Riječ je o velikom iskoraku koji jasno pokazuje gospodarski razvoj Bjelovara, ali i sve veću potražnju za obrtničkim zanimanjima. Posla, ističe se, ima za sve – od tesara, zidara i električara do bravara, parketara i brojnih drugih struka.

Razlog ovakvom trendu leži u brojnim investicijama koje se provode u Bjelovaru, a koje otvaraju prostor za rad domaćih obrtnika i poduzetnika. Upravo zahvaljujući tome, sve više ljudi ostaje živjeti i raditi u gradu, dok se dio njih vraća iz inozemstva u potrazi za sigurnijim i stabilnijim uvjetima života.

Značaj Bjelovara u obrtničkom sektoru vidljiv je i na razini županije. Područje Udruženja obrtnika Bjelovar obuhvaća čak 55 posto ukupnog broja obrtnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje ih ukupno djeluje 1807.

Ovakvi pokazatelji potvrđuju da Bjelovar sve više jača svoju poziciju kao važno obrtničko središte, a kontinuirani rast broja obrta jasan je znak pozitivnih gospodarskih kretanja i novih prilika za razvoj.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić istaknuo je kako Grad Bjelovar ima dobru suradnju s Udruženjem obrtnika Bjelovar te da su i ove godine potpisali ugovor o sufinanciranju.

– Od prije datira dobra suradnja te Grad Bjelovar s Udruženjem obrtnika Bjelovar ima dobru suradnju. Mario Hrga je aktivan predsjednik koji također ima svoj obrt te odvaja svoje vrijeme za Udruženje obrtnika. Potpisujemo ugovor od 18.000 eura putem kojeg oni zajedno sa svojim obrtnicima promoviraju obrtništvo te Bjelovar svugdje, diljem Lijepe naše. Pratim ih i zaista su aktivni, podnose izvješća te je svaki papir na svom mjestu. Ova sredstva su uglavnom namijenjena za sajmovanje, odnosno promicanje vlastitih proizvoda obrta iz našeg kraja tako da se čuje za naše obrte. Znamo i sami da su mali obrtnici često prepušteni sami sebi zato je hvalevrijedno kada ih spominjemo – kaže Igor Brajdić te naglašava trend smanjenja nezaposlenosti.

Miroslav Špoljarić, vlasnik obrta „Romil“ ima 12 zaposlenih te je obrt otvorio 1996. godine.

– Iduće godine slavimo 30 godina postojanja, a ovo zemljište smo kupili 1997. godine, 1998. godine je s radom krenula pilana. Malo po malo smo radili, a bavimo se preradom drveta, radimo piljenu građu, konstrukcijsku građu, većinom su to proizvodi koji idu za inozemno tržište – Austrija, Italija, Njemačka, Švedska… Radimo po narudžbama kupaca. Moram naglasiti da je suradnja s Gradom Bjelovarom vrlo uspješna. – pojašnjava Miroslav Špoljarić.

Predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar, Mario Hrga potvrđuje kako broj obrta iz godine u godinu raste te također ističe dobru suradnju s gradom Bjelovarom.

– Udruženje obrtnika Bjelovar trenutačno broji 876 aktivnih obrta. Prošle godine je bilo 860 obrta, dok je 2023. godine bilo 780 obrta što je 10,38 % povećanje što je nekakva tendencija rasta. Primjerice 2017. godine je bilo 570 obrta što je sada povećanje za više od 66 %. Moram naglasiti uspješnu suradnju s Gradom Bjelovarom gdje Grad podupire obrtnike kroz rad i razne potpore, strukturnu obnovu, nove projekte gdje naši obrtnici djeluju kao podizvođači. Bitan je i ovaj Ugovor o sufinanciranju gdje Grad sufinancira od 2019. godine sukladno svojim mogućnostima. To su namjenska sredstva za naše obrtnike koji sudjeluju na raznim manifestacijama, sajmovima i edukacijama. Mi kao jedno od rijetkih Udruženja, a možda i jedino pokrivamo te troškove sa 70 %. Prošle godine smo kao izlagači posjetili osam sajmova, organizirano smo pokrili dva sajma te svake godine imamo sve više izlagača. Zahvaljujem se na suradnji Gradu Bjelovaru – naglašava Mario Hrga.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskoga gradonačelnika, tijekom listopada je sa suradnicima obilazio brojne poduzetnike i obrtnike s kojima Grad surađuje te je zaključio kako možemo biti zadovoljni pozitivnim pokazateljima.

