Također, ukinuta je odredba prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće. U praksi je to dovodilo do smanjenja broja dostupnih mjesta u jaslicama i otežavalo upis mlađe djece ranjivih skupina, no kako je ulaganjima u vrtiće povećan njihov kapacitet, ta odredba više nije relevantna.

Dodatno je uređena i mogućnost zapošljavanja učitelja u vrtićima, onih koji završe posebni program na visokom učilištu i steknu odgojno-obrazovne kompetencije za rad u predškolskim ustanovama.

Također, precizirana je odredba o zaprekama za rad u dječjem vrtiću, kojom se omogućuje zapošljavanje roditelja, osobito majki koje su u obiteljskim i socijalnim poteškoćama, a ne predstavljaju rizik za djecu, u dječjim vrtićima.

Sabor je prihvatio Vladin amandman kojim se precizira način doznačavanja sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića. Kao i do sada, za vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne i regionalne samouprave sredstva se doznačuju tim jedinicama. Sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića kojima je osnivač vjerska zajednica ili druga fizička ili pravna osoba doznačuju se izravno vrtićima.

Odbijen je zaključak kluba Možemo! prema kojem bi se Vlada obvezala da u roku od 30 dana predloži izmjene tog zakona, s ciljem izdvajanja redovnih studenata iz kategorije nezaposlenih roditelja i njihovog prepoznavanja kao posebne kategorije u sustavima bodovanja za upis djece u predškolske ustanove.

Izvor: index.hr/Hina

Foto: Unsplash

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

To je omogućeno stupanjem na snagu novog Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čiji je cilj smanjiti troškove osnovnih bankarskih usluga i olakšati pristup bankarskim računima svim građanima.

Što uključuje besplatan paket usluga?
Besplatni paket bankarskih usluga uključuje:

• otvaranje, vođenje i zatvaranje računa,

• polaganje i podizanje gotovine na bankomatu ili na šalteru,

• priljev nacionalnih i prekograničnih plaćanja u eurima,

• izdavanje debitne kartice i plaćanja njome,

• korištenje jedne elektroničke usluge (internet ili mobilno bankarstvo), ovisno o ponudi banke.

Banke i dalje mogu nuditi dodatne usluge izvan osnovnog paketa, poput kreditnih kartica, trajnih naloga ili plaćanja na rate, koje se neće automatski uključiti u besplatnu ponudu.

Kako aktivirati besplatni račun?

Građani besplatni račun mogu aktivirati na vlastiti zahtjev, a način podnošenja zahtjeva ovisi o politici pojedine banke. Većina banaka zahtijeva dolazak u poslovnicu, dok neke omogućuju i digitalno podnošenje.

Prilikom aktivacije nije potrebno mijenjati postojeći IBAN, a ugovaranje i korištenje paketa ne uključuje nikakve naknade.

Najveće banke u Hrvatskoj, poput Zagrebačke banke, PBZ-a, OTP banke, HPB-a, Raiffeisen banke i Erste banke, potvrdile su da će zahtjev za besplatan račun zasad primati u svojim poslovnicama.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: vijesti.hrt.hr i mfin.gov.hr

Foto: Freepik

Stiže besplatan bankovni račun za plaću i mirovinu – evo kako ga aktivirati

👩‍⚕️ Tko više NE mora na staž?
– učenici koji su od 2021./2022. upisali strukovne škole za zanimanja kao što su:
🔹 primalja asistentica
🔹 fizioterapeutski tehničar
🔹 sanitarni i farmaceutski tehničar
🔹 dentalni tehničar i asistent itd.

🎓 A od 2022./2023. nadalje, ukinut je staž i za one koji su upisali:
🔸 prijediplomske studije fizioterapije, radiološke tehnologije, radne terapije itd.

Za diplomski studij sanitarnog inženjerstva – staž je ukinut tek onima koji su ga upisali od 2023./2024.

I dalje postoji opcija rada pod nadzorom pri prvom zapošljavanju, ali on NIJE obavezan – može trajati do 3 mjeseca.

Oni koji su upisivali školu ili fakultet 2021./2022., i dalje MORAJU odraditi staž i položiti stručni ispit – prema pravilima koja su tada vrijedila.

💬 Mnogi se već pitaju – je li ovo pravedno prema onima koji su svoje školovanje završili ranije? Više o kritikama i detaljima pronađite ovdje 👉 [srednja.hr]

Zakonske izmjene koje su stupile na snagu pogledajte [OVDJE].

