Prema analizi poliklinike Sursum Corda, u samo deset godina broj osoba sa šećernom bolesti na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj gotovo se udvostručio. Ako se sadašnji trend nastavi, do 2030. Hrvatska će imati više od 500.000 registriranih dijabetičara, a u pet županija svaki šesti stanovnik imat će dijagnozu šećerne bolesti.

Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je u 2024. godini evidentirano 453.969 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Uz 3.866.233 stanovnika prema procjeni DZS-a, to znači da gotovo svaki osmi stanovnik danas ima tu dijagnozu.

No apsolutni brojevi prikrivaju stvarnu sliku jer ne uzimaju u obzir koliko ljudi živi u pojedinoj županiji. Kada se podaci preračunaju per capita, ranking se potpuno mijenja, a na površinu izlaze županije o kojima se rijetko govori u kontekstu ove bolesti.

Trenutno stanje: prevalencija šećerne bolesti po županijama

Kombinirajući podatke HZJZ-a o broju oboljelih s procjenom stanovništva DZS-a za 2024., Poliklinika Sursum Corda izradila je per capita analizu za svih 21 županiju. ​

​

​Nacionalni prosjek iznosi 117,4 oboljele osobe na 1.000 stanovnika, ali razlike među županijama su dramatične.

Grad Zagreb, koji u apsolutnom broju vodi sa 82.342 oboljele osobe, per capita pada na 20. mjesto. Na vrhu je Karlovačka županija gdje svaki sedmi stanovnik ima dijagnosticiranu šećernu bolest, dok je u Međimurskoj to svaki deseti. Razlika između najgore i najbolje rangirane županije iznosi 42%.

Vidljiv je jasan geografski obrazac: svih pet najlošije rangiranih županija pripada kontinentalnoj Hrvatskoj, dok se primorske županije dosljedno nalaze u donjoj polovici tablice.

Per capita prevalencija porasla 71% u deset godina

Ovi podaci nisu nastali preko noći. Prema CroDiab registru, per capita prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj kontinuirano raste:

Iza tog rasta stoji dvostruki mehanizam: broj oboljelih raste zbog pretilosti i starenja, dok se ukupan broj stanovnika smanjuje emigracijom i negativnim prirodnim prirastom. Hrvatska danas ima 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 50.000 manje nego 2020. godine.

Projekcija za 2030.

Kombinirajući stopu rasta prevalencije od 2% godišnje, konzistentnu s projekcijama Međunarodne dijabetičke federacije za Hrvatsku, s demografskom projekcijom DZS-a koja predviđa daljnji blagi pad stanovništva na oko 3,84 milijuna, projekcija pokazuje porast na oko 511.000 oboljelih i per capita stopu od 133 na 1.000 stanovnika. To je pomak sa “svakog osmog” na “svakog sedmog” stanovnika.​

No najdramatičnija slika vidljiva je na županijskoj razini, gdje rast broja oboljelih i pad stanovništva stvaraju dvostruki udarac:

Na drugom kraju, Međimurska (113), Grad Zagreb (120) i Varaždinska (120) ostaju najniže, ali i kod njih projekcija prelazi 110 na 1.000.

Pretilost i prehrana kao ključni pokretači

Prema CroDiab registru za 2024., 84,86% osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 46,18% je pretilo. Hrvatska je pri vrhu EU po pretilosti odraslih: 23% naspram EU prosjeka od 16%. Samo 20% građana zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti.

Kontinentalna Hrvatska, koja dominira na vrhu tablice, tradicionalno ima prehranu bogatiju prerađenim mesom, bijelim brašnom i zasićenim mastima. Primorske županije, koje su pri dnu, imaju veću zastupljenost mediteranskog obrasca prehrane koji dokazano smanjuje rizik za dijabetes tipa 2 za 20 do 30%.

