Nagradu „Željko Sabol“ uspostavio je Grad Bjelovar radi odavanja počasti i priznanja hrvatskom umjetniku i domoljubu, rođenom Bjelovarčaninu, Željku Sabolu. Grad Bjelovar nositelj je Nagrade, a Narodna knjižnica „Petar Preradović“ svake druge godine organizira i provodi natječaj za najbolju zbirku pjesama na hrvatskom jeziku.

Svrha je Nagrade promicanje književnog stvaralaštva i poetskog izričaja na hrvatskom jeziku te poticanje razvoja autora i njihovih djela.

Nagrada je prvi put uručena 2024. godine pjesnikinji Sibili Petlevski za zbirku poezije „Prljavi od zemlje, pijani od zraka“ u izdanju Litterisa.

 NATJEČAJ 2026.

• Nagrada se dodjeljuje autoru za najbolju zbirku poezije, čije prvo izdanje mora biti objavljeno na hrvatskom jeziku u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2025. godine.
• Prijedlog za Nagradu mogu davati ustanove, trgovačka društva i druge zainteresirane organizacije i institucije, strukovne udruge, građani i njihova udruženja te kulturni stvaraoci i djelatnici pojedinačno.
• Za Nagradu se mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske i autori izvan granica Republike Hrvatske s književnim djelima pisanim na hrvatskom jeziku.
• Natječaj je otvoren od ožujka do 31. svibnja 2026. godine.
• Predlagatelj Odboru dostavlja tri (3) primjerka knjige zbirke poezije do 31. svibnja 2026. na adresu: Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Trg Eugena Kvaternika 11, 43000 Bjelovar, s napomenom „Za književni natječaj Nagrada Željko Sabol“.

Na temelju Odluke Grada Bjelovara o nagradi „Željko Sabol („Službeni glasnik Grada Bjelovara”, broj 4/23) Narodna knjižnica „Petar Preradović“ i Odbor za dodjelu nagrade „Željko Sabol“ donose propozicije za dodjelu nagrade „Željko Sabol“ u kategoriji za najbolju zbirku pjesama na hrvatskom jeziku 2026.

Propozicije za dodjelu nagrade se nalaze na POVEZNICI.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Večer ispunjena poezijom, glazbom i snažnim emocijama okupila je brojne posjetitelje koji su uživali u interpretacijama stihova i prisjećanjima na bogato stvaralaštvo ovog istaknutog autora, čije su riječi ostavile dubok trag u hrvatskoj književnosti i glazbi.

Program su otvorili učenici Gimnazije Bjelovar, pozdravivši okupljene i naglasivši važnost ovog događaja, koji je spojio obilježavanje Svjetskog dana pjesništva s velikim jubilejem škole.

– Okupili smo se kako bismo proslavili snagu riječi, poezije i dugu tradiciju naše škole. Kroz njegove pjesme i život prisjećamo se čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i glazbi – poručili su učenici, istaknuvši kako naziv večeri „Sve je skriveno u tvome imenu“ nosi snažnu simboliku preuzetu iz Sabolove poezije.

Okupljenima se obratila i ravnateljica Gimnazije Bjelovar Tanja Mamić, koja je naglasila važnost ovakvih događanja za školu i njezinu bogatu tradiciju.

– Dobro došli na književnu večer posvećenu Željku Sabolu, koja se održava povodom Svjetskog dana pjesništva i 150 godina postojanja naše škole. Neka večeras njegova poezija ponovno progovori kroz glazbu, čitanje i zajedničku emociju koju ćemo svi ponijeti sa sobom – istaknula je ravnateljica, zahvalivši svima na dolasku i zajedničkom obilježavanju ovog posebnog trenutka.

Kroz stihove, interpretacije i glazbene trenutke, večer je protekla u ozračju prisjećanja, poštovanja i zajedništva, potvrđujući koliko poezija i dalje ima snažnu moć povezivanja ljudi.

