Nakon registracije sudionika održana je pozdravna riječ organizatora pa su se tako okupljenima obratili: izv. prof. dr. sc. Zrinka Puharić dekanica Veleučilišta u Bjelovaru; dr. sc. Nermin Palić, voditelj Ureda za međunarodnu suradnju i razvoj karijere Visoke škole „CEPS“; Goran Luburić, v.pred. dekan Poslovnog veleučilišta Zagreb; mr. sc. Neven Šipić, v.pred. prodekan za međunarodnu suradnju i mobilnost Poslovnog veleučilišta Zagreb.  

Izv. prof. dr. sc. Zrinka Puharić dekanica Veleučilišta u Bjelovaru objasnila je zašto je važno održavati konferencije ovakvih tematika.   

– Domaćini smo 5. međunarodne studentske konferencije „Zelena održiva budućnost“. Svi znamo – klimatske promjene, zagađenje, sve veće biološke promjene, sve veće starenje stanovništva, veće zdravstvene potrebe, buka, okolišni čimbenici… Sve je to utaloženo i ujedinjeno na ovoj našoj studentskoj konferenciji s mnoštvo stručnih i znanstvenih radova koje su pisali studenti iz šest država. Mogu reći da radova ima preko 30-ak, jako se veselimo i ponosni smo zbog toga – objašnjava Zrinka Puharić.  

Potvrđuje koliko je važno da upravo mladi budu informirani, ali i govore temama zelene održive budućnosti.   

– Našu studenti na Veleučilištu će imati danas priliku izmijeniti iskustva sa studentima ostalih visokih učilišta, što uživo što online. Naravno, budućnost prepuštamo mladima. Jako je važno da imaju edukaciju i volju da se bave upravo ovim stvarima jer Zemlja je samo jedna i moramo te moramo prirodne resurse i ostalo držati na nekakvom nivou za buduće generacije. Ne smijemo biti sebični i sve potrošiti u svoje doba – kaže.  

Ovakve međunarodne konferencije Veleučilištu u Bjelovaru donose brojna nova poznanstva i kontakte te razmjenu iskustava.   

– Veleučilište u Bjelovaru ima Erasmus povelju, vrlo je aktivno i umreženo s domaćim i vanjskim visokim učilištima i to je, naravno, vrlo važno. Iako danas postoji internet i brzi protok informacija jako je važno da se vidimo i uživo i tako razmijenimo svoje informacije i iskustva. Zbog velikog broja radova podijelili smo ih u dvije sekcije. Jedna će obrađivati radove iz biomedicine, a druga iz društvenih i tehničkih znanosti – dodaje. 

Jedan od sudionika ove konferencije je i Poslovno veleučilište Zagreb.  

– Mi smo, slično kao i Veleučilište u Bjelovaru, jedno malo gradsko veleučilište. Surađujemo treći put na ovoj konferenciji. Drago nam je što je to ujedno studentska konferencija, što je u biti fokus. Razmjenom ideja, iskustava i općenito suradnjom među fakultetima svakako dolazi do velike pozitivne interakcije po pitanju različitih tematskih područja kojima se konferencija bavi. Jako nam je drago što mladi ljudi, prije svega, zaista daju sve od sebe da i nama sugeriraju nekakva nova istraživanja i nove ideje koje onda mi kasnije možemo optimizirati – pojašnjava Goran Luburić, v. pred. dekan Poslovnog veleučilišta Zagreb.  

Jedan od organizatora ove konferencije je i dr. sc. Nermin Palić, voditelj Ureda za međunarodnu suradnju i razvoj karijere Visoke škole „CEPS“ koji potvrđuje kako suradnja između njih i Veleučilišta u Bjelovaru traje dugi niz godina.   

– Suradnja traje već jedan dugi niz godina. Mogu reći da to nije neka obična suradnja. Mi imamo jedan veliki i prijateljski odnos i s obzirom na to da smo „kliknuli“ na prvom sastanku onda smo odlučili ulaziti zajedno u razne projekte i pokušavamo produbiti i proširiti našu suradnju. Jedan od načina naše suradnje je i organizacija ove konferencije – potvrđuje Nermin Palić.  

Istaknuo je i najveću važnost ove konferencije.  

– Važnost ove konferencije za studente je da ih na neki način pokušamo stimulirati da se uključe u znanstveno-istraživački rad, da steknu neke nove spoznaje vezane, konkretno, za ove teme, a posebno teme održivosti koja je jedna od najzastupljenijih tema na području, ne samo Europske unije nego i širom svijeta – dodaje.  

Mateo Kroupa student je Sestrinstva na Veleučilištu u Bjelovaru, a s kolegicom Marijom Kudumijom Slijepčević je održao predavanje „Korištenje scenarija i igranje uloga u nastavnom procesu kolegija zdravstvena psihologija“.   

– Rad je na temu umirućeg djeteta. Objasnili smo cijeli princip samog izlaganja i samog kolegija u kojem se studentima daje gotov scenarij u koji se oni moraju uklopiti. Moramo se uklopiti u to da imamo dva tehničara i roditelje samog djeteta i to pospješuje studente za njihovu budućnost za događaj koji će se njima u profesiji moći dogoditi – pojašnjava Mateo Kroupa. 

Smatra kako Veleučilište u Bjelovaru odlično stoji sa suradnjom s ostalim visokim učilištima, ali i po brojnim drugim područjima.  

– Moje iskreno mišljenje je da mi ovdje u Bjelovaru super stojimo i stvarno smo na visokoj razini. Kabineti su nam opremljeni s novom opremom i na visokoj smo razini samog obrazovanja. Uspjeli smo se opremiti s dobrom opremom da naši studenti mogu što bolje i što se više uživjeti u tu ulogu i pripremiti za neka nova iskustva i ono što ih čeka u njihovom daljnjem radu – kaže.  

Voditelji ovog tečaja su pedijatrica mr. sc. Marija Čatipović, dekanica Veleučilišta u Bjelovaru i naslovni izv. prof. dr. med. Zrinka Puharić te prof. dr. sc. Milan Stanojević. Tečaj je namijenjen studentima treće godine Studija sestrinstva koji su izabrali kolegij „Suvremene spoznaje o dojenju“, potom medicinskim sestrama i liječnicima iz rodilišta te patronažnim sestrama. Besplatan je za sve sudionike, a bit će bodovan od strane Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske liječničke komore te Hrvatske komore primalja. Tečaj je organiziran u sklopu Mjeseca zdravlja koji se tijekom travnja održava u županiji, a kojeg organizira Bjelovarsko-bilogorska županija.  

Dekanica Veleučilišta u Bjelovaru i naslovni izv. prof. dr. med. Zrinka Puharić jedna je od organizatorica ovog tečaja.    

– Po drugi put organiziramo Međunarodni tečaj na kojem će govoriti eminentna imena i to ne samo isključivo iz Hrvatske nego i iz okružja. Da bi tečaj bio međunarodni mora imati barem još tri zemlje sudionice tako da mi imamo sudionike iz Slovenije, Belgije i Bosne i Hercegovine. Tijekom tri dana naši studenti te medicinsko osoblje imat će priliku slušati suvremene spoznaje o dojenju – navodi.   

