primjerom ruše predrasude o starenju.

„Htjeli smo im dati mjesto gdje će se osjećati korisno“

Predsjednica Centra Vesna Belošević kaže kako je ideja projekta nastala iz želje da se starijim osobama omogući aktivan i ispunjen život nakon odlaska u mirovinu.

– Ideja je nastala s ciljem da aktiviramo starije osobe koje su u mirovini, koje više ne rade, ali i dalje imaju želju stvarati, družiti se i učiti nešto novo. Mnoge od njih nekada su puno radile, brinule o obitelji i kući, a sada su se našle u jednom međuprostoru gdje ne znaju čime bi ispunile dane. Mi smo im htjeli ponuditi mjesto gdje će se osjećati korisno i prihvaćeno – govori Belošević.

Dodaje kako se upravo druženje pokazalo najvrjednijim dijelom projekta.

– Najviše reagiraju na zajedništvo. Dođu, sjednu, razgovaraju, gledaju što koja radi, razmjenjuju ideje i uz to stvaraju. Krenule smo s vunom, a onda su same predložile da za ljeto rade končane majice. Stalno dolaze nove ideje i upravo je to ljepota ovog projekta – objašnjava Belošević.

Kreativnost, radionice i nova prijateljstva

Program „Aktivno starenje“ održava se svakog ponedjeljka u prostorijama Centra u Gudovcu, a okuplja između 15 i 20 žena različite životne dobi.

Iako naziv sugerira treću životnu dob, poruka projekta mnogo je šira.

– Svi mi starimo, svaki dan smo sve stariji. No, to ne znači da više ne možemo učiti ili stvarati. Imamo žene koje znaju nevjerojatno puno tehnika ručnog rada i sada to znanje prenose drugima. Važno je samo pružiti ljudima priliku – kaže Belošević.

Osim radionica štrikanja, heklanja, čunčanja čipke, slikanja i dekupaža, članice redovito odlaze na izložbe, putovanja i kulturna događanja.

U planu su i nove aktivnosti poput slikanja u prirodi, rada s glinom pa čak i osnivanja male folklorne skupine.

– Rekle su mi: „Daj da malo pjevamo.“ I zašto ne? Najljepše su upravo pjesme koje smo pjevali u mladosti. Ne trebaju nam ni instrumenti, dovoljan je glas i dobro društvo – govori kroz osmijeh predsjednica Centra.

Važnost mentalnog zdravlja i izlaska iz samoće

Poseban dio projekta usmjeren je i na očuvanje mentalnog zdravlja starijih osoba.

U planu su radionice i predavanja stručnjaka o demenciji, očuvanju pamćenja i načinima pomoći osobama starije životne dobi.

– Poslije pedesete godine stvarno osjetiš promjene. Dolazi menopauza, zaboravljanje, sve ide malo sporije. Djeca više ne trebaju mamu kao prije i onda žene ponovno traže same sebe. Upravo zato je važno druženje i izlazak iz četiri zida – iskreno govori Belošević.

„Čovjek jednostavno osjeti da živi“

Da projekt nije samo još jedna radionica „za umirovljenike“, potvrđuju i same članice Centra.

Vesna Marinkov u programu sudjeluje od samog početka i kaže kako joj je upravo druženje promijenilo svakodnevicu.

– Najvažniji su smijeh, razgovor i zajedništvo. Uvijek nešto novo naučimo, razmjenjujemo znanja i putujemo. Naučile smo čunčati čipku, radile svilene marame, točkanje, slikale smo… nema što nismo probale, a uz sve to obišle smo puno mjesta po našoj zemlji, ali i izvan nje. Čovjek jednostavno osjeti da živi – govori Marinkov.

Iako ima 63 godine, kaže kako za starost nema vremena.

– Imam domaćinstvo, vrt, vozim traktor, obrađujem zemlju, idem u kino, kazalište i na koncerte. Ne dam se – kaže kroz osmijeh.

„Najvažnije je druženje“

Među članicama od samog početka je i Nevenka Varga.

– Ovo ženama znači jako puno. Dođemo, sjednemo, popijemo kavu, razgovaramo i vrijeme odmah brže prođe. Ručni radovi su samo dio svega, najvažnije je druženje. Naravno da uvijek ima ljudi koji misle da gubimo vrijeme, ali kad vide što napravimo, onda kažu da je prekrasno – govori Nevenka.

