Članovi Matice umirovljenika Bjelovar – Podružnice „Ban Josip Jelačić” kupališnu sezonu u novim bjelovarskim toplicama Wellovar otvorit će u četvrtak, 15. listopada. Za svoje članove Podružnica je osigurala besplatan ulaz, dok će ostali sudionici ulaznicu platiti pet eura.

Otvorenje kupališne sezone bit će prilika za zajedničko druženje, opuštanje i uživanje u novim sadržajima Geotermalnog sportsko-rekreacijskog parka Wellovar u Velikom Korenovu.

Okupljanje je predviđeno u četvrtak, 15. listopada, u 8 sati na ulazu u toplice, a vrijeme kupanja trajat će od 8 do 13 sati.

Za članove ulaz plaća Podružnica

Za članove Podružnice „Ban Josip Jelačić” ulaz je besplatan jer će trošak ulaznica u cijelosti podmiriti Podružnica. Ostali zainteresirani koji nisu članovi za ulaznicu će izdvojiti pet eura.

Iz Podružnice pozivaju umirovljenike i prijatelje da ponesu kupaću opremu i dobro raspoloženje te im se pridruže u zajedničkom otvaranju kupališne sezone.

Za dodatne informacije i prijave zainteresirani se mogu obratiti predsjednici Podružnice Mileni Čapo ili dopredsjednici Mariji Klimpak.

Otvorenje kupališne sezone tako će biti prilika da umirovljenici provedu ugodno prijepodne, druže se i upoznaju s ponudom novog bjelovarskog kupališnog kompleksa.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Udruga Glas poduzetnika (UGP) i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) u subotu, 10. listopada, organiziraju prosvjed „Dosta je nameta“ u Zagrebu. Okupljanje je najavljeno u 12 sati na Zrinjevcu, a organizatori pozivaju poduzetnike, obrtnike, radnike, umirovljenike, poljoprivrednike, iznajmljivače, studente i druge građane.

Kako poručuju organizatori, cilj prosvjeda je upozoriti na rast troškova života i poslovanja, porezna i administrativna opterećenja te, kako navode, česte promjene pravila koja dodatno otežavaju poslovanje.

Među njihovim zahtjevima su manje porezno opterećenje rada, manje administracije, veća pravna sigurnost i odgovornije trošenje javnog novca. Posebno ističu i nezadovoljstvo pravilima vezanim uz bazne, odnosno sidrene cijene.

„Pustite nas da radimo“

Na konferenciji za medije uoči prosvjeda predsjednik UGP-a Bruno Samardžić poručio je da poduzetnike ne treba promatrati kao problem koji treba dodatno regulirati, već kao ljude koji stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju i pune državni proračun.

– Pustite nas da radimo. Poduzetnici su Hrvatska. Kada sputavate njihovu konkurentnost i tržišnu utakmicu, posljedice ne snose samo poduzetnici, nego i radnici, građani i svi koji ovise o državnom proračunu – rekao je Samardžić.

Upozorio je i na, kako smatra, sve veći teret administracije.

– Trošimo sate, dane i mjesece na nove naljepnice, obrasce i obveze. Umjesto toga trebamo razgovarati o produktivnosti, konkurentnosti i tome kako ljude i državu učiniti bogatijima – poručio je.

Traže manje opterećenje rada

Dario Kožul, član Upravnog odbora UGP-a, posebno je govorio o opterećenju plaća i stvarnom trošku rada.

– Radnik vidi koliko mu je sjelo na račun, ali to nije sve što je poslodavac platio za njegov rad. Moramo razgovarati o tome koliko ljudima ostaje za život, koliko država uzima i što za taj novac dobivamo – kazao je Kožul.

Organizatori među ostalim traže smanjenje poreznog opterećenja rada, povećanje osobnog odbitka te smanjenje drugih davanja, uz veći naglasak na odgovorno trošenje javnog novca.

Kristina Bakula, članica Upravnog odbora UGP-a, poručila je da žele više novca radnicima, manje administracije i veću pravnu sigurnost.

„Ne želimo promjene preko noći“

Iz UGP-a poručuju kako njihov prosvjed, prema njihovom tumačenju, nije usmjeren samo na jedan propis ili jednu skupinu, već na širi problem poslovnog okruženja i učestalih promjena pravila.

– Tražimo da se poduzetnici i građani više ne tretiraju kao statisti u tuđim odlukama. Tražimo da nas se sasluša. Tražimo da se propisi izrađuju s ljudima koji po njima moraju živjeti i raditi – poručuju.

Prosvjed će se održati u subotu, 10. listopada u 12 sati na zagrebačkom Zrinjevcu, a organizatori pozivaju građane da im se pridruže.

Izvor i foto: Udruga Glas poduzetnika – Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Umirovljenici iz bjelovarske Podružnice „Ban Josip Jelačić“, koja djeluje u sklopu Matice umirovljenika Bjelovar, proteklih su dana uživali u jednodnevnom izletu u Terme Tuhelj. Spoj odmora, kupanja, opuštanja i upoznavanja bogate povijesti Hrvatskog zagorja bio je prilika za predah od svakodnevice, ali i za druženje koje članovi podružnice posebno cijene.

Odmor u termalnim bazenima i wellnessu

Terme Tuhelj, smještene u Hrvatskom zagorju, poznato su odredište za odmor i rekreaciju. Bjelovarski izletnici imali su priliku uživati u kompleksu s unutarnjim i vanjskim bazenima te iskoristiti sadržaje namijenjene opuštanju i odmoru.

Dio sudionika vrijeme je proveo u termalnoj vodi, dok su drugi uživali u wellness sadržajima i ugodnom ambijentu ovog popularnog izletišta.

Od nekadašnjih „bogečkih toplica“ do modernog kompleksa

Posjet Tuheljskim Toplicama bio je i prilika za upoznavanje zanimljive prošlosti ovoga kraja. Termalni izvori nekada su bili poznati pod nazivom „Smrdečke toplice“, zbog karakterističnog mirisa sumporovodika, dok su ih u narodu nazivali i „bogečkim toplicama“. U njima su se nekada besplatno kupali siromašniji stanovnici zagorskog kraja.

Danas su Terme Tuhelj moderan kompleks koji objedinjuje kupališne, wellness i ugostiteljske sadržaje, a posjetiteljima nudi spoj odmora i rekreacije.