Izvor: srednja.hr

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a propisan je i iznos minimalne pričuve.  

Godišnji program održavanja zgrade dokument je kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati. Na temelju pregleda i stanja zgrade upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program o kojemu se raspravlja i prihvaća. Program održavanja zgrade sadrži planirane troškove održavanja poput obveznih radova, hitnih i nužnih popravaka, usluge, troškovi osiguranja i tako dalje.  

Prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja bit će sankcionirano većim iznosom obvezne pričuve. Visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana određuje se na temelju predviđenih troškova. Tu je potrebno uključiti eventualne izvanredne zahvate.  

Novi predloženi Zakon propisuje minimalan iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom koji bi godišnje trebao iznositi 0,54 % etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo graditeljstva. Od kraja 2022. godine etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana što znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura.  

Ako zgrada nema godišnji plan održavanja, prema prijedlogu novog Zakona, predviđena je kazna prema kojoj će suvlasnici morati na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana.  

Izvor: tportal 

Foto naslovna: Freepik  

Što vi mislite, treba li nastaviti s dvojnim iskazivanjem cijena? Jeste li se naviknuli na euro ili još uvijek preračunavate u kune?  

Foto: Unsplash, Freepik, Canva

Članak prenosimo u cijelosti.

Gong je ponovno od Ministarstva, kojeg vodi Ivan Malenica, zatražio da odgovori: Tko je pisao zakon o izbornim jedinicama?

Osnivanje radne skupine inače je dio standardne procedure vladajućih prilikom donošenja zakona, koju Vlada detaljno opisuje i na svojim stranicama. I ne samo to nego je i, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlada i ovaj put odlučila ignorirati odbijanjem da se neovisni stručnjaci uključe u proces izrade jednog od najvažnijih zakona Republike Hrvatske, unatoč širokoj javnoj raspravi koja se godinama vodi o problematici izbornih jedinica.

Gong je u više navrata ukazivao na netransparentni i isključiv proces izrade zakona o temeljnim političkim pravilima koji se tiču svih političkih aktera, te je oko toga upozorio Venecijansku komisiju  i OSCE/ODIHR.

U demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju se na transparentan način, uključujući opoziciju, stručnjake i civilno društvo. Time se stvara povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva, nastoje se pronaći najbolja rješenja.

Vlada nastavlja sa spornom praksom skrivanja osoba koje stoje iza izrade zakona, a sad Ministarstvo pravosuđa poručuje da javnost ne treba znati ni tko piše organske zakone – one od izuzetne vrijednosti za ispravno funkcioniranje države, kako ih ističe Ustav Republike Hrvatske, a u koje spada izborno zakonodavstvo.

Ovo nije prvi put da su vladajući izigrali demokratske procedure prilikom izrade zakona. I ranije se događalo da nisu osnovane radne skupine za izradu zakona, a nadležna ministarstva nisu htjela otkriti javnosti tko su autori zakonskih prijedloga. Pogubno je za demokratska društva da se zakoni i javne politike kroje u stranačkoj kuhinju, u tajnosti, daleko od javnosti. To ugrožava temeljne demokratske vrijednosti poput uključivosti, transparentnosti i pluralizma i potkopava povjerenje građana u njene institucije.

Izvor: Gong.hr

– Kada govorimo o prirodnim nepogodama, moje osobno mišljenje je da treba modificirati Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda iz 2019. godine koji kaže da se prirodna nepogoda može isplatiti samo ako je vrijednost ukupne izravne štete na području cijelog grada najmanje 20 posto ukupne vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu. Rijetko se dogodi da se to može ispuniti i da će dovoljan broj ljudi podnijeti zahtjeve i dokazati štetu. Razumijem da je intencija da se imovina osigurava i to je u redu, međutim barem bi trebalo razmisliti o tome da se taj prag smanji ili da se smanji katastarski obuhvat dokazivanja elementarne nepogode unutar jedinica lokalne samouprave – smatra zamjenik bjelovarskoga gradonačelnika, Igor Brajdić.

– Današnja nepogoda tipa olujnog nevremena može poharati Patkovac i Ciglenu, dok na suprotnoj strani grada ne mora biti ništa i automatski neće biti ispunjeni uvjeti za elementarnu nepogodu – navodi. Dodaje kako bi se na razini države trebala otvoriti tema o nužnosti osiguranja imovine. 

