Dom kulture „Mato Lovrak“ u Velikom Grđevcu jučer je ispunila sjajna kazališna atmosfera, a najmlađa publika s osmijehom, uzbuđenjem i velikom pozornošću pratila je predstavu „Junaci Pavlove ulice“ ZIA Produkcije. Poznata priča o prijateljstvu, odanosti i hrabrosti još je jednom pokazala zašto njezine poruke ne gube na važnosti ni danas.

Predstava je izvedena u sklopu programa „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“, a brojni mali gledatelji od prvih su minuta pratili zbivanja na pozornici. Smijeh, navijanje za junake i potpuna tišina u emotivnim trenucima najbolje su pokazali koliko ih je priča osvojila. Na kraju su glumce nagradili velikim pljeskom.

Bezvremenska priča o prijateljstvu, pravdi i hrabrosti

Klasično djelo Ferenca Molnára, u režiji Aide Bukvić, donijelo je na pozornicu priču o odanosti, poštenju, suosjećanju i borbi za pravdu, ali i važnu poruku o posljedicama nasilja.

Spoj ozbiljnih tema, humora, dinamičnih prizora i emotivnih scena držao je pozornost publike gotovo bez predaha. Priča o dječacima koji se bore za svoj „grunt“ tako je i pred velikogrđevačkom publikom pokazala koliko snažno može govoriti o vrijednostima koje su važne u svakom vremenu.

Posebno su se istaknuli mladi glumci Leon Dubroja, Roko Protić, Andrija Nazlić, Lorenzo Raušević i Timon Špalj, koji su u manje od sat vremena utjelovili više likova. Uz mnogo energije, akrobacija i scenskih borbi oživjeli su junake Pavlove ulice i približili njihovu priču novim generacijama.

Mali gledatelji pratili svaki preokret

Reakcije djece bile su najbolja potvrda uspjeha predstave. Najmlađi su pozorno pratili svaki preokret, smijali se zabavnim scenama i navijali za svoje junake, dok su emotivniji dijelovi izvedbe u dvorani stvarali posebnu tišinu.

Upravo se tako ostvarilo ono što je prije izvedbe najavio Zoran Pribičević, koji je sudjelovao u režiranju predstave – spoj zabave, uzbuđenja i dirljivih trenutaka. Posebno su odjeknule poruke zajedništva, prijateljstva i hrabrosti, koje priču o Nemecseku i njegovim prijateljima čine aktualnom i danas.

Kazalište za djecu i odrasle već treću godinu zaredom

Predstava „Junaci Pavlove ulice“ dio je programa „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“, koji Kulturni centar „Mato Lovrak“ provodi već treću godinu zaredom. Cilj je programa stanovnicima Velikog Grđevca i okolnih općina približiti kvalitetne predstave profesionalnih kazališta te omogućiti publici različitih generacija da uživa u kazališnoj umjetnosti.

Ovogodišnje izdanje donosi dosad najveći broj predstava za djecu i odrasle, čime se nastavlja razvijati kulturna ponuda ovoga kraja.

Sudeći prema atmosferi u dvorani, dječjem oduševljenju i velikom pljesku na kraju izvedbe, „Junaci Pavlove ulice“ bili su pun pogodak. Predstava je istodobno zabavila i dirnula publiku, podsjetivši na to da su prijateljstvo, odanost i hrabrost vrijednosti koje ne izlaze iz mode – a kazalište je još jednom pokazalo koliko snažno može povezati i nadahnuti najmlađe.

Izvor i foto: KUC Mato Lovrak

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U Domu kulture „Mato Lovrak“ 8. listopada u 12.30 sati bit će izvedena predstava ZIA Produkcije „Junaci Pavlove ulice“, u sklopu programa „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“. Ulaz je besplatan.

Priča koja je obilježila brojna djetinjstva, nasmijala generacije, ali i izmamila suze, danas će oživjeti na pozornici u Velikom Grđevcu. Kulturni centar „Mato Lovrak“ u sklopu programa „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“ donosi predstavu ZIA Produkcije „Junaci Pavlove ulice“, namijenjenu malim i velikim ljubiteljima kazališta.

Bezvremenska priča o prijateljstvu, hrabrosti i zajedništvu

Hrabri Nemecsek i njegova ekipa s „grunta“ povest će publiku u svijet dječje igre, prijateljstva i borbe za mjesto koje im znači mnogo više od običnog igrališta.

U režiji Aide Bukvić, bezvremenski klasik Ferenca Molnára donosi priču o odanosti, pravdi, poštenju, suosjećanju i hrabrosti, ali i upozorenje na posljedice nasilja koje ni danas nisu izgubile svoju važnost.

Na pozornici će zaigrati Leon Dubroja, Roko Protić, Andrija Nazlić, Lorenzo Raušević i Timon Špalj – pet mladih glumaca koji u manje od sat vremena tumače više uloga te dinamičnom igrom, akrobacijama i scenskim borbama oživljavaju svijet dječaka iz Pavlove ulice.

„Predstava je dinamična i vrlo zanimljiva“

Zoran Pribičević, koji je sudjelovao u režiranju predstave, ističe kako publiku očekuje niz uzbudljivih, zabavnih, ali i dirljivih trenutaka.

– Predstava je zaista dinamična i vrlo zanimljiva. Pet sjajnih mladih glumaca igra više uloga i uz njih će sigurno biti zabavno, ali bit će i tužnih scena u kojima ćemo se prisjetiti Nemecseka, uz kojeg smo svi vjerojatno plakali. Cijela je priča posložena tako da šalje poruku koja je danas vrlo potrebna: poruku zajedništva, prijateljstva i hrabrosti – ističe Pribičević.

Posebnu važnost predstavi daje njezino progovaranje o vršnjačkom i fizičkom nasilju. Dok se mnogo govori o nasilju na internetu i društvenim mrežama, Pribičević podsjeća da je fizičko nasilje i dalje prisutno te da se njegove posljedice ne smiju zanemarivati.

Kroz sudbine svojih junaka predstava potiče empatiju i suosjećanje, pokazujući da nasilje ne rješava sukobe, nego stvara nove i može ostaviti teške posljedice.

Predstava koja povezuje generacije

Ova kazališna priča prilika je i za susret generacija. Djeca će u njoj prepoznati junake svoje lektire i pitanja važna za vlastito odrastanje, dok će se odrasli prisjetiti knjige koju su voljeli te vremena kada su se prijateljstva i velike dječje pustolovine stvarali na igralištima i ulicama.

– Sve generacije mogu se poistovjetiti s ovom pričom. U predstavi su sažeti glavni, najuzbudljiviji i najemotivniji dijelovi romana. Vjerujem da će se i stari i mladi prepoznati u njoj i uživati u tom bezvremenskom klasiku – poručuje Pribičević.

„Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“ već treću godinu

Kulturni centar „Mato Lovrak“ već treću godinu zaredom provodi program „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“, kojim stanovnicima Velikog Grđevca i okolnih općina omogućuje uživanje u predstavama profesionalnih kazališta.