Poseban povijesni i arhitektonski ugođaj ovom području daje dvorac Mihanović, barokno zdanje iz 18. stoljeća koje se nalazi u neposrednoj blizini termalnog kompleksa.

Zajednički ručak i druženje za kraj izleta

Nakon jutarnjih sati provedenih na bazenima, uslijedio je zajednički ručak u hotelskom restoranu. Uz razgovor, smijeh i ugodno druženje, članovi podružnice nastavili su dan ispunjen opuštanjem i dobrim raspoloženjem.

Poslijepodne je ponovno bilo rezervirano za bazene, šetnju i druženje, a upravo su zajednički trenuci i stvaranje novih uspomena ono što ovakve izlete čini posebnima.

Puni lijepih dojmova, bjelovarski umirovljenici vratili su se kući nakon dana provedenog u odmoru, druženju i upoznavanju zagorskih posebnosti. Izlet je još jednom pokazao koliko su zajednička putovanja važna za aktivan društveni život i očuvanje prijateljskih veza u umirovljeničkim danima.

Tekst: Javorka Grgić

Foto: Marija Klimpak i Milena Čapo

Kako bi Lovrakov centar u Velikom Grđevcu dočarali iz fokusa posjetitelja, obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca te umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog, koji su sretni i zadovoljni i puni dojmova otišli iz Velikog Grđevca

U sklopu projekta ‘Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim’, koji provodimo uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, dosad smo na Bjelovar.info pažnju posvetili manifestaciji Lovrakovi dani kulture i ustanovi ‘Kulturni centar Mato Lovrak‘ koja upravlja Lovrakovim centrom. Dva su to nositelja glavnih sadržaja koji Veliki Grđevac čine vidljivim daleko izvan njegovih granica.

U ovom tekstu ćemo poznati Lovrakov centar u Velikom Grđevcu predstaviti iz fokusa njegovih posjetitelja, kojih je, kako se to slikovito kaže, ‘od sedam do 77 godina’. Obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca i umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog.

Vlak i mlin glavni su motivi posjetitelja

Podsjetit ćemo da se Lovrakov centar, u kojemu je postavljena željeznička kompozicija kao kulisa romana ‘Vlak u snijegu’ i izgrađen mlin koji dočarava ‘Družbu Pere Kvržice’, nalazi oko kilometar i po jugoistočno od središta općine i glavni je motiv dolaska posjetitelja u tu malu općinu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neovisno dolaze li individualno ili organizirano, mogu birati hoće li sami razgledati Centar ili sudjelovati u kojoj od dviju ponuđenih vođenih tura, te sudjelovati u radionicama.

One koji odaberu stručno vođene ture u Lovrakovu centru dočekuju interpretatorice baštine Kristina Dushaj i Helena Lovrak. Potonja, koja je ujedno i voditeljica Centra, kaže kako posjetiteljima pričaju o Mati Lovraku, njegovom stvaralaštvu i utjecaju na generacije učenika. Kreću od kompozicije gdje interpretiraju ‘Vlak u snijegu’, a potom kod mlina i ‘Družbu Pere Kvržice’.

–Priče povezujemo sa životom, kakav je bio u prvoj polovici 20. stoljeća, u vrijeme dok je Lovrak živio u Velikom Grđevcu. Slijedi obilazak ‘Staze prijatelja prirode’. Ondje posjetitelje povezujemo s prirodom, a posebno učenike sa školskim predmetima poput hrvatskog jezika, prirode, povijesti, geografije-kaže voditeljica H. Lovrak, inače supruga daljnjeg rođaka slavnog pisca. Ovisno o njihovim željama mogu sudjelovati u radionicama: izrade lutkica od komušine, ‘Vlakom do reciklaže’ ili radionici mlinara, ali i u kvizu ‘Družba znanja’.

Naučili raditi lutke od komušine

U Lovrakovu smo centru zatekli učenike trećih i četvrtih razreda OŠ Antuna Mihanovića iz Klanjcu i OŠ Josip Broz iz Kumrovca.

Noa Sušec iz Klanjca je pročitao i ‘Vlak u snijegu’ i ‘Družbu Pere Kvržice’ i pogledao oba filma. Obje su mu priče dobre jer odašilju važne poruke.

–Poručuju da su važni sloga i dogovor te da uvijek valja slušati djecu-kaže Noa. U Velikom Grđevcu mu je jako zanimljiv bio vlak, jer je, kaže, jako sličan onomu iz filma. Žao mu je bilo što nije mogao i ući u nj.

Mari Grilec, ‘četvrtašici’ iz kumrovečeke škole, najomiljeniji lik Lovrakovih romana je Milo Dijete. Fabula romana u kojoj djeca obnavljaju mlin joj je odlična, pa je uživala obilazeći ga u Velikom Grđevcu. Tei Špoljar iz Klanjca svidjela se i radionica u izradi lutaka od komušine.

–Nikad to nisam radila ! Bilo je jako zanimljivo-kazala je Tea.

Laura Čukac iz Klanjca je već rano naučila tko je Mato Lovrak.

–Kao jako maloj tata mi je čitao knjige i redovito pitao tko je napisao. Kad sam pogrešno odgovorila, ispravio me pa sam naučila kako se pisac zove-kazala je iskreno. A, gledala je i Anku Brazilijanku i bez problema nam detaljno ispričala sadržaj. Oduševljena je Velikim Grđevcem.

–Vozili smo se vlakićem za turiste, posjetili školu, vidjeli vlak, mlin, šetali smo po šumi, igrali se. Ručali, sudjelovali u radionici, kvizu i igrama. Bilo je super !-kazala je, također poručivši da bi željela vidjeti vlak i iznutra.

Doživljaj Centra će ih još jače povezati s Lovrakom

Nastavnica razredne nastave iz OŠ Josipa Broza Kumrovec Marina Sušec je sigurna da je posjet Velikom Grđevcu odlična prilika učenicima da dodatno dožive Lovrakova djela.

–Prvi put smo ovdje. Izuzetno smo zadovoljni pristupom i organizacijom. U trećem i četvrtom razredu obrađujemo Lovrakova djela čitajući knjige i gledajući filmove, koje poslije uspoređujemo i analiziramo. Djeci su Lovrakova djela jako zanimljiva jer piše jezikom primjerenim i bliskim djeci, a susreću i likove svoje vršnjake- kazala je M. Sušec. Dodaje da će posjet Centru učenike još više povezati s Lovrakom i njihovim dijelima.