– Uzeli smo kao referentnu godinu 2017. kada smo gradonačelnik i ja došli u Grad pa do 30. rujna 2023. godine, odnosno do zadnjih pokazatelja koje imamo dostupne. Od 2017. do 30. rujna 2023. godine imamo 628 ljudi više zaposlenih, nezaposlenost je pala za 944 ljudi, danas ih je 980, a bilo ih je 1944. Naravno, dio ljudi se odselio, ali Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija još uvijek jako dobro stoje u odnosu na neke druge krajeve Hrvatske poput Slavonije – poručio je. Bjelovar danas ima 230 radno aktivnih ljudi više nego prije šest godina, a tijekom tog je razdoblja otvoreno više od 500 novih tvrtki i obrta. Smatra kako se dio vratio iz inozemstva jer, kako kaže dogradonačelnik, u Bjelovaru se dobro živi. Govorio je i o 50 milijuna eura vrijednim investicijama Grada od 2017. do danas.

– Renoviran je Dom kulture, izgrađene su sortirnica i kompostana, izgrađen je novi vrtić, postavlja se nova LED rasvjeta, konstrukcijska obnova šest povijesnih zgrada, prijavit ćemo ih i na cjelovite obnove, škole su energetski obnovljene i vrtići, sada smo na 70 posto kanalizacije i 100 posto vodovoda, program Zaželi, samo su neki od projekata – nabrojao je Brajdić te naglasio kako su se projekti odrađivali u suradnji s državom i privatnim investitorima.

Naveo je i druge projekte kao što su istočna obilaznica s rotorom, dva stadiona, obnova bazena, Borika, parka i korza, gradnja cesta i nogostupa, obnova Barutane, obnova kuglane, pokretanje Bilogorske košare kojom su ujedinili poljoprivrednike i zbog čega djeca u bjelovarskim školama jedu domaće proizvode. Vjeruje kako su svi ovi projekti doprinijeli pozitivnim poslovnim pokazateljima u gradu. Ispričao je i što će se raditi u idućih pet godina te istaknuo kako se radi o projektima vrijednim 200 milijuna eura.

– Obnova magistralnog vodovoda za koji je odobren projekt u iznosu 16 milijuna eura, cjelovite obnove će iznositi 27 milijuna eura, gradnja novog vrtića u Ulici Viktora Bubnja, jaslice u Frankopanskoj i u domu Stjepan Radić, gradnja nove škole, ITU mehanizam, tržnica s podzemnom garažom, Terme, poslovna zna, izgradnja brze ceste – kazao je. Otkrio je i na koji će se problem Bjelovara fokusirati od iduće godine.

– Radit ćemo na održivoj mobilnosti Bjelovara. Imamo prometnu strategiju i to je nešto na što ćemo staviti fokus u budućem razdoblju od iduće godine, na promet. To nije jednostavno, ali riješili smo promet na korzu unatoč problemima. Plan upravljanja parkirališnom potražnjom, uspostavljanje sustava naplate na svim parkirališnim površinama u užoj zoni gradskog središta, daljnji razvoj javnog prijevoza, regulacija prometa – napomenuo je Brajdić. Damir Pavlović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Bjelovarsko-bilogorske županije naglasio je dobru suradnju s Gradom.

– Ukupni prihod u gospodarstvu županije za prošlu godinu je bilo milijardu i pol, a u samom gradu Bjelovaru 772 milijuna, to znači 52 posto prihoda je ostvareno u Bjelovaru. Bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu 80 posto otpada na investicije u Bjelovaru. Broj zaposlenika, od 16 tisuća zaposlenika na nivou županije, 8300 je zaposleno u Bjelovaru, 52 posto. Broj tvrtki od 2400 tvrtki koliko ih ima u ovom trenutku, 1250 ili 51 posto od ukupnog broja se odnosi na grad Bjelovar. Županijska komora sudjeluje u izradi kriterija za dodjelu raznih poticaja, pa i kreditne linije bjelovarskih poduzetnika – rekao je Pavlović. Damir Pavec, predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije otkrio je koliko Grad ima obrta.