Tko bi se trebao testirati

Šećerna bolest tipa 2 godinama napreduje bez simptoma. Prema IDF-u, 28,5% oboljelih u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu. Testiranje se preporučuje osobama s jednim ili više rizičnih čimbenika: dob iznad 45 godina, ITM iznad 25, dijabetes u obitelji, povišen krvni tlak, povišeni trigliceridi ili gestacijski dijabetes u anamnezi. Osnovni testovi su glukoza natašte i HbA1c.

“Podatak da bi u Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji svaki šesti stanovnik mogao imati dijagnozu nije senzacionalizam, već posljedica dviju činjenica: prevalencija bolesti raste, a stanovništvo tih županija se smanjuje. Pozivamo sve građane, posebno one s rizičnim čimbenicima, da naprave osnovne laboratorijske pretrage“, kažu iz Poliklinike Sursum Corda.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: freepik

Među gradovima s najvišim postignutim cijenama prednjače Opatija (3.975 eura/m²), Dubrovnik (3.940 eura), Split (3.738 eura) i Rovinj (3.666 eura).

Nova metodologija – bliže stvarnim cijenama

Ekonomski institut Zagreb i ove je godine izračunao prosječne cijene stanova, ali prema novoj metodologiji koja je bliža tržišnim kretanjima. Ipak, odstupanja i dalje postoje – ponajviše zbog činjenice da se u kupoprodajnim ugovorima često navode niže cijene radi manjeg poreznog opterećenja.

Podaci su prikupljeni iz informacijskog sustava eNekretnine, koji objedinjuje podatke javnih bilježnika, Porezne uprave i jedinica lokalne samouprave te predstavlja ključni administrativni izvor za analizu tržišta.

Izračunate cijene služe kao referentne za državne potpore i povrat poreza pri kupnji prve nekretnine u 2026. godini, posebno za mlade do 45 godina.

Velike regionalne razlike

Najskuplje nekretnine, uz Grad Zagreb, i dalje su na obali – osobito u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

S druge strane, najveći udio gradova i općina s cijenama ispod 1.000 eura po kvadratu nalazi se u:

• Virovitičko-podravskoj županiji (75%)

• Vukovarsko-srijemskoj (71%)

• Osječko-baranjskoj (66,7%)

• Brodsko-posavskoj (60,7%)

• Bjelovarsko-bilogorskoj (56,5%)

Najniže cijene, oko 700 eura po kvadratu, zabilježene su u općinama poput Gunje, Sunje, Dvora, Jasenovca, Donjeg Lapca i Vrhovina.

Bjelovarsko-bilogorska županija: sve manje kvadrata ispod 1.000 eura

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i dalje je velik broj općina s cijenama ispod 1.000 eura, no u odnosu na 2024. mnoge su prešle tu granicu. Najskuplji su kvadrati u:

• Bjelovaru – 1.515 eura

• Daruvaru – 1.344 eura

• Čazmi – 1.196 eura

Ispod 1.000 eura po kvadratu i dalje je 13 općina.

Zagreb i obala uvjerljivo najskuplji

U Zagrebu su najskuplji stanovi u centru (više od 3.400 eura/m²), a cijenu iznad 3.000 eura bilježe i Črnomerec, Maksimir i Trešnjevka.

Na obali cijene rastu i dalje. U Primorsko-goranskoj županiji Opatija prednjači s gotovo 4.000 eura po kvadratu, dok su Lovran, Krk, Omišalj i Punat također iznad 3.000 eura. U Splitsko-dalmatinskoj županiji predvodi Split, a visoke cijene imaju i Bol, Sutivan, Podstrana i Kaštela.

U Zadarskoj županiji najskuplji je Sukošan (2.854 eura), a u Istarskoj Rovinj, Novigrad i Umag prelaze 3.000 eura po kvadratu.

Slavonija i unutrašnjost i dalje najpovoljnije

U većini općina Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije cijene su ispod 1.000 eura. U Osijeku je prosjek 1.604 eura, dok je u mnogim općinama Osječko-baranjske županije kvadrat i dalje znatno jeftiniji.

Slična je situacija i u dijelovima Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije.

