Istaknuo je kako su mediji, prema njegovu mišljenju, podlegli određenim narativima te poručio da bi trebali biti objektivni i dublje istražiti kako funkcionira sustav dodjele sredstava u Hrvatskoj. Pohvalio je Vladu zbog, kako tvrdi, kvalitetne pripreme programa i transparentnih procedura putem kojih se gradovi sa svojim projektima i vizijama javljaju na natječaje.

– Naravno da sjajno surađujemo. Kada ne idete odbojno prema Vladi i kada Vlada ne ide odbojno prema vama, suradnja je još uspješnija. Nedavno su objavljeni službeni podaci o najuspješnijim gradovima u povlačenju sredstava iz EU fondova. Bjelovar je među šest gradova treći, a na tom popisu nema nijednog gradonačelnika iz HDZ-a. Trebamo razbiti mitove – ova Vlada radi transparentno, čisto i pošteno i zato je podržavamo – rekao je Hrebak.

Dodao je kako su priče o “trgovanju ispod stola” bespredmetne te da konkretni podaci govore sami za sebe. Naglasio je i da je Bjelovar prošle godine bio među vodećim gradovima po povlačenju europskih sredstava, što, kako kaže, potvrđuje da politička pripadnost nije presudna, već kvaliteta projekata.

Hrebak je uspjehe grada pripisao viziji, dobroj pripremi i kvalitetnom timu, navodeći kao primjer suradnju s konzervatorima te rješavanje pitanja zgrade Državnog arhiva, čime je, ističe, osigurana dugoročna infrastruktura za idućih 50 godina.

Govoreći o političkim odnosima, poručio je da se može razilaziti s pojedinim političarima, ali da to ne znači destabilizaciju Vlade. Na ponovljena novinarska pitanja o konkretnim odnosima unutar koalicije i situaciji s Josipom Dabrom, Hrebak je rekao da HSLS ima jasan stav te da im je njegovo ponašanje neprihvatljivo.

– HSLS nikada nije rušio Vladu i neće ni ovu, ali imamo problem. Onaj tko destabilizira Vladu je gospodin Dabro i to se ne libim reći – kazao je Hrebak, dodavši kako je cilj pronaći rješenje, a ne postavljati ultimatume. Pojasnio je da rok od 30 dana ne smatra ultimatumom, već pokušajem rješavanja situacije.

Na novinarska pitanja osvrnula se i ministrica Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši da je Hrvatska demokratska zajednica stranka koja već deset godina uživa najveću potporu birača te okuplja partnere spremne sudjelovati u provedbi Vladina programa.

– U koaliciji sjede predstavnici stranaka različitih prioriteta i svjetonazora. Naša je odgovornost da međusobno komuniciramo i pronalazimo rješenja kada se u nekim temama ne slažemo ili kada netko izgovori nešto neprihvatljivo. Tako funkcioniramo svih ovih deset godina – poručila je ministrica.

I dok je u fokusu događaja bio novi Studentski dom kao važan projekt za mlade u Bjelovaru, politička pitanja još su jednom pokazala da lokalne i nacionalne teme nerijetko idu ruku pod ruku.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Time je potvrđeno da vladajuća većina, unatoč recentnim napetostima, raspolaže s minimalno 77 ruku – jednom više od potrebnih 76 za parlamentarnu većinu.

Većina s “rukom viška”

Za Ružića je glasalo svih 76 zastupnika vladajuće koalicije, a potporu mu je dala i nezavisna zastupnica Boška Ban, bivša članica SDP-a. Iako tvrdi da nije dio vladajuće većine, Ban je i ranije u pojedinim glasanjima podržavala HDZ-ovu većinu.

Ružić je prethodno prošao saborska saslušanja te dobio potporu triju odbora – za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako Ružić u Vladu dolazi s bogatim profesionalnim i akademskim iskustvom. Riječ je o liječniku, kardiologu i specijalistu interne medicine, redovitom profesoru u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci te aktualnom ravnatelju KBC-a Rijeka. Premijer očekuje da će se brzo uklopiti u rad Vlade i preuzeti vođenje zahtjevnog resora.