Prisjetila se i školskih dana kada su djevojčice učile šivati, heklati i kuhati.

– Mi smo u šestom razredu na domaćinstvu učili heklati, šivati, vaditi krojeve i kuhati. Prve kremšnite koje i danas pečem naučila sam tada. Voljela bih da današnja djeca opet imaju takve predmete jer su to korisne stvari za cijeli život – kaže Varga.

„Kad si među ljudima, ne razmišljaš o problemima“

Lidija Dokić smatra kako upravo aktivnost i stalna uključenost čuvaju čovjeka od osjećaja starosti.

– Uz ovakav tempo nemaš vremena razmišljati o godinama. Uvijek nešto radiš, učiš, družiš se i okružen si pozitivnim ljudima. To je najbolja terapija. Kad imaš razlog izaći iz kuće i biti među ljudima, ne razmišljaš o bolovima i problemima – govori Lidija.

Dodaje kako su putovanja, radionice i zajedničke aktivnosti postale sastavni dio života članica Centra.

– Nebo je granica. Nakon gline smislit ćemo nešto novo. Bitno je da postoji volja i zajedništvo – zaključuje.

Mjesto gdje su vrata uvijek otvorena

U vremenu kada se često govori o problemima starije populacije, primjer iz Gudovca pokazuje koliko male zajednice mogu napraviti veliku razliku.

Dostojanstveno starenje ne znači samo zdravstvenu skrb ili sigurnu mirovinu. Ono znači imati mjesto gdje si dobrodošao, gdje te netko čeka, gdje možeš stvarati, smijati se, učiti i osjećati da još uvijek pripadaš svijetu oko sebe.

Upravo to žene iz Gudovca već godinama uspješno dokazuju, a svima koji im se žele pridružiti poručuju da su vrata Centra otvorena svakog ponedjeljka u prostorijama uz mjesni dom u središtu Gudovca.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

Istraživale životne priče znamenitih žena

Tijekom projekta učenice su istraživale život i rad dvanaest znamenitih žena koje su svojim znanstvenim doprinosom, ali i borbom protiv društvenih stereotipa, ostavile snažan trag u povijesti matematike i znanosti.

Kroz međuškolsku suradnju učenice su samostalno proučavale njihove biografije, uspjehe i prepreke s kojima su se susretale na svom profesionalnom putu.

Projekt su stručno vodile profesorice Branka Mišir i Petra Kovačević Hruškar, koje su učenice usmjeravale tijekom cijelog procesa rada.

Matematiku pretvorile u umjetnost

Posebnost projekta leži u tome što su učenice matematička pravila proporcija i konstrukciju zlatnog reza primijenile u likovnom izražavanju. Rezultat su autentični portreti znanstvenica koje su učenice naslikale prema vlastitom doživljaju.

Uz umjetnički dio projekta, učenice su povezale matematiku i fiziku rješavajući problemske zadatke vezane uz energiju fotona, periode rotacije i brzinu, pokazujući pritom znanje iz statistike, geometrije i realnih brojeva kroz praktične primjere iz stvarnog života.

Izradile i jedinstveni školski kalendar

Kao završni dio projekta učenice su izradile jedinstveni školski kalendar u kojem su objedinjeni životopisi znanstvenica, matematički zadaci i likovni radovi.

Svaki mjesec sadrži QR kodove koji vode do digitalnih biografija znamenitih žena, čime je projekt dodatno obogaćen suvremenim digitalnim sadržajem.

Projektom su učenice razvijale kritičko promišljanje o ravnopravnosti spolova u znanosti te poslale jasnu poruku kako je matematika dostupna svima i može biti zabavna, kreativna i inspirativna.

Izložba „Žene u matematici“ ostaje otvorena u školskoj knjižnici do kraja svibnja, a posjetitelji mogu razgledati sve radove i portrete koje su učenice izradile tijekom projekta.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Medicinska škola Bjelovar

Sinoć je u Gudovcu vladala posebna atmosfera – ispunjena emocijama, ponosom i zajedništvom. Nekadašnja Udruga žena Gudovac, koja je kroz godine prerasla u Centar tradicije, umjetnosti i kreativnosti Gudovac, obilježila je deset godina uspješnog djelovanja.