Izvor: zupan.hr – (L. Kiseljak)

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

Samo u prvom tjednu 2026. godine prijavljeno je 4.174 novih slučajeva, a epidemiolozi ističu kako je nešto manji broj prijava u tom razdoblju vjerojatno posljedica blagdana i manjeg broja radnih dana, a ne smanjenja aktivnosti virusa.

Prijave oboljelih zabilježene su u svim županijama, a najviša stopa obolijevanja na 100.000 stanovnika evidentirana je u Požeško-slavonskoj županiji. Kao i prethodnih sezona, najveći broj oboljelih bilježi se među djecom predškolske i školske dobi, dok je najmanja učestalost zabilježena kod osoba starijih od 65 godina.

U odnosu na prošlu sezonu, broj oboljelih ove je godine znatno veći i pojavio se ranije nego što je uobičajeno. U istom razdoblju prošle sezone zabilježeno je tek 1.234 slučaja gripe, što ukazuje na snažniji intenzitet aktualne sezone.

Zbog težeg tijeka bolesti do sada je hospitalizirano 1.356 osoba, od kojih je 101 pacijent liječen u jedinicama intenzivne skrbi. Zabilježeno je i devet smrtnih ishoda povezanih s gripom i njezinim komplikacijama, uglavnom kod osoba iz rizičnih skupina.

Laboratorijski nalazi Nacionalnog referentnog centra za gripu pokazuju da je u posljednjem tjednu 36,6 posto testiranih uzoraka bilo pozitivno na virus gripe, pri čemu prevladava virus gripe tipa A.

Stručnjaci i dalje apeliraju na građane da se pridržavaju preventivnih mjera, osobito rizične skupine, te da se kod pojave simptoma pravodobno jave liječniku.

Izvor: hzjz.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: Ilustracija

Općina s najmanje stanovnika u Hrvatskoj je Civljane koja se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, općina Civljane ima 171 stanovnika. Na nedavnim lokalnim izborima Civljane su dobile novu načelnicu nezavisnu Sanju Bjelobrk koja je osvojila, vjerovali ili ne, 88 glasova i time postala nova načelnica najmanje općine u Hrvatskoj.

Mnogi se pitaju: Ima li to smisla i treba li mijenjati teritorijalni ustroj Hrvatske?

Upravo je ovu problematiku na svečanoj sjednici povodom Dana Bjelovarsko-bilogorske županije komentirao Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

– Htio bih se osvrnuti na određene kritike teritorijalnog ustroja Hrvatske koji danas u Hrvatskoj postoji. Meni se čini, bez obzira na to što se govori o prevelikom broju općina, gradova, županija da ovaj model jest za Hrvatsku dobar. Zato što na takvom modelu možemo itekako dobro razvijati koncept supsidijarnosti, da se stvari rješavaju na onoj razini na kojoj taj problem postoji, a ne da se iz centrale rješava problem. Ne može čovjek iz Zagreba znati što, na primjer, treba u Velikoj Trnovitici. To najbolje znaju ljudi koji odaberu svog čelnog čovjeka i onda rade vrtić, starački dom, cestu… – smatra Gordan Jandroković.

Istaknuo je važnost lokalnog znanja i iskustva u razvoju zajednica te izrazio uvjerenje u učinkovitost postojećeg modela teritorijalnog ustroja. U svom obraćanju naglasio je kako brojni primjeri s terena pokazuju pozitivne promjene diljem Hrvatske.

– Nema boljeg znanja o tome nego što to mogu napraviti i razumjeti ljudi koji žive u tim sredinama. Vjerojatno ima jedan broj općina koji bi se možda mogao povezati s drugima, ali generalno, po meni, ovaj model itekako ima smisla i čini mi se da je najveća većina općina, gradova i županija profitirala iz ovog modela. Vidite i sami da se Hrvatska jako mijenja. Imam privilegiju kao političar da mogu obilaziti brojna mjesta i županije, gradove i općine. Zaista se Hrvatska mijenja – naglasio je Gordan Jandroković.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u II. izbornoj jedinici gdje je izašlo 50,50 % birača. U samoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 16:30 sati izašlo je 48,16 % birača.  

