Od 2017. godine broj posjetitelja Lovrakova centra je u porastu, te je s tadašnjih oko 2.900 porastao na oko 6.000. Osim pružanja brojnih sadržaja u Lovrakovu centru, KUC ostvaruje brojne suradnje izvan Velikoga Grđevca kako bi prepoznatljivost neprestano bila ‘širokopojasna’
Na Bjelovar.info uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti provodimo projekt ‘Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim’, kojim želimo pokazati kako je Veliki Grđevac, kao mala općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, posljednjih godina na nasljeđu svog najistaknutijeg žitelja u povijesti nadišao dotadašnju lokalnu i regionalnu prepoznatljivost.
Osim Lovrakovih dana kulture, koje smo predstavili u prošlom tekstu, nezaobilaznu ulogu u promociji Lovraka i njegova rodnog mjesta ima Lovrakov centar i ustanova Kulturni centar Mato Lovrak, koja upravlja tim i obližnjim Centrom ‘Kukavica’. Njezini su osnivači Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac u omjeru 70-30 posto, u kojem uz njezine prihode i oni osiguravaju novac za funkcioniranje Ustanove.
Lovrakov centar, tristotinjak metara udaljen od središta općine, središnje je mjesto cjelokupne priče o Mati Lovraku. Krase ga kulise dvaju najpoznatijih Lovrakovih romana: željeznička kompozicija s parnom lokomotivom i trima vagonima koja dočarava ‘Vlak u snijegu’ i mlin s Etnografskom zbirkom kao podsjetnik na ‘Družbu Pere Kvržice’. Ondje je i Staza prijatelja prirode, ugostiteljski objekt koji nije dio KUC-a i prekrasan prostor na rubu šume, koji u organiziranim ili individualnim posjetima obilazi sve više posjetitelja, od školaraca do umirovljenika.
Sjajnu ideju Dautanac vizionarski proveo u djelo
Ideju da u piščevu rodnom mjestu na lokaciji uz potok Grđevicu budu postavljene scenografije ‘družbe’ i ‘vlaka’, još krajem devedesetih prošloga stoljeća su dali članovi Zavičajnog kluba ‘Mato Lovrak’ iz Zagreba.–Tadašnji dugogodišnji načelnik Marijan Dautanac je ideju prepoznao ne samo kao potrebu trajnog očuvanja lika i Lovrakova djela, već i kao turistički potencijal-prisjetio se dugogodišnji općinski pročelnik, danas umirovljenik Drago Trošćan. Dautanac se sa svojim timom u duhu pravog vizionara u potpunosti potrudio ostvariti ideju. A, da je doista bio vizionar upravo posljednjih godina snažnu potvrdu daje činjenica da Lovrakov centar godišnje posjeti i do šest tisuća osoba. Stoga Dautancu, nažalost iznenada preminulom u prosincu 2019. godine, zasigurno pripada velik dio zasluga za sve što se u posljednje vrijeme događa na temeljima ostavštine Mate Lovraka.
Izgradnja Lovrakova centra počela je 2003. godine. S postavljenom kompozicijom i izgrađenim mlinom otvoren je dvije godine kasnije i odmah su ga u organizaciji osnovne škole i Općine počele posjećivati učeničke ekskurzije, koje su vodile nastavnice Katica Grgurić i Jasna Pišćević. U početku je bilo do tisuću posjeta godišnje. 2009. godine je željeznička kompozicija kao vlasništvo Hrvatskog željezničkog muzeja proglašena spomenikom kulture. A, u studenom 2014. godine ustanova Kulturni centar Mato Lovrak preuzela je upravljanje Lovrakovim centrom i brigu o posjetima.
Za kormilom iskustvo i istančan osjećaj za medije
Krajem svibnja 2022. godine na čelno mjesto KUC-a dolazi Zvjezdana Galkowski, osoba s velikim upravljačkim iskustvom u ustanovama u kulturi, ali i u radu regionalne samouprave a i kao bivša novinarka s istančanim osjećajem za medije. Tako da se može reći da je njezinim dolaskom počeo procvat KUC-a sa sve više sadržaja, ekspanzija dolazaka posjetitelja i veća vidljivost toga resursa i Velikoga Grđevca.
Uvedeni su različiti sadržaji ne samo za djecu, već i odrasle –Naš je cilj učenicima osigurati učenje izvan učionice na autentičnim Lovrakovim lokalitetima, aktivno sudjelovanju u radionicama i druženje u prirodi uz stručno vodstvo, a starijima povratak u mladost i osjećaj koji su im davali Lovrakovi romani-kaže Z. Galkowski. Naime, zaposlene su dvije profesorice hrvatskoga jezika kao interpretatorice baštine koje kroz dva programa: ‘Lovrakov centar’ i ‘Mato Lovrak’ posjetitelje vode kroz Lovrakov centar, Stazu prijatelja prirode i Spomen-sobu u osnovnoj školi. I vožnja turističkim vlakićem kroz Lovrakov zavičaj je dio programa.