Zahvaljujući velikom zanimanju publike i financijskoj potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, ovogodišnji program donosi dosad najveći broj predstava za djecu i odrasle.

Pokrovitelji programa su Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac, a sufinanciraju ga Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz Program dramskih i plesnih umjetnosti te izvedbenih umjetnosti u okviru Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu, Općina Veliki Grđevac i Kulturni centar „Mato Lovrak“.

Danas u 12.30 sati – ulaz je besplatan

Za sve koji žele ponovno susresti Nemecseka, prisjetiti se jedne od najpoznatijih priča iz djetinjstva ili je prvi put upoznati na kazališnoj pozornici, „Junaci Pavlove ulice“ donose priliku za zajednički kazališni doživljaj.

Predstava je na rasporedu danas, 8. listopada, u 12.30 sati u Domu kulture „Mato Lovrak“ u Velikom Grđevcu, a ulaz je besplatan.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor i foto: KUC Mato Lovrak

Kako bi Lovrakov centar u Velikom Grđevcu dočarali iz fokusa posjetitelja, obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca te umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog, koji su sretni i zadovoljni i puni dojmova otišli iz Velikog Grđevca

U sklopu projekta ‘Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim’, koji provodimo uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, dosad smo na Bjelovar.info pažnju posvetili manifestaciji Lovrakovi dani kulture i ustanovi ‘Kulturni centar Mato Lovrak‘ koja upravlja Lovrakovim centrom. Dva su to nositelja glavnih sadržaja koji Veliki Grđevac čine vidljivim daleko izvan njegovih granica.

U ovom tekstu ćemo poznati Lovrakov centar u Velikom Grđevcu predstaviti iz fokusa njegovih posjetitelja, kojih je, kako se to slikovito kaže, ‘od sedam do 77 godina’. Obišli smo ga s osnovcima iz Kumrovca i Klanjca i umirovljenicima iz Svetog Ivana Žabnog.

Vlak i mlin glavni su motivi posjetitelja

Podsjetit ćemo da se Lovrakov centar, u kojemu je postavljena željeznička kompozicija kao kulisa romana ‘Vlak u snijegu’ i izgrađen mlin koji dočarava ‘Družbu Pere Kvržice’, nalazi oko kilometar i po jugoistočno od središta općine i glavni je motiv dolaska posjetitelja u tu malu općinu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neovisno dolaze li individualno ili organizirano, mogu birati hoće li sami razgledati Centar ili sudjelovati u kojoj od dviju ponuđenih vođenih tura, te sudjelovati u radionicama.

One koji odaberu stručno vođene ture u Lovrakovu centru dočekuju interpretatorice baštine Kristina Dushaj i Helena Lovrak. Potonja, koja je ujedno i voditeljica Centra, kaže kako posjetiteljima pričaju o Mati Lovraku, njegovom stvaralaštvu i utjecaju na generacije učenika. Kreću od kompozicije gdje interpretiraju ‘Vlak u snijegu’, a potom kod mlina i ‘Družbu Pere Kvržice’.

–Priče povezujemo sa životom, kakav je bio u prvoj polovici 20. stoljeća, u vrijeme dok je Lovrak živio u Velikom Grđevcu. Slijedi obilazak ‘Staze prijatelja prirode’. Ondje posjetitelje povezujemo s prirodom, a posebno učenike sa školskim predmetima poput hrvatskog jezika, prirode, povijesti, geografije-kaže voditeljica H. Lovrak, inače supruga daljnjeg rođaka slavnog pisca. Ovisno o njihovim željama mogu sudjelovati u radionicama: izrade lutkica od komušine, ‘Vlakom do reciklaže’ ili radionici mlinara, ali i u kvizu ‘Družba znanja’.

Naučili raditi lutke od komušine

U Lovrakovu smo centru zatekli učenike trećih i četvrtih razreda OŠ Antuna Mihanovića iz Klanjcu i OŠ Josip Broz iz Kumrovca.

Noa Sušec iz Klanjca je pročitao i ‘Vlak u snijegu’ i ‘Družbu Pere Kvržice’ i pogledao oba filma. Obje su mu priče dobre jer odašilju važne poruke.

–Poručuju da su važni sloga i dogovor te da uvijek valja slušati djecu-kaže Noa. U Velikom Grđevcu mu je jako zanimljiv bio vlak, jer je, kaže, jako sličan onomu iz filma. Žao mu je bilo što nije mogao i ući u nj.

Mari Grilec, ‘četvrtašici’ iz kumrovečeke škole, najomiljeniji lik Lovrakovih romana je Milo Dijete. Fabula romana u kojoj djeca obnavljaju mlin joj je odlična, pa je uživala obilazeći ga u Velikom Grđevcu. Tei Špoljar iz Klanjca svidjela se i radionica u izradi lutaka od komušine.

–Nikad to nisam radila ! Bilo je jako zanimljivo-kazala je Tea.

Laura Čukac iz Klanjca je već rano naučila tko je Mato Lovrak.

–Kao jako maloj tata mi je čitao knjige i redovito pitao tko je napisao. Kad sam pogrešno odgovorila, ispravio me pa sam naučila kako se pisac zove-kazala je iskreno. A, gledala je i Anku Brazilijanku i bez problema nam detaljno ispričala sadržaj. Oduševljena je Velikim Grđevcem.

–Vozili smo se vlakićem za turiste, posjetili školu, vidjeli vlak, mlin, šetali smo po šumi, igrali se. Ručali, sudjelovali u radionici, kvizu i igrama. Bilo je super !-kazala je, također poručivši da bi željela vidjeti vlak i iznutra.

Doživljaj Centra će ih još jače povezati s Lovrakom

Nastavnica razredne nastave iz OŠ Josipa Broza Kumrovec Marina Sušec je sigurna da je posjet Velikom Grđevcu odlična prilika učenicima da dodatno dožive Lovrakova djela.

–Prvi put smo ovdje. Izuzetno smo zadovoljni pristupom i organizacijom. U trećem i četvrtom razredu obrađujemo Lovrakova djela čitajući knjige i gledajući filmove, koje poslije uspoređujemo i analiziramo. Djeci su Lovrakova djela jako zanimljiva jer piše jezikom primjerenim i bliskim djeci, a susreću i likove svoje vršnjake- kazala je M. Sušec. Dodaje da će posjet Centru učenike još više povezati s Lovrakom i njihovim dijelima.

U vlaku i mlinu uživaju i umirovljenici

Lovrakov je centar često odredište i starijih, ne samo djece. Ondje smo zatekli članove Matice umirovljenika Sveti Ivan Žabno, koji su radosno obilazili kompoziciju, mlin, kupovali suvenire, hodali Stazom prijatelja prirode.

Ivan Poljak kaže da je već kao odrastao gledao ‘Vlak u snijegu’. I na njega je film ostavio velik dojam.

–Kad su ostali bez vođe, učitelja, ti mali ljudi, iako u trenutku podijeljeni, pronašli su rješenje i pomogli vlakovođi da krenu dalje. To je primjer kako bi trebalo biti među svim ljudima. Riječi: ‘Kad se male ruke slože, sve se može!’ govore sve. Dodao bih da bi velike mogle još bolje !-kazao je.