U Bjelovaru ih je glasalo 50,48 %, u Čazmi 49,72 %, u Daruvaru 49,88 %, u Garešnici 45,93 % te u Grubišnom Polju 50,26 %.   

Birališta su otvorena do 19 sati, a ako nemate važeće identifikacijske dokumente ili se zbog određenih razloga niste našli na listi glasača, o čemu je DIP zaprimio više upita, zatražite potvrdu za glasovanje u nadležnom upravnom tijelu u županiji – ovdje je popis. Također, ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto to možete provjeriti u Registru birača. Uz to, nemojte zaboraviti kako pravilno glasati. Prvi rezultati izlaznih anketa bit će objavljeni u 19 sati, a u 21 sat će DIP objaviti prve izborne rezultate koje će osvježavati svakih 15 minuta.  

Institut za javne financije u svom je ovogodišnjem, devetom istraživanju proračunske transparentnosti jedinice lokalne samouprave ocijenio prosječnom ocjenom 4,83. Napredak je to od lani kad je prosječna ocjena bila 4,73.

Odličnu je ocjenu ove godine dobilo 109 gradova, a prošle godine taj je broj bio za sedam manji. Najveći su napredak s trojke na peticu postigli gradovi Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Senj, Vinkovci i Vodnjan. S druge strane, s prošlogodišnje petice na trojku je pao Grad Otok.

Institut je objavio rezultate za razdoblje od studenog 2022. do travnja 2023. Prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica  izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama, od mogućih 5 iznosi 4,6. Pritom je 19 županija objavilo svih pet traženih dokumenata i zaslužilo peticu. Prosjek općina je 4,55 za razliku od prošle godine kad je bio 4,36.

Na prezentaciji rezultata sudjelovao je i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, a sigurno ga je obradovala vijest da su gradovi Bjelovar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje ocijenjeni peticom, a Daruvar četvorkom.

Svi gradovi u osam županija, u odnosu na prošlogodišnjih sedam, objavili su sve ključne dokumente. Predvode gradovi Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Ličko-senjske županije.

Posebnu pohvalu Instituta zaslužile su tri županije – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zadarska te sedam gradova – Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Naime, oni su u svim dosadašnjim ciklusima istraživanja objavili svih pet proračunskih dokumenata. Spomenimo i kako samo jedna općina nije objavila niti jedan od traženih dokumenata.

U odnosu na prethodni ciklus istraživanja, 24 posto lokalnih jedinica objavilo je veći broj dokumenata, 65 posto ih je objavilo jednaki broj, dok je 11 posto objavilo manji broj dokumenata.

Ocjenu 5 zaslužili su gradovi – Bakar, Beli Manastir, Belišće, Benkovac, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čakovec, Čazma, Delnice, Donja Stubica, Donji Miholjac, Drniš, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivanec, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Klanjec, Knin, Komiža, Koprivnica, Korčula, Kraljevica, Krapina, Križevci, Krk, Kutina, Kutjevo, Labin, Lepoglava, Lipik, Ludbreg, Makarska, Mali Lošinj, Metković, Mursko Središće, Našice, Nin, Nova Gradiška, Novalja, Novska, Obrovac, Ogulin, Opatija, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Otočac, Ozalj, Pag, Pakrac, Pazin, Petrinja, Pleternica, Ploče, Poreč, Požega, Pregrada, Prelog, Pula, Rovinj, Samobor, Senj, Sisak, Skradin, Slatina, Slavonski Brod, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Šibenik, Trilj, Trogir, Umag, Valpovo, Varaždinske Toplice, Velika Gorica, Vinkovci, Vodice, Vodnjan, Vrbovsko, Vrgorac, Vrlika, Vukovar, Zabok, Zagreb, Zaprešić, Zlatar i Županja.

