Kako navode iz Županije, Povjerenstvo za provedbu natječaja pregledalo je sve pristigle prijave, pri čemu su tri ocijenjene urednima, pravodobno zaprimljenima i potpunima. Među njima je, ističu, bila i prijava Darija Turniškog.

Prema priopćenju, zapisnik o pregledu prijava potpisalo je Povjerenstvo za provedbu natječaja, uključujući i predstavnicu Grada Bjelovara Željku Vizi. Županija tvrdi kako je nakon pregleda cjelokupna dokumentacija predana djelatnicima Bjelovarskog sajma.

Međutim, dodaju kako su se naknadno pojavile indicije da u dokumentaciji nedostaje životopis jednog od kandidata. Zbog toga najavljuju da će se obratiti nadležnim tijelima zbog sumnje na moguću krađu dokumentacije.

– Dokumentacija je predana potpuna, što je potvrđeno službeno potpisanim zapisnikom, a sve ostalo istražit će nadležna tijela i institucije – poručuju iz Bjelovarsko-bilogorske županije.

U priopćenju također navode kako smatraju da je promjena na čelu Bjelovarskog sajma te najavljena detaljna revizija poslovanja i suradnji izazvala reakcije pojedinih aktera.

Podsjetimo, posljednjih dana u javnosti su se pojavile različite informacije vezane uz natječaj za izbor direktora Bjelovarskog sajma, a okolnosti oko natječajne dokumentacije, prema najavi Županije, trebala bi utvrditi nadležna tijela.

Izvor: Priopćenje – Bjelovarsko-bilogorska županija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gradsku vijećnicu Zdenku Henc zanimalo je hoće li se konačno riješiti vlasnički odnosi i kakvi su daljnji planovi za zemljište.

– Ovih dana su se u medijima pojavile informacije koje smo čekali godinama, a vezano uz bivši bjelovarski vrt. Očekuje li se u skorije vrijeme da će kompletno zemljište biti u vlasništvu Grada, tj. napreduju li dogovori s vlasnikom dijela zemljišta te kakvi su daljnji planovi? – zanimalo je nezavisnu vijećnicu Zdenku Henc.

Voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove Željka Vizi pojasnila je trenutnu situaciju glede vlasništva.

– Mala ispravka na početku. Nekretnina bivšeg bjelovarskog vrta nije ni sada u vlasništvu Grada Bjelovara već je površina od 19 hektara u vlasništvu RH. Gradu je taj dio zemljišta od 19 hektara predan 16. prosinca 2021. godine na održavanje – pojasnila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove.

Vizi je dodatno objasnila kako je zemljište podijeljeno između državnog i privatnog vlasništva.

– U naravi predmetno zemljišta predstavlja nerazvrstano poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, a ostatak zemljišta površine od 16 hektara u vlasništvu je pravnog subjekta sa sjedištem u Varaždinu – potvrđuje Željka Vizi.

Planovi Grada Bjelovara su usklađeni sa zakonskim ograničenjima i prostornim planom.

– Što se tiče planova Grada Bjelovara u vezi predmetnog zemljišta – isti su uvjetovani zakonskim ograničenjima, ali i prostorno-planskom dokumentacijom. Jedan dio predmetnog zemljišta, na traženje nadležnog komunalnog odjela, izuzet je od programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i to radi planiranja izgradnje parka u skladu sa studijom i strategijom zelene infrastrukture – otkriva Vizi.

Kako bi Grad mogao krenuti u održavanje zemljišta nužno je započeti konkretne pregovore s vlasnicima.

– Kako bi Grad uspostavio cjelinu održavanja nad predmetnim zemljištem započeti su pregovori s pravnom osobom te je u tom smislu zatražena službena procjena tržišne vrijednosti predmetnog zemljišta koje očekujemo kroz nekoliko tjedana – potvrđuje Vizi.

Vizi je istaknula i planove za moguće darovanje dijela zemljišta Gradu.

– Planiramo od RH započeti radnje sa svrhom darovanja predmetnog zemljišta u vlasništvo Grada kako bi se detaljnije mogla planirati namjena budućeg zemljišta – dodaje Vizi.

Grad se konzultira i s Hrvatskim šumama radi procjene troškova i mogućnosti upravljanja šumskim dijelom zemljišta.

– Nedavno smo zatražili od Uprava šuma Bjelovar proceduru oko održavanja predmetnog zemljišta budući da se tamo u naravi radi o šumskom zemljištu, odnosno o drvnoj masi. Šumarija Bjelovar dostavit će nam okviran iznos procjene troškova krčenja, kao i postupak kako se postupa s drvnom masom i tko određuje količine i vrste – kaže Vizi.

Nakon svih ovih radnji, namjena zemljišta bit će jasnije definirana.

– Nakon što sve ove radnje budu bile poznate bit će i jasnije definirana namjena zemljišta – zaključuje Vizi.

Gradonačelnik Dario Hrebak naglasio je važnost pokretanja aktivnosti na zemljištu.

– Mi moramo nešto početi s tim zemljištem raditi. Imamo oko 19 hektara državnog zemljišta te idemo u priču da nam država to pokloni te da to počnemo okrupnjivati – uključio se u raspravu i gradonačelnik Dario Hrebak.

Hrebak je opisao i razgovore s privatnim vlasnikom zemljišta.

– Bili smo i na razgovoru s vlasnikom. Vlasnik je izrazio želju da je spreman prodati zemljište. Bile su tu neke ideje o elektrani, no to nismo htjeli. Mislim da je to ispravno. Bili smo s vlasnikom tamo, to je jako derutno, zapušteno te je zub vremena dao svoje. Vidjet ćemo koliko će on biti realan. Imamo neke izvore novčića na koje nismo računali – negdje oko 700 tisuća eura ćemo dobiti iz sudskog spora s Hrvatskim Telekomom koji vodimo već negdje pet godina. Tako da smo skupili neke novce i mislimo da bi bilo jako interesantno da mi to kupimo. Nadam se da dijelite mišljenje – otkrio je Hrebak.