U vlaku i mlinu uživaju i umirovljenici

Lovrakov je centar često odredište i starijih, ne samo djece. Ondje smo zatekli članove Matice umirovljenika Sveti Ivan Žabno, koji su radosno obilazili kompoziciju, mlin, kupovali suvenire, hodali Stazom prijatelja prirode.

Ivan Poljak kaže da je već kao odrastao gledao ‘Vlak u snijegu’. I na njega je film ostavio velik dojam.

–Kad su ostali bez vođe, učitelja, ti mali ljudi, iako u trenutku podijeljeni, pronašli su rješenje i pomogli vlakovođi da krenu dalje. To je primjer kako bi trebalo biti među svim ljudima. Riječi: ‘Kad se male ruke slože, sve se može!’ govore sve. Dodao bih da bi velike mogle još bolje !-kazao je.

Dolazak u Lovrakov centar u njemu je pobudio sjećanja na putovanja u Križevce vlakom koji je vukla upravo lokomotiva koja sada krasi velikogrđevački Centar.

–Trebalo bi svakom piscu koji je svojim riječima pozitivno utjecao na ljude odati ovakvu počast. Ne znam ima li, primjerice Matoš takvo što, ali svakako je lijepo da je ova mala općina uredila prostor za svog Matu Lovraka–kazao je I. Poljak.

I, njegovu sumještanku Milicu Vitković, koja je pročitala knjigu i film pogledala nekoliko puta, posjet je podsjetio na mlade dane.

–Sin je isto uživao u knjizi i filmu. Često sam ovuda prolazila putujući prema Požegi, ali nikada nisam imala vremena stati. No, sad je došao trenutak i za to. Prelijepo je ovdje-iskrena je M. Vitković.

U Veliki Grđevac došli pod vodstvom velikogrđevačke snahe

Umirovljenike iz Svetog Ivana Žabnog u Lovrakov je centar u sklopu šire ekskurzije vodila velikogrđevačka snaha, Snježana Besedić, nastavnica njemačkog jezika, koja je 1976. godine prošlog stoljeća sa suprugom Velikogrđevčaninom, preselila u Sveti Ivan Žabno.

-Presretna sam kad god dođem u Veliki Grđevac. Tu sam provela lijepo vrijeme radeći u školi. Uvijek smo suprug i ja rado dolazili na Lovrakove dane kulture, jer je načelnik bio moj učenik-kazala je S. Besedić. Dodaje da je sretna što je izgrađen Lovrakov centar u kojemu uvijek pronalazi lijepa sjećanja.

S obzirom na to da je Lovrakov centar i cijeli projekt očuvanja Lovrakove baštine u Velikom Grđevcu u usponu, s najavljenim planovima koji će donijeti još novina i atrakcija, o kojima ćemo više govoriti u narednom ujedno i završnom tekstu, ne sumnjamo da će posjetitelja u budućnosti biti još i više. Možda i od tri do 93 !

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.  

Tekst: Michael Palijan

Foto: Michael Palijan i KUC Mato Lovrak

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gotovo 300 tisuća eura vrijedan trogodišnji projekt donosi niz besplatnih aktivnosti i stručnih sadržaja za starije osobe – od tjelovježbe, plesa i zbora do fizioterapije, psihosocijalne podrške, savjetovanja i pomoći u ostvarivanju prava

Matica umirovljenika Daruvar, u partnerstvu s udrugom Ždralice i Domom za starije i nemoćne osobe Ljudevite pl. Janković, započela je provedbu projekta „Aktivni u zlatnoj dobi“, kojim se starijim osobama želi omogućiti aktivniji, sadržajniji i kvalitetniji život, ali i pružiti konkretna podrška u svakodnevnim situacijama.

Trogodišnji projekt vrijedan gotovo 300 tisuća eura financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, a aktivnosti su usmjerene na potrebe starijih osoba i umirovljenika.

No, „Aktivni u zlatnoj dobi“ nije samo još jedan program aktivnosti. Iza projekta stoji šira ideja – da se starost ne promatra isključivo kroz potrebu za pomoći, nego i kroz mogućnost sudjelovanja, druženja, učenja i ostajanja aktivnim članom zajednice.

Matica istodobno provodi i projekt „Mreža podrške za zlatne godine“, a aktivnosti ta dva projekta međusobno su povezane. Zajedno donose širok program sadržaja – od tjelovježbe, plesa, zbora i dramskih aktivnosti do kreativnih radionica, predavanja, psihosocijalne podrške, fizioterapije, savjetovanja i pomoći u ostvarivanju različitih prava.

Iza svega toga nalazi se jednostavna, ali važna poruka – omogućiti starijim osobama da ostanu uključene u život zajednice, da imaju gdje doći, s kim razgovarati, nešto naučiti, pokrenuti se, ali i potražiti pomoć kada im je potrebna.

Kako će izgledati prvi mjeseci provedbe projekta i što sve Matica priprema, pojasnila je projektna koordinatorica Ines Lukić.

Prvi mjeseci ključni za postavljanje temelja

– Prvi mjeseci provedbe projekata „Aktivni u zlatnoj dobi“ i „Širenje mreže“, financiranih iz ESF+, ključni su za postavljanje stabilnih temelja i konkretno će izgledati kao intenzivna faza mobilizacije, administracije i inicijalnog privlačenja korisnika. Kako je temelj obaju projekata aktivno starenje, u prvom tromjesečju fokus je na tome da se osiguraju svi preduvjeti kako bi starije osobe imale sigurno, poticajno i stručno vođeno okruženje. To znači zapošljavanje i uvođenje u rad voditelja projekta, koordinatora aktivnosti te stručnih suradnika, predavača, psihologa, trenera, fizioterapeuta, dirigenta i drugih izvoditelja, ovisno o pojedinim aktivnostima – objašnjava koordinatorica Lukić.

Početak projekta, pritom, ne znači samo početak radionica. Iza svake aktivnosti nalazi se čitav niz organizacijskih i administrativnih poslova koji moraju biti provedeni kako bi projekt mogao kvalitetno funkcionirati.