Pedijatrica mr. sc. Marija Čatipović objasnila je zašto je održavanje ovog tečaja izuzetno bitno.   

– Bit će puno tema, a danas će biti općenito o tom programu Rodilišta – prijatelj djece jer je potrebno da naša bolnica obnovi svoj naslov koji je dobila 2012. godine. Uvjeta ima puno, a jedan od uvjeta je edukacija osoblja. Prošle godine nam cijelo osoblje nije prošlo edukaciju pa smo sada zvali drugi dio osoblja. Bit će govora o rodilištima Prijatelj djece, o Međunarodnom pravilniku o načinu reklamiranja i prodaje zamjenskog mlijeka jer ljudi nisu svjesni koliko su zamjenska mlijeka svugdje reklamirana. Važno nam je da nam zdravstveni djelatnici to znaju, da ne pišu oni sami tjelesnu težinu i visinu na takve blokiće i daju to majci. Na taj način ste kao neko prenositelj reklame, a niste toga ni svjesni. Ja imam predavanje o postnatalnoj podršci i dojenju. To je nakon izlaska iz rodilišta što sve pružamo mamama i kako im pomoći. U subotu imam predavanje o izazovima opskrbe mlijekom. Nedostaje nam ona podrška unutar obitelji koja je nekad postojala jer ni moja generacija nije dojila – kaže.  

Dodaje kako ljudi koji dođu na edukaciju nakon nje budu podrška majkama.  

– Svakako da oni ljudi koji dođu na edukaciju već tada pokazuju stupanj više i namjeru da će pomoći majci i da ne misle kako to ide samo do sebe. Osoblje koje se educira zna da treba malo sjesti uz majku, da joj treba pokazati i da treba ta psihološka podrška. Bit će niz održanih radionica kako dijete zapravo pravilno staviti na dojku da uzme bradavicu cijelu u usta, da siše, da pravilno siše i tako. Vidi se razlika kako naše cijelo rodilište ima jedan pozitivan stav i želju da majke što više doje i da im se omoguće što bolji uvjeti i da im se pomogne. To ljudi jako osjete, pogotovo u tim prvim trenucima – objašnjava.  

Situacija s dojenjem je itekako bila izazovna u COVID razdoblju.  

– Ima zanimljivo jedno moje malo istraživanje na području naše županije da smo mjesec dana imali dojenje isključivo 92 % i u vrijeme COVID-a smo pali na 73 %. O toj bolesti nismo znali ništa. Neke majke su bile pozitivne na COVID, ali su svejedno dojile i dijete nije dobilo bolest. Imali smo i pozitivne djece i to je dobro prošlo. To mogu reći sada nakon tri godine, a onda smo bili svi uplašeni – potvrđuje.   

Potvrdila je i kako broj majki dojilja u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj raste. 

– Pomaci su dobri, odlični. Mi smo s nekih 60 % dojenja nekad davnih ’96. godine bili došli na 92 % s mjesec dana. Nažalost nam je COVID malo bio poljuljao te rezultate. Jako smo dobri s dojenjem za godinu dana gdje majke doje u 40 % do 45 %. To su veliki pomaci – dodaje Čatipović.  

Voditelj Odjela za ginekologiju opstetriciju bjelovarske bolnice, Goran Pavlović izrazio je zadovoljstvo održavanjem ovog tečaja.  

– Presretan sam da uopće imam priliku sudjelovati, a pogotovo što mogu sudjelovati moje primalje. Mislim da je takva vrsta edukacije izrazito uvijek dobro došla i potrebna. Vidim da se u rađaoni i rodilištu osjete veliki pomaci i veseli me što je to prepoznato od strane trudnica i dojilja jer sve ih je veći broj. U dojenju je najbitnija upravo ta podrška – potvrđuje Pavlović.  

Prof. dr. sc. Milan Stanojević kaže kako ovim tečajem žele podići svijest o dojenju.  

– Meni se čini da mi ovim tečajem želimo postići je da zdravstvenim djelatnicima podignemo razinu svijesti o tome koliko je važno dojenje kao prirodni način prehrane i koliko su za nas važni pacijenti. Da im pomognemo u svim njihovim nastojanjima da ostvare svoju želju za prirodnom prehranom. U svijesti društva postoji potpuno razumijevanje da je dojenje nešto što je jako važno za opstanak ljudske vrste. Jako je važno da svim našim majkama podignemo tu svijest i da one budu svjesne svoje uloge – pojašnjava.  

Potvrdio je kako će govoriti o marketingu zamjenskog mlijeka. 

– Marketing je nešto što je u službi profita, a to se odnosi i na zamjenska mlijeka. Zbog toga su svjetska zdravstvena organizacija još 1981. godine i UNICEF donijeli kodeks kako se proizvođači zamjena za majčino mlijeko moraju ponašati kako ne bi ugrožavali prirodni način prehrane djece. O tih godina do danas proizvođači su bili toliko uspješni da je biznis zamjena za majčino mlijeko porastao s 40 na 80 milijardi US dolara na godišnjoj razini i to je na neki način ugrozilo zdravlje majki i djece – dodaje Stanojević.  

Doktorica Ivanka Fehir Radanović objašnjava kako je njena uloga pojasniti fiziologiju dojenja.  

– Mene je zapala jedna teža tema, a to je fiziologija dojenja, znači ono što se ustvari događa kod žene tijekom trudnoće i poslije trudnoće. Malo je to teža tema, ali je princip jednostavan. Najbitnije je da se uspostavi odnos između majke i djeteta, da dijete prihvati dojku, da siše i to je ono što je bit svega. Proces je kompliciran, pogotovo u današnje vrijeme modernizacije i tehnologije koja nastupa pa ponovno moramo osvijestiti dobrobiti dojenja, kako za majku tako i za dijete. Kod mama prevladava strah hoću li ću ja to uspjeti, a dojenje je ono prirodno, iskonsko što postoji – naglašava voditeljica Odjela pedijatrije u bjelovarskoj Općoj bolnici „Dr. Anđelko Višić“ Ivanka Fehir-Radanović.

Prve su nam na pitanja o položaju žena u poslovnom, ali i privatnom životu te neravnopravnosti s muškarcima odgovorile dekanica Veleučilišta u Bjelovaru Zrinka Puharić i ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar Marijana Dragičević.  

Međunarodni dan žena slavi se 8. ožujka, a obilježava gospodarska, politička i društvena dostignuća žena. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata, a prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. godine u SAD-u. Sama ideja spomenutog dana pojavila se početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i gospodarskog rasta uslijed kojega se dolazilo do prosvjeda potaknutih lošim radnim uvjetima. Tada su se žene borile i za razna druga prava kao što je, primjerice, pravo glasa.  

Situacija je u 2024. bolja, bilo bi zaista čudno da nije, ali kakva je realna situacija? Imaju li žene ista prava kao i muškarci? Brojne žene smatraju kako nemaju jednaka prava i da ih se još uvijek diskriminira i zakida samo zato što su žene. Primjerice, podaci Eurostata pokazuju kako je u 2020. godini razlika u plaći između muškaraca i žena iznosila 11,2 %, a razlika u mirovini 30,4 %. To pokazuje kako su žene manje plaćene za obavljanje istog rada ili rada jednake vrijednosti od muškaraca, a to je samo jedna kap u moru problema vezanih uz neravnopravnost.   