Gradonačelnik je naglasio i praktične planove za upravljanje zemljištem.

– S tim bismo mi imali gotovo blizu 40 hektara na hrpi. Tu bismo mogli možda zaposliti Komunalac na čišćenju niskog raslinja i ostalog kako bismo to mogli koristiti za kompost. Napravit ćemo jedan racionalan i operativni plan – kaže Hrebak.

Hrebak je predstavio i potencijalnu buduću funkciju zemljišta u svrhu podrške gradskom zelenilu.

– Što bi to u budućnosti moglo biti? Komunalac bi ovaj dio koji će počistiti mogao koristiti za svoje rasadnike. Ako kupuje u Nizozemskoj ili Italiji cvijeće i sve što treba za uređenje gradskog parka i zelenih površina, ne vidim razloga zašto se i oni ne bi s tim malo počeli baviti. Uvjeren sam da oni to mogu te da priču vrtimo upravo u tom smjeru – smatra Hrebak.

Gradonačelnik je spomenuo i mogućnosti za geotermalnu energiju.

– Razmišljamo malo i oko toga kuda ćemo staviti utisnu bušotinu. Do kraja ove godine ćemo imati dokumentaciju direktora spremnu za početak bušenja dvije bušotine geotermalne energije. Obje su u centru grada – jedna na Levijevom brijegu, a druga na samom stadionu. Negdje morate imati treću bušotinu koja će to sve okupljati i vraćati natrag pod zemlju. To je sad prejudiciranje jako veliko, da me ne hvatate za riječ, ali probat ćemo ispitati je li to moguće napraviti upravo tamo kako bismo jedan dio topline povukli i iskoristili nego što ode pod zemlju – otkriva Hrebak.

Na kraju, Hrebak je naglasio da se Grad kreće u smjeru kupnje zemljišta uz poštivanje procijenjene vrijednosti.

– To su sve neka nagađanja. U svakom slučaju, počeli smo se vrtjeti oko te teme. Nadam se da ste vi svi za – nije loše da grad kupi zemljište, ukoliko će vlasnik tog zemljišta biti realan. Mi ne možemo platiti ni centa više od procijenjene vrijednosti koju ćemo imati kroz nekoliko tjedana – zaključuje Hrebak.

Foto naslovna: hr.wikipedia.org
Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Grad ne prodaje zlato ni srebro. Nitko ne želi kupiti. Mogu reći da prodaje „bižuteriju“ – poručio je Hrebak, podsjetivši pritom na primjer nekretnine u Ulici Željka Markovića, koju je Grad poklonio državi za buduću ustanovu inkluzivnih usluga. Za tu je istu nekretninu više puta bio raspisan natječaj, no interesa kupaca nije bilo.

O detaljima plana govorila je pročelnica Željka Vizi, posebno se osvrnuvši na gradske stanove. Naglasila je kako se ne radi o javnom natječaju za prodaju stanova građanima, već o prodaji isključivo postojećim najmoprimcima.

– Riječ je o ljudima koji te stanove koriste dugi niz godina putem dugotrajnog najma. Oni imaju pravo prvenstva i stanovi će se njima prodavati neposrednom pogodbom – pojasnila je Vizi.

Stanovi koji će se prodavati najmoprimcima nalaze se u Ulici Ante Starčevića i Ulici Matice Hrvatske, dok će se jedino stanovi u Ulici Grgura Ninskoga prodavati putem javnog natječaja.

Odluku su vijećnici prihvatili jednoglasno.

Ostaje otvoreno pitanje tko su sve postojeći dugogodišnji najmoprimci gradskih stanova i temeljem kojih kriterija koriste gradske nekretnine – radi li se o socijalnim, službenim ili nekim drugim statusima.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

– Nisam protivnik tog poreza niti visine i neću u to ulaziti, nego me konkretno zanima ono za što su mi se ljudi javili. Neki su dobili porez za garaže, za stanove koji imaju uredno reguliran najam s ugovorom koji je prijavljen Poreznoj upravi. Jesu li se podaci za porezne obveznike vadili iz porezne evidencije, evidencije MUP-a ili iz komunalne naknade pa da tu nije došlo do greške? – upitao je vijećnik Abramović.

Potvrđeno je kako su se podaci o poreznim obveznicima povukli iz komunalne naknade.  

– Porezna rješenja su izašla 16. i 17. rujna te je ukupno izašlo 1.728 rješenja čija je vrijednost 586.086,81 euro. Baza se vukla iz baze komunalne naknade. Pričuvna baza su bili podaci Porezne uprave i to ne Porezne uprave iz Bjelovara nego iz središnjeg ureda koji su dostavljali podatke u posebnim formatima o zaključenim dugoročnim najmovima sa stanjem na dan 31. ožujka. Međutim, ovi građani koji se javljaju su manje-više zaprimili rješenja te kroz tri tjedna imamo navalu stranaka. Javljaju se stranke koje imaju dugoročne najmove koji su zaključeni na neodređeno vrijeme, a potječu iz 2001./2002./2003. godine. Te podatke, pogotovo tamo gdje su bili aneksi ugovora ili nekakve izmjene, jednostavno središnji ured Porezne uprave nije imao u tom formatu te ih nije dostavio Gradu – pojasnila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove.

Naglašava kako su ta rješenja upućena na žalbeni postupak.

– Mi smo ta rješenja uputili na žalbeni postupak i njihove žalbe će najvjerojatnije biti usvojene –  dodaj Vizi.

Problem je nastao i s određenim vlasnicima garaža.

– I ovaj dio za garaže je jedan dio nesretnih okolnosti ovoga poreza zato što je dio nekretnina iz komunalne naknade imao oznaku sektora 1. Sektor 1 je oznaka za stambeni prostor, a trebao bi za garaže biti sektor 5. Mi smo to sada popravili i te stranke neće biti oštećene – dodaje Željka Vizi koja potvrđuje kako je u ova tri tjedna naplaćeno 146.530,95 eura.

