Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom, istaknuvši da je zdravlje „najvrjedniji društveni resurs“ te da Sveučilište sustavno gradi okruženje koje povezuje znanost, industriju i javni sektor:

„Naš je cilj podržati cijeli inovacijski put – od ideje do rješenja koja stvarno poboljšavaju zdravstvene ishode i kvalitetu života građana.“

Snažna poruka Ujedinjenog Kraljevstva: inovacije kao zdravstveni i gospodarski prioritet

U ime Britanskog veleposlanstva sudionicima se obratila Samantha Dunger, zamjenica veleposlanika, naglasivši da je Health Talks dio šireg i dugoročnog angažmana Ujedinjenog Kraljevstva u povezivanju hrvatskog i britanskog zdravstveno-inovacijskog ekosustava:

„Ovo je pravo vrijeme za dublji strateški dijalog o tome kako omogućiti inovacije – ne samo povezivanjem lokalnih ekosustava, već i kroz prilagodbu javnih politika koje omogućuju njihovu brzu primjenu.“ Posebno je istaknula NHS-ov novi desetogodišnji plan i UK Life Sciences Sector Plan, koji postavljaju digitalizaciju, umjetnu inteligenciju i korištenje zdravstvenih podataka u središte transformacije zdravstvenog sustava.

Hrvatska perspektiva: tehnologija u službi čovjeka

Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i delegatkinja ministrice zdravstva doc. dr. sc. Irene Hrstić, doc. dr. sc. Marija Bubaš, naglasila je da zdravstvene tehnologije moraju ostati usmjerene na pacijenta:

„Zdravstvena tehnologija ima vrijednost samo ako služi ljudskom dostojanstvu. Inovacija bez empatije nije napredak, nego tek promjena.“ Dodala je kako partnerstvo s Ujedinjenim Kraljevstvom ne znači samo razmjenu tehnologije, već i vrijednosti – solidarnosti, univerzalnosti zdravstvene skrbi i otvorenosti prema učenju.

Kako NHS pretvara inovacije u sustavnu praksu

Središnje izlaganje održao je prof. Tony Young OBE, nacionalni klinički voditelj za inovacije u NHS England, jedan od ključnih arhitekata britanskog inovacijskog modela u zdravstvu. Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju javni zdravstveni sustavi, istaknuo je:

„Nemoguće je često samo stanje uma. Inovacije uspijevaju kada rješavaju stvarne probleme sustava i kada imaju jasan put do primjene u praksi.“ Kao primjer naveo je NHS Clinical Entrepreneur Programme, kroz koji je pokrenuto gotovo 600 novih life sciences tvrtki, uz relativno skromna javna ulaganja, naglasivši da je ključ u povezivanju ljudi, politika i tržišta.

Hrvatsko-britanski most u praksi: primjer probira raka pluća

U drugom izlaganju doc. dr. sc. Ante Marušić, kliničar i kozultant Telemedicine Clinic (UK) i Sveučilišta u Splitu, predstavio je uvođenje programa ranog otkrivanja raka pluća u njihovu kliniku te usporedio hrvatski i britanski model. Istaknuo je kako je Hrvatska, zahvaljujući snažnoj ulozi liječnika obiteljske medicine i integriranom IT sustavu, postigla iznimno visok odaziv građana:

„Inovacije uspijevaju kada imaju političku potporu, znanstveno utemeljenje i povjerenje pacijenata. Upravo je povjerenje ključna razlika između sustava.“

Prilike za Hrvatsku u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom

Richard Stubbs, CEO Health Innovation Yorkshire & Humber, predstavio je Health Innovation Network kao snažan mehanizam povezivanja NHS-a, industrije i akademske zajednice, naglašavajući kako takvi regionalni inovacijski ekosustavi pomažu pretvoriti inovacije u stvarne učinke za pacijente i društvo. Stubbs je istaknuo da održiva zdravstvena inovacija zahtijeva strukturirani pristup usvajanju tehnologija koji povezuje dokazne podatke s kliničkim praksama i politikama, čime se istovremeno poboljšavaju zdravstveni ishodi i potiče gospodarski rast.

Posebnu pozornost privuklo je izlaganje Dace Dimza-Jones, nacionalne savjetnice za Life Sciences u UK Department for Business & Trade, koja je predstavila mogućnosti za hrvatske tvrtke, startupe i istraživače kroz britanski Global Entrepreneur Programme:

„Ujedinjeno Kraljevstvo nudi otvoren, strukturiran i međunarodno orijentiran ekosustav za zdravstvene inovacije. Hrvatska već ima snažne temelje – kvalitetne stručnjake, digitalnu infrastrukturu i uspješne javnozdravstvene programe.“

Zaključci panela: od pilot-projekata do sustavnog učinka

Panel-rasprave okupile su predstavnike ministarstava, akademske zajednice, industrije i zdravstvenih institucija, a ključni zaključci istaknuli su potrebu za ranijim uključivanjem javnih institucija i platitelja u razvoj inovacija, jasnijim i predvidljivijim regulatornim i financijskim okvirima, jačanjem uloge sveučilišta kao poveznice između znanosti i tržišta, pozicioniranjem Hrvatske kao testnog okruženja (testbed) za zdravstvene tehnologije u Europi, uz podršku međunarodnih partnera.