– Prije nego što započne ijedna radionica ili pružanje socijalne usluge na terenu, projektni tim mora izraditi, usvojiti i strukturirati velik broj internih akata, rješenja, odluka i obrazaca koji su temelj za pravno opravdanje troškova pred Posredničkim tijelima. Tu su odluke, ugovori, obrasci, izjave, privole, potpisne liste i sve ostalo što prati provedbu ovako velikog projekta. Tu su i početni sastanci projektnog tima i partnera, detaljna raspodjela zaduženja, hodogrami i komunikacijski protokoli. Paralelno se opremaju prostori i nabavlja sve što je potrebno za provedbu aktivnosti, od rekvizita za tjelovježbu i materijala za kreativne radionice do opreme potrebne za različite druge sadržaje – pojašnjava Lukić.

Važan dio početka projekta bit će i informiranje javnosti. Matica planira koristiti letke, plakate, lokalne medije i društvene mreže kako bi do programa došle i osobe koje dosad nisu bile uključene u rad udruge.

Od tjelovježbe do zbora, plesa i kreativnih radionica

Dio aktivnosti već je dobro poznat korisnicima Matice, a održavat će se na različitim lokacijama u Daruvaru.

Vježbanje uz kineziologa provodi se u maloj dvorani Češkog doma u Masarykovoj ulici, plesne večeri održavaju se u Društveno-kulturnom centru ili velikoj dvorani Češkog doma, a streljaštvo u Gradskoj streljani u Kolodvorskoj ulici.

U prostorijama Matice održavaju se, među ostalim, zbor, dramske i kreativne aktivnosti, pikado, nabaci kolut, viseća kuglana, šah, kartanje, radionice i predavanja, dok će korisnicima biti dostupne i usluge fizioterapeuta te drugi stručni sadržaji.

– Lokacije su navedene u našem mjesečnom kalendaru, a sudionici uvijek mogu nazvati naš ured na broj 043 331 203 i informirati se o svemu što ih zanima. Lokacije su već dobro poznate našim aktivnim sudionicima, a nastojimo da program bude što dostupniji. Ovim projektom nisu osigurana sredstva za organizirani dolazak osoba koje žive izvan središta Daruvara, ali to nama nikada nije bio problem. Tko god se javi, dobro nam je došao i uvijek ćemo se potruditi da svima omogućimo druženje. Ponekad se korisnici sami organiziraju i podijele prijevoz, a ponekad dogovorimo autobus, što nas posebno veseli – kaže Lukić.

Zainteresiranima je najjednostavniji način za praćenje programa Facebook stranica Matice, dok se sve dodatne informacije mogu dobiti i telefonom.

Posebno je važna poruka da uključivanje nije rezervirano samo za one koji su već godinama dio Matice.

Vrata Matice otvorena su i za male, svakodnevne probleme

Jedan od važnih dijelova projekta je informacijski kutak, zamišljen kao mjesto na kojem starije osobe mogu dobiti informacije i pomoć u različitim područjima – od zdravlja i socijalnih prava do mogućnosti rada nakon odlaska u mirovinu, dostupnih usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kulturnih programa i drugih sadržaja namijenjenih starijima.

No, pomoć ne mora uvijek biti vezana uz neku veliku životnu ili institucionalnu prepreku.

– Naša vrata i inače su otvorena za njihove upite i probleme, a to ne mora nužno biti pitanje za određenu instituciju. Radi se i o tome da nam netko dođe jer ne zna popuniti neki obrazac, ne zna ukucati bon u mobitel, treba poslati e-mail svom liječniku ili poslati osobne nalaze u neku bolnicu diljem Hrvatske. Sve to mi obavljamo i inače. U informacijskom kutku umirovljenici će moći dobiti informacije o različitim područjima koja ih zanimaju, uključujući zdravlje, socijalna prava, mogućnosti ostvarivanja socijalnih usluga, mogućnost rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu, dostupne programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te kulturno-umjetničke aktivnosti. Želimo da znaju da ne moraju sami tražiti odgovore na svako pitanje – ističe Lukić.

Upravo takva pomoć može biti važna starijoj osobi koja se teško snalazi u digitalnom svijetu ili ne zna kome se obratiti za određenu informaciju.

Projekt zato ne obuhvaća samo organizirane aktivnosti i druženja, nego i stvaranje svojevrsne mreže podrške u svakodnevnom životu.

Usamljenost, novac, zdravlje i digitalni jaz među najvećim problemima

Dugogodišnji rad s umirovljenicima pokazao je u Matici da potrebe starijih nisu samo pitanje slobodnog vremena. Iza potrebe za druženjem često stoje puno dublji problemi – usamljenost, financijska ograničenja, narušena fizička i psihička vitalnost te sve izraženiji digitalni jaz.

– Tijekom dugogodišnjeg rada Matice umirovljenika Daruvar i analize potreba na terenu detektirana su tri ključna problema daruvarskih umirovljenika koja su ujedno i glavni razlog pokretanja novih projekata. To su duboka socijalna isključenost i osjećaj usamljenosti, financijska ograničenja i narušena fizičko-psihička vitalnost te izražen digitalni jaz i rizik od financijskih prijevara. O svakoj od tih točaka moglo bi se puno govoriti, ali mislim da smo potrebu za ovakvim programima najbolje dokazali upravo radom Matice i projektima koje smo pripremali i za koje su nam odobrena sredstva – zaključuje koordinatorica Lukić.

Zato se među aktivnostima nalaze i one koje izravno potiču fizičku aktivnost, ali i one koje stvaraju prostor za razgovor, kreativnost i društveni kontakt.

Korisnicima će, primjerice, biti dostupni kineziolog, fizioterapeut, voditelj dramskih i kreativnih aktivnosti, psihosocijalna podrška u grupnom i individualnom obliku, predavanja, pravna savjetovanja, dirigentica i glazbenici za plesne večeri.

– Posebno mi je drago što Matica ima aktivne i vrijedne korisnike kojima sada možemo osigurati ono što bez financijske potpore često nije moguće. Možemo platiti dirigenticu i sve ono što je potrebno zboru, audioopremu, autobus, kotizacije, garderobu, kajdanke. Možemo osigurati fizioterapeuta, kineziologa, voditelja dramske i kreativne aktivnosti, predavača psihosocijalne podrške, i grupne i individualne. Vjerujte mi, to nije suhoparno kako možda zvuči, a ljudima omogućuje besplatne konzultacije koje inače doista puno koštaju. Tu su i glazbenici za plesne večeri te pravnica za savjetovanja starijih osoba – navodi Lukić.