– Iako je Zakon novijeg datuma danas su ipak drugačiji uvjeti gdje su potresi, olujni vjetrovi, poplave, tuče, ali i suše česta pojava – pojasnio je svoj stav Brajdić te dodao da bi se također trebalo razmisliti o tome da Zakon o proglašenju elementarnih nepogoda bude pristupačniji ljudima.

1. završen specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij, odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, medicine, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, ekonomije, javne uprave, informatike ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika ili završen studij iz polja likovne ili glazbene umjetnosti

2. najmanje pet godina radnog iskustva s propisanom kvalifikacijom

Uz navedeno, kandidati koji se prijave ne smiju imati zapreku iz članka 261. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi te moraju imati hrvatsko državljanstvo.

Kako je navedeno, prijave s dokumentacijom primaju se u roku od osam dana od objave natječaja u Narodnim novinama koji je objavljen 2. rujna. Također piše da će rezultati natječaja, odnosno kandidati biti obavješteni pisanim putem u roku 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava, a natječaj je bio otvoren do 12. rujna.

Nakon ovog, podsjetimo se da je nakon bivše ravnateljice Jasmine Radojčić, za v.d. ravnateljicu imenovana Marija Šola koja je prvostupnica sestrinstva, što znači da ima višu stručnu spremu, a ne visoku što je obveza prema statutu Domova za starije osobe.

Kad smo već kod statuta, nigdje nismo mogli pronaći objavljeni statut Doma za starije osobe Bjelovar, kao što imaju drugi domovi u drugim županijama, odnosno naš Dom nema ni stranicu na kojoj bi prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine” br.: 25/13, 85/15, 69/22) morali biti objavljeni i javno dostupni svi važniji dokumenti ustanove, financijska izvješća i slično.

Statut Doma postoji, što je vidljivo iz samog teksta natječaja objavljenog u Narodnim novinama, no on očito nije javno dostupan pa se nameće pitanje što je tomu razlog osobito ako se time krši zakon i predviđene su sankcije. Obzirom da uz sve napore nismo uspjeli pronaći web stranicu Doma za stare u Bjelovaru, a time niti vidjeti sadržaj iste, za zaključiti je da su opasno povrijeđene zakonske odredbe ne jednog već nekoliko zakona obzirom da nema podatka o imenovanim osobama kao ni njihovih kontakt podataka za pristup informacijama, za zaštitu osobnih podataka, što se uredno nalazi na web stranicama ostalih ustanova te namijene.

No, vratimo natječaju za ravnatelja točnije, imenovanju v.d. Ravnatelja s početka članka. Konstatirali smo da je gospođa Šola prvostupnica sestrinstva (VŠS) i tu opet, ako zavirimo u zakon, nalazimo nelogičnosti  odnosno ne slaganja sa zakonom. Zakon o socijalnoj skrbi precizira za  vršitelja dužnosti ravnatelja:

U slučaju razrješenja ravnatelja doma socijalne skrbi prije isteka mandata ili ako se na natječaj za ravnatelja nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, do imenovanja ravnatelja na temelju natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, najduže do godinu dana, a osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja mora ispunjavati uvjete za ravnatelja iz članka 205. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, (dakle mora imati VSS). Obzirom da Statut ne možemo vidjeti i nije nam poznato što u njemu piše za uvjete za imenovanje ravnatelja i v.d.ravnatelja, ostaje nam vjerovati da nitko nije bio toliko hrabar upisati u Statut nešto drugačije od onoga što nalaže Zakon, no tko zna, Statut ne vidimo.

Sadašnja v.d. ravnateljica Marija Šola na navedeni se natječaj prijavila jer smatra da zadovoljava sve uvjete, a kako već dugo radi u Domu uvjerena je da ima dovoljno znanja i iskustva da kvalitetno obavlja poslove i zadatke ravnateljice, kako piše Mojportal. I mi vjerujemo u njene riječi no Zakon za obnašanje dužnosti traži osim osobnog mišljenja kandidata još nešto, a to je potreban stupanj i razina obrazovanja što prema postojećem stanju gospođa Šola nema.