Foto naslovna: ChatGPT
Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove Željka Vizi odgovorila joj je kako više ne postoje aktivni sudski sporovi te dodala kako je u prosincu 2021. godine dio nekretnina bivšeg Bjelovarskog vrta predano Gradu nakon višegodišnjeg sudovanja.

– Prostorno se radi o rubnim dijelovima nekretnine gdje je središnji dio i dalje u posjedu sljednika trgovačkog društva – navela je. U skorije vrijeme, dodala je, bit će utvrđena njihova namjena, odnosno korištenje jer se trenutno vodi kao nerazvrstano poljoprivredno zemljište.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info

Prema riječima zamjenice predsjednice Povjerenstva za izbor članova Vijeća mjesnih odbora, Željke Vizi, izlaznost je veća nego 2019. godine.

– Na izborima koji su održani 2019. godine izlaznost do 11 sati bila je 2,44 posto, dok je danas 3,83 posto. Također, izlaznost do 16 sati prije četiri godine bila 11,44 posto, dok je danas do 16 sati izašlo više birača, odnosno 13,52 posto, ističe Vizi te dodaje da je veća izlaznost u okolnim mjesnim odborima nego u gradskim.

IZAĐITE NA IZBORE

Nemojmo zaboraviti da su i ovi izbori važni za građane jer se upravo u mjesnim odborima i gradskim četvrtima mogu dobiti odgovori, savjeti i pomoć u rješavanju problema vezanih uz poboljšanje kvalitete življenja na području grada Bjelovara.

Stoga, izađite na izbore i dajte glas onima za koje smatrate da će zastupati vaše interese!

Birališta su otvorena do 19 sati.  Napravite par koraka do biračkog mjesta i date svoj glas nekome od kandidata.

Svaki glas je važan!

 S pitanjima je prvi krenuo vijećnik Ivan Vlašić (HDZ). 

– Zanima me križanje nove zaobilaznice sa Ulicom Put žrtvama u Lugu. Naime, proteklog tjedna svjedočili smo teškoj prometnoj nesreći, nažalost s poginulom osobom. Do sada smo slične prometne crne točke imali u Malim Sredicama, Hrgovljanima te na križanju s Gornjim Plavnicama. Zanima me zašto prilikom projektiranja na tom mjestu nije predviđen kružni tok i da li će Grad Bjelovar učiniti nešto po pitanju sigurnosti navedenog raskrižja? Drago pitanje odnosi se na novopostavljeno staklo na mjestu pada granate u bjelovarskom glavnom parku. Staklo je zamijenjeno uoči obilježavanja Dana grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, međutim očito kod izvođenja radova nešto nije dobro odrađeno. Staklo je cijelo vrijeme zamagljeno, pa se spomen obilježje uopće ne vidi. Mislim da bi na to zaista trebali reagirati, smatra HDZ-ov vijećnik Vlašić. 

Vlašić je također predložio da se poduzmu aktivnosti vezane za uređenja okoliša kod spomenika Franji Tuđmanu, u neposrednoj blizini IV. OŠ. S obzirom da je prostor pomalo zapušten, vijećnik smatra kako je vrijeme za “osvježenje”. 

– Ne mogu dati točan odgovor iz kojeg razloga kružni tok tada nije projektiran, jer su za taj dio bile nadležne Hrvatske ceste. S obzirom da s njima imamo jako dobru suradnju, kao i sa ostalim prometnim stručnjacima i policijom, možemo dogovoriti sastanak i vidjeti da li postoje mogućnosti za izgradnju kružnog toka na spomenutoj lokaciji. Također, Grad Bjelovar i izvođač radova svjesni su problema sa postavljenim staklom u parku. Tražimo najbolje rješenje za uklanjanje kondenzacije. Prijedlog za uređenje okoliša spomenika ćemo uzeti u obzir, samo vas molim da prijedlog dostavite u pisanom obliku, rekla je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalnu djelatnosti i uređenje prostora u Gradu Bjelovaru. 

Vijećnik Damir Bajs (NL Damir Bajs) postavio je dva pitanja. 

– Na 3. sjednici Gradskog vijeća Grada Bjelovara, dosta smo raspravljali o točki za produženje roka za ugovor kojeg je sa tvrtkom Produzione Eco potpisao gradonačelnik Bjelovara Iz ugovora je vidljivo da je kupac dužan ishoditi građevinsku dozvolu u roku od osam mjeseci nakon potpisivanja ugovora., a sada imamo situaciju da su od potpisivanja ugovora prošle dvije i pol godine. Od nadležnog upravnog odjela dobio sam odgovor u kojem je naznačeno da se ne pokreće postupak raskida kupoprodajnog ugovora. S obzirom da je uvjet prekršen, postavljam logično pitanje, a to je što će Grad Bjelovar sada poduzeti? Možemo imati dva stava, da se ugovor produži ili da se raskine. Drugo pitanje tiče se izgradnje bazenskog kompleksa u Velikom Korenovu koji je vrijedan 250 milijuna kuna. Kada sam pogledao projekt, razmotrio sam i studiju isplativosti u kojoj se naznačuje pitanje svih onih prethodnih radova koji se nalaze u trošku izgradnje. Međutim, u toj studiji taj segment nije specificiran. Prva bušotina je napravljena, slijedi nam druga, pa me zanima da li vijećnici mogu dobiti troškovnik pripreme, točno specificiran po stavkama, uključujući istraživanje bušotina i svega onoga što se veže za taj dio, upitao je vijećnik Damir Bajs.

 Na prvo pitanje odgovorio je gradonačelnik Bjelovara. 