Nije riječ samo o aktivnosti – važno je osjećati da nekome pripadate

U Matici pritom naglašavaju da svaka aktivnost ima svoju vrijednost, čak i kada na prvi pogled djeluje kao obična razonoda.

Ljudi se okupljaju jer vole pjevati, plesati, igrati šah ili karte, vježbati, glumiti ili sudjelovati u kreativnim radionicama. No upravo kroz takva okupljanja nastaju društvene veze koje su mnogim starijim osobama iznimno važne.

– Kada nemamo financijsku podršku, svaku je aktivnost teško održavati i tu se radi o tome da, sa ili bez projekata i programa, imamo ljude starije životne dobi koji se okupljaju i druže iz istih interesa i oni će se okupljati dok im zdravlje to dopušta. Tu priča, naravno, ne staje. Svaka aktivnost ima pozadinu. Treba osigurati naknadu za prijevoz na druženja, manifestacije, natjecanja i smotre, zatim opremu, kotizacije i sve ostalo što je potrebno. Dodatna je čar kada ti ljudi nakon cijele godine treninga, uvježbavanja, pjevanja ili glumačkog stvaralaštva odu i pokažu što su radili, a za to se mi brinemo – ističe naša sugovornica s iskrom u očima.

Kako do onih koji još nisu došli?

Jedan od najvećih izazova bit će doprijeti do starijih osoba koje nisu članovi Matice, koje žive povučenije ili se dosad nisu uključivale u organizirane aktivnosti.

U Matici računaju na suradnju s institucijama poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Doma zdravlja, ali i na druge lokalne kanale – župe, ljekarne, trgovine, partnerske institucije, ali i ono što nazivaju metodom „umirovljenik za umirovljenika“.

– Mislim da se rad i trud Matice sve više prepoznaje jer se dobar glas brzo širi. Novi korisnici često vide plakate ili za nas čuju od drugih, a upravo je usmena predaja među umirovljenicima jako važna. Netko dođe, vidi da mu je lijepo, upozna ljude i onda o tome kaže susjedi, prijatelju ili poznaniku. Tako se krug širi. Važno nam je doprijeti i do onih koji dosad nisu bili dio nikakvih aktivnosti i pokazati im da ovdje mogu doći bez obzira na to jesu li članovi Matice – ističe Lukić.

„Svi će biti primljeni, nema odbijanja“

Zainteresirani se u aktivnosti mogu uključiti prema rasporedu koji je već objavljen, a iz Matice poručuju da će nastojati primiti sve koji se žele uključiti.

– Raspored je već objavljen, ali pratite našu Facebook stranicu i, ako vam nešto nije jasno, nazovite nas. Što se tiče slobodnih mjesta, svi će biti primljeni, nema odbijanja. Naravno, postoje aktivnosti kod kojih smo prostorno ili organizacijski ograničeni, primjerice kada je riječ o autobusu ili kapacitetu Češkog doma. Ako tada nema mjesta, osoba će odmah biti upisana za sljedeću aktivnost – poručuje Lukić.

Projekt „Aktivni u zlatnoj dobi“ tako ne donosi samo novi raspored aktivnosti. Njegova je ambicija povezati ljude, stručnjake, udruge i institucije te stvoriti širu mrežu podrške u kojoj starija osoba može pronaći i društvo i informaciju i stručnu pomoć.

Jer aktivno starenje nije samo pitanje toga koliko će netko biti fizički aktivan. Jednako je važno imati razlog izaći iz kuće, mjesto na koje možete doći, ljude koji će vas saslušati i osjećaj da ste i dalje važan dio zajednice.

Upravo se na tome temelje i projekti Matice umirovljenika Daruvar – da zlatne godine ne budu godine povlačenja, nego razdoblje u kojem još uvijek ima mjesta za nova poznanstva, nova znanja, aktivnosti, pjesmu, ples, razgovor i podršku.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Iz SDP-a Bjelovar upozoravaju na demografsko starenje, usamljenost i potrebu za boljom zdravstvenom i socijalnom skrbi te predlažu konkretne mjere za starije osobe

Svake godine 1. listopada obilježava se Međunarodni dan starijih osoba, koji je ustanovila Opća skupština Ujedinjenih naroda kako bi se istaknula uloga starijih osoba u društvu, zaštitila njihova prava te potaknulo stvaranje okruženja prilagođenih njihovim potrebama.

Tim povodom oglasio se SDP Bjelovar, ističući potrebu za stvaranjem društva za sve dobi te većom uključenošću starijih osoba u život zajednice.

„Društvo za sve dobi“

Iz SDP-a Bjelovar poručuju da se za stvaranje „društva za sve dobi“ treba djelovati kroz tri ključna područja – razvoj, zdravlje i stvaranje poticajnih okruženja za starije osobe.

Poseban naglasak stavljaju na vidljivost, uključenost i sudjelovanje starijih osoba u kreiranju budućnosti Bjelovara, ističući kako je njihovo stručno i životno iskustvo izuzetno vrijedno i korisno za zajednicu.

Hrvatska se suočava sa starenjem stanovništva

Hrvatska se posljednjih desetljeća suočava s kontinuiranim starenjem stanovništva. Prema najnovijoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2025. prosječna starost stanovništva Hrvatske iznosila je 44,7 godina, pri čemu je prosječna starost muškaraca bila 42,9, a žena 46,4 godine. Udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosio je 23,1 posto.

Demografski trendovi vidljivi su i u podacima o rođenima i umrlima. U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine bilo 32.479 živorođene djece, dok je umrlo 50.007 osoba. Prirodni prirast bio je negativan, odnosno Hrvatska je prirodnim putem izgubila 17.528 stanovnika.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, demografske projekcije do 2100. godine obuhvaćaju različite moguće scenarije, pri čemu će na buduće kretanje stanovništva utjecati, među ostalim, fertilitet, smrtnost i migracije.

Usamljenost i socijalna izolacija

U SDP-u Bjelovar upozoravaju i na problem usamljenosti i društvene izolacije starijih osoba, koji može imati posljedice na njihovo zdravlje i kvalitetu života.

Kako navode, starije osobe često se suočavaju s gubicima članova obitelji i prijatelja, smanjenjem društvenih kontakata nakon umirovljenja, ali i financijskim teškoćama. Završetak radnog vijeka pritom može značiti i gubitak svakodnevnih kontakata, rutine i društvenog okruženja koje je osoba imala tijekom zaposlenja.