Glasanje u sjeni krize

Izglasavanje novog ministra odvilo se u jeku političkih napetosti izazvanih snimkom zastupnika DP-a Josip Dabro, na kojoj pjeva pjesmu u kojoj se spominje Ante Pavelić. Snimka je izazvala oštre reakcije dijela koalicijskih partnera.

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak ranije je poručio da je “dosta” te iznio prijedlog da se u roku od 30 dana “resetira” i presloži vladajuća većina, što je u javnosti protumačeno kao ultimatum premijeru.

No u petak je ublažio ton.

– Ultimatuma nema i nikada ga nije bilo. To je bio prijedlog, inicijativa da se riješi situacija u koju je vladajuća koalicija zapala – rekao je Hrebak prije glasanja o Ružiću.

Na pitanje što znači rok od 30 dana, ponovio je da je riječ o prijedlogu za rješavanje političke krize, a ne o prijetnji izlaskom iz većine. Istaknuo je kako su “spremni na dijalog” te da ostaju pri ranije iznesenim stavovima.

Stabilna većina unatoč napetostima

Unatoč javnim prijeporima unutar koalicije, glasanje je pokazalo da Vlada trenutačno ima stabilnu parlamentarnu potporu. S 77 ruku u Saboru, vladajući raspolažu i minimalnom rezervom iznad potrebne većine, dok će političke tenzije unutar koalicije u idućim tjednima pokazati je li riječ o privremenom smirivanju ili trajnom preslagivanju odnosa.

Izvor: n1info.hr

Foto naslovna: Internet TV Hrvatskoga sabora

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Za raspored obveznika čiji zahtjev za civilnu službu bude odobren nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno tijelo državne uprave zaduženo za civilnu zaštitu. Obveznici će se raspoređivati na obavljanje civilne službe u ustrojstvene jedinice nadležne za poslove civilne zaštite pri Ministarstvu ili u jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Trajanje službe i visina naknade

Obveznici koji civilnu službu budu obavljali u Ministarstvu unutarnjih poslova služit će tri mjeseca te će primati neoporezivu mjesečnu naknadu od 340 eura. Oni koji će službu odrađivati u gradovima, općinama i županijama u trajanju od četiri mjeseca primat će neoporezivu mjesečnu naknadu od 170 eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je kako će se u Ministarstvu civilni ročnici osposobljavati za jačanje otpornosti društva na različite vrste prijetnji, kako bi mogli provoditi mjere civilne zaštite u izvanrednim situacijama, velikim nesrećama i katastrofama.

Do 5800 civilnih ročnika godišnje

Prema planu, maksimalno oko 800 civilnih ročnika godišnje službu će obavljati u Ministarstvu, dok je za jedinice lokalne i regionalne samouprave predviđeno oko 5000 mjesta.

U lokalnim sredinama civilni ročnici radit će na poslovima uređenja skloništa i evakuacijskih puteva, održavanja zelenih površina, košnje trave, čišćenja kanala i divljih odlagališta otpada, sadnje drveća te drugim poslovima vezanima uz protupožarnu i civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, komunalno gospodarstvo i održavanje javnih cesta. Radit će pet dana u tjednu po osam sati.

Osim u lokalnim jedinicama, poslove će moći obavljati i kod koncesionara te u Hrvatskom Crvenom križu. Po dolasku u lokalnu jedinicu ročniku se izdaje iskaznica civilne službe, a određuje se i osoba zadužena za praćenje njegova rada. U slučaju neopravdanog izostanka, služba se produžuje za broj dana izostanka. Po završetku osposobljavanja nadležnom Uredu za obranu dostavlja se potvrda.

Ministarstvo, kao i lokalne jedinice, obvezni su do 15. prosinca donijeti godišnji plan obavljanja civilne službe za sljedeću godinu, kojim se utvrđuju mjesta služenja, vrsta poslova i broj obveznika koji se mogu primiti.