Ovim događajem odana je počast značajnom doprinosu Željka Sabola hrvatskoj književnosti i kulturnom životu, ali i dostojno obilježen veliki jubilej Gimnazije Bjelovar, koja već stoljeće i pol odgaja generacije mladih i njeguje ljubav prema znanju, umjetnosti i riječi.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Program započinje u 17.30 sati u kupoli Gimnazije Bjelovar, a organizatori najavljuju večer ispunjenu poezijom, riječju i prisjećanjima na bogato stvaralaštvo Željka Sabola.

Ovim događajem odat će se počast njegovu značajnom doprinosu književnosti i kulturnom životu, ali i obilježiti važan jubilej bjelovarske Gimnazije.

Pozivaju se svi ljubitelji poezije, bivši i sadašnji učenici te građani da svojim dolaskom uveličaju ovu večer i zajedno obilježe dan posvećen pjesništvu i dugoj tradiciji Gimnazije Bjelovar.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Program će se održati 19. ožujka 2026. godine s početkom u 17.30 sati u kupoli Gimnazije Bjelovar.

Organizatori najavljuju večer ispunjenu poezijom, riječju i uspomenama na stvaralaštvo Željka Sabola, čime će se odati počast njegovu doprinosu književnosti i kulturnom životu.

Pozivaju se svi ljubitelji poezije, bivši i sadašnji učenici te građani da svojim dolaskom uveličaju ovaj događaj i zajedno obilježe dan posvećen pjesništvu i bogatoj tradiciji Gimnazije Bjelovar.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Nagradu je uručio bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, istaknuvši kako mu je iznimna čast dodijeliti priznanje nazvano po velikom bjelovarskom umjetniku, pjesniku i kustosu Željku Sabolu.

– Grad Bjelovar ide u umjetničkom smjeru. Sljedeće godine gradimo još jedan muzej na mjestu kuće Vojina Bakića. Gospodina Ivanovića pozvat ćemo kao prvog laureata na otvorenje, jer želimo da nagrada Željka Sabola postane još važnija i prepoznatljivija. To je put kojim jačamo kulturu u našem gradu – poručio je gradonačelnik Hrebak.

„Čast je primiti nagradu koja nadilazi lokalne granice“

Laureat Marin Ivanović emotivno je zahvalio istaknuvši važnost Željka Sabola, „velikog umjetnika, kustosa i književnika čiji je opus duboko obilježio hrvatsku kulturu“.

– Meni, kao povjesničaru umjetnosti i kustosu, ova nagrada predstavlja posebnu čast. Dodijeljena je za kustosku koncepciju paviljona Bosne i Hercegovine na Venecijanskom bijenalu, gdje se predstavio kipar Stjepan Skoko – prvi Hrvat koji je izlagao na tom prestižnom događaju. Njegov opus s više od 30 radova u javnim prostorima Hrvatske i BiH simbolički povezuje naše prostore, a mene ova nagrada obvezuje da nastavimo djelovati izvan administrativnih granica. Nagrada Željka Sabola, iako dolazi iz Bjelovara, zapravo je nacionalna nagrada i velika mi je čast biti njezin laureat – poručio je Ivanović.

Stručni odbor: „Riječ je o međunarodnom uspjehu koji nosi težinu“

U ime stručnog odbora govorio je likovni i književni kritičar Milan Bešlić, naglasivši da je konkurencija ove godine bila izuzetno jaka, no da je projekt prezentiran na Venecijanskom bijenalu imao dodatnu težinu.

– Jedno je ostvariti rezultate u nacionalnom okviru, a drugo je predstaviti hrvatskog kipara na najprestižnijoj međunarodnoj umjetničkoj manifestaciji. Marin Ivanović je studiozno obradio cijeli projekt – od kustoske koncepcije, medijske komunikacije do međunarodne prezentacije umjetnika. To su rijetke i iznimno vrijedne manifestacije, a posebno je lijepo vidjeti da Hrvatska ima tako snažan odjek u svijetu – rekao je Bešlić.

Dodao je kako vjeruje da će upravo ovakvi uspjesi povećati važnost nagrade „Željko Sabol“ i učiniti je sve poželjnijom među budućim kandidatima.

