U kojoj je mjeri inflacija utjecala na cijene obveznog auto osiguranja, otkrivamo u nastavku.

Od uvođenja eura, obvezno auto osiguranje i do 30% skuplje

Auto osiguranje ekstremno je popularno u Hrvatskoj iz samo jednog razloga – svaki vozač ga mora imati. Obnavlja se svake godine, a cijene variraju ovisno od osiguravajućih kuća. Poskupljenje je zahvatilo i ovu industriju, pa su cijene od uvođenja eura do danas porasle i do 30%.

Kako se inflacija odrazila na džepove vozača, ilustriramo na primjeru vozača Marka koji posjeduje vozilo Opel Astra 1.7 CDT.

Marko je 2023. godine svoju policu obveznog auto osiguranja platio 156,90€. Već sljedeće godine, kod istog je osiguratelja trebao izdvojiti čak 20,71% više, odnosno 189,39€. Ove godine, cijena je ponovno skočila, iznoseći 202,50€.

Dakle, od 2023. godine do danas, cijena Markovog osiguranja kod istog osiguratelja porasla je za 29,06%, odnosno 45,60€.

Je li situacija ista kod svih osiguravajućih kuća?

Većina vozača u Hrvatskoj osiguranje ugovara putem “nekog svog”, vjerujući da će tako dobiti najpovoljniju cijenu. Ipak, realnost je da većina njih zapravo preplaćuje svoje police.

U ilustriranom primjeru Marko je lojalan istoj osiguravajućoj kući. Ispitali smo bi li prošao povoljnije kod drugog osiguratelja. Ponude smo istražili putem kompare.hr – platforme koja korisnicima besplatno uspoređuje cijene 12 osiguravajućih kuća.

Rezultati su nam pokazali da se cijene osiguranja za Markovu Opel Astru kreću u rasponu od 170,89€ do 252,25€. Marko je tako, u odnosu na trenutačnog osiguratelja, mogao uštedjeti i do 30€.

Ovakve varijacije u cijenama prokomentirao je Bojan Radlović, predsjednik uprave kompare.hr.

“Cijene auto osiguranja znatno variraju, pa osiguratelj koji je bilo najpovoljniji prošle godine, ove godine može biti najskuplji. Zato je važno prije ugovaranja dobro istražiti tržište. Ako gledamo prosječno poskupljenje kod naših kupaca ono u prosjeku iznosi svega 8€, a razlog tome je što svake godine uspoređuju i biraju najbolju ponudu”

 Skuplje osiguranje vjerojatno nas očekuje i u budućnosti

U slučaju prometne nezgode, obvezno osiguranje pokriva štetu na vozilu koje nije skrivilo nezgodu. Od uvođenja eura do danas, cijene popravka, rada, dijelova i servisa drastično su porasle – što je proporcionalno dovelo i do poskupljenja osiguranja.

Ako gledamo utjecaj inflacije, u budućnosti nas sasvim neizvjesno, čekaju nova poskupljenja.

“Najveća promjena u cijenama odrazila se nakon uvođenja eura. Već sljedeće godine postotak rasta cijena smanjio se ispod 10%. Očekujemo da će inflacija i dalje utjecati na formiranje cijene, ali u nešto blažem obliku u odnosu na 2024. godinu. ” zaključuje Radlović.

Istraživanjem tržišta do smanjenog udara inflacije

Vozači u Hrvatskoj suočavaju se s porastom troškova, no to ne znači da moraju pasivno prihvatiti uvjete koji im nisu najpovoljniji. Prije ugovaranja police važno je provjeriti alternative te tako umanjiti poskupljenja koja su neminovna.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

Na službenim web stranicama, Hrvatska udruga banaka objavila je detaljne informacije u cilju upoznavanja građana s novitetima oko računa, depozita i kredita. Sukladno zakonu, banke će tako svim klijentima morati poslati općenitu i individualnu obavijest. Općenita obavijest bit će poslana do početka listopada, odnosno najkasnije tri mjeseca prije uvođenja eura te će sadržavati informacije o preračunavanju kredita, depozita i očekivanom utjecaju uvođenja eura na proizvode i usluge, uključujući poslovanje s transakcijskim računima.