Dolazak u Lovrakov centar u njemu je pobudio sjećanja na putovanja u Križevce vlakom koji je vukla upravo lokomotiva koja sada krasi velikogrđevački Centar.

–Trebalo bi svakom piscu koji je svojim riječima pozitivno utjecao na ljude odati ovakvu počast. Ne znam ima li, primjerice Matoš takvo što, ali svakako je lijepo da je ova mala općina uredila prostor za svog Matu Lovraka–kazao je I. Poljak.

I, njegovu sumještanku Milicu Vitković, koja je pročitala knjigu i film pogledala nekoliko puta, posjet je podsjetio na mlade dane.

–Sin je isto uživao u knjizi i filmu. Često sam ovuda prolazila putujući prema Požegi, ali nikada nisam imala vremena stati. No, sad je došao trenutak i za to. Prelijepo je ovdje-iskrena je M. Vitković.

U Veliki Grđevac došli pod vodstvom velikogrđevačke snahe

Umirovljenike iz Svetog Ivana Žabnog u Lovrakov je centar u sklopu šire ekskurzije vodila velikogrđevačka snaha, Snježana Besedić, nastavnica njemačkog jezika, koja je 1976. godine prošlog stoljeća sa suprugom Velikogrđevčaninom, preselila u Sveti Ivan Žabno.

-Presretna sam kad god dođem u Veliki Grđevac. Tu sam provela lijepo vrijeme radeći u školi. Uvijek smo suprug i ja rado dolazili na Lovrakove dane kulture, jer je načelnik bio moj učenik-kazala je S. Besedić. Dodaje da je sretna što je izgrađen Lovrakov centar u kojemu uvijek pronalazi lijepa sjećanja.

S obzirom na to da je Lovrakov centar i cijeli projekt očuvanja Lovrakove baštine u Velikom Grđevcu u usponu, s najavljenim planovima koji će donijeti još novina i atrakcija, o kojima ćemo više govoriti u narednom ujedno i završnom tekstu, ne sumnjamo da će posjetitelja u budućnosti biti još i više. Možda i od tri do 93 !

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.  

Tekst: Michael Palijan

Foto: Michael Palijan i KUC Mato Lovrak

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Od 2017. godine broj posjetitelja Lovrakova centra je u porastu, te je s tadašnjih oko 2.900 porastao na oko 6.000. Osim pružanja brojnih sadržaja u Lovrakovu centru, KUC ostvaruje brojne suradnje izvan Velikoga Grđevca kako bi prepoznatljivost neprestano bila ‘širokopojasna’

Na Bjelovar.info uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti provodimo projekt ‘Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim’, kojim želimo pokazati kako je Veliki Grđevac, kao mala općina u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, posljednjih godina na nasljeđu svog najistaknutijeg žitelja u povijesti nadišao dotadašnju lokalnu i regionalnu prepoznatljivost.

Osim Lovrakovih dana kulture, koje smo predstavili u prošlom tekstu, nezaobilaznu ulogu u promociji Lovraka i njegova rodnog mjesta ima Lovrakov centar i ustanova Kulturni centar Mato Lovrak, koja upravlja tim i obližnjim Centrom ‘Kukavica’. Njezini su osnivači Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac u omjeru 70-30 posto, u kojem uz njezine prihode i oni osiguravaju novac za funkcioniranje Ustanove.

Lovrakov centar, tristotinjak metara udaljen od središta općine, središnje je mjesto cjelokupne priče o Mati Lovraku. Krase ga kulise dvaju najpoznatijih Lovrakovih romana: željeznička kompozicija s parnom lokomotivom i trima vagonima koja dočarava ‘Vlak u snijegu’ i mlin s Etnografskom zbirkom kao podsjetnik na ‘Družbu Pere Kvržice’. Ondje je i Staza prijatelja prirode, ugostiteljski objekt koji nije dio KUC-a i prekrasan prostor na rubu šume, koji u organiziranim ili individualnim posjetima obilazi sve više posjetitelja, od školaraca do umirovljenika.

Sjajnu ideju Dautanac vizionarski proveo u djelo

Ideju da u piščevu rodnom mjestu na lokaciji uz potok Grđevicu budu postavljene scenografije ‘družbe’ i ‘vlaka’, još krajem devedesetih prošloga stoljeća su dali članovi Zavičajnog kluba ‘Mato Lovrak’ iz Zagreba.–Tadašnji dugogodišnji načelnik Marijan Dautanac je ideju prepoznao ne samo kao potrebu trajnog očuvanja lika i Lovrakova djela, već i kao turistički potencijal-prisjetio se dugogodišnji općinski pročelnik, danas umirovljenik Drago Trošćan. Dautanac se sa svojim timom u duhu pravog vizionara u potpunosti potrudio ostvariti ideju. A, da je doista bio vizionar upravo posljednjih godina snažnu potvrdu daje činjenica da Lovrakov centar godišnje posjeti i do šest tisuća osoba. Stoga Dautancu, nažalost iznenada preminulom u prosincu 2019. godine, zasigurno pripada velik dio zasluga za sve što se u posljednje vrijeme događa na temeljima ostavštine Mate Lovraka.

Izgradnja Lovrakova centra počela je 2003. godine. S postavljenom kompozicijom i izgrađenim mlinom otvoren je dvije godine kasnije i odmah su ga u organizaciji osnovne škole i Općine počele posjećivati učeničke ekskurzije, koje su vodile nastavnice Katica Grgurić i Jasna Pišćević. U početku je bilo do tisuću posjeta godišnje. 2009. godine je željeznička kompozicija kao vlasništvo Hrvatskog željezničkog muzeja proglašena spomenikom kulture. A, u studenom 2014. godine ustanova Kulturni centar Mato Lovrak preuzela je upravljanje Lovrakovim centrom i brigu o posjetima.

Za kormilom iskustvo i istančan osjećaj za medije

Krajem svibnja 2022. godine na čelno mjesto KUC-a dolazi Zvjezdana Galkowski, osoba s velikim upravljačkim iskustvom u ustanovama u kulturi, ali i u radu regionalne samouprave a i kao bivša novinarka s istančanim osjećajem za medije. Tako da se može reći da je njezinim dolaskom počeo procvat KUC-a sa sve više sadržaja, ekspanzija dolazaka posjetitelja i veća vidljivost toga resursa i Velikoga Grđevca.

Uvedeni su različiti sadržaji ne samo za djecu, već i odrasle –Naš je cilj učenicima osigurati učenje izvan učionice na autentičnim Lovrakovim lokalitetima, aktivno sudjelovanju u radionicama i druženje u prirodi uz stručno vodstvo, a starijima povratak u mladost i osjećaj koji su im davali Lovrakovi romani-kaže Z. Galkowski. Naime, zaposlene su dvije profesorice hrvatskoga jezika kao interpretatorice baštine koje kroz dva programa: ‘Lovrakov centar’ i ‘Mato Lovrak’ posjetitelje vode kroz Lovrakov centar, Stazu prijatelja prirode i Spomen-sobu u osnovnoj školi. I vožnja turističkim vlakićem kroz Lovrakov zavičaj je dio programa.