Ocjenom 4 ocijenjeni su Biograd na Moru, Čabar, Daruvar, Hvar, Novi Marof, Novi Vinodolski, Novigrad, Omiš, Rab, Rijeka, Sinj, Slunj, Varaždin, Virovitica, Vis, Vrbovec te Zadar. Grad Otok dobio je ocjenu 3, a Popovača 2.

Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2022. – travanj 2023.

Izvor: gradonacelnik.hr

– Zdravstvo je pod nadležnošću Bjelovarsko – bilogorske županije i smatram da je potrebno ulagati u kompletan sustav. U vrijeme mog mandata obnavljale su se ambulante s područja naših općina i sela. Investirano je i u niz drugih projekata koji se odnose na sekundarnu zdravstvenu zaštitu, a tu je i izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, za koju je sadašnja vlast obećala kako će HDZ i Vlada RH zajedničkim naporima  dogovoriti kompletno opremanje bolnicu. Ništa od toga još nije poznato. Međutim, sada u fokusu nije samo ono što se veže uz infrastrukturu, već su u pitanju ljudi koji tamo rade. Današnju točku predložila je pročelnica Bengez, a na dnevni red ju je uvrstio župan. Iako je skinuta, točka pokazuje jednu određenu namjeru. Riječ je dakle o Pravilniku o utvrđivanju kriterija i postupka za dodjelu subvencija zdravstvenim djelatnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Bjelovarsko – bilogorska županija. Iskreno, bio sam šokiran činjenicom da HDZ, HSLS i DHSS tu točku stavljaju na dnevni red. Iz tog pravilnika brišu se mjere koje postoje od 2018. godine, a odnose se na subvencioniranje liječničkog i medicinskog osoblja s ciljem poticanja zapošljavanja i ostanka djelatnika na području naše županije. Također, imamo i mjeru 3. koje u prijedlogu nema, a vezana je uz zdravstvene djelatnike, u ovom slučaju medicinske sestre i tehničare te liječnike koji su imali pravo na obrazovanje. Ispada da je ostalo ono što je potrebno, a izbačeno je nepotrebno, odnosno medicinske sestre i tehničari, poručio je Bajs.



Bjelovarsko – bilogorski župan rekao je da će se pravilnik doraditi u skladu s potrebama županijskih zdravstvenih ustanova, pri ćemo neće biti nikakve diskriminacije. 

– Mislim da ste vi posljednja osoba koja bi trebala imati petlje govoriti. Vi ste grobar zdravstvenog i školskog sustava, tako da vaše tvrdnje kako smo mi protiv medicinskih sestara i tehničara nisu točne. Time zapravo pokazujete koliko ste licemjerna osoba. Dapače, zahvaljujem kompletnom medicinskom osoblju koje se tijekom pandemije svakodnevno borilo i to još uvijek čini čuvajući naše živote i živote naših najmilijih. Pravilnik će biti dorađen, donesen sredinom godine i u cijelom procesu nikoga nećemo diskriminirati, obrazložio je župan Marko Marušić (HDZ).

U protekla 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 1.038. Još su 104 osobe na bolničkom liječenju, s četiri pacijenta na respiratoru. U protekla 24 sata testirane su 1.722 osobe.

TRENUTNE INFORMACIJE NOVOZARAŽENIH OSOBA PO ŽUPANIJAMA

Hrvatska je jučer imala rekordan broj oboljelih, dok je danas do 12 sati potvrđeno 138 novozaraženih osoba koronavirusom. Ukupan broj oboljelih saznat ćemo oko 15 sati.

Bjelovarsko-bilogorske županije – nema novozaraženih osoba.

Splitsko-dalmatinska županija – 12 novooboljelih osoba

Brodsko-posavska županija – sedam novooboljelih osoba

Grad Zagreb – 35 novooboljelih osoba

Zagrebačka županija – 6 novooboljelih

Vukovarsko-srijemska županija – 12 novih pozitivnih osoba

Karlovačka županija ima – 4 novozaražene osobe

Primorsko-goranska županija – nema novooboljelih

Osječko-baranjska županija ima – 50 novozaraženih

Istarska županija –  četiri nova slučaja zaraze koronavirusom

Zadarska županija – 7 novooboljelih osoba.

