Voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala HOK-a Mirela Lekić i Vjekoslav Kovačević iz RŽV d.o.o. Čakovec Pogon Bjelovar govorili su o važnosti naukovanja s društvenog i gospodarskog gledišta, te o konkretnim iskustvenim primjerima o primanju učenika na naukovanje.

– Glavna preporuka gospodarstvenicima za naukovanje je da se svakako uključe u takav proces učenja jer on donosi brojne koristi za učenike, ali upravo i za gospodarstvo. Naukovanje se od dosadašnjeg obrazovanja razlikuje prvenstveno u tome što dvostruko više sati posvećuje praktičnoj nastavi, i tome da se ona provede upravo u gospodarstvu. Nakon toga djelatnika je lakše uvesti u posao. Naš obrazovni sustav još uvijek nije prilagodio takav obrazovni sustav, nažalost, i nisu spremni na suradnju. Nadam se da će, uz strateške dokumente koje smo donesli, Ministarstvo obrazovanja pristati na suradnju i sinergiju kako bismo postigli što želimo, rekla je Mirela Lekić.

Hrvatska trenutno provodi svoj model dualnog obrazovanja. Obrtnička komora radi na promociji obrtničkih zanimanja, međutim Ministarstvo obrazovanja treba i samo poraditi na toj promociji određivanjem upisnih kvota, mišljenja je Lekić. Tako će učenici i prepoznati korist upisivanja strukovnih zanimanja. Posljednjih godina situacija se polako mijenja jer roditelji uviđaju prednosti strukovnog obrazovanja pa nastoje to približiti i svojoj djeci. S druge strane ono što također nedostaje u toj priči je vertikalna prohodnost učenika, odnosno omogućavanje da po završetku strukovnog obrazovanja bude omogućeno da učenici prema želji nastave više i visoko obrazovanje.

Praktična nastava i vježbe naukovanja provodimo i u Čakovcu i u izdvojenom pogonu u Bjelovaru, rekao je Vjekoslav Kovačević, te nastavio:

– Potrebe za učenicima odnosno dalje radnicima su protekle dvije godine jako velike, tako da podržavamo ovaj oblik obrazovanja, i svakako želimo veće upisne kvote u strukovnim zanimanjima koja su trenutno vrlo deficitarna. Tu svakako utječe i odljev radne snage koji je nastao otvaranjem vrata Europske unije. Što se tiče trenutne situacije i dovoljnog broja sati provedenih na praksi, smatramo da bi pojedina zanimanja trebala imati omogućena veći fond sati praktične nastave. Međutim, sama pripremljenost za rad nakon srednje škole ovisi i o samim učenicima. Imali smo primjere gdje smo posao ponudili odmah nakon srednje škole i učenici su bili spremni, međutim ipak je dokazano kako je bolji rezultat kada se praktična nastava u većem fondu sati ponudi tijekom školovanja.

Svoja iskustva podijelili su i kolege iz Mađarske. Hajnalka Horváth i Viktoria Bango-Rodek govorile su o važnosti naukovanja u društvenom i socijalnom sektoru, te o organizaciji stručne prakse u Mađarskoj.