Naše dvije sugovornice, Marijana Dragičević i Zrinka Puharić smatraju kako su žene apsolutno ravnopravne s muškarcima. Za početak našeg razgovora objasnile su nam što podrazumijeva njihova radna pozicija.  

– Kao rukovodeća osoba veleučilišta koje trenutno ima oko 650 studenata/ca, 32 zaposlenika/ice te preko 50 vanjskih suradnika/ca, poslovi su složeni i izazovni na svakodnevnoj bazi. Poslovi dekana su: organizacija i vođenje rada i poslovanja Veleučilišta, poduzimanje svih pravnih radnje u ime i za račun Veleučilišta, predstavljanje i zastupanje Veleučilište u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, pravnim osobama s javnim ovlastima te drugim osobama, donošenje općih akti,  predlaganje Upravnom vijeću program rada i plan razvoja (strategiju), financijski plan  Veleučilišta, godišnji plan i plan nabave Veleučilišta, predsjedavanje Stručnim vijećem Veleučilišta, sudjelovanje u radu Upravnog vijeća, predlaganje Upravnom vijeću proračun Veleučilišta, sudjelovanje i odlučivanje u radu Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, briga o provođenju kadrovske politike i strategije razvoja Veleučilišta, potpisivanje diplome, dopunske isprave o studiju i druge javne isprave koje izdaje Veleučilište, potpisivanje ugovora koje zaključuje Veleučilište i tako dalje – nabraja Zrinka Puharić, dekanica Veleučilišta u Bjelovaru.  

– Trenutno obnašam funkciju ravnateljice u Gradskom muzeju Bjelovar. Svakodnevni zadaci su uvelike raznovrsni i ovise o dinamici posla, ali najviše se bavim, što je samo po sebi razumljivo, organizacijskim poslovima kako bi sve prošlo po nužnim normama koje zahtjeva muzeološka struka – govori Marijana Dragičević, ravnateljica Gradskog muzeja Bjelovar.  

Žene još uvijek nisu ravnopravne s muškarcima u Hrvatskoj, bilo da se radi o privatnim ili poslovnim položajima. Zanimalo nas je kako naše sugovornice gledaju na to i kakav je njihov dojam.  

– Na sreću nikada niti privatno niti poslovno nisam osjetila spolnu diskriminaciju – potvrđuje Zrinka Puharić. 

– Nisam stava da žene nisu ravnopravne muškarcima – govori nam Marijana Dragičević.  

Žene se ponekad smatraju manje sposobnima za obavljanje određenih poslova.  

– Potpuno sam protiv takvog mišljena i smatram kako je ključna stvar organizacije koja nema veze s rodom i/ili spolom – objašnjava Marijana s čime se složila i Zrinka.  

Mnoge žene moraju se na poslu više truditi ili dokazivati samo zato što su žene, što kod naših sugovornica nije slučaj.  

– Uistinu nikada nisam imala takvo iskustvo – kaže Marijana.  

Broj žena na vodećim pozicijama znatno je manji u odnosu na muškarce pa nas je zanimalo jesu li naše sugovornice ponosne činjenicom da su žene na jednoj od vodećih pozicija u našoj županiji.  

–  Drago mi je da je tako, no mislim da moj izbor na ovu poziciju nije uvjetovan spolom – objašnjava Zrinka.  

– Mogu reći kako sam zadovoljna jer se na području Bjelovara što se tiče zapošljavanja ne gleda je li netko dobio posao jer je žena, odnosno muškarac – dodaje Marijana.  

Od žena se u 21. se očekuje više nego od muškaraca. One moraju raditi, brinuti se o obitelji i kućanstvu, dok muškarce ovaj drugi dio često i zaobiđe jer činjenica je kako je Hrvatska još uvijek patrijarhalno nastrojena i ne daj Bože da muškarac opere suđe ili ispegla veš. Jer, što će selo reći.  

– Zbog užurbanog načina suvremenog života, svima nam nedostaje vremena. No, za osobe i aktivnosti koje volim, uvijek ih nađem – potvrđuje Zrinka.  

Trenutno sam na doktoratu, kad imam vremena pišem romane ili priče, a i odrađujem pet puta tjedno fizičku aktivnost – objašnjava Marijana.  

Problematika žena dotiče se i vodećih pozicija s obzirom na to kako je puno više muškaraca na liderskim položajima.  

– Vodeće pozicije zahtijevaju organiziranost, to je ključno što se traži – smatra Marijana.  

Čest je slučaj i diskriminacija žena u privatnom, ali i poslovnom životu. Naše se sugovornice, na sreću, nisu susrele sa spolnom diskriminaciju. Marijana potvrđuje kako se susrela s onom dobnom.   

– Nisam doživjela diskriminaciju zato što sam žena nego zbog dobne razlike – napominje Marijana.  

Za kraj razgovora poslale su poruku ženama.  

– Mislim kako je najvažnije imati stav i argumente koji će ga braniti – kaže Marijana.  

– Edukacijom, trudom i radom može se sve postići – navodi Zrinka. 

Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala bjelovar.info  i Branka Sobodić, urednica portala Bjelovar.info

Foto: Bjelovar.info/Canva

Zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić uputio je čestitke u ime gradonačelnika Daria Hrebaka i u svoje osobno ime.  

– Ovo je jedna posebna suradnja između Grada Bjelovara i Veleučilišta. Lako je imati posebnu suradnju kad imamo tako dobro Veleučilište i ljude koji upravljaju Veleučilištem i koji prenose znanje koje imaju na vas studente koji ste budućnost razvoja gospodarstva grada Bjelovara. Postoji problem što se tiče smještajnih kapaciteta, ali na tome radimo. Ove godine krećemo u raspisivanje javne nabave za uspostavu studentskog doma. Sve su to stvari koje ne razvijaju samo Veleučilište, ne razvijaju samo nas osobno već razvijaju gospodarstvo našeg grada. Čestitam još jednom 16. rođendan – rekao je Igor Brajdić.  

Rođendan Veleučilištu čestitao je i Ivan Ćuk, predsjednik studentskog zbora.  

– Na današnji dan, na rođendan našeg Veleučilišta u Bjelovaru prisjetit ću se rečenice koju sam, ne tako davno, rekao na jednom lokalnom radiju. Studirati na Veleučilištu znači rasti, učiti i odrastati u obiteljskoj atmosferi. Obitelj je uvijek uz nas, ona nas gura u životi, ali isto tako i tu na Veleučilištu. Svi profesori su obiteljski nastrojeni i to najviše čujem od studenata koji su došli s drugih visokih učilišta. Isto tako, bitno je zaposlenje, a možemo se pohvaliti s visokom stopom zaposlenja nakon studija – rekao je Ivan Ćuk.   

Dekanica Zrinka Puharić za početak se dotaknula samih početaka rada Veleučilišta te njegovog razvoja.  