Upravo zato, smatraju u SDP-u, uz materijalnu sigurnost potrebno je razvijati i sadržaje koji potiču društvenu uključenost, aktivno i zdravo starenje te sudjelovanje starijih osoba u zajednici.

SDP traži Dom za starije i nemoćne u Bjelovaru

Kao jednu od konkretnih mjera SDP Bjelovar ističe potrebu izgradnje Doma za starije i nemoćne u Bjelovaru.

– Tražimo da se kroz sinergiju ulaganja u javne usluge poboljšaju uvjeti života naših baka i djedova izgradnjom Doma za starije i nemoćne u Bjelovaru – navode iz SDP-a Bjelovar.

Ističu i važnost pravednog pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, kao i aktivnog i zdravog starenja.

– Od ključne je važnosti podržavanje aktivnog, zdravog starenja, povećanje poštovanja prema starijim osobama, poticanje njihove društvene uključenosti te njihova doprinosa i sudjelovanja u zajednici. Tražimo da se osigura pravedan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, a ne da umirovljenik starije životne dobi čeka zdravstveni pregled po par godina – poručuju iz SDP-a.

Prijedlog za umirovljenike i prijevoz do Wellovara

U priopćenju se osvrću i na jučerašnje svečano otvorenje Wellovara, kao i na najavljene cijene ulaznica za umirovljenike.

Iz SDP-a Bjelovar traže da cijena ulaznice za umirovljenike iznosi pet eura za tri sata kupanja tijekom cijelog dana, a ne samo u dopodnevnim terminima.

Također predlažu organiziranje redovite autobusne linije od Autobusnog kolodvora do Wellovara, koja bi za starije osobe s područja Bjelovara bila besplatna.

– Želimo društvo u kojem će starije osobe biti vidljive, uključene i aktivne te u kojem će njihovo iskustvo i znanje biti prepoznati kao važan dio razvoja Bjelovara – poruka je SDP-a Bjelovar povodom Međunarodnog dana starijih osoba.

Predsjednik SDP-a Bjelovar
Nenad Nekvapil

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Poznate melodije i veseli ritmovi privukli su građane koji su večer odlučili provesti na otvorenom, uz glazbu i dobro raspoloženje. Članovi zbora i orkestra svojim su nastupom ispunili prostor kod paviljona pjesmom, a publika je uživala u poznatim melodijama.

Program je protekao u opuštenoj atmosferi, uz pjesmu i druženje, a nastup je još jednom pokazao kako glazba okuplja generacije i unosi živost u gradsko središte.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Posjetitelje očekuje glazbeni program i druženje na otvorenom, a koncert je prilika da se uz poznate melodije provede ugodna večer u središtu grada. Ulaz je slobodan.

Organizatori pozivaju građane da se pridruže koncertu i uživaju u glazbenom programu kod paviljona.

Foto: Bjelovarska srca i Bećari

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u Jabučeti dodijeljena priznanja najzaslužnijima, a načelnik Danijel Kovačec predstavio brojne realizirane projekte i planove za budućnost Općine Kapela

Dan Općine Kapela obilježen je svečanom sjednicom Općinskog vijeća održanom u Jabučeti, kojoj su nazočili brojni uzvanici i gosti – saborski zastupnici, predstavnici županijske i lokalne vlasti, počasni građani Općine Kapela, bjelovarski graničari Husari, sinjski alkari te brojni prijatelji Općine.

Svečanost je bila prigoda za osvrt na ono što je u proteklom razdoblju napravljeno, ali i za predstavljanje projekata koji bi trebali obilježiti daljnji razvoj Općine Kapela. Dodijeljena su i priznanja najzaslužnijima.

Svečanu sjednicu otvorio je načelnik Općine Kapela Danijel Kovačec, koji je pozdravio sve uzvanike i zahvalio Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije na sufinanciranju projekata.

Kako je istaknuo, zahvaljujući tom sufinanciranju udio Općine u projektima smanjen je s 15 na 7,5 posto, što, rekao je, za općinski proračun ima veliko značenje.

Vrtić vrijedan za budućnost Općine

Jedna od tema kojoj je načelnik posvetio značajan dio svog govora bio je novi Dječji vrtić „Veseli planet“, čije je otvorenje bilo u središtu ovogodišnjeg obilježavanja Dana Općine.

Kovačec je podsjetio kako je proračun Općine oko 1,2 milijuna eura, dok je za vrtić izdvojeno 300 tisuća eura. Uz to, Općina godišnje za njegovo funkcioniranje izdvaja oko 400 tisuća eura, što je, naglasio je, otprilike trećina izvornog proračuna Općine.

Za upis djece bila su raspisana dva poziva, a u vrtić je upisano 64 djece, većinom s područja Općine Kapela, uz četvero ili petero djece s područja Grada Bjelovara.

Načelnik se osvrnuo i na komentare vezane uz cijenu vrtića, ali i na pitanja roditelja koji su djecu upisali u vrtiće izvan Općine.

– Mi smo imali dva poziva, međutim, neki roditelji nisu htjeli upisati svoje dijete u naš vrtić. Ja nikome ništa ne osporavam, mogli su se prijaviti – kazao je Kovačec.

Govoreći o kadru, istaknuo je da u vrtiću radi osam odgojiteljica, od kojih su tri stručne, dvije su završile studij za učiteljicu razredne nastave, dok su ostale tri studentice.

– Nitko se ne mora za djecu bojati i dosad nisam imao pritužbe roditelja niti za jednu tetu – poručio je načelnik.

Istodobno je pohvalio Dječji vrtić Ciciban iz Bjelovara i vlasnicu Senku Ivanušec, zahvalivši im na pomoći prilikom otvaranja vrtića u Kapeli.

A planovi za „Veseli planet“ tu ne završavaju. Načelnik je najavio proširenje vrtića za još dvije prostorije, kako bi se osiguralo dovoljno prostora za svu djecu s područja Općine.

Zaželi, ulice, igrališta i nova ulaganja

Među projektima koje je načelnik istaknuo nalazi se i program Zaželi, koji je završio u srpnju. Kovačec je kazao kako je najavljeno da bi država trebala nastaviti njegovo sufinanciranje i sljedeće godine, do novog programskog razdoblja, koje se očekuje 2028. godine.