Svečana večer u bjelovarskom muzeju još jednom je pokazala kako grad s ponosom njeguje umjetnost i daje prostor suvremenim stvarateljima, a nagrada „Željko Sabol“ postaje sve važniji kulturni znak Bjelovara na hrvatskoj, ali i međunarodnoj karti.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvođači:

– Duška Brčić Sušak

– VIS Flashback

– Davor Lovrić

Doživite čaroliju pjesama koje nas vraćaju u neka lijepa vremena, podsjećaju na snagu ljubavi i donose toplinu blagdanskog duha. Vidimo se ispod svjetlucavih adventskih lampica – jer sutra je novi dan, a petak je rezerviran za glazbu i emocije!
Foto: Advent u Bjelovaru

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Na svečanosti se okupljenima obratila ravnateljica bjelovarske knjižnice, Vjeruška Štivić, istaknuvši važnost nagrade.

– Pozdravljam našu laureatkinju, autoricu nagrađenih stihova, Sibilu Petlevski. Drago mi je što je ova ideja napokon ostvarena jer se gotovo 20 godina govorilo o potrebi odavanja počasti prerano preminulom sugrađaninu, Željku Sabolu, za njegov izniman književni i likovni doprinos te značaj u promociji hrvatske kulture i umjetnosti.

Štivić je objasnila da Grad Bjelovar povjerava organizaciju nagrade dvjema kulturnim ustanovama – Bjelovarskoj knjižnici i Gradskom muzeju Bjelovar – s obzirom na to da se nagrada dodjeljuje naizmjenično: jedne godine za književnost, a druge za likovno stvaralaštvo. U okviru književne kategorije, knjižnica je provela javni natječaj za najbolju zbirku pjesama na hrvatskom jeziku s ciljem promicanja poetskog stvaralaštva te poticanja razvoja autora i njihovih djela.

Đurđa Adlešič, predsjednica Kulturnog vijeća Grada Bjelovara izrazila je zadovoljstvo zbog realizacije ideje o uvođenju nagrade „Željko Sabol“ u čast poznatog književnika i Bjelovarčanina. Nakon što je prijedlog jednoglasno usvojen na sjednici Kulturnog vijeća i potom na Gradskom vijeću, dokumentacija je poslana Ministarstvu kulture i medija s ciljem da nagrada dobije međunarodni značaj.

Adlešič je istaknula kako je sretna zbog uspješne provedbe ovog procesa, unatoč dugim procedurama, jer nagrada ne samo da odaje počast Sabolu već i doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Bjelovara. Dodjela nagrade „Željko Sabol“ simbolizira važan korak u promicanju kulturnih vrijednosti grada i prepoznavanju značaja lokalnih umjetnika.

Prvu nagradu „Željko Sabol“ uručio je Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika koji je čestitao laureatkinji te izrazio zadovoljstvo zbog uvođenje ove nagrade.

– Naš Željko Sabol ovime se ponovno vraća u Bjelovar. To je značajno jer se naš Bjelovar još jednom upisao u kulturnu kartu i to ne samo RH, usudim se reći, i nešto više na međunarodnoj razini. Kultura je sastavni dio svakog grada, kultura je jako bitna, a posebice u Bjelovaru koji je središte Bjelovarsko-bilogorske županije i središte bjelovarsko-križevačke biskupije. Svi zajedno trebamo raditi na kulturi – rekao je Igor Brajdić te istaknuo i pohvalio Kulturno vijeće Grada Bjelovara na čelu s Đurđom Adlešič čija je ovo bila ideja.

Dobitnica Sibila Petlevski pročitala je tekst koji je priredila upravo za ovu priliku u kojemu zahvaljuje onima koji su je prepoznali i odabrali, a na neki način zahvaljuje i duhu Željka Sabola kojeg je osobno poznavala.

– Osobita mi je čast biti prvom laureatkinjom nagrade „Željko Sabol“ nazvane po autoru čiji pjesnički glas ostvaruje tajnu sponu s mojim pjesničkim glasom. Na prvi pogled se to ne čini tako, međutim ova nagrada je idealna prilika da ukažem na nešto važno u vezi poezije, a što nije uvijek lako detektirati analizom stilskih, poetičkih i žanrovskih razlika i sličnosti. Mora postojati vjerovanje u čudo pjesme, poezija još uvijek ostavlja odškrinuta vrata prema odnosu fizičkog i onostranog – podijelila je s publikom Sibila Petlevski.