– 18. veljače 2008. godine svoja vrata je prvi puta otvorilo prvo visoko učilište u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji s programom Mehatronike i tada smo se zvali Visoka tehnička škola. Otvaranjem sestrinstva i 2017. Računarstva dobili smo i stekli sve uvjete da postanemo Veleučilište u Bjelovaru. Taj dan smo uzeli kao svoj rođendan i tako danas slavimo svoj 16. rođendan – prepričava dekanica Zrinka Puharić.  

Bjelovarsko veleučilište trenutno ima oko 650 studenata.  

– Imamo oko 650 studenata, 32 zaposlena i 50 vanjskih suradnika. Nismo više tako mali pogon. Zadovoljni smo brojem studenata, ali uvijek može bolje. S obzirom na demografski trend koji svi znamo stojimo još uvijek jako dobro – naglašava.   

Podaci pokazuju da se studenti Veleučilišta u Bjelovaru nakon studiranja vrlo brzo zapošljavaju.  

– Svi naši smjerovi su visoko zapošljivi – od 97 do čak 100 % nakon studija. Sva tri smjera pomno su birana od strategije Veleučilišta u Bjelovaru, oni pripadaju STEM području i zapošljivost je tu još jako visoka – navodi.  

Sva tri smjera su podjednako tražena i dekanica smatra kako je Veleučilište dobro opremljeno, no kako postoji mjesta za napredak.   

– Tražena su sva tri podjednako. Najbrojniji nam je smjer Sestrinstvo, zatim Računarstvo i najmanje brojna nam je Mehatronika. Mislim da smo relativno dobro opremljeni i samo prošle godine smo puno uložili u naša sva tri smjera. No, uvijek može bolje. STEM područja uvijek napreduju i ne možemo reći to je sada to. To su područja koja se trebaju usavršavati cijeli život – kaže dekanica.  

Navela je samo neka ulaganja u opremu na Veleučilištu u prošloj godini.  

– Za stručni preddiplomski studij Sestrinstva nabavili smo lutku u iznosu od 19.903 eura. Za studij Mehatronike dva 3D printera od 2.300 eura, a za studij Računarstva smo nabavili nova računala u iznosu od skoro 129 tisuća eura. Uz to imamo donacije firmi koje nas podržavaju, odnosno zapošljavaju naše studente pa im je u interesu da naši studenti tijekom studija nauče raditi upravo na toj opremi na kojoj će kasnije i raditi – objašnjava.  

Novost je uskoro pokretanje Diplomskog studija Sestrinstva. 

– Sva dokumentacija je gotova, čekamo još jedan dokument i šaljemo ih dalje na odobrenje. Sve smo pripremili i nadamo se otvaranju diplomskog studija na jesen – najavljuje dekanica.  

Dodijeljene su i dekanove nagrade najuspješnijim studentima, a to su Andrea Bosak sa sestrinstva i Domagoj Maretić s računarstva koji su nagrađeni za svoj predan rad, izvrsnost i uspjeh te najbolji prosjek ocjena u akademskoj godini 2022./2023.  

Nagrade su dobili i najbolje ocijenjeni nastavnici, a studenti su izabrali Gorana Benkeka s mehatronike, Kseniju Eljugu sa sestrinstva i Krunoslava Husaka s računarstva. Proglašeni su i pobjednici za najbolju i najudaljeniju fotografiju. Student Matko Grguljaš osvojio je nagradu za najudaljeniju fotografiju koja je ime Veleučilišta donijela čak do Australije, točnije Sydney Opera Housea za koju je osvojio 150 eura. Nagradu za najbolju fotografiju zaslužio je Jan Ulovec koji je s kolegom Janom Vujičićem pokazao kako izgledaju kondicijske pripreme za ispitne rokove. Za studentski doprinos razvoju esporta najboljim je proglašen Pavo Šimić koji je odradio kompletan posao organizacije esport natjecanja.  

Više o studiranju na Veleučilištu rekao nam je Ivan Ćuk, student druge godine Mehatronike i predsjednik studentskog zbora.  

– Bjelovar sam birao isključivo zato što je to manji grad, dolazim iz Bjelovara i ovo je moja sredina. Nisam ga želio napustiti najviše zbog prijatelja jer imam veliko društvo zbog kojega nisam želio otići studirati u Zagreb. Zagreb je i skup grad, u Bjelovaru je ipak jeftinije. Naše Veleučilište je dosta povoljno, a mogu se steći zanimanja isto kao da smo došli iz Zagreba. Prezadovoljan sam studiranjem, profesori su jako susretljivi, lako je do njih doći i stvarno svaka preporuka. Planiram se zaposliti u struci, a nadalje možda i otvaranje neke firme u Bjelovaru – objašnjava nam Ivan Ćuk.  

Održan je i Dan otvorenih vrata kako bi se svi zainteresirani maturanti mogli upoznati sa smjerovima i radom Veleučilišta. Pokazali su im kako je to studirati na Veleučilištu, a studenti su govorili o svojim iskustvima. Dotaknuli su se izvođenja nastave te ispita i kolokvija te izvannastavnih aktivnosti. Maturanti su vidjeli opremu i uređaje na kojima studenti stječu znanja i vještine, a studenti i nastavnici su demonstrirali realizirane projekte poput izrade grba Dinama i Hajduka na 3D printeru, laseru i CNC glodalici, upravljanja bespilotnom letjelicom s pomoću ljudske gestikulacije i mnogih drugih.

Konferenciju je započeo bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak te naglasio kako je danas važan dan za bjelovarsko veleučilište.  

– Osnivanje diplomskog studija dio je strategije Veleučilišta za razdoblje 2023. – 2027. Provedeno je anketiranje i postoji puno zainteresiranih upravo za osnivanje ovakve vrste studija. Ono što je nama važno je da Veleučilište u suradnji s Gradom Bjelovarom ima plan započeti izvođenje diplomskog studija sestrinstva u jesen 2024. godine. Sve potrebno da bi se to napravilo je već postignuto i Grad Bjelovar će potpomagati Veleučilište kao i do sada. Nalazimo se vrlo blizu toga da nam se odobri i projekt gradnje studentskog doma. Veleučilište je glavni stup nositelja razvoja modernog bjelovarskog gospodarstva 21. stoljeća. 97 % studenata koji studij završe na Veleučilištu u Bjelovaru u roku od tri mjeseca pronađu posao. U kontekstu toga Odbor za financije Grada Bjelovara jednoglasno je usvojio i spuštanje poreza na dohodak na 18 % čime postajemo najveći grad s najmanjim porezima u državi  – objasnio je gradonačelnik Hrebak.  

Dekanica Veleučilišta u Bjelovaru dr. sc. Zrinka Puharić također se osvrnula na plan pokretanja diplomskog studija sestrinstva u Bjelovaru.  

– Veleučilište u Bjelovaru je krajem listopada ishodilo i završilo proces reakreditacije te dobilo pozitivno mišljenje za ustanovu i sve svoje studijske programe što je bio preduvjet za otvaranje novog studijskog programa. Nismo čekali formalizaciju tog rješenja nego smo s pripremom za otvaranje diplomskog studija sestrinstva krenuli puno ranije osnivanjem radne skupine koja radi punom parom svaki dan – dodala je dekanica Zrinka Puharić. 