Nagrada futsalskoj reprezentaciji

Vlada je donijela i odluku o dodjeli novčane nagrade Hrvatskoj futsalskoj reprezentaciji za osvojenu brončanu medalju na Europskom prvenstvu. Ukupan iznos nagrade iznosi 51.000 eura. Izbornik i 15 igrača dobit će po 3000 eura, dok će preostali dio biti raspodijeljen među članovima stručnog stožera.

Suglasnosti za zdravstvene ustanove

Ministarstvo zdravstva ovlašteno je davati suglasnost zdravstvenim ustanovama u državnom vlasništvu za zakup poslovnog prostora ili zemljišta do iznosa od milijun eura za razdoblje do deset godina, kao i za osnivanje prava služnosti na njihovim nekretninama, pod uvjetom da sve troškove snosi korisnik prava služnosti.

Izvor: 24sata.hr

Foto naslovna: vlada.gov.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Prema odluci, pripadnicima Hrvatske vojske odobreno je sudjelovanje u zajedničkim obukama i vojnim vježbama s državama saveznicama. U 2026. godini planira se održati osam obučnih aktivnosti i 18 vježbi na domaćem teritoriju, kao i 39 vježbi u inozemstvu. Sudjelovanje na ovim aktivnostima doprinosi razvoju operativnih sposobnosti, provjeri spremnosti postrojbi te jačanju interoperabilnosti s partnerima.

Vlada je također odobrila prethodnu suglasnost Ministarstvu obrane za nabavu streljiva kalibra 155 milimetara za haubice CAESAR MK2. Riječ je o strateškom opremanju Hrvatske vojske, a sredstva za nabavu iz državnog proračuna planirana su za 2028. godinu. Nabava se provodi putem Europske obrambene agencije kroz okvirne ugovore za zajedničku nabavu.

Treća odluka odnosi se na energetsku obnovu vojne infrastrukture, odnosno energetsku obnovu dijela vojarne „Petar Zrinski” u Zagrebu na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“. Ovaj projekt modernizacije vojarne doprinosi povećanju energetske učinkovitosti i poboljšanju uvjeta za djelatne i buduće pripadnike Oružanih snaga.

Odluke Vlade usmjerene su na kontinuirano jačanje operativnih sposobnosti, opremanje i modernizaciju sustava obrane te dodatnu suradnju s partnerima, što je u kontekstu sigurnosne situacije u Europi prepoznato kao prioritet – piše morh.hr.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Točke dnevnog reda predstavili su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodijeljeni ugovori vrijedni gotovo 53 milijuna eura

Uoči sastanka dodijeljeno je 29 ugovora ukupne vrijednosti gotovo 53 milijuna eura, namijenjenih ulaganjima u regionalni i lokalni razvoj, prekograničnu suradnju, zdravstvo, izgradnju i dogradnju škola i sportskih dvorana, vodnokomunalnu infrastrukturu te jačanje konkurentnosti poljoprivrede na području Sjeverne Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju, kojim će se institucionalizirati Savjet za Sjever Hrvatske i započeti novi ciklus suradnje Vlade i pet sjevernih županija. Naglasio je kako će se kroz analizu projekata iz Razvojnog sporazuma pratiti njihova provedba te uvrštavati novi razvojni projekti od zajedničkog strateškog značaja.

Cilj ove suradnje, istaknuto je, ostaje poboljšanje kvalitete života građana, razvoj infrastrukture i javnih usluga te jačanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva, uz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju.

Gotovo 3 milijarde eura ulaganja u pet županija

Na području pet županija uključenih u Razvojni sporazum do kraja 2025. godine ugovoreno je gotovo 3 milijarde eura ulaganja iz fondova Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U odnosu na prethodni sastanak održan u Daruvaru, riječ je o povećanju od 1,1 milijardu eura.