Na svečanosti je pjesme iz nagrađene zbirke interpretirao Goran Grgić, a Bjelovar će se na ovaj način barem malo odužiti svom prerano preminulom sugrađaninu koji je svojim radom itekako zadužio ne samo svoj rodni grad, nego i cjelokupnu hrvatsku kulturu.

Bila je ovo prigoda naučiti nešto novo o Željku Sabolu i osjetiti neraskidive veze koje ga vežu s Bjelovarom, ali i Hrvatima koji žive u drugim zemljama. Kroz predstavljanje nagrade, ali i izvođenjem pjesama kojima je on autor, još bolje smo upoznali njegovu bogatu ostavštinu koja će dodatno živjeti i kroz ovu nagradu.  

Uz veleposlanika Daniela Glunčića, veleposlanika i domaćina predstavljanja, govorili su Vjeruška Štivić, ravnateljica bjelovarske knjižnice i Milan Bešlić, predsjednik Odbora za dodjelu nagrade Željko Sabol, a neke od najpoznatijih skladbi izveli su bjelovarski glazbenici u program pod nazivom „Prijatelji stari gdje ste“.  

– Raduje nas što je Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar pomogla u organizaciji programa. Cilj nam je predstavljanjima i promocijom bjelovarskog kraja, upoznati širu zajednicu s prirodnim i kulturnim ljepotama, ali i značajnim ljudima iz našeg kraja koji su ostavili veliki trag u povijesti hrvatskog naroda – poručuju iz Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar.  

Nagradu „Željko Sabol“ za najbolju zbirku pjesama na hrvatskom jeziku ustanovio je Grad Bjelovar radi davanja počasti i priznanja hrvatskom književniku rođenom Bjelovarčaninu Željku Sabolu. Grad Bjelovar je nositelj Nagrade, a Narodna knjižnica „Petar Preradović“ organizator i provoditelj za književnost. Nagrada za književnost u kategoriji za najbolju zbirku pjesama na hrvatskom jeziku dodjeljuje se svake druge godine počevši od 2024. godine. Svrha Nagrade je promicanje književnog stvaralaštva i poetskog izričaja na hrvatskom jeziku te poticanje razvoja autora i njihovih djela. Sve detalje i upute oko ovogodišnjeg natječaja možete potražiti na POVEZNICI.   

– Ideja o dodjeljivanju Nagrade Željko Sabol je starija, ima sigurno desetak godina otkad se u kulturnim krugovima grada Bjelovara govorilo o tome da bi se trebalo Željku Sabolu u čast utemeljiti nagrada. Bilo je tu ideja i popratnih nekih aktivnosti, gostovanja s Gradom Krkom, prijateljma s Krka, zatim koncerata, radionica za djecu i sve to bi se objedinilo pod nazivom Sabolova studen. Mi smo taj naziv prigrlili jer nekako je poetski i vjerujemo da će se Nagrada Željko Sabol dodjeljivati u okviru te manifestacije – poručila je. Gordana Gržetić, radijska voditeljica iz Dobrinja s otoka Krka, odakle je potekao i sam Željko Sabol po svojoj majci, prisjetila se svog poznanstva s njim.

– Barba Željko je uvijek oko sebe okupljao veliku i malu djecu kad bi dolazio u Dobrinj. Upravo to posljednje ljeto među velikom i malom djecom bio je jedan dječak koji je pred strahotama rata pobjegao na otok Krk u dio Dobrinjštine. Taj koji je posebno privukao Željkovu pažnju upravo je na današnji dan, nažalost, ušao u povijest kao najmlađa žrtva Ovčare, to je bio Igor Kačić. Željko je valjda otkrivao u ljudima, u djeci umjetnike. On se dosta posvetio Igoru, a znamo da je Igor pronađen sa svojim delfinićem rezbarenim koji je rezbario u skloništu. Ništa nije slučajno, a Igor se vratio jer nije želio pustiti svog oca samog u Vukovaru – navela je, ali i otkrila kako su neki od najpoznatijih uglazbljenih Sabolovih stihova nastali upravo u Dobrinju, poput Netko te tajno voli, Volim te budalo mala, ali i Samo simpatija. Đurđa Adlešič, predsjednica Kulturnog vijeća Grada Bjelovara ispričala nam je više o nagradi.