Potrošači koji imaju kredite i depozite će individualnu obavijest primiti najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, odnosno najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura za pravne osobe. Obavijest će sadržavati informacije o konkretnim preračunatim iznosima, modifikaciji parametara, maržama, visini kamatnih stopa, ako je primjenjivo tu će biti i novi otplatni plan. Građani mogu biti mirni jer neće imati nikakve dodatne troškove povezane s uvođenjem eura. Naime, trošak konverzije pokrivaju banke.

Dvojno iskazivanje cijena na internetskim stranicama i u poslovnim prostorima banaka i financijskih institucija trajat će od 5. rujna 2022., pa sve do kraja 2023. godine. Također, dvojno iskazana mora biti i tarifa naknada. U izvješću o stanju i prometu na kunskom transakcijskom računu banke, dvojno mora biti iskazano početno i završno stanje računa te iznos prekoračenja.

Kada je u pitanju internetsko i mobilno bankarstva za transakcijski kunski račun, dvojno će biti iskazani informacije o stanju računa i iznosu prekoračenja ili raspoloživog stanja na najmanje jednom izborniku, odnosno ekranu u prikazu o računu. Dvojno će biti iskazivane i informacije na bankomatu pri isplati gotovog novca i to na ponuđenim predefiniranim iznosima na ekranu te stanje računa.

Kod ugovora o potrošačkom kunskom kreditu koji je odobren ili se nudi prije uvođenja eura dvojno će iskazivanje podrazumijevati ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu, odnosno drugom propisanom obrascu kojim se potrošaču daju informacije prije sklapanja ugovora o kreditu.

Godišnja obavijest o stanju kredita u kunama, sadržavat će dvojni pregled stanja nedospjelog dugovanja i dospjelo, a neplaćeno dugovanje. Godišnje obavijesti o stanju kunskih depozita, odnosno stanje depozita, također podliježe obavezi dvojnog iskazivanja informacija. Temeljem svega navedenog, jasno je da se svi krediti, police osiguranja i leasinzi ugovoreni u kunama preračunavaju u euro. S druge strane, ugovori s valutnom klauzulom u euru neće se konvertirati već će u euro biti obračunati prema svim stavkama.

EURO U HRVATSKOJ – VAŽNE INFORMACIJE ZA KLIJENTE BANAKA

Izvor informacije: Hrvatska udruga banaka

Primjerice, netko tko ima podignut kredit u eurima s preostalom glavnicom u iznosu od 50 000 tisuća eura i dalje će banci dugovati isti iznos. S druge strane, osobi koja ima kunski kredit kod kojeg je preostalo primjerice 350 000 kuna glavnice, dug će iznositi 46 452,98 eura. Oni klijenti koji otplaćuju kredit u nekim drugim valutama, njihova glavnica će i dalje ostati definirana prema njima.

Gledajući kamate, njihov iznos će ovisiti o kamatnoj stopi. Ukoliko se dužniku kamata obračunava prema fiksnoj kamatnoj stopi onda se po pitanju iznosa kamata ništa značajnije ne bi trebala mijenjati. U slučaju da je riječ o zaduženju gdje se obračunava varijabilna kamatna stopa, onda će iznos kamata varirati ovisno o kretanju referentnih kamatnih stopa, odnosno varijabilnog dijela promjenjive kamatne stope u financijskim ugovorima.

Ulaskom u eurozonu doći će do smanjenja kamatnih stopa zbog porasta kreditnog rejtinga zemlje, točnije smanjenja premija za kreditni i valutni rizik. Spomenuti pad kamatnih stopa nužno se ne odvija automatski ulaskom u eurozonu, već se može realizirati i postupno. Gledajući nešto duži rok, mnoge zemlje su s uvođenjem eura bilježile značajno smanjenje kamatnih stopa.



Također, trebalo bi doći i do nižih iznosa plaćenih kamata na kredite građana i poduzeća čime bi se standard građana, kao i više slobodnih sredstava poduzeća trebalo povećati. Za očekivati je da porast kamatnih stopa, ako se i realizira, bude manji nego što bi bio da Republika Hrvatska ne pristupi eurozoni. U tom slučaju ne bi bilo pozitivnih efekata u vidu smanjenja premija za spomenute rizike.