Objasnila je i zašto je odluka pala upravo na područje sestrinstva.  

– To nam je vjerojatno najbrojniji smjer. Do sada ga je završilo 1050 studenata i prema anketi koju je provela naša prodekanica Badrov vidjet ćete rezultate. Imamo jako puno zainteresiranih studenata koji bi željeli nastaviti studirati na četvrtoj i petoj godini, odnosno diplomskom studiju upravo u našoj ustanovi – izjavila je dekanica.  

Prodekanica Veleučilišta u Bjelovaru Tatjana Badrov upoznala je javnost s rezultatima provedene ankete među studentima.  

– Od njih 1050 povratnu informaciju je poslalo njih 437. Od tih 437 studenata 360 su naši studenti koji su završili preddiplomski studij. Ostali su trenutni studenti koji studiraju na diplomskom studiju negdje drugdje ili su već završili diplomski studij. Zanimljiva je i informacija otkud ispitanici dolaze. 138 studenata dolazi s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, iz Zagrebačke županije i grada Zagreba je dodatnih 75 studenata, a ostali su iz Sisačko-moslavačke, Virovitičko-podravske i ostalih županija. Ono što nas je najviše zanimalo je koliko tih anketiranih studenata ima namjeru upisa diplomskog studija pri Veleučilištu u Bjelovaru. Podatak je izvrstan, 305 studenata će upisati, a njih još 88 razmišlja još uvijek – iznijela je prodekanica rezultate ankete.  

Voditeljica stručnog studija sestrinstva na Veleučilištu u Bjelovaru Goranka Rafaj objasnila je kako je ovo trenutak važan ne samo za instituciju već i za budućnost zdravstvene skrbi i ulogu medicinskih sestara u njoj.   

–  Naša predanost izvrsnosti u obrazovanju odražava se kroz naš novi suvremeni kurikulum koji smo pažljivo oblikovali kako bismo odgovorili na izazove suvremenog zdravstva, ali i na potrebe naše zajednice. Program je usmjeren na rješavanje globalnih izazova s kojima se suočavamo u području zdravstva, integrira najnovija istraživanja, tehnološke trendove i prakse u sestrinstvu. Studenti će imati priliku istraživati napredne koncepte i primijeniti ih u stvarnim kliničkim situacijama – objasnila je Goranka Rafaj.  

Za kraj, prodekan Veleučilišta u Bjelovaru Zoran Vrhovski napomenuo je kako Veleučilište trenutno provodi tri opsežna postupka.  

– Naše Veleučilište bilo je nositelj projekta čiji su ishodi bili standardizacija zanimanja i kvalifikacije u području mehatronike. Isto tako bili smo partneri u jednom projektu gdje smo standardizirali zanimanje programera i općenito stručnog prvostupnika računarstva. Slijedom toga i stjecanjem uvjeta da možemo pokrenuti postupak pokrenuli smo postupak za usklađivanje stručnih studija i mehatronike i računarstva s HKO registrom. Ovi postupci su također jednako opsežni kao i osnivanje diplomskog studija sestrinstva. Veleučilište trenutno provodi tri veoma opsežna postupka, a sve s ciljem kontinuiranog unaprjeđenja kvalitete – dodao je za kraj prodekan Zoran Vrhovski.    

– Zgrada je dobila 10 milijuna eura novih bespovratnih sredstava iz fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uz tri i pol dodatnih milijuna eura koliko smo povukli za istu tu zgradu za konstrukcijsku obnovu iz Fonda solidarnosti, ogroman novac koji će se već u sljedećoj godini realizirati – naveo je te dodao kako će ta zgrada biti simbol novog, modernog i dinamičnog bjelovarskog gospodarstva 21. stoljeća. Na otvorenje radova trebala bi doći i sama ministrica kulture i medija.

– Bit će to zgrada digitalno-inovacijskog huba u kojoj će se razvijati najmoderniji oblik visokih tehnologija i poduzetništva grada Bjelovara, bit će centar za IT, računarstvo, mehatroniku i sve ono što smo oduvijek sanjali da ćemo imati, mjesto okupljanja svih stručnjaka za IT u Bjelovaru. Prvenstvena ideja je da mladi računalci i mehatroničari s VUB-a otvaraju svoje start-upove i tvrtke i da dobiju prostor u ovoj zgradi i tu se razvijaju, stvaraju i zapošljavaju do 300 zaposlenika kojih može biti zajedno sa co-working prostorom – ispričao je gradonačelnik te otkrio kako je zgrada ukupne površine 2600 četvornih metara, a imat će visoku energetsku efikasnost. Grad nastoji napraviti kampus grada imajući u vidu dugoročnu viziju razvoja VUB-a.

– Prije nekoliko tjedana smo prijavili projekt, on je već odobren, mislim da će novca biti sasvim dovoljno i da su dobro procijenjene cijene jer smo procjenu radili nedavno. Vjerujem da će javnom nabavom pokazati pravu vrijednost, ne očekujemo da će ići iznad nego samo ispod. Vjerujem da u idućih dva i pol do tri mjeseca možemo doći do izvođača radova i da do 1. veljače, ako neće biti žalbi, možemo krenuti graditi. Godinu dana je procjena da će to završiti, negdje u proljeće 2025. Nadam se da će nam isto tako proći i studentski dom, za njega očekujemo rezultate u idućih nekoliko tjedana. Mislim da je ovo velika stvar za grad, ogroman je to novac. Mi planiramo da ćemo na ovom dijelu NPOO-a i Fonda solidarnosti biti ukupno odobreno otprilike 40 milijuna eura vrijednih projekata, to je otprilike iznos bjelovarskih toplica. Za toliko ćemo povećati vrijednost zgrada na ovom području – naglasio je Hrebak. Govorio je o još jednom velikom projektu koji Grad planira realizirati.

– Toplice uopće nisu sporne treba li ih graditi ili ne, tko god se imalo razumije u financije može jasno vidjeti da smo s jedne strane maksimalno iskoristili europske fondove da izgradimo ovakvu infrastrukturu, a s druge strane mislim da možemo i nešto svojih novaca uložiti da napravimo bjelovarske toplice. Svi ti ljudi koji će doći će sigurno htjeti kombinirati da imaju potrebnu infrastrukturu, ali i jedan visoki standard života u našem gradu – rekao je. Dekanica Veleučilišta u Bjelovaru Zrinka Puharić zahvalila je gradonačelniku što podupire VUB te shvaća koliko će im značiti novi prostor.

– Od osnutka 2008. godine mi smo predodređeni za STEM područje, imamo mehatroniku, sestrinstvo i računarstvo. Naši studenti su visoko zapošljivi i ovakav digitalno-inovacijski hub sigurno je prekrasno mjesto, barem po nacrtu, koji će povezivati stručnjake iz navedenih područja za razmjenu iskustava, znanja, predavanja, kongrese i ostalo što je potrebno našem Veleučilištu i gospodarstvu grada Bjelovara općenito – navela je. Predstavnik projektantske tvrtke M plan Hrvoje Malčić siguran je da će svi biti zadovoljni nakon realizacije ovog velikog projekta.