Virovitičko-podravska županija – jednu novooboljelu osobu

Šibensko-kninska županija – nema novooboljelih

Jedna osoba je preminula.

________________________________________________________________

Nacionalni stožer civilne zaštite donio je odluku o nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski od ponedjeljka, 13. srpnja 2020. godine.

Maske će morati koristiti zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, ako su posjete dopuštene. Također, morat će ih nositi  vozači i putnici u prijevoznim sredstvima javnog prometa, kao i zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci. Maske će biti obvezne i za zaposlenike u ugostiteljskoj djelatnosti.

Naime, ovog trenutka Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Međimurska županija već zajednički surađuju na europskom projektu „Povećanje efikasnosti i održivosti rada Gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije“, vrijednom gotovo milijun kuna i koji se u stopostotnom iznosu financira europskim novcem.

Bjelovarski župan Damir Bajs kazao je kako je na temelju suradnje između pet županija, Vladi dostavljen prijedlog da se iskoriste već ispitani modeli, odnosno da se podrži Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kojim bi se osiguralo 18,75 milijardi kuna iz EU fondova isključivo za projekte na području slavonskih županija. Stoga, pet županija (Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska) želi također iskoristiti europske poticaje za razvoj po uzoru na Slavoniju.

– Na temelju tih sporazuma i suradnje, dali smo prijedlog Vladi; da se priđe k već ispitanim modelima, a to je program koji ide za Slavoniju i za kojeg mislim da je dobar te da ga treba podržati. Sad je moguće da razvojem sporazuma, Županije koje se zajedno dogovore koji bi to projekti bili, koje bi mogli aplicirati na euro sredstva. Očekujemo da to bude prihvaćeno od Vlade kao okvir za financiranje onoga što je tamo navedeno, kazao je Bajs i dodao da je pred nama novo proračunsko razdoblje Europske unije, mogućnosti koje su možda propuštene da se sada iskoriste.

– Stav županija, posebno Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske je, da se na uzoru na niz drugih država Europske unije dio sredstava alocira na Županije, poručio je župan Bajs koji napominje kako bi ovakve mogućnosti, kroz razne sporazume, mogle pridonijeti tome da dobijemo sredstva, kao i naši kolege iz Europe, čime bi se direktno rješavalo pitanje ravnomjernog ulaganja u RH.

Župan je istaknuo i ono što je najvažnije:

Varaždinski župan je pak istaknuo kako i on i njegova stranka snažno zastupaju poziciju jačanja direktnog ulaganja europskog novca u regije.

– Što se Hrvatske tiče, Projektu Slavonija svaka podrška, ali inzistiramo na tome da i sjever Hrvatske po istom konceptu nastavi djelovati u suradnji s hrvatskom Vladom prema europskim fondovima, napomenuo je Radimir Čačić koji se dotaknuo i drugih problema koji se europskih fondova tiču. Tako, na primjer, veliki problem predstavlja to što europske alokacije ne dopuštaju gradnju novih škola.

– Što se energetske obnove tiče, to su projekti po kojima smo i mi u najužoj špici Hrvatske vodeći kao županija. Međutim, europske alokacije ne dopuštaju ulaganje u škole. Ukoliko idemo s programom transformacije višesmjenske nastave u istosmjensku nastavu – što je velika demografska mjera, škole u novom budžetu moraju biti u alokaciji – mi moramo dobiti mogućnost da iz europskih fondova gradimo škole, pojasnio je župan Čačić koji pomoć pri rješavanju problema vidi u kompenzaciji iseljenja.

– Pošto 14 posto radno sposobnog hrvatskog naroda radi vani, imamo razloga tražiti mogućnost da kompenzacijski reagiramo zbog demografskih problema; da nam to omogući besplatne vrtiće ili da nam se bruto za liječnike ne naplaćuje, kao što je to slučaj u nekim državama, zaključio je Čačić.