Po županijama, ugovorena sredstva iznose:
– 610 milijuna eura u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
– 727 milijuna eura u Koprivničko-križevačkoj županiji
– 495 milijuna eura u Krapinsko-zagorskoj županiji
– 495 milijuna eura u Međimurskoj županiji
– 596 milijuna eura u Varaždinskoj županiji

Podaci pokazuju i snažan gospodarski rast – BDP je u 2022. godini bio 46 posto veći u odnosu na 2016., dok je dohodak stanovništva u 2024. godini porastao za čak 114 posto. U istom razdoblju izvoz je povećan za 76 posto, broj poduzetnika za 40 posto, a zaposlenost za 14 posto.

Razvojni sporazum i novi europski financijski okvir

Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske obuhvaća 36 razvojnih projekata ukupne indikativne vrijednosti oko 2 milijarde eura. Od njegova potpisivanja u siječnju 2021. godine ugovoreno je 15 razvojnih projekata vrijednih 400 milijuna eura te 21 projekt izrade projektno-tehničke dokumentacije vrijedan 5,7 milijuna eura.

Projekti obuhvaćaju unaprjeđenje kvalitete života, prometnu povezanost, razvoj obrazovne i regionalne infrastrukture te valorizaciju kulturne baštine.

Na sastanku su predstavljeni i ključni elementi novog Zakona o regionalnom razvoju, koji je u saborskoj proceduri, a kojim se jača sustav strateškog planiranja, urbana dimenzija regionalnog razvoja te osniva sustav vijeća i savjeta za praćenje uravnoteženog i održivog razvoja.

Priuštivo stanovanje i zelena tranzicija

Priuštivo stanovanje istaknuto je kao jedan od ključnih prioriteta za demografsku revitalizaciju i zadržavanje mladih obitelji. Novim Zakonom o priuštivom stanovanju stvaraju se preduvjeti za gradnju javnih stanova za prodaju i najam, a Sjever Hrvatske, zbog dobre prometne povezanosti i gospodarskog potencijala, ima značajne mogućnosti za dugoročni stambeni razvoj.

U razdoblju od 2016. do 2025. godine u projekte vodnoga gospodarstva na području pet županija uloženo je 788 milijuna eura, dok je u projekte gospodarenja otpadom uloženo dodatnih 121 milijun eura. Posebno je naglašena važnost Modernizacijskog fonda, kroz koji su u pripremi pozivi vrijedni 305 milijuna eura za projekte energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije.

Ulaganja u pravosudnu infrastrukturu

Ulaganja u modernizaciju pravosudne infrastrukture nastavljaju se i na području Sjeverne Hrvatske. U 2024. godini započeo je investicijski ciklus vrijedan 46 milijuna eura, a posebno se ističe projekt rekonstrukcije i dogradnje zgrade pravosudnih tijela u Varaždinu, vrijedan 27 milijuna eura.

Zaključeno je kako ova ulaganja pridonose jačanju vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u institucije, a dogovoreno je da će se idući sastanak održati u Varaždinskoj županiji.

Izvor i foto: vlada.gov.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ključne točke prijedloga

Postupno povećanje dobi za mirovinu:

• Prijevremena mirovina: Do 2032. (muškarci) i 2038. (žene) dob za prijevremenu mirovinu podigla bi se na 62 godine.
• Starosna mirovina: Do 2038. povećala bi se na 67 godina.

Automatsko produljenje radnog vijeka:

1. • Od 2038. godine radni vijek produžavao bi se ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje.
   • 2039. godine ljudi bi odlazili u mirovinu sa 68 godina
   • Cilj je do 2063. godine povećati dob za starosnu mirovinu na najmanje 72 godine.

Razlikovanje popularnih i nepopularnih mjera:

1. • Popularne mjere uključuju povećanje najnižih mirovina za 3%, prilagodbu formule za usklađivanje mirovina i dodatke na mirovinu za radnike.
   • Nepopularne mjere odnose se na produljenje radnog vijeka.

Kontekst reforme

•  Demografski izazovi: Hrvatska se suočava sa starenjem populacije i manjim brojem radno aktivnih građana, što povećava pritisak na mirovinski sustav.
• Već provedene promjene: Hrvatska je 2019. povukla odluku o povećanju radnog vijeka na 67 godina nakon sindikalne inicijative “67 je previše”, ali Svjetska banka predlaže ponovno razmatranje ovog pitanja.
• Međunarodne usporedbe: Mnogi razvijeni sustavi već uvode slične mjere zbog produljenja očekivanog životnog vijeka i ekonomskih potreba.