– Mi imamo povijesnu građevinu, jedan od najljepših objekata u gradu gdje smo u jako dobroj suradnji s konzervatorskim odjelom došli do rješenja koja spajaju povijest i imamo modernu multifunkcionalnu građevinu s najmodernijim sustavom grijanja, hlađenja, ventilacije, klimatizacije, zadovoljavamo sve moguće standarde, zgrada gotovo nulte energije, sustavi fotonaponski. Imamo atrij koji će postati prostor koji će i građani koristiti, taj objekt će biti otvoren za javnost, jedan prostor koji će biti radni za razvoj poduzetništva, ali i objekt koji će živjeti zajedno s građanima zbog svoje multifunkcionalnosti. Veselimo se svi skupa da se to počne graditi – istaknuo je. Djelatnik Grada zadužen za europske poslove Filip Vusić radi na projektima cjelovite obnove vrijednim 40 milijuna eura. Pojasnio je koji su koraci pred njima.

– Sukladno Zakonu o gradnji moramo imati voditelja projekta tako da nam slijedi javna nabava za voditelja projekta. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, mora ići veliki postupak javne nabave jer je iznos veći od 5,3 milijuna eura i nakon toga ćemo potpisati ugovor, nadamo se u veljači. Očekujemo za Sokolanu i studentski dom potpisivanje ugovora kroz mjesec ili dva. Ovo je išlo vrlo brzo, za mjesec dana smo dobili rješenje za što pohvaljujem Ministarstvo kulture i kroz nekih dva tjedna ćemo prijaviti zgradu 15-ice i starog zatvora. Natječaj je otvoren do kraja mjeseca, sada će slijediti ugovaranje i provedba ovih projekata – kazao je. Gradonačelnik Hrebak vjeruje da će do Božića proći i projekt studentskog doma i Sokolana, sljedeći tjedan prijavit će i stari zatvor, a za knjižnicu će se tek vidjeti.

– Mi imamo otprilike godinu dana rok jer tu se ne mogu majstori vaditi na loše vrijeme jer se 90 posto radova vrši unutra osim fasade – poručio je te napomenuo kako je na fasadi ipak riječ o konzervatorskim radovima pa bi moglo ići nešto sporije. Što se tiče opremanja zgrade, nada se da će Grad povući sredstva iz ITU mehanizma, dok će se studentski dom opremati zajedničkim snagama, odnosno kreditom Grada i VUB-a jer se ne može financirati iz ITU-a, baš kao ni Sokolana čije će se opremanje najvjerojatnije financirati iz decentraliziranih sredstava. S druge strane, vjeruje kako će se zgrada na Trgu hrvatskih branitelja 15 moći opremiti uz pomoć ITU mehanizma.

Problem je nastao kod zgrade Dječjeg odjela knjižnice. Naime, ona je bila prijavljena na drugi natječaj Fonda solidarnosti, to je bio vaučer i zasad nemaju odgovor iz čega će se financirati njezina cjelovita obnova. Vusić je naglasio kako su iz Ministarstva tražili iznos koji bi bio potreban tako da se radi na tome. Gradonačelnik je rekao kako je riječ o zgradi površine 300 četvornih metara, ali svaki euro je važan pa se nadaju da će se financirati iz nacionalnih sredstava.

Ipak, kod prijave na konstrukcijske obnove zaključuje kako je bilo ključno biti dovoljno hrabar i krenuti u to jer je to veliki politički rizik, ali i veliki benefit za grad. Na kraju je ponovno pozvao sve zainteresirane da se jave kad se raspiše natječaj.

– 30-ak bjelovarskih tvrtki je bilo angažirano na konstrukcijskim obnovama Grada, pokazali su zajedništvo i da znaju iskoristiti priliku i ja ih pozivam ponovno ne njih 30 nego 50 do 60 da se jave, da se udruže i jave se na gradske natječaje da dobiju te poslove – poručio je Hrebak te dodao kako je ovo velika prilika za bjelovarske tvrtke.

Također je navela kakvu su sve opremu nabavili, a kojom se podiže kvaliteta rada na Veleučilištu.

– Dragi promoventi, diplome koje ćete danas steći potvrđuju da ste marljivošću i upornošću uspjeli ostvariti zacrtani cilj – poručila je Puharić.

Predsjednik Zbora veleučilišta Damir Jugo istaknuo je kako su diplome koje će primiti posebne iz najmanje dva razloga.

– Prvo, zbog toga što se radi o diplomama stručnih studija koji vas pripremaju za tržište, studija koji vam daju konkretne vještine i znanja da praktički već za vrijeme studija možete početi raditi u svojoj struci. One su ne samo jednako vrijedne kao sveučilišne diplome, nego su možda za tržište i poslodavce možda još zanimljivije. Drugi razlog zašto duboko vjerujem da su vaše diplome posebne je zbog toga što ste ih stekli u Bjelovaru – rekao je dodavši kako VUB smatra jednim od kvalitetnijih Veleučilišta u Hrvatskoj.

Zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Tanja Novotni Golubić u svom je obraćanju istaknula značaj obrazovanja, dok je gradonačelnik Dario Hrebak napomenuo kako diploma predstavlja sve ono za što su se studenti borili i zalagali tijekom zadnjih nekoliko godina.

– Jako malo vas će čekati u redu da pronađu posao i to je najvrjednija stvar koju pruža ovo Veleučilište – naglasio je gradonačelnik te podsjetio kako više od 90 posto studenata u roku tri mjeseca od završetka obrazovanja pronađe posao. Objavio je kako će u Bjelovar uskoro stići još jedna američka tvrtka koja je najavila da će do kraja ove godine zaposliti 50-ak mehatroničara i informatičara.

U tome im često pomaže i Grad Bjelovar, o čemu je više rekao gradonačelnik Dario Hrebak.

– Nije izlizana fraza da je nama Veleučilište jako važno, mi imamo odličnu suradnju u zadnjih pet godina. Ta suradnja se može manifestirati u mnogobrojnim projektima koje smo pokrenuli. Izdvajanja za sljedeću godinu za redovan rad Veleučilišta su 219 tisuća eura, ali pored toga radimo još neke zanimljive projekte. Moderno, dinamično, napredno bjelovarsko gospodarstvo 21. stoljeća ne može se ostvariti bez ciljanog znanja i mjesta na kojem se to znanje stvara, a to je upravo naše bjelovarsko Veleučilište kojim se mi ponosimo i ono je definitivno poligon za razvoj novih mladih kadrova – istaknuo je Hrebak.

Grad i Veleučilište kao suvlasnici Tehnološkog parka tvore zajedničku cjelinu koja proizvodi novi mladi stručni kadar. Veseli zato i trenutna konstrukcijska obnova zgrade koja će u budućnosti postati studentski dom s menzom, nakon čega bi se trebalo krenuti i s cjelovitom obnovom.