– Kulturno vijeće je donijelo ove godine odluku da se konačno uvede prva nagrada za kulturu koja se zove po pokojnom Željku Sabolu jer smo sigurni da je on to zaslužio. Željko je dio identiteta ovog grada. Mnogi koji uživaju u njegovoj poeziji ne znaju da se radi o Željku Sabolu, samo im je ostao u ušima. Oni koji bolje poznaju njegov život pamtit će ga po pjesmi Kad izgovorim tvoje ime ili po njegovoj biografiji i životnom putu koji je bio izrazito težak. Vrijeme je da konačno uvedemo tu nagradu koja neće biti samo za Bjelovar i Hrvatsku, mi se nadamo da će ovo poslužiti kao inspiracija mnogim ljudima koji pišu u Hrvatskoj i izvan Hrvatske – rekla je te nastavila.

– Kulturno vijeće je tijelo koje je osnovano Zakonom o kulturnim vijećima gradova i ima savjetodavnu ulogu. Mi smo odlučili malo podcrtati neke osobe, događaje i manifestacije s namjerom da pokažemo da identitet grada duguje taj svoj identitet mnogim imenima koja ponekad i zaboravljamo da su Bjelovarčani pa ih onda svojataju i mnogi drugi – poručila je. Zahvalila je na potpori pri osnivanju ove nagrade.

– Vjerojatno to nije jedina nagrada koju bi trebalo ustanoviti, ali je prva iz područja kulture i ja vam zahvaljujem na potpori i stručnoj pomoći koju ste nam dali. Gradsko vijeće je već donijelo tu odluku, procedura je prošla kroz vijeće, Ministarstvo kulture i sad možemo reći da očekujemo u proljeće raspisivanje natječaja tako da će Sabol živjeti energičnije i jače u svom gradu i vjerujem da će mnogi tada znati da je to ipak bjelovarski pjesnik – naglasila je Adlešič. Prisjetila se poznanstva sa Sabolom.

– Sjećam se Željka koji je skupljao sve nas u srednjoj školi kad smo odlazili kod njegove mame, zatim kasnije na fakultetu kad nas je vodio po kazalištima i knjižnicama i koji je zapravo nas razvijao u ono što danas jesmo ili smo se u nekom trenutku malo i pogubili. Vjerujem da će se na te natječaje javljati oni koje su njegova djela inspirirala da pišu ili da misle ili da govore. Bilo bi šteta da natječaj ostane u okvirima Bjelovara, ali sigurna sam da neće. Mi ovu ideju želimo predstaviti i u Dobrinju, u Pečuhu, pokazati da su zapravo bjelovarski umjetnici i turistički brend – napomenula je.

Milan Bešlić, predsjednik Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol zahvalio je na inicijativi da se utemelji ova nagrada.

– Nagrade su važne iz više razloga, nagrada je svaka važna koja nosi ime osobe zato što ona pokazuje svijest onih koji su došli do te odluke. Nagrada je primarno društveni čin koji u sebi nosi golemu simboličnu energiju. Kroz Nagradu Željko Sabol, Sabol učvrščuje svoju bjelovarsku ishodišnu poziciju kao osoba, Bjelovar mu uzvraća time jer to potvrđuje i ozakonjuje – ustvrdio je. Podsjetio je i kakav je bio Sabol.

– Sabol je bio iznimno jednostavan i neobično obrazovan čovjek. On je bio osoba za koju se može reći da je imao eruditsku opremljenost kao pjesnik i ostavio je vidnoga traga kao likovni kritičar. Bio je ugrađen u vlastiti jezik što govori njegova poezija, i u svoj narod u akademskom smislu te riječi – naveo je.