Ukoliko govorimo o EURIBOR-u, što se tiče referentne kamatne stope kao referentne kamatne stope promjenjivog dijela kamatne stope, ona će i dalje ostati referenta kamatna stopa ovih kredita i njeno kretanje ovisit će o odlukama Europske središnje banke, koja će odluke o promjenama donositi ovisno o kretanju inflacije i inflacijskih očekivanja.

Gledajući pak referentnu kamatnu stopu, odnosno stopu koja se koristi za određivanje varijabilnog dijela anuiteta Nacionalna referentna stopa (NRS), ona će biti zamijenjena privremenim NRS-om za eure, koji će u svom izračunu uzimati u obzir i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, a s vremenskim odmakom postat će zapravo stalni NRS, koji će obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura.

Od 01. siječnja 2023. godine više neće postojati mogućnost podizanja kredita uz NRS, već će svi novi krediti s varijabilnom kamatnom stopom biti vezani isključivo uz EURIBOR.

Izvor informacije: lider – piše: izv. prof. dr. sc. Josip Visković, Ekonomski fakultet u Splitu

Ukoliko se radi o kunskim kreditima s fiksnim kamatama kojih je trenutno kod banaka oko 38 posto, konvertirat će se glavnica, dok će kamata ostati ista. U slučaju kunskih kredita s promjenjivom stopom koja je vezana uz Nacionalnu referentnu stopu za kune, tu će svakako doći do stanovite prilagodbe. Ipak, konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će jednaka ili niža od ranije ugovorene, prenosi Novi list. 

Prilagodba fiksne marže će biti potrebna jedino u slučaju da privremena Nacionalna referentna stopa bude viša od ugovorenog za isto obračunsko razdoblje. 

– U slučaju da privremeni NRS bude viši, vjerovnik će fiksnu maržu trebati smanjiti za iznos razlike između privremenog i ugovorenog NRS-a, s ciljem da kamatna stopa koju plaća klijent ne poraste. Ukoliko privremeni NRS bude niži od ugovorenog NRS-a, smanjenje fiksne marže neće biti potrebno jer će se ukupna kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti kao rezultat zamjene ugovorenog NRS-a (nižim) privremenim NRS-om. Navedena modifikacija NRS-a, predviđena je u cilju zaštite potrošača, kako se financijski položaj dužnika ne bi pogoršao, odnosno kako se dužnik ne bi uslijed uvođenja našao u financijski nepovoljnijem položaju, nego što bi bio da euro nije uveden. Privremeni NRS koristit će se samo za potrebe inicijalnog određivanja visine kamatne stope na kredite stanovništvu na datum uvođenja eura, poručuju iz HNB-a. 

U početku će NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura. Kako vrijeme bude odmicalo, iz izračuna NRS-a će iščeznuti kunski i eurski izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo europske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. NRS za eure objavljivat će se do daljnjega u svrhu osiguranja kontinuiteta ugovora za kredite odobrene prije datuma uvođenja eura. Međutim, nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz euribor.

Kada uđemo u eurozonu, novi krediti s promjenjivom stopom automatski će se morati vezati uz referentni kamatnjak eurozone, odnosno euribor. Više neće postojati mogućnost vezivanja promjenjive kamate uz našu nacionalnu referentnu stopu, koja je i do sada slijedila euribor, ali ipak s određenim zakašnjenjem. NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.

Trenutno je oko 38 posto kredita kućanstvima ugovoreno uz fiksnu kamatnu stopu. Kod takvih kredita glavnica će se konvertirati po spomenutom tečaju, dok će kamata ostati ista. Oko 42 posto kredita kućanstvima trenutno je vezano uz neki od NRS-ova. Kod njih bi konverzija trebala biti izvršena na opisani način, s tim da bi trebali ostati na istom ili ostvariti čak i manju stopu.

Oko 10 posto kredita kućanstvima već je sada odobreno uz promjenjivu stopu euribor, a kod tvrtki je postotak značajno veći.

HNB sve zainteresirane za informiranje upućuje na materijal o rizicima za potrošača u kreditnom odnosu koji se nalazi na službenoj internet stranici HNB-a.