– Za cjelovitu obnovu studentskog doma imam informacije da bi moglo to sve krenuti već i ove godine, tako da vjerujem da će sljedeća godina biti godina koja će značiti novi napredak VUB-a jer vjerujem da će do sljedeće akademske godine sigurno i studentski dom sa 65 mjesta biti gotov – navodi Hrebak te dodaje kako očekuje da će uskoro VUB pohađati više od 800 studenata.

Otkrio je i neka od posljednjih ulaganja u opremu.

– 29 tisuća eura sada smo zajedno nabavili novih računala, modernizirali smo informatičke učionice, isto tako 20 tisuća eura smo uložili za medicinsku opremu, za lutke za potrebe studija Sestrinstva. Ulagat ćemo još dodatno, no u svakom slučaju bez tih ulaganja naše Veleučilište svejedno postiže sjajne rezultate i tu ih moram jako pohvaliti. Ono što je ključno je da otprilike 80 posto budžeta Veleučilišta oni sami pronađu na tržištu. Ovih 219 tisuća eura je samo oko 20 posto onoga što naše Veleučilište uprihodi od samoga Grada, sve ostalo moraju nabaviti svojim uspjehom na tržištu – naglašava te dodaje kako velika većina studenata posao nalazi u Bjelovaru, u tvrtkama smještenim u Tehnološkom parku.

Posebno je naglasio i kako je nedavno u Bjelovar stigla jedna američka tvrtka koja je zaposlila još 20 ljudi.

Dekanica VUB-a Zrinka Puharić ispričala je više informacija o Veleučilištu.

– Veleučilište u Bjelovaru izvodi tri preddiplomska stručna studija, to su Mehatronika, Sestrinstvo i Računarstvo. Imamo 749 studenata i dosad je 1188 završilo bilo koji od ova tri studija. Srećom, na početku smo se odlučili za STEM programe koji imaju vrlo visoku zapošljivost i samim time osobno provjeravamo gotovo svakog studenta koji završi studij, imamo 97 posto studenata koji su u roku od tri mjeseca od završetka studija pronašli posao – napominje dekanica.

Često se na Veleučilištu održavaju razni korisni tečajevi poput prošlotjednog o dojenju, a u pripremi su i neki iz područja hitne medicine. Aktivni su i u ERASMUS programima.

– Trenutno u Bjelovaru studiraju dvije studentice iz Francuske te jedan student iz Bosne i Hercegovine na studiju Računarstva – otkriva dekanica.

Na pitanje nakon kojeg je od tri studija najlakše pronaći posao, teško je odgovoriti.

– Sve tri su vrlo visoko zapošljive, apsolutno sve. Da možemo producirati još toliko kadra, vjerujem da bi svi bili zaposleni, Naši studenti, budući da je ovo stručni studij, idu tijekom studija na stručnu praksu i tamo, ako su jako dobri, a jesu, poslodavac ih odmah želi zaposliti ili im bezecira radno mjesto kad završe studij – ističe.

Odlična je vijest da se studenti s VUB-a uglavnom zapošljavaju u Hrvatskoj, vrlo rijetko odlaze u inozemstvo.

– Najviše odlaze van sa Sestrinstva, ali nikakva brojka koja bi bila zabrinjavajuća da nam kadar odlazi van, barem ne naš – kaže dekanica.

Razgovarali smo i s dvoje studenata Sestrinstva koji su nam potvrdili kako zasad nemaju planove raditi u drugoj zemlji.

Noa Vujčić s 1. godine Sestrinstva otkrio je zašto je odlučio upisati baš taj studij.

– Primarni razlog je bila moja obitelj, moj otac se bavio također ovom strukom, moj brat također ide u medicinsku školu, pa sam htio nastaviti tu liniju – otkrio je Noa i naveo neke od prednosti studiranja u Bjelovaru.

– Prednosti su ako već ovdje živite, sve je nadohvat ruke, dobri i kvalitetni profesori, dobri ljudi oko nas, kvalitetno učenje. Naspram drugih fakulteta, uvjeti su ovdje fenomenalni, opet kažem kvalitetni profesori, kvalitetna metoda predavanja, kao što vidite, ovdje imamo i praktikum u kojem imamo gotovo sve, ja sam zadovoljan – navodi Noa kojem je cilj zaposliti se u Bjelovaru, no volio bi probati raditi i u nekim drugim gradovima.

Njegova kolegica s 3. godine, Lea Marčeta otkrila nam je svoje planove za budućnost.

– Veleučilište u Bjelovaru sam upisala zato što mi je bio najbliže kući, ja sam iz Virovitice. Sestrinstvo me zanimalo još od malena, htjela sam upisati srednju medicinsku školu, no nisam pa sam se odlučila na VUB kao višu. Nakon fakulteta planiram nastaviti na magisterij, vjerojatno u Zagrebu. Sudjelovala sam u nekoliko projekata na Veleučilištu, također sam u Studentskom zboru VUB-a, imamo velike planove za ovu, ali i nadolazeće godine – poručuje Lea.

Kako je pri samom kraju studija i nada se da će u lipnju obraniti svoj završni rad, studentski dom neće dočekati, no nada se da će biti lijepo uređen i da će studenti uživati u njemu.

Na tečaju sudjeluju Zrinka Puharić, Marija Čatipović, Milan Stanojević, Emily Miscioscia, Ina Valpotić, Goran Pavlović, Laura Gazdić, Biljana Zrinski, Željka Ostović, Ksenija Eljuga, Sanja Slavica, Renata Hunjadi – Brzović, Josip Kiridžija, Asija Delalić, Andreja Tekauc Golob i Irmelina Karić, dok su nazivi predavanja sljedeći, Prednost dojenja, Zdravlje majki, dojenje i lijekovi, Fiziologija dojenja, Medicinske indikacije za dohrane, Utjecaj postupaka tijekom porođaja, Međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje zamjene za majčino mlijeko, Postnatalni postupci potpore dojenju, Slovenska iskustva edukacija o dojenju, Zdravstveno – psihološki značaj dojenja, Stanje dojki i bradavica te drugi.

Prvog dana predavanja, sudionicima se obratila dekanica Veleučilišta u Bjelovaru.

– Kratko, jasno i precizno, dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče ili bebu mlijekom iz svojih grudi. Riječ je o vrlo jednostavnom, zdravom i besplatnom procesu. Poznato je da dojenje dovodi do jedne posebne fizičke i psihičke povezanosti između majke i djeteta. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje početak dojenja unutar prvog sata od djetetovog rođenja. Dojenom djetetu do šest mjeseci starosti voda nije potrebna, dok se dojenje danas preporučuje do druge godine djetetove starosti, pa i duže, uvodno je pojasnila Zrinka Puharić, dodavši kako majčino mlijeko sadrži sve potrebne hranjive tvari za rast i razvoj djeteta.

Iako se majčino mlijeko tijekom dojenja stalno mijenja, najintenzivnije promjene događaju se u prijelaznoj fazi. Majčino mlijeko sadrži mnoge bioaktivne sastojke kao što su stanice, hormoni i korisne bakterije. Promjena sastava ovih sastojaka u mlijeku usklađena je s potrebama bebe i kontinuirano joj se prilagođava. Kako bi se podržao rast bebe, količina mlijeka u prijelaznom mlijeku također se povećava. Uz takozvano naglo punjenje dojki, u samo 24 sata proizvede se oko između 600 do 700 mililitara mlijeka.