Dr. Davor Šalat, član Odbora za dodjelu Nagrade Željko Sabol govorio je o simboličkom kapitalu, odnosu između pojedinačnog i univerzalnog te o važnosti Željka Sabola u književnom smislu unutar hrvatske književnosti.

– Željko Sabol se smatra jednim od najvažnijih predstavnika druge generacije iza 2. svjetskog rata. To je bilo dosta teško vrijeme hladnog rata, gubljenja egzistencijalnog identiteta, represivnog sustava, ljudi koji su ostali često bez svojih očeva, ljudi koji su morali pronaći svoj životni i umjetnički put u takvim oskudnim vremenima. Željko Sabol je upravo u tom smislu bio jedno od središnjih ličnosti u pronalaženju toga puta i on je u svoju poeziju objedinio, što je rijetkost, i pojedinačni, osobni svoj glas svojeg vlastitog postojanja i cijelu atmosferu jednog razdoblja. Zato ga smatraju kao jednim od najtipičnijih predstavnika razlogaške generacije skupljane oko časopisa Razlog 60-ih godina prošlog stoljeća – istaknuo je.

Dodao je dr. Šalat kako je njegova poezija pratila sve tamnije osjećaje života, što se vidi kad se krene od prve zbirke pa do njegovih zadnjih pjesama, te zaključio kako će i Bjelovar i Dobrinj znatno dobiti na simboličkom kapitalu i dodatno se upisati na kulturnu kartu Hrvatske nagradom koja će valorizirati i književnu vrijednost i likovno-umjetničku vrijednost.

Za početak, recite nam tko je bio Željko Sabol, za one manje upućene?

– Željko Sabol bio je hrvatski književnik, slikar, tekstopisac i autor šansona, likovni kritičar, leksikograf i povjesničar umjetnosti. Rođen je u Bjelovaru studenoga 1941., a tragično preminuo 5. rujna 1991. godine – navela je Sitta.

Kako se Željko Sabol razvio kao umjetnik, od djetinjstva do svog angažmana u kulturnim krugovima i našem muzeju?

– Njegova nadarenost za pisanu riječ i likovnu umjetnost došla je do izražaja već u najranijem djetinjstvu. Pisao je pjesme, eseje, crtao je, pomalo fotografirao. Nakon četverogodišnje pučke škole, upisao se u gimnaziju gdje se uključio u rad literarne sekcije „Tin Ujević“. Kao gimnazijalac 1957. godine počinje objavljivati u lokalnim novinama „Bjelovarski list“, a 1958. godine nagrađen je prvom nagradom u kategoriji poezije na natječaju zagrebačkog srednjoškolskog lista „Polet“. Nakon završene gimnazije upisao je studij povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija bio je aktivan kako na likovnom, tako i na književnom području. Već kao student, 1964. godine postao je član Društva hrvatskih književnika, a kasnije i PEN-a. Godine 1967. završio je studij, a nakon odsluženog vojnog roka, zapošljava se 1968. godine u Bjelovaru, u Gradskom muzeju kao voditelj novoutemeljene Galerijske zbirke – otkriva.

Kako je Željko Sabol doprinio kulturnom životu Bjelovara, posebno u pogledu književnosti i umjetnosti?

– Osim muzejskog posla, Sabol se intenzivno uključuje u kulturni život grada. Surađuje s „Bjelovarskim listom“ u kojem je uređivao rubrike „Mladi i najmlađi“ te „Koraci“ pružajući tako mladim pjesnicima priliku da objave svoje literarne prvijence. Godine 1971. jedan je od osnivača Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru, tajnik njenog Izdavačkog odbora te urednik prva dva broja glasila Ogranka „Rusan“ koja su izašla kao prilog u Bjelovarskom listu. Treći broj, za koji su već bili pripremljeni rukopisi, nakon sloma Hrvatskog proljeća je zaplijenjen i uništen – govori Sitta.

Kako su se političke okolnosti i optužbe nacionalizma odrazile na Željka Sabola i njegovu odluku da napusti Bjelovar i preseli se u Zagreb?