Desetljeće rada koje je započelo skromnom idejom okupljanja i očuvanja tradicije danas je preraslo u snažnu i prepoznatljivu priču. Od prvih koraka do danas, ova vrijedna zajednica izrasla je u mjesto susreta, stvaralaštva i njegovanja kulturne baštine.

Okupljene je s posebnim emocijama pozdravila predsjednica Centra Vesna Belošević, prisjetivši se početaka i puta koji je bio obilježen trudom, odricanjem i zajedništvom.

– Deset godina možda zvuči kao broj, ali za nas su to godine smijeha, učenja, rada i srca koje smo utkale u sve što radimo. Počele smo skromno, s idejom da čuvamo ono što nas povezuje – tradiciju, običaje i ljudsku toplinu. Danas stojimo pred vama kao zajednica koja je rasla i razvijala se – istaknula je.

Posebnu zahvalnost uputila je brojnim prijateljima i udrugama koje su ih pratile i podržavale kroz sve ove godine, naglasivši kako su zajedničkim radom i suradnjom stvarali brojne projekte, izložbe i događanja.

Tijekom deset godina djelovanja članice su ostvarile niz radionica, izložbi, predstava i suradnji. Njihove su ruke stvarale ljepotu u svili, čipki, pisanicama i brojnim drugim oblicima tradicijskog i umjetničkog izraza. Posebno mjesto zauzima i njihova dramska skupina koja je svojim nastupima donosila emociju i osmijehe publici.

– Snaga udruge nije u pojedincima, nego u ljudima“, poručila je Belošević, predstavljajući članice koje čine srce ove priče. Prisjetili su se i onih koje danas više nisu aktivno uključene, ali su svojim radom ostavile dubok trag.

U znak zahvalnosti dodijeljene su i povelje članicama koje su posebno doprinijele razvoju udruge i njezinu prerastanju u centar tradicije i kreativnosti.

Ova obljetnica, kako je naglašeno, nije samo pogled unatrag, već i pogled u budućnost. Cilj ostaje isti – očuvati tradiciju, poticati kreativnost i stvarati prostor u kojem svatko može pronaći svoje mjesto i izraziti se.

Večer je nastavljena u vedrom tonu uz predstavu „Život je lutrija“, koja je dodatno obogatila program i razveselila okupljene.

Priča koja je započela očuvanjem gudovačke pisanice s vremenom se razvila u širok spektar aktivnosti – od oslikavanja velikih uskrsnih jaja i tradicijskih motiva, preko izrade čunčane čipke i oslikavanja tekstila, do slikanja, pisanja i kazališta. Kroz udrugu je prošlo pedesetak žena, dok danas aktivno djeluju dvadeset i četiri članice.

Iza svakog njihovog projekta stoji i svakodnevni život ispunjen obvezama, zbog čega je svaki njihov dolazak i angažman još vrjedniji. Upravo zato, zahvalnost i međusobna podrška temelj su njihova rada.

Novi prostor u kojem danas djeluju dodatno je osnažio njihov rad i zajedništvo. Dom izgrađen još 1973. godine ponovno je postao mjesto okupljanja i stvaranja, baš kako su to nekada zamislili njegovi graditelji.

Unatoč izazovima modernog vremena i sve manjem interesu mladih za uključivanje u rad zajednice, članice Centra ne odustaju. Njihova misija ostaje jasna – čuvati tradiciju i podsjećati koliko su zajedništvo, kultura i pripadnost važni.

Jer kada se spoje volja, trud i srce, nastaje priča koja traje – i koja se, poput ove gudovačke, nastavlja pisati i dalje.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Povijest borbe za prava žena

Korijeni Dana žena sežu u početak 20. stoljeća, kada su žene u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama počele organizirati prosvjede tražeći bolje radne uvjete, pravo glasa i jednaka prava.

Jedan od ključnih trenutaka bio je prijedlog njemačke aktivistice Clara Zetkin na konferenciji socijalističkih žena u Copenhagen 1910. godine da se ustanovi međunarodni dan posvećen borbi za prava žena. Ideja je brzo prihvaćena, a već sljedeće godine milijuni žena diljem Europe obilježili su prvi Dan žena.

Kasnije je datum 8. ožujka postao simbol borbe i solidarnosti žena širom svijeta. Ujedinjeni narodi službeno su ga priznali 1975. godine.