Kompozicija dotrajala, ali kreće obnova

U Lovrakovu centru učenici sudjeluju u radionicama na temu reciklaže, izrade kruha i lutkica od komušine, pletenja košarica, ali i u ‘Lovrakovu kvizu’ i igrama na otvorenom. –Veliki iskorak je pristup posjetiteljima putem interpretatora baštine, što je sve učestaliji trend. U Lovrakovu centru interpretator baštine Slaven Klobučar utjelovljuje Matu Lovraka i iz prvog lica posjetitelje upoznaje s cijelom pričom, a uskoro će se ekipi pridružiti i Gordana Inkret Subotičanec, koja je u ekranizaciji tumačila jednu od glavnih uloga, djevojčice Drage-kaže Z. Galkowski.

Dok su obilasci tijekom tjedna organizirani temeljem dogovora, od svibnja do početka studenog moguće je subotom i nedjeljom od 10 do 17 sati posjetiti mlin i etnografsku zbirku, ili, pak, sudjelovati u vođenim obilascima u 11, odnosno 15 sati. Nažalost, zbog njihove dotrajalosti trenutno nije moguće ulaziti u vagone.-Uz napore Bjelovarsko-bilogorske županije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kompozicija će biti obnovljena prema elaboratu HŽ infrastrukture-pojašnjava Galkowski. Obnova vrijedna više od milijun eura bit će provođena ‘predmet po predmet’ u narednim godinama.

Ostvarena suradnja s institucijama, sudjeluju na manifestacijama

–Uspostavili smo suradnju i s drugim institucijama poput Sveučilišta u Zadru, studenti kojega su popisali i predzaštitili eksponate Etnografske zbirke općine Veliki Grđevac. S Etnografskim muzejom, Odjelom etnologije Filozofskog fakulteta i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, Državnim arhivom u Bjelovaru…-kaže ravnateljica.

KUC M. Lovrak je već dvije godine sa svojim radionicama sudionik Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku, a V. Grđevac i cjelokupnu priču oko M. Lovraka predstavili su i u Širokom Brijegu u sklopu prekogranične suradnje s tamošnjom udrugom ‘Sretna škola’. Sa Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru izradili su putujuću ‘Izložbu o Mati Lovraku’ i snimili dokumentarni film o njegovu životu. No, provode i brojne druge aktivnosti poput Susreta Lovrakovih pisaca, organiziraju predstave profesionalnih kazališta u općini, manifestaciju ‘Velikogrđevačka komušana’.

-Pod  pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija KUC je ove godine bio nositelj obilježavanja 50. obljetnice pretpremijere i premijere filma ‘Vlak u snijegu’, uz sudjelovanje glavnih glumaca onako kako su se odvijale i prije pola stoljeća. Prvo repriza pretpremijere u Bjelovaru, pa potom premijere na 66. Međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku, rodnom mjestu redatelja Mate Relje i naposljetku na 73. Pulskom filmskom festivalu. Time je napravljen ogroman iskorak u promociji Lovrakova centra i Velikoga Grđevca. A, nakon što je 2022. godine prevela ‘Vlak u snijegu’, japanska prevoditeljica Ikuko Yamamoto je lani prevela i ‘Družbu Pere Kvržice’ te kontaktirala KUC-otkrila je Z. Galkowski, pa se može reći da je Mato Lovrak Veliki Grđevac ‘izveo’ i na druge kontinente, odnosno na daleki Istok.

Od prvotnih tisuću do 6.000 posjetitelja danas

Nakon oko tisuću u prvim godinama, podaci govore da je od 2017. godine broj posjetitelja Lovrakova centra u stalnom uzletu i s tadašnjih je 2950 dosegnuo gotovo šest tisuća prošle godine. Plan je dosegnuti i 40.000 u roku sljedećih nekoliko godina. Velikim dijelom kroz nove projekte.-Izrađen je projekt izgradnje zgrade u Lovrakovom centru površine 257 četvornih metara kojim ćemo osigurati prostor za rad Ustanove sa svim sadržajima tijekom cijele godine-ističe ravnateljica.

Broj posjetitelja planiraju povećati i transformacijom obližnjeg ŠRC-a Kukavica, kojim KUC također upravlja, u centar s hostelom i rekreacijskim terenima. Time će biti omogućen višednevni boravak posjetitelja kroz školu u prirodi, tematske kampove i rezidencije za dječje pisce. Bit će omogućen i dolazak djece ne samo iz bliže kontinentalne, već i udaljenije južne i primorske Hrvatske, ali i zemalja iz regije. A, u bližoj budućnosti plan je i obližnju ciglanu uklopiti u ultimativni projekt ‘Lovrakov svijet’ s (Eko)muzejom djetinjstva kao središnjim mjestom za promicanje kulturne baštine, na kojem će djeca i odrasli dijeliti sjećanja i stvarati uspomene.

Tekst: Michael Palijan

Fotografije: Kulturni centar ‘Mato Lovrak’, Pixelio (Matej Trošćan) i Michael Palijan

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.  

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Program je predstavljen na konferenciji za medije održanoj u srijedu, 16. rujna 2026., u Općini Veliki Grđevac. O njegovu značaju govorili su ravnateljica Kulturnog centra „Mato Lovrak“ Zvjezdana Galkowski i načelnik Općine Veliki Grđevac Tomislav Pavlečić.

Ovogodišnji program obuhvaća ukupno osam kazališnih predstava od kojih su četiri namijenjene odrasloj publici, a četiri djeci. Jedna dječja predstava već je održana, dok će preostalih sedam biti izvedeno tijekom jeseni, odnosno do kraja 2026. godine.

– Kulturni centar „Mato Lovrak“ i ove godine, već treću godinu zaredom, provodi projekt „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“. Njime u Veliki Grđevac dovodimo predstave profesionalnih kazališta te stanovnicima naše, ali i susjednih općina omogućujemo vrhunski kazališni doživljaj u blizini mjesta njihova stanovanja. Ne moraju odlaziti u velike gradove niti dugo putovati kako bi pogledali kvalitetnu predstavu i sudjelovali u kulturnim događanjima – istaknula je ravnateljica Zvjezdana Galkowski.
Dosadašnje izvedbe pokazale su da publika u ruralnim sredinama želi kvalitetne i raznovrsne kulturne sadržaje. Predstave u Velikom Grđevcu redovito privlače velik broj gledatelja, a dvorana je na dosadašnjim gostovanjima bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta.

– Tijekom protekle tri godine interes je doista bio velik. Shvatili smo da stanovnicima Velikog Grđevca kazališne predstave trebaju, da ih vole gledati, da se žele nasmijati, ali i čuti što nam glumci sa scene mogu reći o različitim zgodama, nezgodama i iskustvima iz života svih nas. Publiku ne čine samo stanovnici Velikog Grđevca, nego nam dolaze i gledatelji iz susjednih mjesta i gradova pa se oko programa već stvorio širi krug redovite kazališne publike – dodala je Galkowski.