– Od nadležnog odjela sam zatražio promemoriju kako ne bih u nečemu pogriješio. Grad Bjelovar u ovoj fazi još nije pokrenuo postupak raskida kupoprodajnog ugovora sa tvrtkom Produzione Eco. Naime, kako je investitor podnio zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti zahvata sa prostorno – planskom dokumentacijom, nužno je utvrditi da li je namjeravani zahvat u skladu s važećim prostornim planovima Grada Bjelovara. To je prvo i osnovno što mi moramo napraviti. Sve gradske vijećnike želim upoznati s činjenicom da smo nakon iscrpnih konzultacija i uključivanja dodatnih konzultanata donijeli odluku koju smo investitoru uputili proteklog tjedna. Još uvijek nismo dobili potvrdu o uručenju, pa trenutno ne bih ulazio u detalje te odluke. Mislim da to zaista ne bi bilo korektno. Što se tiče roka za ishođenje građevinske dozvole, on nije nužni uvjet za raskid ugovora, već Gradu Bjelovaru ostavlja mogućnost da pokrene postupak raskida. Ishođenje predmetne dozvole ovisi upravo o usklađenosti zahvata s prostorno – planskom dokumentacijom i tijeku upravnog postupka. Mi prema investitoru ne želimo biti grubi, no Grad Bjelovar će u ovoj priči biti itekako oprezan. Nadalje, cjelokupan trošak vezan za izgradnju Termi Bjelovar nije ni mogao biti naveden, jer je riječ o pred-studiji. Svi troškovi u okviru 250 milijuna kuna su navedeni, pojasnio je gradonačelnik Dario Hrebak.

O podjeli troškova, detaljnije je govorio Davor Sušak, pročelnik UO za gospodarstvo u Gradu Bjelovaru.

– Troškovi pripreme projekta izgradnje bazenskog kompleksa u Velikom Korenovu bih podijelio na tri stavke. Prva se odnosi na geotermalnu bušotinu BK2 s čime se krenulo još u prosincu 2017. godine. Druga stavka se odnosi na kupnju zemljišta na kojem će se graditi terme, dok je treća vezana za projektnu,  tehničku i ostalu dokumentacije potrebnu za izgradnju termi.  U domeni izgradnje geotermalne bušotine imamo ukupan iznos od 5 milijuna 444 tisuće 619 kuna i 98 lipa. Trošak kupnje zemljišta površine 4,43 hektara iznosi 1 milijun i 353 tisuće kuna. Zadnji trošak odnosi se na projektnu dokumentaciju i pripremu projekta za gradnju bazenskog kompleksa. Tu imamo ukupan trošak od 5 milijuna 736 tisuća 537 kuna i 50 lipa. Iznosi su navedeni zajedno sa PDV-om. Kako će se projekt razvijati, ići ćemo u investicijsku studiju u kojoj će stajati precizniji podaci, pojasnio je pročelnik Sušak. 

Vijećnika Željka Žulića (HSLS) zanimalo je da li Grad Bjelovar raspolaže s novostima po pitanju Bjelovarskog vrta. 

– Od posljednje sjednice, Općinski sud u Bjelovaru zakazao je uredovanje radi ispražnjena i predaje nekretnine u posjed i to za 16. prosinac ove godine. Na uredovanje su pozvani mjernički vještak koji će identificirati čestice koje su u naravi nerazvrstanog poljoprivrednog zemljišta te sudski vršitelj koji će nakon identifikacije čestica izvršiti predaju nekretnina u posjed državi. Nakon toga slijedi uređivanje međusobnih odnosa između Grada Bjelovara i Republike Hrvatske, sukladno zakonskim propisima, odnosno aktima Grada Bjelovara o čemu ćemo odluku uputiti na Gradsko vijeće Grada Bjelovara, kazala je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove u Gradu Bjelovaru.

Posljednji za riječ javio se Siniša Knezić (HSLS). 

– S obzirom da se u Bjelovaru provode brojni radovi, moje pitanje ide u smjeru financija. Zanima me kakvo je stanje na računu Grada Bjelovara i da li su plaćeni svi dobavljači, odnosno svi izvoditelji radova, upitao je gradski vijećnik. 

– Račun Grada Bjelovara trenutno je u minusu za 400 tisuća kuna. Svi dospjeli računi su plaćeni i podmirene su sve dospjele kreditne obveze. Također, korisnicima proračuna su uplaćene sve dotacije vezane za zaposlenike i materijalne rashode. Na današnji dan imamo evidentirana potraživanja iz državnog proračuna za projekte u iznosu od tri milijuna kuna. Dakle, troškove smo podmirili iz izvornih prihoda gradskog proračuna te očekujemo njihov povrat, pročelnica za financije Mirela Bašić. 

Odgovor je nadopunio gradonačelnik Hrebak. 

– Što se tiče financija, stanje je dobro, međutim malo nas brinu ta tri milijuna kuna koja su plaćena. Problem je nastao zbog određenih imovinsko pravnih odnosa. Mi u ovoj godini od geotermalne elektrane u Cigleni nismo dobili planiranih milijun kuna, možda i malo više. Očekujemo jako puno faktura koje pristižu zbog radova. Ove godine ćemo biti na knap, no drago mi je da i sami vidite kako sve svoje obveze ispunjavamo na vrijeme. Zadovoljni smo završetkom godine i sada još moramo vidjeti hoće li tri milijuna kuna sjesti na račun, dok smo oko geotermalne elektrane vrlo skeptični. Prosinac nikako ne možemo predvidjeti, no nikako nisam za zaustavljanje građevinskih radova koji moraju biti gotovi na vrijeme. Tek tada ćemo vidjeti završnu financijsku bilancu, poručio je bjelovarski gradonačelnik. 

Sjednica je već tradicionalno počela Aktualnim satom u sklopu kojeg gradski vijećnici postavljaju pitanja vezana za razna područja u domeni funkcioniranja Grada Bjelovara i ostalih gradskih ustanova. 

Prvi za riječ javio se vijećnik Dražen Medved (Nezavisni).    

– U prigradskom naselju Ciglena, točnije pored geotermalne elektrane u kojoj nema niti jednog zaposlenog mještana, postoji uski nogostup koji je djelomično napravljen prije otprilike četiri do pet godina. Taj nogostup nije završen, odnosno nikada nije došao do kraja sela. S obzirom da djeca i odrasli mještani zbog toga moraju hodati po cesti, moje pitanje ide u smjeru završetka tog nogostupa, odnosno postoji li za njega konkretan plan i ako da, kada mještani mogu očekivati dovršetak, upitao je Medved te dodao kako u Cigleni na groblju još uvijek nema mrtvačnice, već je nadstrešnica postavljena samo na jednom dijelu i to bez priključka za struju i vodu.