– Godine 1971., nezadovoljan zbog položaja kulture u gradu, međusobnim odnosima u muzeju i kao član Matice hrvatske šikaniran zbog svog domoljubnog opredjeljenja, koje će kulminirati podizanjem optužnice zbog nacionalizma, odlazi u Zagreb. Optužba je ipak povučena zbog nedovoljnih dokaza protiv okrivljenog. Prve godine u Zagrebu Sabolu nisu bile lagane – tek se 1975. godine zapošljava kao umjetnički voditelj Galerije Forum u kojoj je radio do 1979. godine, a zatim kao urednik Likovne enciklopedije u Leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ u Zagrebu, gdje je radio sve do svoje prerane, tragične smrti – ističe Sitta.

Koji su bili Sabolovi ključni doprinosi u radu s bjelovarskim muzejom?

– Željko Sabol počeo je surađivati s bjelovarskim muzejom još kao student. Nakon završetka studija i odsluženja vojnog roka, proveo je kao kustos u Gradskom muzeju Bjelovar samo tri godine, od 1968. do 1971. Etnologinja Višnja Huzjak koja je radila u našem muzeju od 1957. do 1959. godine i Željko Sabol bili su prvi visokoškolovani stručni djelatnici u bjelovarskom muzeju s položenim stručnim ispitom i stečenim zvanjem kustosa. Sabol je utemeljio Galerijski odjel, a za vrijeme rada u muzeju priredio je nekoliko zapaženih likovnih izložbi – Ivana Lackovića, Naste Rojc, Božidara Jakca, Ive Friščića, Marijana Detonija, izložbu povijesnih portreta iz fundusa muzeja te izložbe fotografija Toše Dabca i Zvonimira Goloba – kaže.

Kako se Željko Sabol isticao u svojoj književnoj karijeri i koje su njegove najpoznatije zbirke pjesama?

– Željko Sabol bio je vrlo aktivan na književnom i likovnom području. Priređivao je brojne izložbe, pisao likovne kritike i predgovore u katalozima izložbi. U književnom radu istaknuo se prvenstveno kao pjesnik. Tijekom života objavio je šest zbirki pjesama: “Dio po dio“ (1964.), „Opreke“ (1967.), „Kao krug na vodi“ (1969.), „Krila, teška krila“ (1975.), „Sve je skriveno u tvome imenu“ (1979.), pjesničku mapu s grafikama Zlatka Kesera „U gluho doba“ (1982.) i likovnu monografiju „Dalibor Jelavić“ (1988.). Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, a njegove pjesme prevedene su na nekoliko jezika (slovenski, makedonski, engleski, talijanski, francuski, japanski). Ljeto 1991. godine proveo je pripremajući svoju posljednju izložbu koja se trebala održati upravo u Gradskom muzeju Bjelovar. Bila je to izložba „Dvije stotina godina zajedno“, posvećena doseljavanju Čeha u okolicu Bjelovara, za koju je napravio cjelovitu koncepciju i stručno obradio i pripremio dio koji se odnosio na krug hrvatskih likovnih umjetnika češkog podrijetla, a osim toga prvi je povjesničar umjetnosti u Hrvatskoj koji je obradio hrvatsko-češke veze u likovnoj umjetnosti. Priprema izložbe odvijala se u tjeskobnoj atmosferi pod težinom vijesti o ratnim zbivanjima. Prvobitni datum održavanja, kraj kolovoza 1991., odgođen je zbog oružanih sukoba diljem zemlje pa je otvaranje izložbe održano tek 26. studenoga 1991. godine – ali bez Željka Sabola, zbog njegove prerane, tragične smrti – naglašava Sitta.

Kako je Željko Sabol započeo svoju karijeru u svijetu zabavne glazbe i kojim su se poznatim izvođačima uglazbili njegovi tekstovi?