Kompozicija dotrajala, ali kreće obnova
U Lovrakovu centru učenici sudjeluju u radionicama na temu reciklaže, izrade kruha i lutkica od komušine, pletenja košarica, ali i u ‘Lovrakovu kvizu’ i igrama na otvorenom. –Veliki iskorak je pristup posjetiteljima putem interpretatora baštine, što je sve učestaliji trend. U Lovrakovu centru interpretator baštine Slaven Klobučar utjelovljuje Matu Lovraka i iz prvog lica posjetitelje upoznaje s cijelom pričom, a uskoro će se ekipi pridružiti i Gordana Inkret Subotičanec, koja je u ekranizaciji tumačila jednu od glavnih uloga, djevojčice Drage-kaže Z. Galkowski.
Dok su obilasci tijekom tjedna organizirani temeljem dogovora, od svibnja do početka studenog moguće je subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati posjetiti mlin i etnografsku zbirku, ili, pak, sudjelovati u vođenim obilascima u 11, odnosno 15 sati. Nažalost, zbog njihove dotrajalosti trenutno nije moguće ulaziti u vagone.-Uz napore Bjelovarsko-bilogorske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kompozicija će biti obnovljena prema elaboratu HŽ infrastrukture-pojašnjava Galkowski. Obnova vrijedna više od milijun eura bit će provođena ‘predmet po predmet’ u narednim godinama.
Ostvarena suradnja s institucijama, sudjeluju na manifestacijama
–Uspostavili smo suradnju i s drugim institucijama poput Sveučilišta u Zadru, studenti kojega su popisali i predzaštitili eksponate Etnografske zbirke općine Veliki Grđevac. S Etnografskim muzejom, Odjelom etnologije Filozofskog fakulteta i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, Državnim arhivom u Bjelovaru…-kaže ravnateljica.
KUC M. Lovrak je već dvije godine sa svojim radionicama sudionik Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, a V. Grđevac i cjelokupnu priču oko M. Lovraka predstavili su i u Širokom Brijegu u sklopu prekogranične suradnje s tamošnjom udrugom ‘Sretna škola’. Sa Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru izradili su putujuću ‘Izložbu o Mati Lovraku’ i snimili dokumentarni film o njegovu životu. No, provode i brojne druge aktivnosti poput Susreta Lovrakovih pisaca, organiziraju predstave profesionalnih kazališta u općini, manifestaciju ‘Velikogrđevačka komušana’.
-Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija KUC je ove godine bio nositelj obilježavanja 50. obljetnice pretpremijere i premijere filma ‘Vlak u snijegu’, uz sudjelovanje glavnih glumaca onako kako su se odvijale i prije pola stoljeća. Prvo repriza pretpremijere u Bjelovaru, pa potom premijere na 66. Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, rodnom mjestu redatelja Mate Relje i naposljetku na 73. Pulskom filmskom festivalu. Time je napravljen ogroman iskorak u promociji Lovrakova centra i Velikoga Grđevca. A, nakon što je 2022. godine prevela ‘Vlak u snijegu’, japanska prevoditeljica Ikuko Yamamoto je lani prevela i ‘Družbu Pere Kvržice’ te kontaktirala KUC-otkrila je Z. Galkowski, pa se može reći da je Mato Lovrak Veliki Grđevac ‘izveo’ i na druge kontinente, odnosno na daleki Istok.
Od prvotnih tisuću do 6.000 posjetitelja danas
Nakon oko tisuću u prvim godinama, podaci govore da je od 2017. godine broj posjetitelja Lovrakova centra u stalnom uzletu i s tadašnjih je 2950 dosegnuo gotovo šest tisuća prošle godine. Plan je dosegnuti i 40.000 u roku sljedećih nekoliko godina. Velikim dijelom kroz nove projekte.-Izrađen je projekt izgradnje zgrade u Lovrakovom centru površine 257 četvornih metara kojim ćemo osigurati prostor za rad Ustanove sa svim sadržajima tijekom cijele godine-ističe ravnateljica.
Broj posjetitelja planiraju povećati i transformacijom obližnjeg ŠRC-a Kukavica, kojim KUC također upravlja, u centar s hostelom i rekreacijskim terenima. Time će biti omogućen višednevni boravak posjetitelja kroz školu u prirodi, tematske kampove i rezidencije za dječje pisce. Bit će omogućen i dolazak djece ne samo iz bliže kontinentalne, već i udaljenije južne i primorske Hrvatske, ali i zemalja iz regije. A, u bližoj budućnosti plan je i obližnju ciglanu uklopiti u ultimativni projekt ‘Lovrakov svijet’ s (Eko)muzejom djetinjstva kao središnjim mjestom za promicanje kulturne baštine, na kojem će djeca i odrasli dijeliti sjećanja i stvarati uspomene.
Tekst: Michael Palijan
Fotografije: Kulturni centar ‘Mato Lovrak’, Pixelio (Matej Trošćan) i Michael Palijan
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!