Vijećnik je također prenio i prijedlog mještana Ciglene, ponajviše roditelja školaraca. Naime, riječ je o potrebi obilježavanja pješačkog prijelaza s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, u blizini škole.

–  Što se tiče nogostupa, poznato je da je ostalo nedovršenih oko 800 metara. Taj dio nije predviđen u ovogodišnjem proračunu, no mi ga možemo uvrstiti u Program održavanja za sljedeću proračunsku godinu. Prijedlog prihvaćamo i potencijalno bi obilježavanje pješačkog prijelaza mogli prijavi na Javni poziv za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova, odgovorila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora.

Usljedio je odgovor na pitanje vezano za mrtvačnicu u Cigleni. 

– Spomenuti segment nije u nadležnosti Komunalaca Bjelovar, jer izgradnja navedenih javnih komunalnih infrastrukturnih objekata spada u nadležnost lokalne samouprave. Na području Bjelovara imamo 34 groblja, točnije dva gradska te 32 na periferijama grada. U Cigleni postoji objekt koji je sasvim solidan i u funkciji, no da li su mještani s njime zadovoljni, u to ne mogu ulaziti. Postavljanje priključaka za struju i vodu je dio ulaganja u javnu komunalnu infrastrukturu i ukoliko uđe u program, mi ćemo putem Vodnih usluga to realizirati, uz napomenu da u zahtjevima treba imati mjeru jer se po mojoj slobodnoj procjeni, da bi se postavila jedna slavina radi se o stotinjak metara cjevovoda. Gledajući primjere iz prakse, slavine na grobljima nerijetko ostaju “upaljene” i tako dolazi do nekontrolirane potrošnje vode, zbog čega bilježimo velike gubitke na vodovodnoj mreži, rekao je Ivan Ivančić, predsjednik Uprave Komunalac d.o.o.  



Dva prijedloga i dva pitanja postavila je članica Centra, Danijela Hajdinjak – Prihić.  

– Zanima me kakav je trenutni status zemljišta Bjelovarskog vrta, a isto tako predlažem da tim stručnjaka na tom području osmisli projekt u okvirima ITU mehanizma. Prijedlog koji sam predložila na Odboru za zdravstvo i politiku je mjerenje kvalitete zraka na području Bjelovara. Isti prijedlog uputila sam i prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Ministarstvu gospodarstva. Konkretno me interesira da li postoji mogućnost da Grad Bjelovar i Bjelovarsko – bilogorska županija zajedničkim snagama sufinanciraju mjerni uređaj, kako bismo ponovno mjerili kvalitetu zraka u našem gradu. Podsjećam da se s tom aktivnošću stalo još 2011. godine. Također, mislim da je vrijeme da u kreiranje gradskog proračuna uključimo i građane, jer sve više gradova prelazi na participativno budžetiranje, rekla je vijećnica. 

– Grad Bjelovar nije u cijelosti nadležan za Bjelovarski vrt, kao ni za postupanje, niti rješavanje. Naime, Republika Hrvatska je putem nadležnog Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru legitimirana i vodi postupak predaje posjeda djela nekretnina  bivšeg Bjelovarskog vrta. Postupak se vodi kao ovrha radi predaje u posjed. Prethodno, Republika Hrvatska je duži niz godina vodila različite parnične postupke kojim bi se legitimirala kao stranka u smislu utvrđenja vlasništva i predaje u posjed. Takve nekretnine se u zemljišnim knjigama vode kao nerazvrstana zemljišta, koja će nakon što se predaju u posjed Republici Hrvatskoj najvjerojatnije biti predana Gradu Bjelovaru na upravljanje i raspolaganje, odgovorila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove.

O mogućnostima provedbe projekta u sklopu ITU mehanizma govorio je bjelovarski gradonačelnik.  

– Samo se želim se nadovezati na temu nogostupa u Cigleni i reći da me je sram što ga još uvijek nismo završili. Ne radi se o velikom novčanom iznosu, no tu smo malo zastali zbog aglomeracije čiji financijski tijek moramo pratiti. Kao što je već navela pročelnica, nogostup ćemo završiti čim budemo mogli. Ovim putem se ispričavam svim mještanima Ciglene. Bjelovarski vrt je savršena priča za ITU mehanizam, putem kojeg će se Gradu Bjelovaru otvoriti između 100 i 200 tisuća kuna za razne projekte. Ja vjerujem da ćemo u jednom trenutku postati vlasnici tog zemljišta, no sve ovisi o dužini trajanja postupka. Što se tiče mjerenja kvalitete zraka, danas samo razgovarao sa dekanicom Veleučilišta u Bjelovaru, kako bismo na temelju domaćih znanja i potencijala na tom području nešto učinili. I za kraj, najavljujem da će gradski proračun u javno savjetovanje ići 8. studenog i proces će trajati oko sedam dana. Stoga, građane, kao i vijećnike pozivam da se priključe savjetovanju i na taj način kažu sve ono za što smatraju da nedostaje u proračunu. Nakon toga, sljedeći korak je IT aplikacija, najavio je gradonačelnik Dario Hrebak.

U ime Veleučilišta u Bjelovaru, vijećnicima se obratio prodekan Vrhovski. 

– Prije godinu dana smo implementirali jedan “indoor air quality” sustav putem kojeg redovito mjerimo kvalitetu zraka u našoj dvorani. Uz određene manje korekcije, napravit ćemo prototip za “outdoor air quality” sustav. Naravno, u cijelu priču će biti uključeni studenti sa Mehatronike i Računarstva. Dobivene podatke i informacije bismo zatim stavili ne web servis kako bi bili dostupni našim sugrađanima. Od Grada Bjelovara će nam biti potrebna samo suglasnost za mjerenje, rekao je Zoran Vrhovski.