– Karijera tekstopisca zabavnih melodija započela je još u vrijeme kada je Sabol radio u Bjelovaru. Naime, u časopisu „Pop ekspres“ bila je objavljena njegova pjesma „Pusti me da spavam“ koju je zapazio Arsen Dedić, uglazbio je, a otpjevala ju je njegova supruga Gabi Novak. Ulazak u svijet zabavne glazbe bio je sasvim slučajan, a trajao je sve do njegove smrti. Željko Sabol napisao je preko pet stotina pjesama koje su uglazbili najugledniji skladatelji šansona (Arsen Dedić, Hrvoje Hegedušić) i zabavne glazbe (Đorđe Novković, Đelo Jusić), a izvodili najveće zvijezde uglavnom hrvatske zabavne glazbe (Gabi Novak, Ksenija Erker, Tereza Kesovija, Duško Lokin, Mišo Kovač, Darko Domjan, Đurđica Barlović, Jasna Zlokić). Danas, kada je već proteklo više od tri desetljeća nakon njegove smrti, sa sigurnošću možemo reći da je pjesničko umijeće Željka Sabola ostavilo neizbrisiv trag u hrvatskoj zabavnoj glazbi, ali i da je njegovo ime velikim slovima upisano u Zagrebačku školu šansone, zajedno s drugim velikanima – Arsenom Dedićem, Zvonimirom Golobom, Hrvojem Hegedušićem, Zvonkom Špišićem – nabraja Sitta.

Koje su pjesme Željka Sabola postale posebno poznate u kontekstu Domovinskog rata te kako je reagirao na agresiju na Hrvatsku ’91. godine?

– Agresiju na Hrvatsku 1991. godine Sabol je teško proživljavao i svoja razmišljanja i osjećaje pretočio je u nekoliko pjesama. Napisao je tada jednu od najsnažnijih pjesama hrvatske ratne lirike „U ovom strašnom času“, po kojoj su poslije Ante Stamać i Ivo Sanader imenovali cijelu antologiju hrvatskoga pjesništva Domovinskog rata, a u kojoj se nalazi i Sabolova posljednja pjesma „Imala sam kuću, imala sam dom“ – otkriva.

Kako su muzej i Grad Bjelovar čuvali i njegovali naslijeđe Željka Sabola nakon njegove smrti?

– Iako su od Sabolove smrti protekla tri desetljeća, u krugovima u kojima je radio i stvarao nije zaboravljen, što je vidljivo iz različitih aktivnosti i programa priređenih u njegovu čast. Kako u Zagrebu, tako i u Bjelovaru, održavane su književne tribine, skupovi i recitatorsko-glazbene večeri, izdavane su knjige. Nekoliko izložbi, predavanja i književnih večeri pripremio je bivši ravnatelj muzeja Mladen Medar, inače Sabolov dugogodišnji prijatelj. U Gradskom muzeju Bjelovar nalazi se skromna pjesnikova ostavština koja se sastoji od nekoliko memorabilija, objavljenih knjiga i kataloga, te audio-građe s pjesmama čiji je autor stihova Željko Sabol. Multimedijska dvorana u potkrovlju Muzeja, u kojoj se održavaju koncerti, predavanja i prigodne izložbe, nosi od 2021. godine njegovo ime. Muzej je izdao publikaciju pod nazivom Željko Sabol – C’est la vie. U njoj je naglasak na Sabolov rad u bjelovarskom muzeju i na njegovih dvadeset zabavno-glazbenih godina, kako i glasi podnaslov knjige – kaže Silvija Sitta te dodaje.

– Također, šećući Bjelovarom nailazimo na mjesta koja povezuju pjesnika s njegovim gradom. Ogranak Matice hrvatske iz Bjelovara i Grad Bjelovar postavili su 17. rujna 1994. spomen ploču Željku Sabolu na pročelje Gimnazije Bjelovar u povodu obilježavanja 120. godišnjice proglašenja Bjelovara slobodnim kraljevskim gradom, jedna ulica nosi njegovo ime, na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je 2009. godine skulptura „Pjesnik pjesniku“ posvećena Sabolu, čiji je autor talijanski kipar i pjesnik Simone Mocenni Beck. U Narodnoj knjižnici i čitaonici Petar Preradović mogu se posuditi njegove zbirke pjesama, ali i djela pisana o njemu. I konačno, na groblju Sv. Andrije je njegovo posljednje počivalište – napominje viša kustosica Silvija Sitta.