Vratimo se natječaju prema kojem bi uskoro trebali biti i rezultati, ali kako čujemo u kuloarima, na natječaj su se prijavile i osobe s visokom stručnom spremom. Kako se u današnje vrijeme često voli razbacivati terminima transparentno, javno dostupno, u skladu sa zakonom… (većinom ostaje tek na papiru uz dužno poštovanje prema iznimkama), ne možemo se ne zapitati hoće li i ovaj izbor biti jedan u nizu onih koji su reda radi raspisani, o zakonskim odredbama treba li uopće raspravljati i na posljetku gdje će to službeno biti objavljeno jer web stranice nema… na portalima, lokalnim novinama iz pera autora napisano po potrebi…

Za nadati se je da u konačnici natječaj neće biti poništen iz neznanih razloga kako bi v.d. ravnateljica Marija Šola ostala na čelu Doma za starije osobe Bjelovar do svoje mirovine, jer nije isto ići u mirovinu s mjesta ravnatelja ili nižeg ranga, kako se čuje u bjelovarskim kuloarima.  A …osim svega navedenoga, zanimljivo je poslušati razmišljanja korisnika usluga Doma i njihovih obitelji. Dobiva se zanimljiva slika o kvaliteti usluge, stručnosti pojedinaca iz redova osoblja i same uprave…

Na kraju, želimo da pobijedi kandidat koji ispunjava sve uvjete natječaja, ali dajte već jednom neka bude po zakonu, a ne po babi, stricu i kumovima!

Foto: klikni hr

Zakon o pravu na pristup informacijama

pročišćeni tekst zakona

NN 25/13, 85/15, 69/22

na snazi od 25.06.2022.

„Ovaj tjedan smo u drugom čitanju raspravili Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Na žalost, ako se ovaj Zakon usvoji u ovakvom obliku, bojim se da će stvoriti brojne poteškoće našim poljoprivrednicima. Ukoliko želimo imati kvalitetnu poljoprivredu proizvodnju, moramo odgovorno, planski i s vizijom upravljati s najvažnijim resursom za tu djelatnost – zemljom. Viziju tu uopće nema, jer relativno nedavno smo donijeli Strategiju poljoprivrede do 2030. Sama činjenica da je zakon o poljoprivrednom zemljištu bio u proceduri prije krovnog dokumenta za Hrvatsku poljoprivredu i da sada u drugom čitanju ništa iz strategije nije ušlo u njega, dovoljno govori. U novom Zakonu nema jasnih garancija da se zemljište opet neće dijeliti po babi i stričevima, a nema ni odredbi o reviziji zemljišta dodijeljenog po starom zakona. Drugim riječima, tko je jamio jamio je. Sve ovo stvara veliku zabrinutost i među OPG-ovim ali i ostalima hoće li moći doći do zemljišta“ otvorio je konferenciju Hajduković.

Romana Nikolić je upozorila da preuzimanjem Zajedničke poljoprivredne politike EU i obveza koji iz njega proizlaze, mi smo se obvezali da ćemo do 2030.g. postići ekološku proizvodnju od 25%, što je gotovo ¼ ukupne Hrvatske poljoprivredne proizvodnje, a to nije mali dio poljoprivredne proizvodnje u RH, već naprotiv…upravo „ krupan zalogaj“, a koji se boduje s „ mršavih „ 5 bodova te se na osnovi takvog nepravednog tretmana i apsolutno ne motivirajućeg poticaja za eko proizvođače, sigurno neće ostvariti! Kao ni potaknuti buduće eko proizvođače da se uopće počnu baviti s takvom vrstom proizvodnje.

„Moramo biti svjesni da Eko proizvodnja nije jednostavna, iziskuje veliki angažman samih eko proizvođača. Stoga, oni koji se odluče na takav korak i prijeđu iz nekonvencionalne proizvodnje u ekološku, obvezuju se na 5 godina vjernosti i nemogućnosti izlaska iz te proizvodnje, svjesno prelaze na manje prinose po jedinici površine, a samim time i na manji dohodak, a potpore za ovu vrstu proizvodnje su se smanjile i nisu više primamljive kao što su nekad bile. Zaključno….veliki rizik bez ikakve sigurnosti.

Nadalje, kada je u pitanju raspolaganje državnim zemljištem mnogi poljoprivrednici već duže vrijeme iskazuju nezadovoljstvo načinom davanja zemljišta u zakup od strane jedinica lokalne samouprave.

Postoje primjeri iz Čađavice, Pitomače, Garešnice, Punitovaca i Siska, gdje smo svjedočili samovolji i netransparentnošću pojedinih čelnika JLS-a kada su se državna zemljišta javnim pozivom dijelila stranačkim poslušnicima, podobnim kadrovima, kumovima i rodbini, većinom osobama koja do tada nisu imali zemlju u zakupu, a bez nje su ostali ozbiljni dugogodišnji poljoprivredni proizvođači.

