U srijedu 8. veljače u Bjelovaru se sastali članovi Sindikata hrvatskih učitelja Bjelovarsko – bilogorske županije koje okuplja 22 člana.
Na sastanku su im se pridružili i članovi predsjedništva, kao i predsjednica sindikata Sanja Šprem, kojoj je proteklog tjedna na Izbornoj skupštini u Zagrebu potvrđen treći uzastopni mandat.
Na sastanku u Bjelovaru, više je govora bilo o aktualnim temama, zakonskim promjenama te pregovorima oko novog kolektivnog ugovora. Kako i sindikat ističe, u narednom periodu želi ostati na putu jačanja i rasta te povećavanja njegovog utjecaja i prepoznatljivosti, kako u Hrvatskoj, tako i inozemstvu.
– Danas smo se fokusirali na gradski kolektivni ugovor, njegove izmjene i dopune, pitanje razlikovanja člana i nečlana, pregovore za nastavkom rasta osnovice u ovoj i sljedećoj godini. Generalno možemo reći kako je ova godina, godina pregovora u kojoj nas očekuju četiri vrste različitih pregovora. S 1. siječnjem 2023., na snagu su stupile izmjene Zakona o radu koje su napokon omogućile razlikovanje člana i nečlana. Dakle, tendencija u prvim pregovorima je da se temeljnim kolektivnim ugovorom napravi razlika upravo u materijalnim pravima. Očekujemo ugovaranje posve novog prava, isključivo samo za članove sindikata, a to je Uskrsnica u iznosu od 200 eura. Članovi sindikata glavni su nositelji svih sindikalnih aktivnosti. Temeljem želja i potreba, oni usmjeravaju itekako ključne pregovore, sudjeluju u industrijskim akcijama i na našem članstvu se bazira cjelokupno djelovanje sindikata. Želje članova su naš putokaz za daljnji rad, pojasnila je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i predsjednica Matice hrvatskih sindikata.
Sindikat trenutno ima više od 77,43 posto sindikalno organiziranih članova. Gledajući europsku tendenciju smanjenja članstva, u Hrvatskoj se radi o stalnom porastu.
– Nakon potpisivanje kolektivnog ugovora i samog dodatka, naše članstvo konstantno raste. Točnije, u tom trenutku smo imali više od 700 novih upisnica. Tom rezultatu je uvelike doprinijela sama najava člana i nečlana. Dok nije došlo do razlike u Zakonu o radu, sve što je sindikat ugovarao odnosilo se i na nečlanove, što znači da razlika do sada nije postojala, niti u materijalnim, niti u nematerijalnim pravima. Ne mogu reći da nečlanovi nisu doprinijeli u svim akcijama, no realno gledajući članovi sindikata su ti koji nose glavnu organizaciju, kaže Šprem.
Poznato je da u nekim europskim zemljama postoji mehanizam doprinosa solidarnosti, pa su tako nečlanovi koji žele podjednaka prava kao i članovi, obvezni uplaćivati doprinos solidarnosti.
– Mi nismo išli na nikakvu prisilu da netko mora plaćati sindikatu, jer sindikat kao organizacija za sebe ne želi nikakav novac. Želimo da benefite od članstva u sindikatu imaju isključivo članovi. Ustavni sud nam je davnih dana zabranio doprinos solidarnosti, a išli smo na ziherašku varijantu koju sud ne može srušiti. Mi smo jako dobro povezani s drugim sindikatima, jer smatramo da je kvalitetna povezanost, detektiranje problema ne samo svojeg članstva već i drugih radnika u Republici Hrvatskoj, bilo u privatnom ili javnom sektoru važna za sindikalno organiziranje i djelovanje. Mi smo velika podrška svim radnicima, neovisno iz kojeg sektora dolaze, kaže predsjednica.
Gledajući po županijama Hrvatska je nevjerojatno različita, kako po kulturi, tako i po problemima, posebno po pitanju sustava obrazovanja koji se suočava s brojnim propustima i poteškoćama.
– Odgovornu ulogu ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, no nažalost ne možemo reći da je sustav obrazovanja u fokusu Vlade RH, kao i samog nadležnog ministarstva. Barem mi koji se direktno nalazimo u školskom sustavu, tako doživljavamo cijelu situaciju. U određenim dijelovima zemlje se neki problemi ističu više, neki manje. Generalni problemi su smanjivanje broja učenika, zadržavanje postojećih prava zaposlenika, a u pojedinim županijama ili mjestima nailazimo i na kršenje prava iz kolektivnog ugovora. Probleme svakako možemo svesti na zajedničke i individualne, pojašnjava Šprem.
U susjednim zemljama, incidencija pada članstva sindikata na godišnjem nivou iznosi između tri i pet posto.
Generalni problem nekih europskih zemalja je sindikalna neosviještenost, koju puno više imaju stariji djelatnici, dok mladi koji tek ulaze u sustav, postojeću situaciju ne analiziraju dovoljno dobro i detaljno.
– Mlade nikako ne želim optuživati i u potpunosti ih razumijem. Završe školovanje, zaposle se, napokon krenu raditi, stjecati iskustvo i oni su s time zadovoljni. Ipak, trebali bi shvatiti da već sutra mogu ostati bez posla, što nije nimalo motivirajuće. Moramo biti svjesni da postoji sustavno kršenje kolektivnih prava. U dva navrata smo zakoračili u ogromne sustavne tužbe, jubilarne 2013. i kada je državna po pitanju sporazuma izmanevrirala poznatih šest posto. Ne smijemo zaboraviti ni priličan broj tužbi za mobing. Tek kad zaposlenik doživi nešto takvo, shvati da mu je potrebna sindikalna zaštita. Sindikat osigurava besplatnog odvjetnika i pruža brojne pogodnosti. Besplatnu pravnu pomoć mogu dobiti svi koji duže od tri mjeseca uredno plaćaju članarinu. Po pitanju ugovora na određeno, Hrvatska je jedna od najlošijih zemalja u Europi i riječ je o zlouporabi radnika i radničkih prava. Kada se osoba zaposli u lipnju, kako bi se izbjeglo plaćanje regresa, djelatniku se otkazuje ugovor koji se nerijetko ponovno sklapa s početkom nove školske godine. Ukoliko više ne postoji potreba za tim radnim mjestom, situacija je čista i jasna, no u slučaju da potreba postoji, Zakon o radu nalaže da poslodavac na isto mjesto ne može zaposliti novog radnika, dodaje Šprem.
Kao i druge županije i Bjelovarsko – bilogorska se zajedno sa svojim školama suočava s raznim problemima.
Da je članstvo u sindikatu važno, posebno za mlade ljude, smatra i povjerenica za Bjelovarsko – bilogorsku županiju.
– Sindikat je jedini koji štiti i brani djelatnike u nebrojeno puno situacija. Na području naše županije bilježimo trend porasta mladih članova. Prema osobnom dosadašnjem iskustvu, najviše mi se žale oni koji nisu članovi, u većoj mjeri zaposlenici koji rade na više škola, a satnica im je popunjena kao da rade samo u matičnoj školi. Željeli bi ostvariti sindikalnu podršku i to je problem koji bismo mi svakako mogli riješiti, no prije svega, oni moraju biti članovi. Povremeno se suočavamo s odljevom članstva, no tada je uglavnom riječ o starijim kolegama koji odlaze u mirovinu, rekla je Mirjana Popić, povjerenica Hrvatskog sindikata učitelja za Bjelovarsko – bilogorsku županiju.