– Ideja za organizacijom ovog međunarodnog tečaja potekla je od našeg doktora Gorana Pavlovića, koji je svjestan važnosti svih tema o kojima ćemo govoriti sljedeća tri dana. Vjerujem i nadam se da smo cijeli proces zamislili i organizirali jako dobro. Svima vam se zahvaljujem na ukazanom povjerenju i što ste nas odlučili posjetiti u ovako velikom broju, istaknula je poznata bjelovarska pedijatrica Marija Čatipović.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima Pravilnik o zaštiti i promicanju dojenja. Taj pravilnik se primjenjuje posljednjih desetak godina te se redovito mora obnavljati.

– U tijeku je donošenje novog programa koji će trajati od 2023. do 2026. godine, a donosi ga Vlada Republike Hrvatske. Da je u našoj zemlji dojenje veoma važno svjedoči to da su Hrvatski sabor i Vlada RH do sada redovito donijeli sve te važne dokumente. Prije tri godine WHO je napravio reviziju starih pravila koja se odnose na projekt “Bolnica – rodilište prijatelj djece” i mi smo ta pravila usvojili. Cilj našeg tečaja je da se upoznamo s novim pravilima i koracima, no na ovaj način smo željeli popuniti prazninu koja je nažalost nastala zbog pandemije koronavirusa zbog koje duže vrijeme nije bilo edukacija o dojenju, naglasio je doktor Milan Stanojević, dodavši kako je dojenje proces star između 200 i 300 milijuna godina.

– Dojenje je našoj vrsti omogućilo da opstane te zbog svog značaja, zaštita dojenja mora biti na prvome mjestu. Manje ćemo pogriješiti ako majci savjetujemo da nastavi dojenje, nego da ga iz nekog razloga prekine. Jedino je potrebno razlučiti dozvoljava li majčino zdravstveno stanje dojenje ili ne, kaže Stanojević.

Da ideja bez pravih ljudi i plodnog “tla” ne znači ništa, potvrdio je i voditelj Odjela za ginekologiju opstetriciju bjelovarske bolnice, Goran Pavlović.

– Sestre i primalje s našeg odjela su u svome poslu fenomenalne i mislim da zaista zaslužuju ovakvu vrstu edukacije. Predivno ih je svakog dana gledati kako rade s velikom dozom stručnosti, ljudskosti i razumijevanja, uz neizostavno pružanje potpore. S ovom edukacijom naš rad može biti samo bolji i kvalitetniji. Lijepo je imati modernu aparaturu, lijepo uređen prostor, kvalitetne lijekove, no sve to ne znači puno, ako nemamo dobar kolektiv, pun empatije i požrtvovnosti, naglasio je doktor Pavlović.

Dobrodošlicu sudionicima poželjela je i profesorica na Studiju sestrinstva u Bjelovaru, Ksenija Eljuga, članica organizacijskog odbora Međunarodnog tečaja “Suvremene spoznaje o dojenju za Rodilište prijatelj djece”.

Na današnjoj promociji, diplome je primilo 8 studenata studija Mehatronike, 118 studenata studija Sestrinstva te 13 studenata studija Računarstva. 

Svečanoj dodjeli nazočili su predstavnici Grada Bjelovara, Bjelovarsko – bilogorske županije, drugih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj nastavnih baza Veleučilišta,  gospodarstvenici, roditelji i članovi obitelji promovenata te ostali uzvanici. 

– Vrijeme u kojem živimo, naše živote obilježava na mnoge i različite načine. Iako su okolnosti u kojima živimo i radimo složene, trudili smo se da brzom prilagodbom sustava, izuzetnim naporom svih djelatnika i suradnika, našim studentima omogućimo da sa što manje teškoća i prepreka postignu svoj cilj. Nadam se i vjerujem da će ovu godinu pamtiti po svom najvećem postignuću, stjecanju diplome. Svima vam zahvaljujem na razumijevanju i odgovornosti koju ste pokazali tijekom izvršavanja studentskih obveza, posebno u ovim zahtjevnim vremenima koja od nas zahtijevaju promjenu, načine razmišljanja i prioritete. Vjerujem da će vam diploma Veleučilišta u Bjelovaru osigurati put prema izgradnji karijere kakvu želite, poručila je Zrinka Puharić, dekanica VUB-a. 

Od posljednje promocije, Veleučilište u Bjelovaru napravilo je nekoliko važnih iskoraka. Studenti su tako sudjelovali na Izložbi inovacija, organizirana su brojna gostujuća predavanja, kao i Međunarodni program usavršavanja studenata studija Sestrinstva na kojem je sudjelovalo 18 nastavnika i 65 studenata iz raznih zemalja. U suradnji s Gradom Bjelovarom uspostavljeno je stipendiranje bjelovarskih studenata te će ove godine besplatnu školarinu  temeljem rezultata na državnoj maturi imati 12 najboljih kandidata. Deset studenata VUB-a ostvarilo je pravo na STEM stipendije. Također, stečen je i certifikat razvijenog sustava kao jedno od sedam visokih učilišta, od ukupno njih 115. Unatoč pandemiji, ostvareno je 217 dolaznih i odlaznih mobilnosti studenata i nastavnika. 

– Vi ste završili jednu važnu etapu svoga života, čime vaše učenje ne prestaje. Nalazimo se u vremenu kada je cjeloživotno učenje postalo od neizmjerne važnosti. Kaže se da oni koji uvijek žele nešto naučiti, da nikada nisu besposleni. VUB je ustanova koja ima važnu ulogu u obrazovnoj strukturi ovog dijela Hrvatske. Nažalost, naša županija još uvijek nema dovoljan broj visokoobrazovanih ljudi, zato imamo obvezu učiniti sve kako bi se te brojke promijenile, ovom prigodom je rekao bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić. 

U sklopu današnje promocije, za autore najboljeg stručnog rada na studiju Mehatronike proglašen je Ivan Sebastijan, Marija Prebjeg sa studija Sestrinstva te Ivan Kranjec sa studija Računarstva. Za visok prosjek ocjena pohvaljeni su Marija Prša sa studija Sestrinstva i Ivan Šimunović sa studija Računarstva.

– Uz sve nazočne, posebno pozdravljam ponosne roditelje naših promovenata i promoventica te nekadašnju gradonačelnicu, gospođu Đurđu Adlešić koja je zaslužna za pokretanje tadašnje Visoke tehničke škole, današnjeg VUB-a. Mi ćemo svoju snagu usmjeriti u osnaživanje veleučilišta i stvaranje jačeg brenda, kako bi zaista bio pravi pokretač razvoja grada Bjelovara. Naša ambicija je stvarati pametan grad i okruženje u kojem živimo, što ne možemo bez naših studenata i promovenata. Na našem VUB-u ne stvaramo ljude za Zavod za zapošljavanje, već osobe za tržište rada koje će biti zadovoljne sa svojom plaćom, karijerom i koje poslodavci zahvaljujući njihovom znanju i stručnosti te mukotrpnom radu znati cijeniti, poručio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.