Organizatori su pri odabiru ovogodišnjeg programa vodili računa o tome da publici predstave nova kazališta i izvođače koji prethodnih godina nisu gostovali u Velikom Grđevcu. Ove godine pred publikom će tako nastupiti glumci Hit Teatra, Kerekesh teatra i Z/A Produkcije, Glumačka družina Histrioni, Gradsko kazalište Požega, Teatar Rugantino, Scena Gorica i Glad Produkcija, dok su nastup već odradili glumci Male scene. Publiku očekuju predstave istaknutih hrvatskih redatelja, kao što su Dražen Ferenčina i Aida Bukvić. Na programu su i djela koja su doživjela velik međunarodni uspjeh te su prevedena i izvođena na brojnim svjetskim jezicima.

Posebna pozornost ponovno je posvećena najmlađoj publici. Nakon predstave „Pale sam na svijetu“ koja je izvedena u ožujku, djeca će u nastavku programa imati priliku pogledati kazališne komade „Junaci Pavlove ulice’“, i „Grga Čvarak“, nastale prema književnim naslovima i stihovima uz koje su odrastale generacije čitatelja.

Prema riječima ravnateljice Kulturnog centra „Mato Lovrak“, program je postao izvrstan primjer stvarne decentralizacije kulture.

– Veliki Grđevac jedna je od rijetkih općina koja se može pohvaliti ovolikim brojem profesionalnih kazališnih predstava tijekom godine. Možemo reći da smo postali lijep primjer decentralizacije kulture u Hrvatskoj. Naši stanovnici imaju priliku gledati predstave i autore koje gleda publika u velikim hrvatskim gradovima, ali i diljem svijeta. Kultura ne smije biti privilegija onih koji žive u velikim središtima, nego mora biti dostupna svima – poručila je Galkowski.

Općina Veliki Grđevac partner je programa od njegova početka. Načelnik Tomislav Pavlečić naglasio je kako kazalište i druga kulturna događanja u Velikom Grđevcu imaju dugu tradiciju te zauzimaju važno mjesto u društvenom životu općine.

– Općina je već treću godinu, odnosno od samoga početka, partner u ovom projektu. Veliki Grđevac svojim mještanima već dugi niz godina osigurava kazališne predstave i druge kulturne sadržaje. Kulturni centar „Mato Lovrak“ uspješno je prijavio program Ministarstvu kulture i medija, a mi ga podupiremo jer su kazalište, kultura, a pogotovo ono što je povezano s Matom Lovrakom kod nas uvijek u prvom planu – rekao je Pavlečić.

Podsjetio je da velikogrđevačka publika cijeni podjednako profesionalno kazalište i amatersko dramsko stvaralaštvo te da su dosadašnja kulturna gostovanja bila iznimno dobro prihvaćena.

– Naši su stanovnici navikli na predstave, bilo da je riječ o izvedbama profesionalnih glumaca ili amaterskih kazališnih skupina. Da interes postoji, najbolje potvrđuje popunjenost dvorane na prijašnjim predstavama. Općina Veliki Grđevac i ubuduće će nastojati svojim mještanima omogućiti kazališne predstave, priredbe i druge manifestacije, kojih kod nas tijekom godine ima mnogo – zaključio je Pavlečić.

Gostovanja profesionalnih kazališta u manjim i ruralnim sredinama imaju znatno šire značenje od samog održavanja pojedine predstave. Ona pridonose kulturnoj ravnopravnosti, povezuju stanovnike, stvaraju novu publiku i obogaćuju društveni život zajednice. Djeci omogućuju prvi susret s kazališnom umjetnošću, dok odraslima pružaju priliku za druženje, razmjenu iskustava i kvalitetno provođenje slobodnog vremena.

Pokrovitelji programa „Veliki i mali – ’ajmo u kazalište“ su Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac. Program sufinanciraju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz Program dramskih i plesnih umjetnosti te izvedbenih umjetnosti u okviru Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2026. godinu, Općina Veliki Grđevac i Kulturni centar „Mato Lovrak“.

Ulaz na sve predstave je besplatan, a održavat će se u Domu kulture „Mato Lovrak“ (Trg Mate Lovraka, Veliki Grđevac) prema rasporedu na plakatu.

Foto: Kulturni centar „Mato Lovrak“ Veliki Grđevac

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gotovo četiri desetljeća Lovrakovi dani kulture čuvaju književnu baštinu Mate Lovraka, okupljaju djecu, književnike, učitelje i kulturne djelatnike te Veliki Grđevac sve snažnije pozicioniraju na hrvatskoj kulturnoj, obrazovnoj i turističkoj karti

Lovrakovi dani kulture, manifestacija koja gotovo četiri desetljeća u Velikom Grđevcu slavi lik i djelo jednog od najvećih hrvatskih dječjih književnika Mate Lovraka, odavno su prerasli okvire lokalne sredine. Rođen 1899. godine upravo u toj općini u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a preminuo 1974. godine u Zagrebu, Lovrak je iza sebe ostavio 31 književno djelo, među kojima posebno mjesto zauzimaju romani „Vlak u snijegu“ i „Družba Pere Kvržice“. Njihove odlične ekranizacije sedamdesetih godina prošloga stoljeća dodatno su približile Lovrakov opus širokoj publici.

Danas su Lovrakovi dani kulture puno više od manifestacije posvećene jednom književniku. Upravo zahvaljujući njima Veliki Grđevac posljednjih desetljeća postaje sve prepoznatljivije ime na hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj sceni, ali sve više i na turističkoj karti Hrvatske.

Na portalu Bjelovar.info, uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, provodimo projekt „Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim“, kojim želimo prikazati kako je Veliki Grđevac, oslanjajući se na nasljeđe svog najistaknutijeg žitelja u povijesti, posljednjih godina postao nacionalno poznat. Lovrakovi dani kulture u tom procesu imaju ključnu ulogu.

Od školske obljetnice do manifestacije posvećene Mati Lovraku

Začetnica manifestacije bila je, uz podršku učitelja Đorđa Đurića i Milana Taritaša, učiteljica hrvatskoga jezika u velikogrđevačkoj školi Katica Grgurić.

Prvotna je namjera bila obilježiti 30 godina izdavačke djelatnosti škole, no tijekom organizacije rodila se ideja da planirani susret s nekadašnjim voditeljima i članovima literarne i novinarske družine škole preraste u tradiciju čiji će cilj biti obilježavanje života i stvaralaštva Mate Lovraka.

– Prvi Lovrakovi dani kulture održani su 20. i 21. svibnja 1988. godine i već su tada imali bogate kulturne i obrazovne sadržaje i dobili potporu šire društvene zajednice te su privukli zapaženu medijsku pozornost – prisjetila se Grgurić.