Vijećnicu Sabinu Oltra – Botinčan (NL Damir Bajs) zanimalo je mogu li vijećnici dobiti popis svih projekata koje provodi Grad Bjelovar, kao i točne iznose koji se odnose na sufinanciranje iz EU fondova.

Drugo pitanje odnosilo se na šahtu na Trgu A. G. Matoša u Bjelovaru s kojom građani već duže vrijeme imaju problema jer lupa uslijed odvijanja redovitog cestovnog prometa. S obzirom da je Grad Bjelovar u nekoliko navrata obećao popraviti šahtu, do čega još uvijek nije došlo, stanari ponovno mole za intervenciju i razumijevanje njihovog problema. 

– Iznos od 239 milijuna kuna projekta odnosi se na ukupnu vrijednost svih projekata, u čemu imamo iznos sufinanciranja i udio Grada Bjelovara. Kompletan popis svih projekata ćemo vam dostaviti. Kada se projekt provodi, mi nikada ne dobijemo unaprijed ugovoren iznos, već tijekom njegove provedbe imamo određeno vrijeme od nekoliko mjeseci ili godina, ovisno o kakvom projektu je riječ. Svaka tri mjeseca pišemo ZNS-ove, točnije zahtjeve za nadoknadu sredstava. Često se događa da isplatu od nadležnih tijela čekamo po nekoliko mjeseci, pa i duže. Od ukupnih 239 milijuna kuna, sufinancirano je 166 milijuna kuna, a do sada je u proračun uplaćeno 92 milijuna i 929 tisuća kuna. Većina projekata je dobila odobrenje završnih izvješća i samim time smo sa velikim dijelom i završili, rekla je Andrea Posarić, viša savjetnica za provedbu programa EU i međunarodnu suradnju.



O problematičnoj šahti kratko je odgovorila pročelnica.  

– Na Matoševom trgu je u tijeku rekonstrukcija kompletne kanalizacijske mreže, u sklopu koje će biti postavljena nova šahta s novim poklopcem, potvrdila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora.

Sljedeći vijećnik za govornicom bio je Damir Bajs (NL Damir Bajs) čije je pitanje išlo u smjeru izgradnje spalionice u vlasništvu talijanske tvrtke. 

– Što je sa ugovorom između Grada Bjelovara i te tvrtke? Gradonačelnik je rekao da će odbiti radnje koje nisu u skladu sa postignutim dogovorom. Zanima me da li je do toga došlo i da li se takvim pristupom otklonila mogućnosti izdavanja građevinske dozvole. Da li je Grad Bjelovar sada u fazi raskida ugovora, upitao je Bajs. 

– Tvrtka Produzione Eco nije podnijela zahtjev prema Gradu Bjelovaru za izdavanje građevinske dozvole, već je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Gradu Bjelovaru proslijedilo zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Zbog osjetljivosti zahvata, a imajući u vidu zakonitost postupka i izbjegavanje mogućeg oštećivanja investitora, gradske službe su detaljno proučile našu važeću plansku dokumentaciju i prostorne planove, a također je odrađeno i savjetovanje sa drugim stručnjacima koji se bave problematikom prostornog planiranja. Investitor će zaprimiti akt kojim se rješava njihov zahtjev za izdavanje potvrde o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Za predmetnu lokaciju na snazi je Urbanistički plan uređenja novi Borik – Lepirac kojim nije predviđena izgradnja građevina za postupanje s otpadom unutar obuhvata plana, kao ni u planovima višeg reda na spomenutoj lokaciji, pojasnila je pročelnica Kristina Kocur. 

Na ovu temu dodatno se nadovezao gradonačelnik grada Bjelovara. 

– Važno je znati da tvrtka nikada nije podnijela zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, niti se do te faze uopće stiglo. Mi smo još uvijek u fazi idejnog projekta. Da bismo došli do građevinske dozvole, moramo imati idejno rješenje, lokacijsku dozvolu, idejni projekt, glavni projekt. Da bi se napravio glavni projekt potrebno je imati i Studiju procjene zaštite okoliša od  Ministarstva zaštite okoliša. Dakle, imamo jako puno koraka do glavnog projekta. Mi investitora ne želimo oštetiti i želimo u potpunosti biti sigurni u sve pojedinosti, detalje i informacije. Naravno da ćemo štititi interese našeg grada, ali ne možemo odmah ići cipelom na investitora, pojasnio je Dario Hrebak. 

Vijećnika Matea Horvata iz Domovinskog pokreta zanimalo je da li je istina da IT tvrtke odlaze iz Bjelovara.

– Što se točno događa sa IT sektorom u Bjelovaru? Navodno su neke tvrtke odlučile otići ili to planiraju učiniti iz razloga što Grad Bjelovar ne ispunjava određene uvjete, kao što je  primjerice oslobođenje od najma na period od godine dana, tvrdi mladi vijećnik.

– Moram priznati da sam danas, nakon što sam pročitao vaše pitanje skoro pao sa stolca i priznajem da mi nije bilo svejedno. Odmah sam nazvao direktora Erste banke kako bih provjerio postoje li određeni problemi. Rekao je kako je kod njih sve u najboljem redu. Zatim sam kontaktirao direktora tvrtke Serengeti, koja u ovom trenutku ima zaposlenih 29 djelatnika, dok su prije samo godinu dana imali pet radnika. Rekli su mi da ne znaju o čemu govorim jer do kraja ove godine imaju u planu zaposliti još nekoliko osoba. Na kraju sam se čuo i sa direktorom tvrtke Axes koja trenutno zapošljava oko 30 osoba i isto tako namjerava zapošljavati novu radnu snagu. Saznao sam da je tvrtka na području Bjelovara kupila zemljište te da je u planu izgradnja kampusa. Gledajući sve te podatke, ja zaista ne znam o kojim tvrtkama vi govorite. Možda bi bilo dobro da navedete njihove nazive. Grad Bjelovar sve svoje obveze prema IT sektoru ispunjava na vrijeme i kako treba, rekao je gradonačelnik Hrebak.