Posebno je zahvalio svim sudionicima projekta, istaknuvši kako do njega dolaze informacije starijih korisnika koji su zadovoljni pruženom pomoći i s nestrpljenjem očekuju nastavak projekta.

Općina nastavlja ulagati i u komunalnu infrastrukturu. Kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice uređuju se ulice, a trenutno su u tijeku radovi u Ulici Svetog Florijana, gdje se izvodi kanalizacija koja je, prema riječima načelnika, u završnoj fazi.

Istaknuo je i pomoć Ministarstva graditeljstva u završnoj fazi izgradnje pješačke staze u Starčevljanima.

Nastavljaju se i ulaganja u sadržaje za djecu. Nakon što je prošle godine završeno igralište ispod crkve u Kapeli, Ministarstvo demografije financira izgradnju dječjeg igrališta u Srednjim Mostima.

– Polako budemo uređivali i dječja igrališta jer unazad dvije godine nismo imali niti jedno, a sada ih već imamo nekoliko – kazao je Kovačec.

Potpore mladim obiteljima i projekti koji tek dolaze

Načelnik je najavio i nastavak mjera usmjerenih prema mladim obiteljima. Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje u natječaju za mlade obitelji u ruralnim područjima, kroz koji se može ostvariti potpora za kupnju nekretnine ili rekonstrukciju postojeće.

Općina se prijavila i na natječaj Fonda za zaštitu okoliša za semafor za mjerenje brzine u Starčevljanima, gdje je, nakon asfaltiranja, povećana brzina vožnje.

– Puno je toga što provodimo, ali imamo i neke za budućnost – poručio je načelnik.

Među planovima su i prijave na natječaje vezane uz energetsku obnovu javnih zgrada i protupotresnu obnovu. Općina je za te projekte prijavila društvene domove u Donjim Mostima, Gornjim Sredicama i Jabučeti te staro vatrogasno spremište za koje je, kako je kazao Kovačec, potrebno riješiti pitanje statičke sigurnosti.

Uz to, Općina ima građevinsku dozvolu za poslovni inkubator, a do kraja godine planira se prijava i na natječaj vezan uz turističku infrastrukturu.

Novi Vatrogasni centar, stambeno zbrinjavanje mladih i sportski sadržaji

Planovi sežu i dalje. Uz Dom u Kapeli Općina je kupila parcelu na kojoj se planira streljana za veliki kalibar i dva poslovna prostora.

Na mjestu gdje je nekada bila stara škola planira se izgradnja novog Vatrogasnog centra, dok je Općina kupila i jedan stari objekt u kojem se planira urediti zgrada za stambeno zbrinjavanje mladih.

Općinsko vijeće donijelo je i odluku kojom je Dom u Starčevljanima dan na raspolaganje Udruzi umirovljenika, a sredstva za uređenje su osigurana. Nakon pristiglih ponuda, planira se uređenje sadržaja koji uključuju igralište za tenis, košarku i svlačionicu.

No, među najzanimljivijim najavama svakako je ona o bazenu.

– Mi tu nećemo stati. Imamo u planu graditi i bazen pokraj vrtića jer treba našu djecu od malih nogu učiti plivati i da imaju bolje uvjete – rekao je Kovačec.

Uz infrastrukturne projekte, Općina nastavlja i sa svojim mjerama potpore stanovništvu, među kojima su sufinanciranje nabave školskog pribora te božićnice i uskrsnice za umirovljenike.

Načelnik je na kraju posebno pohvalio vatrogasce te zahvalio svima koji ga podržavaju, kako je rekao, već 17 godina.

Brojni uzvanici na svečanoj sjednici

Okupljenima su se na svečanoj sjednici obratili i zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Marija Jungić, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ivan Bota, počasni građani Općine Kapela general Mladen Markač i Siniša Širac, saborski zastupnici Željko Lacković i Stipo Mlinarić.

Obilježavanje Dana Općine Kapela time nije završeno. Program se nastavlja tijekom vikenda, uz sadržaje posvećene vinu, sportu, tradiciji, druženju i obiteljima, a završava u ponedjeljak, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa.

Subota u znaku vina i glazbe

U subotu, 12. rujna, program se nastavlja na ribnjaku Starčevljani.

Od 10 sati održavat će se ocjenjivanje vina, rakija i likera, dok je u 12 sati na rasporedu „Vinska škola – Prvi susret s vinom“.

Večernji program počinje u 19 sati, uz glazbeno-zabavni program Siniše Biška.

Nedjelja donosi sport i seoske igre

U nedjelju, 13. rujna, od 8 sati održava se natjecanje u sportskom ribolovu u Starčevljanima, u organizaciji Udruge „Bilogorska sela“.

U 12 sati slijedi natjecanje u visećoj kuglani u organizaciji Udruge „Umirovljenika Kapela“, a od 14 sati na rasporedu su seoske igre.

Na ribnjaku Starčevljani u 16 sati održat će se izbor najbolje štrudle i dizanog kolača, dok će u 16.30 sati biti objavljeni rezultati ocjenjivanja vina.

Proslava završava misom

Obilježavanje Dana Općine Kapela završava u ponedjeljak, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa.

U 11 sati u crkvi sv. Marije Magdalene u Kapeli bit će služena sveta misa, ujedno i proslava blagdana Uzvišenja Svetoga Križa. Misu će predvoditi bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak.

Ovogodišnji program Dana Općine Kapela tako objedinjuje svečane, kulturne, sportske i zabavne sadržaje, ali i ono najvažnije – pogled prema budućnosti kroz ulaganja u djecu, obitelji, infrastrukturu i kvalitetu života stanovnika Kapele.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Općina Kapela slavi budućnost: Otvoren dječji vrtić „Veseli Planet“, načelnik Kovačec nije skrivao emocije

Predsjednik Županijskog odbora HSU-a BBŽ-a Nedeljko Kuštović istaknuo je kako je cilj konferencije upoznati građane, a posebno umirovljenike, s rezultatima dosadašnjeg političkog djelovanja stranke, ali i predstaviti daljnje planove usmjerene na poboljšanje standarda i kvalitete života umirovljeničke populacije.

Kuštović je naglasio kako HSU kroz sudjelovanje u vladajućoj većini nastoji svoje zahtjeve pretočiti u konkretne mjere i zakonske promjene.