Reakcije i rasprave

Vladino stajalište: Plenkovićeva Vlada tvrdi da je produljenje radnog vijeka „završena priča“, no konačne odluke o reformama tek se očekuju.

Socijalni partneri: Sindikati i udruge umirovljenika već su izrazili zabrinutost zbog nepopularnih mjera koje bi mogle dodatno opteretiti radnike.

Izazovi provedbe: Ključno će biti balansirati između osiguravanja održivosti sustava i očuvanja socijalne pravde.

Što očekivati?

Do proljeća 2025. Vlada planira predstaviti novi Zakon o mirovinskom osiguranju, pri čemu će se uzeti u obzir preporuke Svjetske banke, ali i reakcije socijalnih partnera i građana. Rasprava će zasigurno biti intenzivna, s obzirom na osjetljivost teme i dalekosežnost predloženih promjena.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Večernji list

Foto naslovna: Freepik

Ključne točke:

1. Umirovljenici i TV pristojba: Ivica Baksa (NPS) predložio je ukidanje TV pristojbe za umirovljenike uz naknadu HRT-u od 55 milijuna eura iz državnog proračuna. Vladin predstavnik taj je amandman odbio.
2. Dječji vrtići: Mostov zastupnik Miro Bulj tražio je izdvajanje 100 milijuna eura za besplatne vrtiće i dodatnih 100 milijuna za vatrogasne postrojbe. Također, predložio je pet milijuna eura za jačanje vojske na granicama, no svi prijedlozi su odbijeni.
3. Istarski projekti: IDS je tražio sredstva za rekonstrukciju zgrade Policijske postaje Pazin, ali im je odgovoreno da je projekt već planiran kroz energetsku obnovu.
4. Kultura i film: Klub Možemo tražio je sredstva za restauraciju klasičnih hrvatskih filmova i dodatno financiranje hrvatskog filma. Vladin predstavnik je naveo da su sredstva za audiovizualne djelatnosti već povećana, no to objašnjenje nije zadovoljilo predlagatelje.
5. Odbijeni lokalni projekti: Mostovci su tražili financiranje uređenja kulturnih spomenika poput tvrđave sv. Nikole u Šibeniku i stadiona Poljud, kao i natkrivanje bazena u Sinju, no ti su zahtjevi također odbijeni.

Reakcije oporbe:

Zastupnici su izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da Vladina predstavništva nisu imala sluha za ključne potrebe građana i razvojne projekte. Urša Raukar Gamulin (Možemo) posebno je istaknula neslaganje s politikom Ministarstva kulture, naglasivši da je prijedloge podržao čak i dio vladajuće stranke, ali nisu prošli zbog “administrativnih barijera”.

– Danas će se donijeti odluka u vezi s osnovicom za obračun plaće državnih dužnosnika, koja godinama nije mijenjana, a u međuvremenu su se stvorili preduvjeti i za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća i u privatnom sektoru, državnim, javnim službama, vojsci, policiji. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika – rečeno je na sjednici Vlade RH.

Ovo će biti nove plaće najviših državnih dužnosnika:

– Zoran Milanović (predsjednik): 6.074 eura neto (stara plaća 3.600 eura neto)

– Andrej Plenković (premijer): 5.535 eura neto (stara plaća 3.263 eura neto)

– Gordan Jandroković (predsjednik sabora): 5.314 eura neto (stara plaća 3.113 eura neto)

– Marko Primorac (potpredsjednik vlade): 4.776 eura neto (stara plaća 2.769 eura neto)

– Damir Habijan (ministar): 4.167 eura neto (stara plaća 2.357 eura neto)

Ministar Habijan je za objašnjenje te odluke pripremio i prezentaciju u kojoj je usporedio osnovice dužnosničke i službeničke plaće. Osnovice su 2009. godine bile jednake, nakon čega su obje smanjene, a s vremenom se povećavala službenička, dok je dužnosnička padala. Za ovu odluku godišnje će trebati izdvojiti nešto više od 9.8 milijuna eura iz državnog proračuna.