Vijećnik Ivan Vlašić (HDZ) osvrnuo se na stanje gradskih ulica. 

– Zanima me situacija vezana za Ulicu Milana i Naste Rojc koja je u dosta lošem stanju. Kada se dva automobila mimoilaze, jedan obavezno mora voziti po travnjaku. Ulica je u blizini centra grada, a nema ni nogostup. Postoji li mogućnost da se u skorijoj budućnosti realizira? Drugo pitanje odnosi se na križanje Ulice Pere Biškupa i Ulice Milana Šufflaya. Prije nekoliko godina je sanirano križanje i postavljeni su usporivači te semafor koji reagira na brzinu. Vozači često ne staju na crveno svjetlo već samo prođu, što predstavlja jako veliku opasnost, kaže vijećnik. 

– Ponavljam se, no podsjećam da je trenutni prioritet aglomeracija. Dugoročno bismo mogli planirati obnovu Ulice Milana i Naste Rojc, kao i izgradnju nogostupa. Za spomenuto raskrižje izrađen je prometni elaborat, MUP je za njega dao suglasnost te su za semafor ishođene građevinska i uporabna dozvola. Zaista ne znam što bismo još po tom pitanju mogli učiniti, pojasnila je pročelnica Kristina Kocur.

Posljednji za govornicom bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Bjelovara. 

– S područja MO Hrgovljani pitaju da li se u blizini autobusne stanice može postaviti pješački prijelaz, jer djeca da bi prešla s jedna na drugu stranu ceste moraju ići do kraja ceste na označeni prijelaz. Nažalost, neki taj dio pretrčavaju, što predstavlja veliku opasnost. Drugo pitanje odnosi se na MO Ždralovi, točnije raskrižje Ulice Mije Bobetka i Ulice kneza Višeslava. Radi se o nepreglednom dijelu jer iz smjera Daruvara kod blagog zavoja vozači često ne usporavaju. S obzirom da se tamo nalazi pješački prijelaz, građani su zabrinuti zbog svoje sigurnosti. Jedno vrijeme se govorilo o postavljanju semafora koji se pali uslijed vožnje velikom brzinom. Za kraj, imam jedan prijedlog da to je da se kod Mjesnog doma Ždralovi naveze tucanik i tako napravi parkiralište. Sada je tamo zemlja, kao je uslijed kiše pretvara u blato, poručuje Nenad Martinovski (HDZ). 

Odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje prostora Grada Bjelovara. 

– I ovaj pješački prijelaz bismo mogli kandidirati na Javni poziv  za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova koje financira izgradnju prijelaza i označavanje na potencijalno opasnim mjestima, upravo u blizini škola, vrtića. Stoga ćemo navedenu lokaciju svakako uzeti u obzir. Nadalje, Daruvarska cesta je državna i s njom upravljaju Hrvatske ceste.   U tijeku je asfaltiranje Ulice Mije Bobetka, pa bi bilo dobro da nakon završetka asfaltiranja zatražiti sastanak s predstavnicima Hrvatskih cesta i vidjeti što se po tom pitanju može učiniti, pojasnila je Kristina Kocur.   

 Odgovor je nadopunio predsjednik Uprave Komunalca.

– Aglomeracija je vrijedna ukupno 257 milijuna kuna sa neprihvatljivim troškovima, od kojih je 205 milijuna prihvatljivih, od čega 147 milijuna dolazi iz EU. Imamo građevinske radove, linijske objekte, dakle vodovod, kanalizacija, što novogradnja, što rekonstrukcija vrijede ukupno 167 milijuna kuna. Realizirano je i ugrađeno oko 70 posto tih linijskih objekata. Težište je bilo na kanalizaciju u rubnim dijelovima grada. Po tom pitanju smo manje više uradili sve što je trebalo. Najveći dio odnosio se na Novoseljane, Ždralove, Gudovac i Vijenac. Sada slijedi  daljnje asfaltiranje. Do sada je asfaltirana Ulica Vijenac, Ulica kneza Višeslava, upravo se radi u Ulici Mije Bobetka, a u pripremi su Ždralovska ulica kao najduža dionica, zatim Dončevićeva ulica. U aglomeraciju je mogao ući jedan prometni trak, međutim radove usklađujemo sa gradskim dijelom projekta, u želji da sve ulice u kojima radimo budu maksimalno obnovljene. Upravo je to razlog zašto neka asfaltiranja traju duže. Pred nama su sada rekonstrukcije na užem području grada. To smo odgađali zbog manje štete prema ugostiteljima koji su vezani uz površine na kojima se obavljaju radovi. Krenuo je korzo, slijedi Ulica dr. Ante Starčevića, Ulica Tome Bakača i Trg Stanka Vraza. Na Tim lokacijama će se mijenjati kanalizacija i biti će dosta devastacije prometnica. Do sada je završena rekonstrukcija u Ulici Alojzija Stepinca te u Ivanovčanskoj ulici, gdje slijedi asfaltiranje. Grad Bjelovar je pokrenuo svoj dio aktivnosti i sve se odvija prema planu, pojasnio je Ivan Ivančić. 

– Radi se o proceduri u kojoj je Područni ured za katastar prilikom ažuriranja podataka pronašao krive nazive ulica i oni su u tom smislu od nas zatražili izmjene pravopisnih grešaka. Dakle, ne radi se o izmjenama naziva ulica. Smatram da nema smisla da ljudi moraju mijenjati dokumente zbog pravopisne greške, pojasnio je Preskočil.

– Moj prijedlog je da razmotrimo drugačiju tehnologiju izmjena naziva ulica koje su već naseljene. Drugačije je kada mijenjamo nazive ulica gdje netko već živi, a drugo kada je riječ o novim ulicama. Prijedlog promjene naziva nekih ulica na području Bjelovara je izazvao popriličnu buru zato jer bi stanari tih ulica morali mijenjati svoje osobne dokumente, a to je komplicirano i zahtijevno i financijski i vremenski. Stoga, predlažem da malo pooštrimo mogućnost promjena naziva ulica te da se o tome ipak pita stanare, a ne samo mjesne odbore, rekao je Ante Topalović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Bjelovara (HDZ).