Tijekom godina LDK su obuhvaćali različite aktivnosti – od okruglih stolova, stručnih skupova i izložbi do smotri dječjeg filmskog stvaralaštva, gostovanja pjevačkih zborova i kulturno-umjetničkih društava.

Zanimljivo je da je manifestacija kroz godine trajala različito – od jednog do čak pet dana. U okviru Lovrakovih dana kulture započeta je i tradicija „Susreta generacija učenika velikogrđevačke škole“, koji je kasnije prerastao u „Susret poštovatelja Mate Lovraka“.

Više od 400 romana borilo se za nagradu „Mato Lovrak“

Jedan od važnih trenutaka u razvoju manifestacije dogodio se 1993. godine, kada je provedena još jedna ideja Đorđa Đurića. Tada je utemeljena književna nagrada za najbolji dječji roman „Mato Lovrak“.

Uz nagrade „Grigor Vitez“ za poeziju i ilustraciju te „Ivana Brlić-Mažuranić“ za priču, s vremenom je poprimila vrijednost državnog priznanja za dječju književnost.

Prvi dobitnik bio je poznati pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar Mladen Kušec, koji je 1993. godine priznanje osvojio za roman „Mama, tata i ja“. Nakon njega niz domaćih autora upisao se među laureate, a neki su do priznanja dolazili i više puta.

Među njima je i trostruka dobitnica Jasminka Tihi Stepanić, koja je nagradu osvojila 2012., 2018. i ove godine, za roman „Djevojka u sjeni tuge“.

Snažno zvuči podatak da je tijekom 33 godine na natječaj pristiglo više od 400 romana domaćih autora.

Iako je interes autora tijekom godina varirao, nikada nije nedostajao. To potvrđuje važnost ne samo nagrade, nego i cjelokupne uloge Lovrakovih dana kulture u promociji Lovrakova djela i dječje književnosti općenito.

Govorilo se čak da će svaki autor dječjeg romana u Hrvatskoj, drži li do svog djela, svoj roman prijaviti na natječaj za nagradu „Mato Lovrak“.

Zbornici čuvaju trag o gotovo četiri desetljeća manifestacije

Od svojih početaka Lovrakovi dani kulture u svojoj širini daju prostor i stvaralaštvu učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske. U okviru manifestacije održava se nagradni natječaj za literarno, novinarsko i likovno stvaralaštvo, na kojemu svake godine sudjeluje šezdesetak osnovnih škola iz cijele Hrvatske.

Najbolji radovi potom pronalaze svoje mjesto u Zborniku Lovrakovih dana kulture.

– U okviru Lovrakovih dana kulture tiskano je niz različitih publikacija, od pozivnica, plakata, kataloga, letaka, prospekata, biltena Slatki potok, koji je svojevrsno izvješće o proteklim susretima, organizatoru LDK i našoj općini i drugim aktualnostima vezanima uz LDK. Svakako su zbornici stručnih radova LDK najvrjednija dokumentacija o stručnim skupovima i svjedoče o LDK i o kao obrazovnoj manifestaciji – rekla je Grgurić u jednom razgovoru za Bilten LDK „Slatki potok“.

Upravo su publikacije, zbornici i druga dokumentacija kroz godine postali vrijedan trag o razvoju manifestacije i njezinoj obrazovnoj ulozi.

Igre Družbe Pere Kvržice okupile osnovce iz više županija

Lovrakovi dani kulture s vremenom su se sve više otvarali široj zajednici. Od 2006. godine sastavni dio manifestacije je i Sajam kreativnosti, koji je posljednjih godina prerastao u dvodnevnu manifestaciju.

Program su obogatili i kazališne predstave te brojni drugi popratni sadržaji koji privlače sve veći broj posjetitelja.

Godine 2007. uvedena je Olimpijada Družba Pere Kvržice, koja je 2010. godine preimenovana u Igre Družbe Pere Kvržice.

– Tijekom godina prerasle su iz školske u međuškolsku manifestaciju, na kojoj u prosjeku sudjeluje više od deset škola s područja naše te partnerskih škola iz drugih županija te prijateljska škola iz mađarske općine Buszák – navodi Marina Balen.

Dodaje da postoji i inicijativa da se Lovrakovi dani kulture dodatno obogate susretom Lovrakovih pisaca, projektnom aktivnosti koju trenutačno provodi Kulturni centar Mato Lovrak.

Sve više sudionika, partnera i sadržaja

Od 1988. godine do danas mijenjala su se vodstva škole, ali su sva, istim žarom, voljela Lovrakove dane kulture, njegovala ih i nadopunjavala.

Među njima je i Marina Balen, koja je proteklih deset godina ravnala Osnovnom školom Mato Lovrak Veliki Grđevac, jednom od ključnih nositelja manifestacije.

Upravo se kroz broj uključenih sudionika, institucija i partnera najbolje vidi koliko je manifestacija narasla.

– Rast manifestacije vidljiv je kroz sve veći broj uključenih u nju. Naime, škola je ostala jedan od ključnih nositelja, ali manifestacija danas povezuje Općinu Veliki Grđevac, KUC „Mato Lovrak“, TZP Južna Bilogora, Bjelovarsko-bilogorsku županiju te nacionalne institucije poput Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Agencije za odgoj i obrazovanje – kaže Balen.

Od lokalne školske manifestacije do nacionalnog kulturnog događaja

Upravo je taj razvoj, od školske inicijative do manifestacije koja okuplja sudionike iz različitih dijelova Hrvatske, jedan od najboljih pokazatelja koliko je Lovrakova ostavština važna za Veliki Grđevac.

M. Balen, koja je svoj profesionalni put od rujna ove godine odlučila nastaviti u učionici informatike, temeljem svog desetgodišnjeg iskustva ravnateljice škole-organizatora LDK-a, ističe da manifestacija ima vrlo velik utjecaj na vidljivost i prepoznatljivost Velikog Grđevca na nacionalnoj razini.

– Prerasla je lokalne okvire i postala važan nacionalni kulturni, književni i obrazovni događaj koji u Veliki Grđevac privlači djecu, mlade, književnike, kulturne djelatnike, učitelje, umjetnike i brojne posjetitelje iz različitih dijelova Hrvatske.

Upravo raznovrsnost programa omogućuje da se Veliki Grđevac ne prepoznaje samo kao rodno mjesto Mate Lovraka, nego i kao sredina koja aktivno čuva, široko izvan svojih granica promovira i na suvremen način interpretira njegovu književnu baštinu – zaključuje Balen.

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.  

Tekst: Michael Palijan

Foto: Bjelovar.info, Matej Trošćan ( Pixelio ), Michael Palijan

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U Velikom Grđevcu, kraju koji je neraskidivo povezan s imenom Mate Lovraka, posjetitelji mogu zakoračiti u svijet njegovih književnih djela i doživjeti atmosferu koja je nadahnula neke od najpoznatijih hrvatskih dječjih priča.

Kulturni centar „Mato Lovrak“ nudi sadržaje za različite generacije, a uz stručno vodstvo interpretatora moguće je pobliže upoznati život i stvaralaštvo književnika te otkriti zanimljivosti povezane s njegovim djelima.