A upravo oni žive isključivo od poljoprivrede i sada ne mogu doći do osnovnog resursa koji im je potreban – zemlje.

2023.godine prestaje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta, što je zabrinjavajuće, jer to nam je posljednja šansa da sačuvamo nacionalni strateški resurs, jer pitanje je kome će i u kolikim hektarima doći u posjed ta zemlja.

Kada sve rezimiramo, jedino što što možemo zaključiti da ovakav Zakon ne pogoduje malim i srednjim proizvođačima, koji su već opterećeni ogromnom cijenom mineralnih, zaštitnih sredstava, niti će spriječiti zlouporabe i nepravilnosti pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta, kao da i ovakvim Zakonom postoji realna opasnost da će se iseljavanje iz ruralnih područja Slavonije i dalje nastaviti“ kazala je Nikolić.

„Od uspostave moderne Hrvatske države, Zakon smo mijenjali 28 puta. Niti jednom nismo iznjedrili provediv i pošten način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Naš je prijedlog da se Zakon pošalje u treće čitanje i da se konzultira šira zainteresirana i znanstvena javnost, kako bi bar pokušali od ovog fijaska od zakona napraviti nešto kako treba. Donošenje ovakvog Zakona moglo bi biti katastrofalno za naše male i srednje poljoprivrednike koji ionako već nisu u zavidnoj poziciji. Pozivamo vladajuće ali i sve ostale zastupnike da podrže ovaj prijedlog“ zaključio je Hajduković.

Slaven Đurđević

Koordinator udruge Socijaldemokrati bjelovarsko-bilogorske županije

Do sada su slične edukacije održane u nekoliko drugih županija, a cilj im je župane, zamjenike župana, gradonačelnike i njihove zamjenike, načelnike općina, ravnatelje zdravstvenih ustanova, tvrtki u vlasništvu jedinica lokalne i područne, regionalne samouprave, ravnatelje ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode te ravnatelje razvojnih agencija upoznati s odredbama novog zakona.

– Sastanak je bio preventivne prirode, nikako ne represivne. Novi Zakon svakako je proširio veći broj obveznika koji su dužni postupati u skladu s njim. S obzirom da je puno pitanja i nejasnoća, okupili smo se kako bi bile otklonjene sve nedoumice. Važno je da se prave informacije kanaliziraju na jednom mjestu, istaknuo je bjelovarsko – bilogorski župan Marko Marušić. 

Službeni podaci ukazuju na velik broj novih zakonskih obveznika u Hrvatskoj, a kojima su navedene edukacije najviše i namijenjene. 

– Puno njih uopće nema ideju koje su sve restrikcije zakona kojeg mi provodimo. Često kažem kako mi nismo tijelo koje dolazi s nekim predobrim vijestima, jer naš zakon nema prava, već obveze i određene restrikcije. Ovaj zakon donosi puno limita, odnosno ograničenja i sve polaznike edukacija s tim moramo jasno i detaljno upoznati. Primjerice, osoba koja je direktor nekog trgovačkog društva više ne može bez delegacije potpisivati i sklapati ugovore sa svojom rodbinom, nekim svojim poznatim osobama, zapošljavati ih i slično. U tom smislu, do sada su mnoge relevantne studije iz Europe i šire upućivale na koruptivni rizik. Nažalost, ne postoji zakon koji će nekoga spriječiti da ga prekrši, već se ide u smjeru promjene svijesti, rekla je Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, dodajući kako su neki rokovi za unošenje imovinskih kartica već probijeni. 

U Hrvatskoj na oko četiri tisuća imovinskih kartica rade samo tri osobe. Povjerenstvo se iz tog razloga odlučilo da će kada prikupi cjelokupni registar novih obveznika, pustiti predmet u proceduru. Svi koji su se prijavili dobit će korisničke račune, no zbog korektnosti to će se dogoditi kada svi korisnici u istom trenu postanu zakonski obveznici, što će se dogoditi do kraja travnja. 

– Mi još uvijek čekamo konačna tumačenja, jer puno nas ne raspolaže sa svim informacijama. Kod nas nema većinskog vlasnika, već smo zbrojeno u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Iako smo na vrijeme podnijeli sve zahtjeve za dobivanje šifre i upisivanje u registar, to se još nije dogodilo, poručila je Helena Jelena Kramarić, direktorica radio postaje Krugoval Garešnica.