– Zahvaljujući tome što smo u koaliciji s vodećom strankom na razini države, ali i na razini Bjelovarsko-bilogorske županije, HSU je kroz politički rad, pregovore i sudjelovanje u donošenju zakona uspio ostvariti brojne svoje zahtjeve. Time je položaj umirovljenika unaprijeđen kroz niz konkretnih mjera – rekao je Kuštović.

Kao jednu od važnijih promjena izdvojio je novu formulu usklađivanja mirovina. Dosadašnji omjer 70:30 zamijenjen je od 1. srpnja 2025. godine omjerom 85:15, čime se, istaknuo je, želi osigurati povoljnije usklađivanje mirovina s rastom plaća i troškova života.

Kuštović je među ostvarenjima izdvojio i trajni godišnji dodatak na mirovinu, koji je uveden od 2025. godine i čija je visina vezana uz godine mirovinskog staža. Prvi takav dodatak, podsjetio je, isplaćen je krajem prošle godine za više od 1,2 milijuna umirovljenika.

Govoreći o promjenama koje izravno utječu na primanja umirovljenika, istaknuo je i ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina nakon navršenih 70 godina, koje je na snazi od 1. siječnja 2026. godine.

– Time je, prema našem mišljenju, ispravljena dugogodišnja nepravda prema ljudima koji su ranije otišli u mirovinu, a potom godinama ostajali trajno penalizirani – rekao je Kuštović.

Dodao je kako su od početka ove godine invalidske mirovine povećane za 10 posto, dok su najniže mirovine dodatno povećane za tri posto u sklopu mirovinske reforme. Među promjenama je izdvojio i povećanje dodatnog staža za majke, pa se od 1. srpnja 2025. godine za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje 12 mjeseci dodatnog staža, umjesto dotadašnjih šest mjeseci.

Kuštović se osvrnuo i na poboljšanje položaja korisnika obiteljskih mirovina, kao i na mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine.

– Umirovljenicima koji navrše 65 godina omogućeno je zadržavanje pola mirovine uz rad u punom radnom vremenu, kao i zadržavanje punog iznosa mirovine za rad na pola radnog vremena. Smatramo da je pravo izbora ključno. Onaj tko želi i može raditi treba za to biti nagrađen, a ne kažnjen – istaknuo je Kuštović.

Posebno se osvrnuo i na ulaganja u centre za starije osobe te razvoj institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi. Prema podacima koje je iznio, u dvije godine izgrađeno je odnosno pokrenuta je izgradnja 18 centara i domova za starije, s približno 1.800 mjesta trajnog smještaja i oko 4.500 korisnika različitih oblika izvaninstitucionalne pomoći.

Govoreći o razdoblju pandemije, energetske krize i visoke inflacije, Kuštović je podsjetio i na jednokratne dodatke umirovljenicima, kojih je, prema podacima Vlade, tijekom kriznih godina isplaćeno 11, ukupne vrijednosti gotovo 800 milijuna eura.

Mirovine, prema podacima HSU-a, značajno porasle

Na konferenciji je iznio i podatke o rastu mirovina. Prosječna sveukupna mirovina bez međunarodnih ugovora, naveo je, od 2016. do kolovoza 2026. godine povećana je za 113,5 posto – s 357,87 na 763,94 eura.

Od 1. srpnja 2025. do kolovoza ove godine prosječna mirovina povećana je za dodatnih 18,4 posto, s 645,22 na 763,94 eura.

Još izraženiji rast, prema iznesenim podacima, bilježi prosječna najniža mirovina, koja je od 2016. do kolovoza 2026. povećana za 140,8 posto – s 208,52 na 502,19 eura.

Kuštović je kao jedan od sljedećih važnih ciljeva HSU-a izdvojio ukidanje poreza na mirovine, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.

– HSU godinama traži potpuno ukidanje poreza na mirovine. Dogovoreno je da se od 1. siječnja 2027. godine ukine porez na dohodak na mirovine, čime će umirovljenicima koji danas plaćaju porez cijeli iznos mirovine ostajati na raspolaganju – rekao je.

Među budućim ciljevima izdvojio je i prvi Zakon o starijim osobama, čijom bi se izradom, prema njegovim riječima, prvi put na jednom mjestu sustavno uredila prava, položaj i zaštita starijih građana.

Kuštović je podsjetio i na mjere koje se odnose na besplatan željeznički prijevoz umirovljenika i osoba starijih od 65 godina, program ugradnje dizala u višestambene zgrade te besplatan prijevoz otočnih umirovljenika prema kopnu.

Na kraju se osvrnuo i na lokalnu razinu, pohvalivši vodstvo Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije zbog razvoja i ulaganja.

– Lijepo je vidjeti da se Bjelovar gradi i razvija, kao i Bjelovarsko-bilogorska županija. Sve je to jako dobro ne samo za najmlađe, već i za nas starije osobe i umirovljenike – kazao je Kuštović.

Široki: Problemi umirovljenika i dalje postoje

Na konferenciji je govorila i županijska vijećnica te predsjednica bjelovarske podružnice Sindikata umirovljenika Ana Široki, koja je naglasila kako ostvarene mjere ne znače da su svi problemi hrvatskih umirovljenika riješeni.

Istaknula je potrebu daljnjeg rasta mirovina, smanjenja lista čekanja za domove za starije te bolje dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi. Poseban problem, rekla je, i dalje predstavljaju troškovi hrane, stanovanja, energije i lijekova koji su velik teret za brojne starije osobe.

– Cilj HSU-a nije biti oporba, već u svakoj vladajućoj većini izboriti što više konkretnih prava za umirovljenike – kazala je Široki.

Dodala je kako će HSU i dalje biti politički glas umirovljenika te inzistirati na tome da se gospodarski rast Hrvatske pretvori u dostojanstveniji život njezinih građana.

Uz predsjednika Županijskog odbora HSU-a Bjelovarsko-bilogorske županije Nedeljka Kuštovića, na konferenciji za medije sudjelovali su tajnik Županijskog odbora HSU-a BBŽ-a Branimir Prelec, županijski vijećnik i predsjednik Odbora za umirovljenike Zlatko Barila, županijska vijećnica i predsjednica bjelovarske podružnice Sindikata umirovljenika Ana Široki te članica HSU-a Milica Lusovec.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info