 Za raspravu se javio vijećnik Željko Pavleković (Damir Bajs NL).

– Jako bih volio znati tko je poslao nazive ulice s pravopisnim greškama i sada ljude doveo u situaciju da sve to moraju ispravljati i još za to plaćati. Za ubuduće imam prijedlog da se popis naziva novih ulica pošalje na detaljan pegled vijećnicima, kako bismo ubuduće izbjegli ovakve situacije, poručio je Pavleković.

– Svi stanari koji su obuhvaćeni promjenom naziva ulica morat će mijenjati dokumente jer to sa sobom povlači i neke druge posljedice, poput sudjelovanja na izborima, nasljeđivanja i slično. Ne bi bilo ispravno da taj naziv na dokumentu nije valjan. U slučaju da ova odluka ne bude prihvaćena, ostat će stari nazivi ulica i neće biti usklađeni sa onime što DGU ima kod sebe, kao službeni naziv te ulice, rekla je Željka Vizi, voditeljica Odjela za naplatu i pravne poslove u Gradu Bjelovaru.

Ova promjena obuhvatila bi Ulicu Banovine Hrvatske i Ulicu Johana Sebastiana Bacha u kojima stanuje popriličan broj stanara. 

– Ovo su samo dvije ulice u pitanju, no znamo da ih u Bjelovaru imamo još, samo DGU nije sve još iskontrolirao do kraja. Osobno znam za Ulicu Vladka Mačeka i Ulicu Egidija Bulešića u naselju Sjever, tako da ćemo za izmjenu imati još takvih zahtjeva, dodala je Željka Vizi, voditeljica Odjela za naplatu i pravne poslove u Gradu Bjelovaru.

– Predlažem da ovu točku ostavimo za neku slijedeću sjednicu Gradskog vijeća, a da do tada vidimo koje su sve moguće opcije. Svakako bi se trebali konzultirati sa policijom i ostalim bitnim ustanovama. Kada budemo raspolagali sa svim relevantnim informacijama, lakše ćemo moći donijeti odluku, zaključio je Ante Topalović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Bjelovara (HDZ).

Nakon rasprave, vijećnici su donijeli odluku o neprihvaćanju Odluke o izmjeni Odluke o utvrđivanju Popisa ulica i trgova na području Grada Bjelovara.

Prva je svoja pitanja i prijedloge iznijela nezavisna vijećnica Ela Naranđa.

­–Zanima me da li se na bjelovarskoj tržnici može urediti sanitarni čvor, jer predstavlja veliki problem i za prodavače i kupce? Iz njega se širi grozan smrad i dosta ljudi smatra da takav sanitarni čvor nije primjeren. Drugo pitanje vezano je za zemljište Bjelovarskog vrta. Da li je Grad Bjelovar ušao u taj posjed i kada uđe, ako već nije, što će se s tim zemljištem učiniti? Može li se tamo urediti prostor za okupljanje, kakav postoji u Zagrebu na Bundeku ili Jarunu? Moj prijedlog je da se Grad Bjelovar uključi u program lokalnih akcijskih grupa, točnije LAG. U Hrvatskoj imamo oko 20 formiranih LAG-ova. Na području naše županije djeluju LAG Bilogora – Papuk i LAG Sjeverna Bilogora. Problem kod LAG-ova je da se veliki gradovi ne mogu uključiti jer se gleda broj stanovnika. Međutim, vidjela sam da su neki gradovi taj problem riješili tako da su svoje gradske sredine rascjepkali na više naselja. Primjerice, mi možemo Gudovac staviti u jedan LAG, Trojstveni Markovac u drugi i slično. LAG-ovi su važni za natječaje za male OPG-ove i poljoprivrednike, odnosno za povlačenje sredstava iz EU fondova, upitala je i predložila Ela Naranđa.

Odgovore su dali Ivan Ivančić, Željka Vizi i Sonja Novak.

–Prije ste govorili da je na tržnici sve u redu, sada opet nije, pa dajte se dogovorite. Mi ćemo na tom segmentu svakako poraditi, ali dozvolite da imamo i drugih prioriteta i potreba. Neću pričati o smanjenju prihoda i financijskim problemima ranije preuzetih projekata financiranih iz drugih izvora. Da bismo ušli u nove projekte, prvo trebamo završiti i sanirati stare. U pravilu, za takve poslove naši poduzetnici nisu baš zainteresirani, pa takvi projekti potraju. Vaše pitanje smo primili na znanje i na tome ćemo poraditi, rekao je Ivan Ivančić, direktor Komunalca d.o.o.

–Novosti oko zemljišta Bjelovarskog vrta nema. Zadnje ročište održano je početkom veljače zbog predaje djela nekretnina u posjed i na korištenje Gradu Bjelovaru. Međutim, zbog činjenice da se čestice koje su u vlasništvu RH nisu mogle točno identificirati, to je odgođeno. Nažalost, došla je korona i sud nije zakazivao nikakva uredovanja. Nova uredovanja očekujemo tek najesen. Mi ćemo taj dio uvrstiti na raspolaganje poljoprivrednim zemljištima i sukladno tome s njim ćemo raspolagati. Za potencijalno „pretvaranje u Bundek“ trebali bi vidjeti da li je to prema prostornim planovima moguće, odgovorila je Željka Vizi.

–Prijedlog vezan za LAG je dobar, no on se odnosi na programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine, dok postojeće traje od 2014. do 2020. godine. Odnosi se na sredine manje od 25 tisuća stanovnika. Grad kao urbano područje se na to ne može javiti, ali se mogu naselja, dakako pod patronatom Grada. Osim toga, mogu se prijaviti OPG-i, fizičke osobe, itd. Pozitivna posljedica ulaska u te akcijske grupe je realizacija određenih projekata. Mi to znamo, zainteresirani smo i polako se pripremamo, rekla je Sonja Novak, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara.