Tako je pred gradske vijećnike prvo iznijet prijedlog o zaduženju za dugoročni financijski kredit za kupovinu rodne kuće poznatog hrvatskog kipara. Grad Bjelovar bi kod Erste&Steiermärkische Bank d.d. podigao kredit u iznosu od 594.000,00 eura na pet godina. Odluka o podizanju kredita Gradsko vijeće Grada Bjelovara je donijelo jednoglasno.

Osim ovoga, vijećnicima je predloženo da se spomenuta kuća Vojina Bakića kupi od INA industrija nafte d.d. s kojom je postignut dogovor o kupnji, što su vijećnici prihvatili jednoglasno.
Gradonačelnik Dario Hrebak nekoliko je puta iznio ideju da se kuća prenamijeni u muzej suvremene umjetnosti te se u prijedlogu odluke navode razlozi kupnje.

– Grad Bjelovar prepoznao je iznimnu kulturnu i povijesnu vrijednost zgrade u vlasništvu Ina Industrija nafte d.d., koja je ujedno i rodna kuća jednog od najvažnijih hrvatskih kipara, Vojina Bakića. Kupnja ove zgrade planira se u svrhu muzejske djelatnosti i namjeravanog osnivanja Muzeja suvremene umjetnosti, koji bi postao središnje mjesto za izlaganje, proučavanje i promociju suvremene umjetnosti u Bjelovaru i šire. Ovaj projekt ima višestruku svrhu. Prvo, odaje počast Vojinu Bakiću, čije je stvaralaštvo ostavilo neizbrisiv trag u europskoj modernoj umjetnosti. Drugo, stvara novi kulturni centar u Bjelovaru, koji bi omogućio izlaganje djela suvremenih umjetnika, organizaciju edukativnih programa i međunarodnu suradnju. Treće, revitalizacija ovog prostora doprinosi urbanom razvoju grada, čuvajući baštinu, ali i otvarajući vrata novim umjetničkim i društvenim inicijativama. Muzej suvremene umjetnosti u Bjelovaru bit će mjesto susreta umjetnika, istraživača i građana, prostor koji potiče dijalog i razumijevanje suvremenih umjetničkih praksi. Ovim projektom Bjelovar se pozicionira kao grad koji cijeni svoju kulturnu baštinu, ali i aktivno gradi budućnost kroz umjetnost i kreativnost – stoji u prijedlogu odluke.

Foto: Bjelovar.info/Canva

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U nacrtu Odluke stoji kako je Grad Bjelovar zamijetio potrebu građana za sufinanciranje medicinski potpomognute oplodnje s obzirom na to da prema Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji („Narodne novine“ broj 86/12) na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti dio svojih potreba ili ne u dovoljnoj mjeri. 

Gradska vijećnica Zdenka Henc javila se za riječ te pohvalila prijedlog Odluke o sufinanciranju medicinski potpomognute oplodnje, dok je vijećnik Borislav Kozić rekao kako smatra da se sufinanciranje ne bi trebalo ograničiti na institucije koje to provode u Hrvatskoj te da bi to trebalo dopustiti Bjelovarčanima i na cijelom području Europske unije. Naime, u Odluci također stoji: 

Pravo na sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje iz članka 20. ove Odluke imaju punoljetni i poslovno sposobni podnositelji koji su u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici i koji ispunjavaju sljedeće uvjete: 

– državljani su Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Bjelovaru u trajanju najmanje godinu dana neposredno prije podnošenja zahtjeva, a bračni ili izvanbračni drug u trenutku podnošenja zahtjeva, 

– da je postupak medicinski potpomognute oplodnje proveden u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj ili u inozemstvu, ako je riječ o postupku koji se ne provodi u Hrvatskoj. 

Gradsko vijeće Grada Bjelovara jednoglasno je donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Bjelovara te samim time potvrdilo provođenje sufinanciranja medicinski potpomognute oplodnje.   

Predložena je odluka da Bjelovarsko-bilogorska županija daje suglasnost Javnoj ustanovi Županijskoj upravi za ceste Bjelovarsko-bilogorske županije za dugoročno kreditno zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d., u iznosu od 2.200.000,00 eura uvećano za kamate, naknade i troškove banke. 

U prijedlogu su navedeni svi uvjeti kreditiranja, a kredit bi bio namijenjen za financiranje rekonstrukcije cesta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te bi bio dignut na razdoblje od sedam godina.  

Navedena je i svrha kreditiranja, a to su kapitalna ulaganja u cestovnu infrastrukturu, odnosno za potrebe financiranja sanacije i održavanja županijskih i lokalnih cesta na području županije, kao i podizanje kvalitete cesta.  

Županijska uprava za ceste BBŽ nadležna je za upravljanje 469.932 županijskih i 288.024 lokalnih cesta koje su izgrađene u više vrsta kolničkih konstrukcija, promjenjivih širina kolnika te različitih stanja kolničke konstrukcije, a jedan dio cestovne mreže su ceste bez izgrađenog asfaltnog kolnika.     

Prva točka dnevnog reda bila je Aktualni sat na kojem su gradski vijećnici mogli postaviti pitanja. Prvi je za govornicu stao vijećnik Dražen Medved koji postavio pitanje o uvođenju pauk službe na području grada Bjelovara.  

–  Pitanje se odnosi na to da li se u dogledno vrijeme možda planira uvođenje pauk službe na području grada Bjelovara. Naime, imam dosta upita od građana vezano uz to i kažu da ima potrebe. Nisam bio lijen pa sam otišao razgovarati s načelnikom Policijske postaje Bjelovar koji je suglasan s tim da ima velike potrebe za uvođenje pauk službe. Ljudi imaju problema s nepropisnim parkiranjem ispred svojih kolnik ulaza u zgrade ili kuće. Ima nepropisno parkiranih vozila na mjestima za invalide, na pješačkim stazama, dakle na svim mjestima gdje to nije dozvoljeno. Načelnik Milković je rekao da misli da nije dobro rješenje što smo imali prije da vozilo pauk službe bude od samo jednog poduzeća, a da je deponij, u ovom slučaju, bio u Komunalcu. Po njemu to nije dobro rješenje već ako bi netko imao, nazovimo, koncesiju da bi taj trebao imati i vozilo i deponij, da to bude jedna pravna osoba. Dakako da će oni imati posla prvih mjesec do dva, a poslije će doći do toga da će ljudi počet poštivat prometne propise, odnosno neće se parkirati na mjestima gdje to nije dozvoljeno i da to, zapravo, neće biti isplativo. Hoće li biti isplativo ja to stvarno ne znam. Možda da se razmisli da se napravi nekakva procjena bi li to, eventualno, bilo isplativo. Korisno bi sigurno bilo – postavio je pitanje vijećnik Medved.  

Uz to, imao je i prijedlog uređenja jednog od ulaza u bjelovarsku bolnicu.   

– Prijedlog koji imam je vezan uz problem ispred nove bolnice. Prijedlog je da se uredi dio ulice Antuna Mihanovića, dakle onaj dio ulaza u samu bolnicu. Bilo bi dobro da ta vrata od stare porte i novog dijela nisu zatvorena za ulazak da mogu ljudi ulaziti pred bolnicu s osobama koje su teško pokretne ili su invalidi. Loših situacija ima kada se ljudi tamo parkiraju i izvode svoje nepokretne članove obitelji te ulaze preko zelene površine, koja više ni nije zelena nego je blatnjava. Ljudi tamo i padaju. Moje je mišljenje da bi taj dio nauštrb ta tri do četiri parkirna mjesta trebalo asfaltirati da se napravi nekakav pristup gdje bi ti ljudi mogli normalno izaći i ući u bolnicu. Kada bi se to napravilo predlažem i da se u toj zoni napravi više parkirnih mjesta za invalide. Evidentna je i potreba za pješačkim prijelazom na tom dijelu – predložio je.  

Odgovor na pitanje dao je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić koji je potvrdio kako su razmatrali mogućnost uvođenja pauk službe.    

– Što se tiče pauk službe i sami smo bili sličnog razmišljanja prije jedno dvije godine. Tada smo razmatrali mogućnost ponovnog uvođenja pauk službe. Tada smo si dali truda i malo istražili i na istom tragu smo i kao vi. Pitali smo i članove uprave Komunalca i u Komunalcu su se nalazili ti automobili koji su bili nepropisno parkirani, a HAK je tada imao pauk službu. Međutim, nije se pokazalo kao učinkovito, pogotovo zato što nije bilo adekvatnog mjesta za te automobile. Često je svašta tamo znalo biti, od nekakvih nenamjernih situacija tako da se nje pokazalo kao dobro i učinkovito. Ono što je dobro to je da su naši komunalni redari dignuli svoju učinkovitost. Isto tako, idemo u novu prometnu regulaciju gdje ćemo s Komunalcem u I. i II. zoni dobiti dodatnih 270 do 300 parkirnih mjesta pa će se i tako rasteretiti ono što je rak-rana svih gradova, a ne samo Bjelovara. Svakako ćemo razmotriti vaš prijedlog o uvođenju pauk službe – odgovorio je Igor Brajdić na pitanje o pauk službi.  

Dotaknuo se i prijedloga o uređenju jednog od ulaza nove bjelovarske bolnice.   

– Mislim da je ulaz u novu bolnicu ulica Josipa Jelačića pa prije starog groblja da se skrene lijevo i tamo ima parkirnih mjesta. Tamo mogu doći invalidi i svi oni koji dolaze u novu bolnicu. U ulici Antuna Mihanovića je obostrani parking i s lijeve i s desne strane i tamo bismo morali maknuti nekoliko parkirališnih mjesta i zelenu površinu te asfaltirati ulaz ispred nove bolnice, ali ne znam koliko je to u ovom trenutku realno. Otvorit ćemo te razgovore i s ravnateljicom bolnice da vidimo koliko, s njihove strane, postoji potreba za tako nečim. Ako zaista postoji tada ćemo pokrenuti određenu proceduru da se ti radovi naprave – objasnio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.  

Za govornicu se vratio vijećnik Medved te dodao više o temi prijelaza u bolnicu.  

– Htio bih da se to ozbiljno shvati i da se to razmotri i ne ostane na obećanju. Osobno sam svjedočio padu jedne osobe i fotografirao to gdje se vide utabane staze kojima ljudi prelaze. Možda se ulazi iz ulice Josipa Jelačića, ali to ljudi ne znaju. Ljudi vide ulaz u glavnu bolnicu, tamo se parkiraju i vode ljude preko tog blata – objasnio je.  

Nadovezao se i na temu pauk službe.  

– Razumijem sve te probleme, ali razmišljam o tome da se često ljudima parkiraju na ulaz u njihov stambeni objekt. Ljudi koji tamo rade ili žive ne mogu izaći, a što ako dođe do požara? Kako će ući vatrogasno vozilo unutra i hitna služba? To su problemi koje treba staviti na vagu i vidjeti da li ići s tim ili ne. Situacija ima mnogo i sve će biti dobro dok se ništa ne dogodi. Kad se bude nešto dogodilo onda ćemo poduzimati, ali onda će biti kasno – smatra Medved.    

– Web stranice Bjelovarsko – bilogorske županije su plave, baš kao i politika koja se provodi, iako su boje zastave naše županije žuta i zelena, predstavljajući žito i šume. Neka se plavi, jer očito ne živimo od poljoprivrede i stočarstva, već od plave politike. Javne pozive za udruge još uvijek niste raspisali, dok na portalima kažu: Samo što nisu. Prošla je polovica godine, korone nema, udruge radi i doprinose brojnim manifestacijama kojima se gradska i županijska vlast hvali. Vjerojatno zbog stjecanja dojma rada i raskošnosti. Mnoge udruge pokrivaju režijske troškove, održavaju spomenike, organiziraju obilježavanje važnih obljetnica, kupuju rekvizite i sudjeluju na manifestacijama. U Županiji su se mijenjali zidovi, stropovi, na hodnicima postavljale kamere, a sve je koštalo i više od 150 tisuća kuna. No, sigurno je sve navedeno bilo nužno, baš kao i preustroj i nova zapošljavanja. Nepovjerenje, strahovlada te stranačka poslušnost glavni su aduti upravljanja Bjelovarsko – bilogorskom županijom. Ideje i rad se ne bi trebali tajiti, jer tada u ovoj zgradi špijunaži i sumnji ne bi bilo mjesta. Pitam se koje se to tajne prikrivaju? Blagajna je “suha”, pa nije bilo ni za božićnice, ni za uskrsnice. Možda se javni pozivi ne raspisuju jer se smišljaju posebni kriteriji za već unaprijed pomno odabrane udruge. Netransparentno vođenje vodi u nepovjerenje i sumnju, ali nikako ne u osmišljavanje boljih projekata. Udruge se u ovom trenutku bore za opstanak, a ovakav način je za vas možda korak prema rješavanju nepodobnih i najranjivijih. Zašto nisu objavljeni javni pozivi za udruge, a još prije tjedan dana ste rekli da će biti vrlo brzo? Zanimaju me i koji je točan iznos predviđen za njihov rad, upitala je vijećnica Bojana Hribljan (DEMOKRATI). 

Popevši se za govornicu, bjelovarsko – bilogorski župan vijećnici je poručio kako mu je drago što se napokon probudila iz zimskog sna te joj po tko zna koji put ponovio da je i ona bila dio Bajsovog klana koji je Županiju doveo do ruba bankrota. 

– Da tako niste radili, vjerojatno bismo danas imali više sredstava i za udruge i za kulturu, umirovljenike i ostalo. Smatram da ste posljednja osoba koja ima pravo govoriti o transparentnosti i otvorenosti. U vaše vrijeme ste kamere za prijenos skupštine mogli vidjeti jedino na televiziji. Pričate nebuloze, jer je naša Županija prva koja je prema javnosti otvorila sve svoje financije. Svatko u bilo kojem trenutku može vidjeti kako se troši županijski novac. Građani su vam prije malo više od godine dana pokazali palac dolje i poručili da trebate otići. Kad nemate nikakvu odgovornosti, znam da je puno ugodnije govoriti iz redova opozicije. Dok ste bili dio vladajuće većine, sjedili ste i šutjeli. Ipak, drago mi je da ste se probudili i na konstruktivan način počeli doprinositi razvoju naše županije, poručio je Marko Marušić (HDZ) ne odgovorivši niti na jedno postavljeno pitanje. 

Naime, Horvat se pita kakva je to liberalnost gradonačelnika Hrabaka, koji prema njegovom tumačenju vijećnicima namjerava uskratiti pravo na postavljenje pitanja. 

– Kao liberalu, važne su mi dvije stvari, sloboda govora i poštivanje procedura. U slučaju da o određenoj temi govorimo u skladu s usvojenim Dnevnim redom Gradskog vijeća Grada Bjelovara, za kojih 15, 20 minuta ili sat vremena, onda se nikome ne uskraćuje sloboda govora. Ja zaista ne vidim, na koji način ja zagovaram bilo kakav oblik cenzure. Želimo da se sjednice održavaju racionalno, razumno i da se tijekom Aktualnog sata postavljaju pitanja vezana za teme o kojima se tog dana više neće raspravljati. Sjednice u prosjeku traju dva, dva i pol sata i na sva pitanja će biti odgovoreno, odnosno pod onom točkom kojoj to pitanje pripada. Takav prijedlog iznio je vijećnik Ante Topalović (HDZ) i u tom trenu nisam primijetio da se oko toga netko pretjerano pobunio, da bi se sada uvelike pričalo o vidu cenzure. Sjećam se kada je bivša gradska vlast skratila trajanje Aktualnog sata, a neki vijećnici čak nisu niti smjeli postaviti pitanje. Mislim da smo svi zaista razumni i bojim se da vam priča oko cenzure kod građana neće proći. Prije bih rekao da se u vašem slučaju radi o potrebi za dodatnom promocijom, odgovorio je gradonačelnik Dario Hrebak. 

– Zdravstvo je pod nadležnošću Bjelovarsko – bilogorske županije i smatram da je potrebno ulagati u kompletan sustav. U vrijeme mog mandata obnavljale su se ambulante s područja naših općina i sela. Investirano je i u niz drugih projekata koji se odnose na sekundarnu zdravstvenu zaštitu, a tu je i izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, za koju je sadašnja vlast obećala kako će HDZ i Vlada RH zajedničkim naporima  dogovoriti kompletno opremanje bolnicu. Ništa od toga još nije poznato. Međutim, sada u fokusu nije samo ono što se veže uz infrastrukturu, već su u pitanju ljudi koji tamo rade. Današnju točku predložila je pročelnica Bengez, a na dnevni red ju je uvrstio župan. Iako je skinuta, točka pokazuje jednu određenu namjeru. Riječ je dakle o Pravilniku o utvrđivanju kriterija i postupka za dodjelu subvencija zdravstvenim djelatnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Bjelovarsko – bilogorska županija. Iskreno, bio sam šokiran činjenicom da HDZ, HSLS i DHSS tu točku stavljaju na dnevni red. Iz tog pravilnika brišu se mjere koje postoje od 2018. godine, a odnose se na subvencioniranje liječničkog i medicinskog osoblja s ciljem poticanja zapošljavanja i ostanka djelatnika na području naše županije. Također, imamo i mjeru 3. koje u prijedlogu nema, a vezana je uz zdravstvene djelatnike, u ovom slučaju medicinske sestre i tehničare te liječnike koji su imali pravo na obrazovanje. Ispada da je ostalo ono što je potrebno, a izbačeno je nepotrebno, odnosno medicinske sestre i tehničari, poručio je Bajs.



Bjelovarsko – bilogorski župan rekao je da će se pravilnik doraditi u skladu s potrebama županijskih zdravstvenih ustanova, pri ćemo neće biti nikakve diskriminacije. 

– Mislim da ste vi posljednja osoba koja bi trebala imati petlje govoriti. Vi ste grobar zdravstvenog i školskog sustava, tako da vaše tvrdnje kako smo mi protiv medicinskih sestara i tehničara nisu točne. Time zapravo pokazujete koliko ste licemjerna osoba. Dapače, zahvaljujem kompletnom medicinskom osoblju koje se tijekom pandemije svakodnevno borilo i to još uvijek čini čuvajući naše živote i živote naših najmilijih. Pravilnik će biti dorađen, donesen sredinom godine i u cijelom procesu nikoga nećemo diskriminirati, obrazložio je župan Marko Marušić (HDZ).

Iako je pitanje, postavljeno od strane Ivana Beljana (DHSS) bilo slikovito i s jasnim kontekstom, u iščekivanju stručnog, konkretnog odgovora o stanju u bjelovarsko – bilogorskoj poljoprivredi, u ovom slučaju svinjogojstvu, vijećnici i mediji slušali su puste brojke o trenutnim količinama krava, svinja, ovaca.

– Možda će se činiti smiješnim, no mene zanima da li netko prodaje odojka? Naime, mojem prijatelju se rodio unuk, proslavio bi, a nigdje ne može pronaći odojka. To pokazuje da smo došli do krajnjeg ruba. Nadam se da ste svjesni problema u poljoprivredi koji su veliki, sustavni i u potpunosti zanemareni.  Pročelnik je obećao da ćemo krenuti raditi i ići u suvremenom smjeru podrške prema svinjogojcima. Jedan od prijedloga je usmjeriti se na solarne elektrane na objektima svinjogojaca. Pitam se moramo li zaista jesti kineske odojke? Do koje razine moramo doći da shvatimo ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo? Mislim da pod hitno moramo poraditi na konkretnim rješenjima za opstanak, ne samo na nivou županije, već i cijele države, rekao je Beljan. 

O donesenim zaključcima, komunikaciji sa svinjogojcima, planiranim mjerama, donošenju odluka govorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko – bilogorske županije.

– Dao sam si truda da kasno navečer nazovem nekoliko brojeva. Kasnije ću vam dati kontakt osobe koja prodaje odojke, različitih kilaža naravno. Temeljem sinoćnjeg razgovora s našim poljoprivrednicima, odnosno svinjogojcima, ali i gledajući službene podatke Ministarstva poljoprivrede RH, mogu reći da je 1. veljače 2022. godine broj grla svinja u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji iznosio 75 177, po čemu smo šesti od 22 županije u Hrvatskoj. Dao sam si za pravo pogledati i broj ovaca, kojih je 63 025 što nas stavlja na drugo mjesto. Ukoliko ćete imati potrebu za teletom, imam i broj krava. Njih je 20 185,  a ispred nas je jedino Osječko – baranjska županija sa ukupno 21 645 krava. Osnovni prihod Upravnog odjela za poljoprivredu je prodaja poljoprivrednog zemljišta koje je procijenjeno na 1 milijun i 250 tisuća. Od toga je potrošen 1 milijun i 208 tisuća kuna. Osječko – baranjska županija od istog tog prihoda prihoduje oko 40 milijuna kuna, a vidimo po navedenim brojevima da od njih ne odskačemo previše. Posebno u pogledu broja krava i ovaca, rekao je Zlatko Pavičić. 

Pročelnik je dodao kako su se putem Javnog poziva sufinancirale nazimice sa 50 posto iznosa, do maksimalnih pet tisuća kuna po jednom korisniku, na što nije stigla niti jedna jedina prijava. Nakon sastanka s Udrugom uzgajivača rasplodnih svinja Bjelovarsko – bilogorske županije, vodstvo Županije saznalo je zbog čega je došlo do takve situacije. 

– Naime, oni imaju svoju genetiku i zbog ubacivanja nove genetike sami sebi rade izazove jer narušavaju kvalitetu uzgoja i ulaze u rizik od obolijevanja od različitih bolesti. Dogovoreno je da ćemo ići u osjemenjivanje nazimica i krmača. Prvi krug razgovora sa svinjogojcima je održan, idući su voćari, zatim povrćari, pčelari, mljekari i drugi. Najkasnije do 15. travnja ćemo sjesti za stol, jer će Bjelovarsko – bilogorska županija napraviti Odluku o mjerama subvencioniranja. Nakon što Ministarstvo poljoprivrede RH da zeleno svjetlo, ići ćemo u proceduru donošenja odluke od strane Županijske skupštine BBŽ, kaže Pavičić. 

Vijećnik Beljan nije bio zadovoljan odgovorom i smatra da pročelnik uopće nije shvatio što je zapravo pitao. 

Dodajemo kako je poslovni.hr 17. prosinca 2021. godine objavio da se hrvatsko svinjogojstvo nalazi u ogromnim problemima, jer se uzgajivači suočavaju s visokim ulaznim troškovima proizvodnje te nesređenim tržištem u Hrvatskoj. S druge strane, iz susjednih zemalja nam po “predatorskim” cijenama dolazi meso sumnjive kvalitete, a koje se svakodnevno prodaje po trgovačkim centrima, upozorio je tada Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. 

Dakle, za početak je potrebno dobro postaviti sva “pravila igre”, baš kao što je učinjeno u uređenim europskim državama. Na taj način se svinjogojcima omogućava da kroz vlastitu konkurentnost mogu povećati proizvodnju. 

Prva dva pitanja postavila je Zdenka Henc (ABB), a odnosila su se na komunalne djelatnosti. 

– Obnova Ulice Vinka Žganeca planirana je unazad otprilike dvije godine. Ta ulica povezuje Đurđevačku cestu i određeni dio grada te je poveznica Ulice žrtava u Lugu i obilaznice. Zanima me zašto radovi nisu uvršteni u plan radova u 2022. godini? Ulica dr. Ante Starčevića je trenutno u fazi rekonstrukcije, no treći dio prema kafiću Petar Pan je u jako, jako lošem stanju. Sve je puno velikih rupa. Da li je moguće barem privremeno sanirati rupe, upitala je vijećnica Henc. 

Odgovorila je Kristina Kocur, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i uređenje Grada Bjelovara. 

– Izgradnja Ulice Vinka Žganeca je u proračunu za 2023. godinu iz više razloga. Ipak, glavni su imovinsko – pravni odnosi. Godine 2020. izdana je lokacijska dozvola te je izrađen parcelacijski elaborat. S obzirom da na tom predmetnom koridoru postoji niz vlasnika i suvlasnika, točnije njih 14, jedan od njih je na parcelacijski elaborat uložio žalbu. To se dogodilo u rujnu 2020. Državna geodetska uprava je taj predmet rješavala do studenog ove godine. Konkretno, 19. studenog doneseno je rješenje, a Grad Bjelovar ga je zaprimio 26. studenog, dakle prije četiri dana. Žalba je odbačena i sada slijedi nastavak provedbe parcelacijskog elaborata, kako bi se moglo krenuti s otkupom čestica. Za vrijeme tog dugotrajnog postupka, neki vlasnici su preminuli te su se pojavili njihovi nasljednici, zbog čega čekamo i ostavinske rasprave. Ne vjerujem da ćemo s ovim tempom u izgradnju krenuti tijekom slijedeće godine. Komunalni redari su danas bili u Ulici dr. Ante Starčevića gdje su utvrđene ogromne rupe. Problem ćemo riješiti, odgovorila je pročelnika Kocur. 

Druga za govornicom bila je vijećnica Danijela Hajdinjak-Prihić (CENTAR), koja je pitanje postavila ponukana UNICEF-ovim izvještajem od 5. listopada 2021. pod nazivom “Stanje djece u svijetu” sa sloganom On my mind.

– Djeca i mladi će sigurno osjećati posljedice pandemije koronavirusa. Prema dostupnim podacima, učestalost mentalnih poremećaja kod djece je vrlo velika. UNICEF stoga poziva na hitno ulaganje u mentalno zdravlje djece, odnosno da se politike formiraju u tom smjeru. Zanima me da li se na slijedećem rebalansu proračuna mogu izdvojiti sredstva za radionice organizirane u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a koje bi nosile naziv “Škola za roditelje”? Obuhvaćale bi niz preventivnih mjera usmjerene prema najmlađima. Radionice bi se održavale u kontinuitetu i bavile mentalnim, fizičkim, dentalnim zdravljem, kao i prevencijom pretilosti. Dobar primjer u ovoj priči je Grada Kastav, rekla je vijećnica Hajdinjak – Prihić i predložila da se na teret gradskog proračuna uvedu procjene stručnih timova i dodatne edukacije učitelja vezane za prepoznavanje disleksije, disgrafije i diskakulije kod djece, kako bi se s terapijama i vježbama krenulo na vrijeme. 

Odgovor je dao Zdravko Pavec, savjetnik za odgoj, obrazovanje i sport u Gradu Bjelovaru.

– Grad Bjelovar zajedno sa bjelovarskim vrtićima provodi Program predškolskog odgoja, kao i radionice s roditeljima. Naravno, taj segment možemo unaprijediti što ćemo u dogovoru s našim vrtićima i napraviti. Svjesni smo da su navedeni problemi kod djece na području naše države, županije i grada u porastu. Usvajanje zdravih navika, prepoznavanje problema i poteškoća su prioriteti koje želimo zadržati u sustavnom radu. V. OŠ Bjelovar je ustanova koja se bavi obrazovanjem djece s poteškoćama u razvoju i do kraja listopada je provodila projekt “Centar stabilne podrške” kroz koji su roditelji dobivali podršku za svoju djecu s teškoćama, od najranije dobi do polaska u školu, što nije bilo obuhvaćeno redovnim programom škole. U posljednje tri godine, V. OŠ provodi i Program predškolskog odgoja za djecu od treće do sedme godine tako da je na taj način obuhvaćen puno veći broj djece. V. OŠ također djeluje i u okviru pružanja individualne podrške za rad sa djecom od najranije, pa sve do predškolske dobi. U ovom trenutku, u suradnji s V. OŠ planiramo izraditi cjelokupni program koji će financirati Grad Bjelovar. Na taj način će biti osigurana podrška za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim sustavom. To je naš plan za skoriju budućnost i nadamo se da će zaživjeti tijekom slijedeće godine, rekao je Zdravko Pavec, savjetnik za odgoj, obrazovanje i sport u Gradu Bjelovaru.

Odgovor je nadopunio gradonačelnik Dario Hrebak (HSLS).

– Jako dobro znam u kojoj su mjeri prisutni problemi koje ste naveli. Prije tri godine smo pokrenuli cjelokupnu priču. Milijun kuna je koštala prva senzorička učionica za djecu iz spektra autizma. Sada svakako moramo poraditi na djelu koji se tiče djece do sedam godina, jer se V. OŠ primarno bavi starijom djecom. U DV Bjelovar napravljena je senzorička soba opremljena specifičnom opremom za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Znamo da možemo i moramo napraviti više. Jako mi je žao projekta koji se ticao popodnevne smjene u vrtićima, kojim smo jedan dio vaših zahtjeva uspješno implementirali. U dvije godine uspjeli smo osigurati 14 milijuna kuna. Deset posto projekta odnosilo se na edukaciju, opismenjavanje, razne preventivne sadržaje. Nažalost, tog programa više nema i nadam se da će u novom financijskom razdoblju on biti omogućen. Projekt je u potpunosti spreman, samo čekamo priliku, odnosno natječaj na koji ćemo ga moći prijaviti. Imam dijete s nekim od navedenih poteškoća i jako dobro znam koliko je situacija za roditelje zahtjevna, poručio je gradonačelnik Hrebak.

Vijećnik Ivan Vlašić (HDZ) postavio je pitanje vezano za prostor MO Stjepan Radić i njegovog korištenja.   

– Upit sam dobio od predstavnika mjesnog odbora i odnosi se na zgradu koja je temeljem ugovora ustupljena na korištenje Bjelovarskom centru za razvoj civilnog društva. Naime, žitelji tog mjesnog odbora sada nemaju prostor za druženje, zabavu i sve ono što su prije tamo radili. Zanima ih za koliki iznos je Grad Bjelovar prostor dao na korištenje, odnosno u najam i da li netko kontrolira poslovanje spomenute udruge? Čini se da taj prostor služi pojedincima i uskom krugu osoba koje su vezane za njih. Do kada je određen najam i da li se ugovor može raskinuti ukoliko se ustanove nepravilnosti u radu? Drugo pitanje odnosi se na komunikaciju između Grada Bjelovara i mjesnih odbora, jer sam od nekoliko predsjednika odbora dobio informaciju da je od 2017. godina komunikacija slabija. Navodno su od tada održana samo dva sastanka. Da li se ti sastanci mogu održavati barem dvaput na godinu, upitao je Vlašić. 

Odgovore na postavljena pitanja dao je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić (HSLS). 

– Žitelji MO Stjepan Radić još uvijek mogu koristiti mjesni dom, odnosno 16 kvadrata prostora i zajedničke prostorije. Koliko znam, za taj dom je prije potpisivana peticija jer su stanarima smetala česta okupljanja, druženja, zabave, glasno puštanje glazbe, a često je intervenirala i policija. Iz tih razloga mislim da je dobro da je dio doma prenamijenjen u druge, korisnije svrhe. Isto tako, stanovnici MO Stjepan Radić imaju još 22 druga doma na području grada, a koja se ne nalaze u neposrednoj blizini obiteljskih kuća i stanova kao ovaj. Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva prostor doma koristi na temelju EU projekta “Inkubator ideja” vrijednog 1,9 milijuna kuna, od čega je 1,7 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Ugovor je potpisan na dvije godine. Prostor sada koriste poduzetnici, tamo se održavaju edukacije, radionice, književne večeri, coworking i drugo. Osobno, sve mjesne odbore sam ove godine obišao nekoliko puta. Osim sa predsjednicima, u kontaktu sam i sa stanovnicima mjesnih odbora. Naravno da se komunikacija uvijek može dodatno poboljšati, no jako sam zadovoljan sa trenutnom situacijom. Pred nama je sastanak za koji je prije neki dan poslan službeni poziv, poručio je zamjenik Brajdić. 

Slijedeća za govornicom bila je vijećnica Antoneta Đokić (NEZAVISNA). 

– Moje pitanje odnosi se na poticanje stanogradnje, odnosno POS programa. Naime, u materijalima sam vidjela da je u 2021. godini planirano 320 tisuća kuna, u 2022. godini 300 tisuća te u 2023. godini 100 tisuća kuna za poticaj stanogradnje. Piše da je izrada glavnog projekta predviđena za studeni 2021. godine, odnosno da je podnesen zahtjev za dobivanje građevinske dozvole. S obzirom da je projekt odličan za mlade osobe, a već se odužio, da li mi možete reći kad bi ta priča mogla biti konačna, upitala je vijećnica  Đokić. 

Odgovorio je Davor Sušak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo. 

– APN je ponudio zahtjev za ishođenje građevinske dozvole koja bi mogla biti izdana polovicom prosinca. Grad Bjelovar se po treći put uključuje u POS program. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, dakle APN program provodi u suradnji s gradovima. U 2019. smo imali tri javna poziva i kreirana je lista kandidata za kupnju stanova od 22 kandidata. Definirana je izgradnja višestambene zgrade sa 16 stanova koja se u Bjelovaru gradi u Ulici Antuna Šoljana, na zemljištu koje je osigurao Grad Bjelovar površine 1 746 metara kvadratnih. Vrijednost zemljišta procijenjena je na 720 tisuća kuna. Zemljište je potpuno opremljeno i sva komunalna infrastruktura postoji. Sve je u potpunosti spremno za izgradnju. APN je Gradu Bjelovaru 2021. dostavio idejni projekt, u rujnu je APN zaprimio glavni projekt, 19. listopada nam je dostavio slike i vizualizaciju buduće zgrade, 11. studenog APN predaje zahtjev za izdavanje građevinske dozvole što je i odrađeno. Slijedi još izrada troškovnika izvedbenih projekata i raspisivanje Javne nabave za izvođenje radova od strane APN-a. Kao što se vidi, Grad Bjelovar je učinio i zadovoljio sve predradnje, pojasnio je pročelnik Sušak. 

Slijedeća za riječ javila se Sabina Oltra – Botinčan (NL Damir Bajs).

– Na stranicama Grada Bjelovara, u Registru ugovora za 2021. vidljivi su ugovori koje je sklopio Grad Bjelovar. Zanima me da li je riječ o svim ugovorima ili još postoje neki iznad 20 tisuća kuna koji možda nisu uneseni. Ne znam da li je slučajnost, no nakon upućenog pitanja za današnju sjednicu, ponovno sam otišla na stranice Grada Bjelovara i vidjela novu objavu Registra ugovora. Da li je to slučajno? Zamolila bih, ukoliko je moguće da se Odbor za financije i proračun ubuduće održava nakon 15,00 sati. 

Detaljno je odgovorio Davor Sušak, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo. 

– Registar ugovora vodi se od 2018. godine i u njemu se nalaze svi dodijeljeni ugovori, sporazumi, narudžbenice, ugovori sklopljeni u postupcima javne nabave ili jednostavne nabave čija je vrijednost jednaka ili veća od 20 tisuća kuna, ne računajući PDV. Za pregled Registra ugovora nije potrebna nikakva prijava. Datum posljednjeg ažuriranja je 20. studeni 2021. godine. Sadržano je oko 600 ugovora i narudžbenica, u periodu kraćem od četiri godine. Registar ima ukupno 38 stranica, kazao je Sušak. 

O terminima održavanja Odbora za financije i proračun Grada Bjelovara, govorila je Željka Vizi, voditeljica Odsjeka za naplatu i pravne poslove u Gradu Bjelovaru. 

– S vašim pitanjem upoznat je i navedeni odbor, nakon čega su se članovi odbora usuglasili da se sjednice ipak održavaju u jutarnjim satima. To je praksa kakvu sada imamo sada, ne samo za ovaj odbor, već i ostale. Ukoliko se ukaže potreba za izmjenom termina, ostavljamo mogućnost da se sjednice odbora, kako za financije, tako i druge održavaju online, ogovorila je Željka Vizi.

Vijećnica Oltra – Botinčan nadovezala se na odgovor slijedećom izjavom. 

– Moram vas ispraviti da se neki odbori održavaju u 15,30 sati. Ispada da članovi odbora nisu zaposleni i da nitko od njih ujutro ne radi. Ne znam na koji način članovi dobivaju slobodno, valjda taj dan uzmu godišnji odmor. Uglavnom, smatram da je puno realnije organizirati popodnevni termin, poručila je vijećnica. 

Pitanje je posljednja postavila vijećnica Jasna Višnjević (HNS).

– Zašto u materijalima za ovu sjednicu nemamo točku Donošenje plana programa Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara za 2022. godinu? Pred nama je Prijedlog proračuna Grada Bjelovara za 2022. s projekcijom za 2023. i 2024. Svi upravni odjeli Grada Bjelovara dostavili su na raspolaganje i odlučivanje plan programa, no među njima nedostaje Upravni odjel za gospodarstvo. Da li to znači da taj odjel nema što raditi, a financijski čini 50 posto proračuna? Zanima me da li gradonačelnik zna da već drugu godinu zaredom u materijalima za Gradsko vijeće Grada Bjelovara nema plana i programa za navedeni odjel, upitala je vijećnica te dodala kako bi bilo dobro znati u koje mjesne odbore će Grad Bjelovar ulagati u narednoj godini, u kojim će iznosima biti subvencije namijenjene poljoprivrednicima i obrtnicima i slično. 

Vijećnica je predložila da ubuduće svi odjeli Grada Bjelovara vijećnicima daju na razmatranje svoje planove i programe.

Drugo pitanje odnosilo se na projekte Grada Bjelovara koji su bili u gradskom proračunu, ali za njih u narednoj 2022. godini nisu osigurana financijska sredstva. 

– U prijedlogu proračuna za slijedeću godinu dani su projekti i planovi koje namjeravate provesti tijekom godine. U odnosu na 2021., puno je manje kapitalnih projekta. Gradonačelniče, najavili ste i obećali projekte u ranijim proračunima, a sada za njih u ovom prijedlogu proračuna nisu osigurana sredstva. Dakle, na poziciji su navedene nule. Neki do projekata su izgradnja mosta u Brezovcu, izgradnja zgrade sportske dvorane na zemljištu vojnog kompleksa Vojarne Bilogora, izgradnja atletskog stadiona, obnova zgrade starog zatvora i drugi, navela je vijećnica Višnjević. 

Odgovorio je pročelnik UO za gospodarstvo u Gradu Bjelovaru, Davor Sušak. 

– Upravni odjel za gospodarstvo, planove i programe donosi na temelju posebnih propisa, a dio njih nalazi se na Dnevnom redu 6. sjednice Gradskog vijeća Grada Bjelovara koju danas održavamo. Pod rednim brojem 15. imamo Program korištenja sredstava i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem RH na području Grada Bjelovara za 2022. godinu. Pod rednim brojem 16. imamo Plan djelovanja na području prirodnih nepogoda za Grad Bjelovar u 2022. godini, dok ćete pod rednim brojem 5. dobiti informaciju donesenog Provedbenog programa Grada Bjelovara za razdoblje 2021. – 2025. Cijeli program objavljen je na službenim internet stranicama Grada Bjelovara i donesen je u propisanom roku od 120 dana od stupanja na dužnost gradonačelnika. Program sadrži poveznicu sa proračunom i projekcijama i sada je po prvi puta donesen prema novim smjernicama. On je sastavni dio proračuna i svatko ga može vidjeti. Dodatno, nigdje nije propisana obveza donošenja Plana i programa Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Bjelovara za 2022. godinu, a tako je bilo i prošle godine. Imamo još dva programa, a to su Mjera za poticanje razvoja poduzetništva na području Bjelovara koji je na snagu stupio 1. siječnja 2021. godine te Program potpora u poljoprivredi za razvoj 2021. – 2027. godine koji je također na snazi, pojasnio je Sušak. 

Odgovor je dodatno nadopunio gradonačelnik Hrebak. 

– Zar vi zaista mislite da mi nešto po pitanju gospodarstva skrivamo, dok sa druge strane transparentno pokazujemo kako se troši svaka lipa u proračunu? Ja vjerujem našim stručnim službama i ukoliko oni tvrde da nemaju takvu obvezu, tome ne posvećujem pažnju. U slučaju da je time narušena transparentnost poslovanja, mogu temeljem vašeg pitanja zahtijevati da krenu raditi nešto što im nije obveza. Siguran sam da će to za Upravni odjela za gospodarstvo biti dodatan administrativni posao. Pročelnici sami uređuju svoje resore i politika s tim nema ništa. Meni je važno da se sve odvija po zakonu, propisima i pravilnicima, rekao je Hrebak te dodao slijedeće. 

– Vas puno toga zanima. Mene primjerice zanima kako to da dok ste vi bili zamjenica gradonačelnika, u zadnjoj godini koja je možda bila najbolja, ste imali izvršenje proračuna u visini 133 milijuna kuna, a sada kritizirate proračun koji je duplo veći? Mislim da ipak moramo biti samokritični. Kada govorimo o EU fondovima, mi smo četvrtu godinu zaredom među 10 posto najuspješnijih gradova po pitanju povlačenja novca. Sada bih mogao biti zločest i pitati u kojoj mjeri smo tada bili uspješni? Baš se ne sjećam nekih velikih projekata. Prošle godine ste nas prozivali da smo fiktivno stavljali EU projekte za koje smo unaprijed znali da se neće realizirati. Sada dođete i govorite o projektima za koje nismo sigurni da li će se financirati u slijedećoj godini. Ispada da jedno mislite 2020. godine, a drugo 2021. Ostaje samo činjenica da uvijek dignete ruku protiv. Mi sada imamo pripremljene projekte u visini 600 milijuna kuna za koje imamo građevinsku dozvolu ili ćemo je imati vrlo brzo, rekao je Hrebak. 

 U raspravu se uključio i zamjenik Igor Brajdić. 

– Mjesni odbori su u okviru gospodarstva skroz nebitna stavka. Bavite se krečenjem doma u Patkovcu i mijenjanjem žarulja u Tomašu. Kada sam rekao da obilazim mjesne odbore, pritom mislim na konkretne stvari. Dakle, obilazim ih u cilju napretka i razvoja, da izgradimo kanalizaciju, vodovod,  asfaltiramo ceste i slično, poručio je zamjenik Brajdić.  

Za riječ se ponovno javila vijećnica Jasna Višnjević (HNS). 

– Jako dobro znam na koji način sam kao zamjenica gradonačelnika vodila sektor gospodarstva, zajedno sa tadašnjom pročelnicom Sonjom Novak, koja je izuzetno kvalitetno odrađivala svoj posao. Svake godine smo uz rebalanse i proračune, radili planove i programe. Moj prijedlog je zaista dobronamjeran. Mislim da je vijećnicima jako važno imati uvid u sve planove i programe, pa tako i Upravnog odjela za gospodarstvo. Ovo se isključivo odnosi na ulaganje u poslovne i stambene prostore u vlasništvu Grada Bjelovara, zatim na upravljanje imovinom i zemljištem, subvencije, potpore, donacije, naknade, ulaganja u mjesne odbore. Podsjećam da sam 2021. godine, zajedno sa oporbenim vijećnicima podržala proračun, zaključila je vijećnica.

Vezano za ovu točku javio se vijećnik Damir Bajs (DB NL) koji je naglasio da klub koji on zastupa neće prihvatiti polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Bjelovara za 2021. godinu.

– U obrazloženju proračuna govori se o nekim stvarima koje nas navode da ne prihvatimo ovaj izvještaj. Piše da je proračun u prvih šest mjeseci podbacio za 28 posto, što pokazuje da se radi o trećini prihoda manje nego je bilo predviđeno. Također, tu je pitanje i imovine koja je više planirana, nego ostvarena. Ovo nije jedini slučaj u obrazloženju ovog izvještaja, najveći podbačaj koji također nije jedini je prihod od EU sredstava koji je realiziran u iznosu od 12 milijuna kuna, umjesto 60 milijuna kuna kako je predviđeno. Tu su i rashodi koji su bitno povećani za gradske usluge oko 150 posto, koje su vezane uz nešto što mi nismo mogli vidjeti u javnoj nabavi, koja je vjerojatno potpisana prema onom skraćenom postupku. Nije nam jasno zašto je toliko povećan trošak vezan za usluge telefona, pošte i slično, kazao je Bajs dodavši da sve ukazuje kako Grad Bjelovara nije postupao u pažnji dobrog gospodara, jer ukoliko je manje prihoda, znači da ih Grad Bjelovar nije naplatio.

Na Bajsove izjave, gradonačelnik Dario Hrebak je komentirao slijedeće. 

– Nemojte se ljutiti, ali mislim da ste vi najmanje pozvani da u ovoj gradskoj vijećnici govorite o tome. Ako se ne varam, za dva tjedna otvaramo novu zgradu Opće bolnice Bjelovar. Jako me me zanima kako će izgledati kada tamo zateknemo jedino kabele i žarulje. Dok ne dođe kompletna potrebna aparatura i oprema, u novoj zgradi bolnice očekuje bismo mogli jedino napraviti neki teniski ili skvoš teren. Daleko od toga da bolnica Bjelovaru nije potrebna, naglasio je Hrebak i dodao da ga zanima što će se dogoditi s novom Glazbenom školom Vatroslav Lisinski jer koliko čuje projektom nisu obuhvaćeni ni obični klima uređaji.

– Baš me zanima kako će naši glazbenici svirati, ako nemaju ni radijatore. Što se tiče podbačaja, ja znam da ste se uvijek voljeli ponositi činjenicom da imate puno uspješnih europskih projekata. Prema tome, trebali bi znati što je kolegica Andrea Posarić iznijela kako neke povrate novca čekamo i po osam mjeseci. Što bi trebali učiniti i kako bi trebali planirati proračun, kada imate projekt, a znate da ćete ga izvršiti i napravite sve. Na kraju zvršite projekt sa svojim novcima, a niste ga dobili nazad iz EU fondova. Prošle godine smo podigli kredit u iznosu od 12 milijuna kuna kako bi riješili projekte i još uvijek nismo dobili novac koji smo sami uložili. Stvorili smo ogroman problem s likvidnošću, a sredstava još uvijek nema. Tu je i bjelovarski Dom kulture koji se već naveliko koristi, a mi još uvijek nismo dobili sredstava. Recite, što smo točno trebali učiniti i na koji način smo mogli nadoknaditi sredstva? Kao što znate, Grad Bjelovar je već četvrtu godinu zaredom najuspješniji po povlačenju sredstava iz EU fondova. Ne tajim da imamo problema s likvidnošću i cijelo vrijeme govorim da nam je usporen prihod upravo zbog čekanja isplate sredstava iz EU fondova. Nažalost, vi govorite o promidžbi! Dajte molim vas! Bajs cajtung! Možda je i to razlog zašto ste izgubili izbore i zašto smo ih mi dobili. Ova gradska vlast vodi brigu o svakoj kuni, što možete vidjeti na aplikaciji transparentnost, samo je potrebno posjedovati malo informatičke pismenosti. Drugo, problemi postoje, samo ne oni koje ste naveli, već sa projektom aglomeracije za koju nam je, prije nego dobijemo povrat sredstava, potrebna ogromna količina novca. Ovo je jedan od najtežih rebalansa proračuna kojeg smo do sada imali. Također, nije dobro govoriti da su nerealnim prihodima od prodaje imovine. Da, ako gledate prvih šest mjeseci u ovoj godini, ali sada je slika drugačija. Imamo dva potencijalna kupca za jednu veliku nekretninu i znamo da će biti prodana. Isto tako znate da su radovi najveći u sedmom i osmom mjesecu i nije me sram priznati da smo zbog likvidnosti jedva isplaćivali plaće. No, i to je prošlo, sve smo uspješno riješili, naglasio je gradonačelnik i dodao da su ZNS-ovi dobra stvar, ali je problem ako država s njima kasni.

– Ne žalimo se, ali moram reagirati, upravo zbog toga što mi netko pokušava nametnuti tezu koju je sam drugačije odrađivao. Pa čekajte, nećemo biti baš toliko licemjerni! Nemojte mi molim vas govoriti koliko je tko trošio u izbornoj godini, jer ja to ne mogu vidjeti. Zašto? Zato što niste napravili ništa po pitanju transparentnosti. Svi me šiljite tu i roštiljate, i neka, roštiljajte me, no sve možete vidjeti kroz aplikaciju transparentnost za razliku od vas i vašeg trošenje koje se ne može vidjeti nigdje. Dok god mi nemamo uvid u vašu potrošnju, ne možemo razgovarati ravnopravno, ponovno je naglasio je Hrebak i dodao Bajsu da ima pravo biti protiv polugodišnjeg izvještaja. 

Za govornicu je ponovno izašao vijećnik Damir Bajs istaknuvši da se o županijskim projektima može pričati, ali ne ovdje na sjednici Gradskog vijeća Grada Bjelovara jer to nije mjesto ni vrijeme za razgovor o tim projektima.

– Nemojte se ljutiti, ako ja citiram vaše materijale u kojima piše da imate 28 posto manje prihoda. To ste vi potpisali i ne možete reći da sam ja nešto krivo rekao, jer kao gradski vijećnik mogu pitati zašto su troškovi telefona porasli, kao i o svemu ostalom što jasno vidim u materijalima sjednice. Ukoliko postavim nekoliko pitanja koja su vezana uz vaše obrazloženje izvještaja, to ne znači da sam ja zlonamjeran, naglasio je Bajs.

Hrebak je odgovorio:

– Ja se slažem da možete pitati, ali nemojte mi reći da vi ne znate ništa vezano za EU fondove. Namjerno ste postavili ta pitanja. Moje je da odgovorim građanima, bez obzirao kakav je vaš stav po pitanju tog dijela. Naravno, nije sve izvršeno u prvih šest mjeseci, ali se na tome u ovom periodu intenzivno radi, kazao je Hrebak i upitao Bajsa kako to da on s tim segmentom nije upoznat te komentirao da ga zapravo ne čudi jer je koristio “cash pooling” i na taj način zadužio sve županijske ustanove, od škola nadalje.

– Vi ste kralj reklame i trošenja novca iz županijskog proračuna za PR usluge. Naravno, moram reagirati na to, kao i na bolnicu i novu glazbenu školu jer meni su kao gradonačelniku te teme jako bitne, iako nisu vezane za ovu točku dnevnog reda, naglasio je gradonačelnik Hrebak i napravio ponovno veliku gestu koja je rijetkost kod političara, ali nije za gradonačelnika Bjelovara, a to da se ispriča Bajsu što je pokrenuo temu o bolnici i glazbenoj školi koje nisu bile točke ovog dnevnog reda.

Sve što je gradonačelnik rekao vezanu za naplatu prihoda, potvrdila je i pročelnica za financije u Gradu Bjelovar, Mirela Bašić.

– Uvijek je naplata prihoda u prvih šest mjeseci manja nego u drugoj polovici godine. Problem su sredstva EU fondova. Mi smo podigli kratkoročni kredit od 12 milijuna kuna i ostalo nam je još 3,5 milijuna kuna duga, kojih u ovom izvršenju nema. Što se tiče prihoda od prodaje imovine, prodaja će uslijediti tek u drugoj polovici godine. To je nešto što ne možete planirati i znati kada će se točno dogoditi i u kojem dijelu godine. Važno je naglasiti da se svi izvorni prihodi proračuna pune u skladu s planom, kazala je pročelnica Bašić.

Gradski vijećnik HSLS-a Bruno Zadro komentirao je kako u proračunu ne vidi neki gaf, točnije ne vidi nenamjensko trošenje novca.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Bjelovara za 2021. godinu prihvaćen je s 15 glasova za, tri protiv i jednim suzdržanim.