Mnogi ovom odlukom nisu oduševljeni, primjerice Sindikat umirovljenika.

– Kažete da je budžet napet te da nitko neće dobiti čak niti obećane korekcije, ali sebe, a osobito svoje ministre koji su ili završili fizičku kulturu ‘tu negdje’ ili teologiju, prevrednujete na duplo. E, pa gospodo državni dužnosnici, kako vas nije sram i pred regijom i pred Europom, umirovljenike gurnuti ispod linije siromaštva, a sebi graditi dvore – kažu iz sindikata.

Iz SUH-a podsjećaju da je linija siromaštva za 2023. godinu iznosila 493,6 eura mjesečno, a prosječna je mirovina umirovljenih u svibnju ove godine iznosila 534,8 eura, a u tom prosjeku žene imaju 24 % manje mirovine od muškaraca.

Izvor: index.hr/nacional.hr
Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva

– Dobiti po 3. put povjerenje, zaista je izuzetna čast. Novoizabranim zastupnicima još jednom čestitam, mnogi po prvi put sjedaju u saborske klupe. Svima nam zajedno želim kvalitetan mandat. itko od nas ovdje nije došao slučajno – rekao je Jandroković koji je najavio izmjene poslovnika za koje je rekao da će unaprijediti rad sabora, kao i preseljenje na novu lokaciju zbog obnove zgrade sabora. 

Izabrani su i članovi mandatno-imunitetnog povjerenstva. Za predsjednika je izabran Robert Jankovics. Osim toga, zastupnici su položili svečanu prisegu kojom započinju obnašati svoju dužnost čime je istodobno prestao mandat zastupnicima prethodnog saziva sabora.  

Za potpredsjednike iz većine su izabrani Željko Reiner (HDZ), Ivan Penava (DP) i Furio Radin (manjine). Za Reinera kao potpredsjednika Sabora glasala su 143 zastupnika, a protiv je bio samo zastupnik stranke Pravo i pravda, Dražan Dizdar. Za Penavu kao potpredsjednika sabora ruke su digla 123 zastupnika, jedan je bio suzdržan (sam Penava), dok su protiv bila tri zastupnika SDSS-a. Radina su zastupnici izabrali jednoglasno sa 144 glasa za.  

Nakon izbora potpredsjednika, sabor je izabrao predsjednike, potpredsjednike i članove odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, za zakonodavstvo te za izbor, imenovanja i upravne poslove. 

Za predsjednika Odbora za Ustav izabran je Ivan Malenica (HDZ), a za potpredsjednika Tonči Restović (SDP). Odborom za zakonodavstvo predsjedat će Krunoslav Katičić (HDZ), dok će potpredsjednik biti Božo Petrov (Most). Za predsjednika Odbora za izbor i imenovanja izabran je Pero Ćosić (HDZ), a za potpredsjednika Gordan Bosanac (Možemo!). Čeka se konačno formiranje Vlade.  

Izvor: index.hr  

Foto: Screenshot YouTube – Internet TV Hrvatskoga sabora

Baby Lasagnu brojni ističu kao skromnog dečka što je njegov odgovor na ponuđenu nagradu to i potvrdio. Naime, rekao je kako zahvaljuje na nagradi, ali da te novce ne može prihvatiti. Također je zamolio Andreja Plenkovića da te novce donira u dvije zdravstvene ustanove. Njegovu molbu prenosimo u cijelosti:  

– Zahvaljujem Hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 € . Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto. Ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći. Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime, te ime Hrvatske Vlade donira 25.000 € Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom „Mladen Ćepulić“. Nadalje, ostalih 25.000 € volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala – poručuje Baby Lasagna. 

Foto: Facebook Baby Lasagna/Instagram Baby Lasagna/Canva