Sredinom 2017. godine Republika Hrvatska imala je 4 124 531 stanovnika, od toga 1 990 341 muškarca (48,3 %) i 2 134 190 žena (51,7 %)^[1] s tim da je radno sposobnih stanovnika, životne dobi od 15 do 64 godine, 2 708 419, od toga 1 353 994 muškaraca i tek neznatno više žena 1 354 425. Ako navedene podatke promatramo u kontekstu poduzetništva, to je 29,1 poduzetnik na 1000 stanovnika ili 34 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika čija je životna dob između 15 i 64. godine^[2].

Jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske velika je razlika u razvijenosti pojedinih regija – županija, što potkrepljuje i ova kratka analiza. Očekivano, najviše poduzetnika ima sjedište u županiji Grad Zagreb, a u 2017. godini to je 40 210 poduzetnika (udio od 33,5 %), s 331 978 zaposlenih. U prosjeku to je 50 poduzetnika na 1000 stanovnika ili 75,5 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika, što je najviše u RH. Na istoj je razini i Istarska županija u kojoj je taj prosjek 49,1 poduzetnik na 1000 stanovnika te 74,7 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika². Za usporedbu, najmanje je poduzetnika na 1000 stanovnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji, tek 11,9, a u odnosu na 1000 radno sposobnih stanovnika taj je prosjek 18,1. U istoj zoni s Vukovarsko-srijemskom županijom su i Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija, s prosjekom od 12,1 do 13,8 poduzetnika na 1000 stanovnika odnosno s prosjekom od 18,6 do 20,8 poduzetnika na 1000 radno sposobnih stanovnika. Ispod prosjeka na razini RH po broju poduzetnika na 1000 stanovnika ili na 1000 radno sposobnih stanovnika, osim navedenih županija još je 11 županija, a osim županije Grad Zagreb i Istarske županije, samo tri županije imaju više poduzetnika na 1000 stanovnika od prosjeka na razini RH, a to su: Primorsko-goranska (35,5), Dubrovačko-neretvanska (32,6) i Splitsko-dalmatinska županija (29,4).

Grafikon 1.   Broj poduzetnika po županijama na 1000 stanovnika i na 1000 radno sposobnih stanovnika u 2017. g.

Prema podacima o broju poduzetnika i broju stanovnika u RH u 2013. godini¹, u 2017. je porastao broj poduzetnika u odnosu na broj stanovnika, prvenstveno s osnove porasta broja poduzetnika, sa 101 191 na 120 091 poduzetnika. Osim toga, broj stanovnika u 2017. godini u odnosu na 2013. manji je za 131 158 stanovnika. Izraženo u postocima, u promatranom razdoblju broj poduzetnika porastao je za 18,7 %, a broj stanovnika manji je za 3,1 %. Trend smanjivanja broja stanovnika prisutan je u svim županijama osim u Zagrebu (+7.257) i Istarskoj županiji (+436). Broj stanovnika najviše se smanjio u Osječko-baranjskoj (-17.915), Vukovarsko-srijemskoj (-16.719) i Sisačko-moslavačkoj županiji (-14.490). U promatranom razdoblju broj poduzetnika, izraženo u postocima, najviše je porastao u Zadarskoj (31,9 %), Međimurskoj (28,8 %) i Koprivničko-križevačkoj županiji (26,7 %). Slijedom navedenoga Zadarska županija (8. mjesto) je po broju poduzetnika u 2017. u odnosu na 2013. godinu prestigla Dubrovačko-neretvansku županiju (9. mjesto), dok su Međimurska (10. mjesto) i Koprivničko-križevačka (18. mjesto) ostale na istom mjestu rang liste. Najmanje je rastao broj poduzetnika u Dubrovačko-neretvanskoj (10,2 %) i Istarskoj županiji (10,6 %).

Izvor: fina.hr

Prema metodologiji istraživanja koju primjenjuje Državni zavod za statistike (DZS), radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina, a za potrebe ove analize korišteni su podaci DZS-a o broju stanovnika čija je životna dob od 15 do 64 godine.