Panel „How to Proactively Inspire and Support HealthTech Innovation and Its Role in Improving the Public Healthcare System“ (Kako proaktivno inspirirati i podržati inovacije u zdravstvenoj tehnologiji i njihovu ulogu u poboljšanju sustava javnog zdravstva?) okupio je prof. Tonyja Younga (NHS England), Jelenu Ćurać (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), Andreju Matkun (Ministarstvo zdravstva RH), prof. dr. sc. Borisa Brkljačića (prorektora Sveučilišta u Zagrebu / International Society of Radiology), Miroslava Šabana (Philips CEE/Europe), prof. dr. sc. Tomislava Josipa Mlinarića (prorektora Sveučilišta u Zagrebu), Lovru Bojanića (AstraZeneca Hrvatska) te Damira Detića (CROMED / Johnson & Johnson, MedTech Europe). Panel je raspravljao o tome kako javne politike, zdravstveni sustavi, industrija i akademska zajednica mogu proaktivno poticati i skalirati zdravstvene inovacije, s posebnim naglaskom na ulogu digitalnog zdravstva, regulatornih i financijskih okvira te međusektorske suradnje u jačanju učinkovitosti i održivosti javnog zdravstvenog sustava.

Panel „Local Healthcare Innovation Policy Initiatives and Funding Options: Exchange of UK and Croatian Perspectives“ (Inicijative za lokalne inovacijske politike u zdravstvu i mogućnosti financiranja: Razmjena perspektiva Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske) okupio je Dace Dimza-Jones (Department for Business & Trade, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva), dr. sc. Vesnu Gabelica Marković (Sveučilište u Zagrebu), Martinu Jelinić (Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba), Marka Mimicu (Health Innovation Hub NetHub), dr. sc. Mariju Lovrić (BICRO BIOCentre), prof. dr. sc. Gorana Hausera (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Ivanu Ivanišević Zlački (AstraZeneca) te prof. dr. sc. Darka Chudyja (KB Dubrava / Sveučilište u Zagrebu).  Panel se bavio razmjenom britanskih i hrvatskih iskustava u oblikovanju lokalnih politika i financijskih mehanizama za zdravstvene inovacije, s naglaskom na ulogu javnih institucija, sveučilišta, gradova i inovacijskih hubova u stvaranju održivih HealthTech ekosustava te na mogućnosti pozicioniranja Hrvatske kao atraktivnog okruženja za testiranje i skaliranje zdravstvenih tehnologija.

Konferencija je okupila preko stotinu sudionika, među kojima su bili i brojni kreatori inovativnih startup ideja koje koriste umjetnu inteligenciju, naprednu dijagnostiku, mikrobiomiku i visokoprecizne laboratorijske tehnologije za rano otkrivanje neuroloških i neurorazvojnih poremećaja, personaliziranu zdravstvenu skrb te sigurnije i učinkovitije liječenje. Njihovi razgovori s predstavnicima NIHS-a i britanske vlade otvorili su put internacionalizaciji ovih rješenja, s ciljem jačanja globalne suradnje u razvoju digitalnog zdravstva, medicinskih uređaja i znanstveno utemeljenih zdravstvenih tehnologija.

Sudionici su se složili da suradnja s Ujedinjenim Kraljevstvom, osobito kroz iskustva NHS-a i britanskih inovacijskih mreža, predstavlja značajnu priliku za ubrzanje digitalne transformacije hrvatskog zdravstvenog sustava i razvoj konkurentnog healthtech sektora.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Novonaučene metode i načine poučavanja učiteljica će iskoristiti ne samo za vrijeme redovne nastave, već i u radu volonterskog kluba „Volontiraj u Prvoj“ koji počinje s radom u rujnu 2019. godine. Učiteljica Supančić će unutar volonterskog kluba voditi sekciju „Creative English“, u sklopu koje će učenici imati priliku učiti o najpoznatijim piscima i knjigama britanske dječje književnosti te uređivati dvojezične školske e – novine.

Nakon nastave u sklopu tečaja „Creative Methodology“ koja je  trajala svaki dan od 9.00 do 15.00 sati, bilo je vremena i za razgledavanje znamenitosti Londona, obilazak muzeja, kazališta i koncerata te za upoznavanje britanske kulture i načina života.

Ovom vrstom stručnog usavršavanja u inozemstvu učiteljica je obogatila svoju profesionalnu, ali i osobnu sferu života  iskustvima koje će nastojati prenijeti svojim kolegama i učenicima kako bi svi zajedno što lakše, kreativnije i učinkovitije učili i poučavali u skladu s novim smjernicama koje donosi novi kurikulum „Škole za život“.