Dan žena danas

Danas se Dan žena obilježava u više od 100 zemalja svijeta. U mnogim državama organiziraju se:

• javne rasprave o pravima žena
• edukativne kampanje
• prosvjedi i inicijative za ravnopravnost
• kulturni i društveni događaji

Istovremeno, mnogi ga obilježavaju i na osobnoj razini – darivanjem cvijeća, čestitki i izražavanjem zahvalnosti majkama, partnericama, kolegicama i prijateljicama.

Ipak, aktivisti često podsjećaju da Dan žena nije samo dan pažnje, već i podsjetnik na izazove koji još postoje: razlike u plaćama, nedovoljnu zastupljenost žena u politici i poslovnom vodstvu te borbu protiv nasilja nad ženama.

Zašto je ovaj dan i dalje važan

Iako je postignut značajan napredak u području prava žena, mnogi stručnjaci i organizacije naglašavaju da ravnopravnost još nije u potpunosti ostvarena. Upravo zato Dan žena ostaje važan simbol borbe za pravednije društvo.

Ovaj dan podsjeća da su prava koja danas često uzimamo zdravo za gotovo – poput prava glasa, obrazovanja ili rada – rezultat dugogodišnje borbe generacija žena.

Poruka Dana žena

Međunarodni dan žena nije samo datum u kalendaru. On je prilika da se:

• oda priznanje ženama koje su mijenjale društvo
• podsjeti na važnost jednakih prilika
• potakne daljnji napredak prema ravnopravnosti

Jer ravnopravnost žena nije samo žensko pitanje – ona je temelj pravednog i naprednog društva za sve.

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Događaj će biti upriličen u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar, na adresi Poljana dr. Franje Tuđmana 8 u Bjelovaru, a okupit će stručnjakinje koje će govoriti o ulozi i doprinosu žena u razvoju obrazovanja kroz povijest.

U raspravi će sudjelovati:

🎤  dr. sc. Štefka Batinić

🎤  Valerija Turk-Presečki

🎤  Jela Kusaković

🎤  Iva Ban

🎤  Jasna Tolnaj

Okrugli stol otvorit će prostor za promišljanje o povijesnim okolnostima u kojima su žene gradile svoje mjesto u obrazovnom sustavu, ali i o njihovom utjecaju na razvoj školstva i društva u cjelini. Sudionice će kroz različite perspektive predstaviti primjere ženskog djelovanja u obrazovanju te potaknuti raspravu o važnosti prepoznavanja i vrednovanja tog doprinosa.

Organizatori pozivaju zainteresiranu javnost da se pridruži događaju i sudjeluje u razgovoru o temi koja povezuje povijest, obrazovanje i društveni razvoj.

 Foto: ChatGPT – ilustracija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Cilj Spikaonice je istaknuti ključnu, ali često nevidljivu ulogu žena u ruralnim sredinama te potaknuti svijest o njihovom doprinosu razvoju zajednica. Obilježavanje ovog dana prilika je za podsjećanje na važnu ulogu žena u poljoprivredi, očuvanju obitelji i života na selu. Iako su temelj ruralnih zajednica, žene se i dalje često suočavaju s neravnopravnošću i ograničenim pristupom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i resursima.

Na Spikaonici će se razgovarati o životu žena u ruralnim područjima kroz povijest i danas, s posebnim naglaskom na osvješćivanje mladih o važnosti njihove uloge u društvu, izazovima života na selu i održivom razvoju.

Gošće Spikaonice bit će:

• Aleksandra Knežević, dopredsjednica Udruge „Nova nada“ Starih Pavljana

• Ljubica Vukelić, članica Udruge

• Ljerka Jurić, članica Udruge i vlasnica etno kuće

• Ivana Plašć, vlasnica OPG-a Plašć

Program će voditi knjižničarka Tatjana Petrec uz Branku Mikačević, višu knjižničarku. U sklopu događanja održat će se i uvodna igra „Svi smo mi različiti, ali jednako vrijedni“, koja će učenike potaknuti na promišljanje o različitosti i međusobnom uvažavanju. Slijedi predstavljanje gošći i razgovor o ulozi žena na selu, njihovoj važnosti za zajednicu i održivom razvoju ruralnih područja.

Međunarodni dan žena na selu obilježava se od 2007. godine odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, s ciljem podizanja svijesti o doprinosu žena ruralnim zajednicama i razvoju društva u cjelini.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: freepik