Od Mlinа družbe Pere Kvržice do Staze prijatelja prirode

Jedna od posebnosti posjeta je Mlin družbe Pere Kvržice, mjesto koje će posebno zanimati ljubitelje Lovrakovog književnog svijeta. Posjetitelji mogu razgledati i Etnografsku zbirku, a za one koji žele spojiti književnost i prirodu organizirana je i vođena šetnja Stazom prijatelja prirode.

Interpretacijske ture pružaju priliku da se prostor i priče dožive na zanimljiv i drugačiji način, uz stručno vodstvo interpretatora.

Radno vrijeme i interpretacijske ture

Kulturni centar „Mato Lovrak“ tijekom tjedna radi prema dogovoru, dok je vikendom otvoren od 10 do 17 sati.

Interpretacijske ture održavaju se subotom i nedjeljom u 11 i 15 sati.

Posjetitelji tako mogu spojiti razgledavanje, šetnju, književnost i upoznavanje lokalne baštine te provesti ugodan dan u Lovrakovu kraju.

Ako još niste posjetili Kulturni centar „Mato Lovrak“, ovo je prilika da upoznate mjesto na kojem književne priče dobivaju stvarni prostor i doživljaj.

Dođite u Veliki Grđevac i zakoračite u čaroliju Lovrakovog kraja!

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Kulturni Centar “Mato Lovrak”

No, posljednjih nekoliko godina situacija se poprilično promijenila te je sve više onih koji znaju da je Veliki Grđevac rodno mjesto Mate Lovraka. I to zahvaljujući ponajprije ljudima, ustanovama, društvima i udrugama koji su prepoznali velik potencijal u Lovrakovoj ostavštini, posebice njegovim romanima Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice.

Na bjelovar.info ćemo u okviru projekta „Kako je Mato Lovrak i pedeset godina nakon smrti Veliki Grđevac ‘učinio’ nacionalno poznatim“, koji provodimo uz financijsku potporu Agencije za medije kroz Program poticanja novinarske izvrsnosti, kroz pet tekstova i nekoliko aspekata prikazati kako je Veliki Grđevac posljednjih godina, na krilima nasljeđa svog najistaknutijeg žitelja u povijesti, postao nacionalno poznat.

„Lovrakovi dani kulture“ – nacionalni kulturni događaj

Podsjetimo, Mato Lovrak u Velikom je Grđevcu rođen 8. ožujka 1899. godine. Ondje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Bjelovaru, a učiteljsku školu u Zagrebu, gdje je od 1934. godine do umirovljenja 1955. godine i radio. Prije odlaska u Zagreb nastala su njegova dva najpoznatija romana, i to dok je radio kao učitelj u obližnjim Velikim Zdencima. Vlak u snijegu objavio je 1931., a Družbu Pere Kvržice 1933. godine. Preminuo je 13. ožujka 1974. godine.

Godine 1987., na poticaj učitelja velikogrđevačke osnovne škole Katice Grgurić, Đorđa Đurića i Ivana Balaška, nastala je manifestacija „Lovrakovi dani kulture“, koja od tada do danas slavi lik i djelo Mate Lovraka. Manifestacija je s vremenom postala i nacionalni kulturni događaj, osobito nakon što je 1993. godine uvedena dodjela godišnje nagrade za najbolji dječji roman.

Prvu je nagradu dobio naš poznati pjesnik, pripovjedač, publicist i novinar Mladen Kušec, a nakon njega i plejada drugih domaćih autora, neki i više puta.

Jedan ćemo tekst posvetiti upravo toj manifestaciji koja je, uz Lovraka, bila pokretač svega onoga što će uslijediti u narednim godinama, ali i entuzijastima koji su se potrudili da djelo njihova najpoznatijeg sumještanina stalno bude u fokusu kako općinske, tako i javnosti izvan nje.

Replike mlina i željezničke kompozicije – kulise dvaju romana

Želeći da Lovrakovi romani budu smješteni u prirodno okruženje njegova zavičaja, Zavičajni klub Velikogrđevčana u Zagrebu na prijelazu iz devedesetih u novi milenij predložio je općinskoj vlasti izgradnju replike starog mlina i željezničke kompozicije, kao svojevrsno uprizorenje dvaju najpoznatijih romana, odnosno njihovih ekranizacija.

Namjera je bila Lovraka i njegove dvije priče o djetinjstvu i prijateljstvu približiti široj publici kojoj knjiga nije prvi izbor.

Projekt je prepoznao i realizirao dugogodišnji načelnik općine Marijan Dautanac sa svojim timom. Ne samo kao potrebu trajnog očuvanja lika i djela poznatog sugrađanina, već i kao, kako će se prisjetiti Dautančev dugogodišnji suradnik i pročelnik te dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Lovrakovih dana kulture Drago Trošćan, mjesto za jedinstvene učeničke ekskurzije.

Za posjetitelje su još jednim Dautančevim megaprojektom, „Vlakom kreacije do bazena imaginacije“, u potpunosti financiranim iz EU fondova, osigurani dodatni, ljetni sadržaji.

Danas Lovrakovim centrom upravlja Kulturni centar Mato Lovrak

Danas Lovrakovim centrom upravlja ustanova Kulturni centar Mato Lovrak, čiji su osnivači Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Veliki Grđevac.

U posljednje vrijeme Lovrakov centar posjeti više od 6000 posjetitelja godišnje, uglavnom učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Jedan ćemo tekst posvetiti upravo toj ustanovi koja je itekako zaslužna za to što je posjetitelja sve više, čime je općina danas prepoznata i izvan svojih granica.

Lovrakov centar kroz fokus posjetitelja

U okviru projekta prikazat ćemo Lovrakov centar kroz perspektivu njegovih posjetitelja, kojih je u posljednje vrijeme sve više. Na prvome mjestu zbog kulisa najpoznatijih Lovrakovih djela – vlaka i mlina – ali i zbog brojnih drugih manifestacija koje se odvijaju kako u organizaciji Kulturnog centra Mato Lovrak, tako i Turističke zajednice područja Južna Bilogora.

Naime, i kroz rad Turističke zajednice područja, koju je Veliki Grđevac početkom 2023. godine osnovao zajedno sa susjednim Grubišnim Poljem, općina je postigla vidljivost kakvu dotad nije imala.

U nastavku projekta pokušat ćemo doznati od općinske i županijske vlasti što je sve Lovrakova ostavština kroz različite projekte donijela općini i županiji te u kojem će se smjeru cijela priča temeljena na Mati Lovraku u budućnosti razvijati.

Posebice kroz najavljeni projekt Lovrakov svijet.

Tekst: Michael Palijan

Fotografije: Michael Palijan, KUC ‘Mato Lovrak’

Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.  

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Bilo je to mnogo više od filmske projekcije. Bila je to večer ispunjena emocijama, zajedništvom i uspomenama koja je još jednom pokazala kako dobre priče ne poznaju vrijeme. Na 66. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku svečano je obilježena 50. godišnjica kultnog hrvatskog dječjeg filma „Vlak u snijegu“, a publika svih generacija zajedno je proslavila djelo koje desetljećima zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi.

Za ovu posebnu prigodu ni šibenske skale u Donjem gradu nisu bile dovoljno velike da prime sve koji su željeli ponovno pogledati antologijski film nastao prema romanu književnika Mate Lovraka. Film, koji su obilježili redatelj Mate Relja i skladatelj Arsen Dedić, ponovno je okupio djecu, roditelje, bake i djedove u jedinstvenom slavlju prijateljstva, zajedništva i solidarnosti.

Susret s glumcima nakon pola stoljeća

Posebnu emociju večeri donio je susret publike s glavnom glumicom Gordanom Inkret Subotičanec, svima poznatom kao Draga, te Slavenom Klobučarom, koji su prije projekcije podijelili uspomene sa snimanja filma. Video vezom publici se javio i Slavko Štimac, nezaboravni Ljuban.

Za Gordanu Inkret Subotičanec i Slavka Štimca ovo je bio poseban povratak u Šibenik, jer su upravo ondje prije pola stoljeća prisustvovali premijeri filma „Vlak u snijegu“.

Film koji i danas spaja generacije

Slogan obilježavanja – „Vlak koji spaja generacije“ – tijekom večeri u potpunosti je zaživio.

Roditelji koji su uz ovaj film odrastali gledali su ga zajedno sa svojom djecom, dijeleći uspomene i prisjećajući se omiljenih scena. Djeca su s jednakim zanimanjem pratila pustolovine Ljubana, Drage i njihovih prijatelja, potvrđujući da poruke filma ni danas nisu izgubile svoju snagu.

Prijateljstvo, odgovornost, sloga i međusobno pomaganje vrijednosti su koje i nakon 50 godina jednako snažno dopiru do novih generacija.

„Kad se male ruke slože“ ponovno ujedinila publiku

Jedan od najemotivnijih trenutaka večeri dogodio se kada su prostorom odjeknuli prvi stihovi legendarne pjesme „Kad se male ruke slože“.

Publika se spontano pridružila pjevanju, a zajednički glasovi, pljesak i osmijesi ispunili su festivalski prostor. Bio je to trenutak koji je još jednom pokazao koliko dubok trag ovaj film ostavlja u srcima gledatelja.

Nakon projekcije uslijedilo je druženje s Gordanom Inkret Subotičanec, koju su djeca okružila s velikim zanimanjem. Postavljala su pitanja o snimanju filma, fotografirala se s glumicom i tražila autograme, potvrđujući da „Vlak u snijegu“ i danas osvaja nove generacije.

Mato Lovrak predstavljen kroz film, izložbu i radionice

Obilježavanje velike obljetnice bilo je prilika i za prikazivanje dokumentarno-igranog filma „Vlak riječi“, posvećenog književniku Mati Lovraku. Scenarij filma, nastalog prema izložbi „Mato Lovrak – život, rad i nasljeđe u knjigama koje čitamo i danas“, napisao je Slaven Klobučar.

Izložba autorica Zorke Renić i Sunčane Markanović, nastala u suradnji sa Zavodom za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, također je predstavljena festivalskoj publici u Šibeniku.

Kulturni centar „Mato Lovrak“ tijekom festivala organizirao je i dvodnevnu kreativno-tradicijsku radionicu „Tradicija u ruci – od znanja do pletenja“, u kojoj su djeca kroz igru učila o djelima Mate Lovraka, tradicijskim predmetima i starim zanatima.

Prvog dana sudjelovala su u interaktivnom Lovrakovu kvizu te upoznala predmete poput stepke za maslac, rifljače za rublje i topa za kobasice, dok su drugoga dana izrađivala košare od vrbovih grana. U radionici su im se pridružili i Gordana Inkret Subotičanec te Slaven Klobučar.

Početak nove suradnje

Večer je označila i početak suradnje između Kulturnog centra „Mato Lovrak“ i Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku.

Zadovoljstvo zajedničkim programom izrazili su ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Jakov Bilić i ravnateljica Kulturnog centra „Mato Lovrak“ Zvjezdana Galkowski, najavivši nastavak suradnje i u budućnosti.

Vrijednosti koje ne prolaze

Večer u Šibeniku još je jednom potvrdila kako su vrijednosti koje je Mato Lovrak utkao u svoja djela – prijateljstvo, zajedništvo, solidarnost i međusobno pomaganje – jednako važne danas kao i prije pola stoljeća.

Dok su roditelji svojoj djeci prenosili uspomene na film uz koji su odrastali, najmlađi su otkrivali priču koja ni nakon 50 godina nije izgubila toplinu, iskrenost i životnu poruku.

Sudeći prema dugotrajnom pljesku, zajedničkoj pjesmi i brojnim osmijesima nakon završetka projekcije, „Vlak u snijegu“ i dalje vozi istim tračnicama – onima koje povezuju generacije i podsjećaju da, kada se male ruke slože, doista se sve može.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Kulturni centar “Mato Lovrak”

Naime, u srijedu, 10. lipnja 2026. godine, s početkom u 17 sati, na Željezničkom kolodvoru u Bjelovaru bit će obilježena 50. obljetnica premijere filma koji je prije pet desetljeća krenuo upravo iz ovog grada na svoje veliko filmsko putovanje.

Posjetitelje očekuje poseban program posvećen filmu koji je obilježio djetinjstvo brojnih generacija. Jedan od vrhunaca događanja bit će susret s glumcima koji su utjelovili legendarne likove Dragu, Peru i Ljubana, čime će publika imati priliku prisjetiti se trenutaka koji su „Vlak u snijegu“ učinili bezvremenskim djelom hrvatske filmske baštine.
Uz druženje s glumcima, pripremljene su kreativne radionice za djecu, bogat kulturno-zabavni program te projekcija filma na mjestu gdje je prije 50 godina sve počelo. Organizatori pozivaju sve ljubitelje filma, obitelji i građane da se pridruže obilježavanju ove značajne obljetnice.

Bilo da su „Vlak u snijegu“ prvi put gledali u školskim klupama, kinodvoranama ili ga danas otkrivaju zajedno s novim generacijama, posjetitelji će imati priliku ponovno osjetiti duh zajedništva, prijateljstva i upornosti koji ovu priču već desetljećima čine posebnom.

Program obilježavanja 50. obljetnice filma „Vlak u snijegu“:

• susret s glumcima koji su utjelovili Dragu, Peru i Ljubana
• kreativne radionice za djecu
• kulturno-zabavni program
• projekcija filma „Vlak u snijegu“

Mjesto održavanja: Željeznički kolodvor Bjelovar
Datum: 10. lipnja 2026. godine
Vrijeme: 17:00 sati

Obljetnica filma koji već 50 godina povezuje i nadahnjuje generacije bit će prilika za zajedničko prisjećanje na jedno od najvažnijih djela hrvatske dječje kinematografije i na vrijednosti koje ono prenosi i danas.

Foto: Bjelovar.info i KUC “Mato Lovrak”

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!