– Trenutno u županiji brojimo 1406 obrta, imamo 106 obrta više u odnosu na 30. rujan 2022., otvoreno je 205 novih obrta, nažalost 99 se zatvorilo, ostalo je 106 novih hrabrih ljudi koji su odlučili svoju sudbinu i sudbinu svojih obitelji uzeti u svoje ruke, izboriti se na tržištu za egzistenciju i mislim da je to pohvalno. Udruženje obrtnika na nivou županije djeluju četiri udruženja, Daruvar, Čazma, Garešnica i Bjelovar. Na bjelovarsko udruženje otpada 773 obrta, što je više od 50 posto – naveo je te nastavio.

– Grad financira rad Udruženja koje to prosljeđuje dalje obrtnicima za edukacije, kongrese, seminare, sudjelovanje na sajmovima, sve u cilju promocije i poboljšanja rada obrtnika gdje oni to sve mogu primijeniti kako bi bili uspješniji, sve to financira Grad Bjelovar. Kroz sve ove projekte i događanja koja Grad organizira uključeni su i obrtnici direktno ili indirektno kao podizođači ili na bilo koji drugi načn, stvara se pozitivna klima u gradu za obrtništvo samim tim projektima, a da ne spominjem da je Grad ukinuo porez na potrošnju za ugostitelje, ukinuo prirez i nadamo se da će biti grad s najmanjim porezom na dohodak kao što su najavili od 18 posto. Sve to utječe na pozitivnu poduzetničku i obrtničku klimu tako da velike zasluge ima i dogradonačelnik Igor Brajdić, stoga je i predložen za nagradu Obrtničke komore za plaketu s pisanim priznanjem koja se može dodijeliti zaslužnim osobama pojedincima ili pravnim osobama u unapređenju obrtništva – naglasio je Pavec. Martina Topalović, predsjednica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područnog ureda Bjelovar potvrdila je kako je sve manje nezaposlenih.

– Nezaposlenost pada na razini Republike Hrvatske, naše županije i našega grada u zadnjih osam ili devet godina. Imali smo blagi rast nezaposlenih 2020. godine u vrijeme covid krize, na samom početku bilo je slučajeva otpuštanja radnika, ali uvođenjem mjere za očuvanje radnih mjesta vrlo brzo se i ta situacija iznivelirala. Vlada RH je preko Zavoda za zapošljavanje i u mjeru za očuvanje radnih mjesta samo na području grada Bjelovara uložila otprilike deset milijuna eura. Sufinancirale su se plaće za više od pet tisuća zaposlenih – podsjetila je. Naglasila je i kako Hrvatski zavod za zapošljavanje pomaže građanima kroz mjere aktivne politike zapošljavanja.

– Jedna od najaktualnijih i najvažnijih mjera već dugi niz godina je mjera za samozapošljavanje. Od 2017. do rujna 2023. godine potporu za samozapošljavanje i za proširenje djelatnosti je dodijeljena za 693 osobe, za to je izdvojeno više od 6,3 milijuna eura. Ove godine te potpore iznose između šest i 15 tisuća eura, najviše za područje građevine. To financiranje ide ovisno o tome je li neko zanimanje deficitarno ili nije, u ovoj godini smo s 30. rujnom završili s predajom zahtjeva za samozapošljavanje. Što se tiče ostalih mjera koje provodi Zavod, one su još aktualne do 30. studenog ove godine, nakon toga se priprema novi paket mjera koji će ponovno krenuti u siječnju 2024. godine – kazala je. Govorila je i o suradnji Zavoda s Gradom.

– To je bio projekt Zaželi u tri faze i ukupno je zaposlena 161 žena s područja grada Bjelovara. Drugo u čemu surađujemo je mjera javni rad od 2017. do 2023. godine kroz tu mjeru su na šest mjeseci zaposlene 73 osobe i za to je izdvojeno 275 tisuća eura. Mislim da je jako važno naglasiti u vremenu kad se poslodavci bore za svakog radnika, da Zavod daje mogućnost obrazovanja, odnosno prekvalifikacija uz pomoć vaučera za obrazovanje, oni su namijenjeni i zaposlenim i nezaposlenim osobama. Danas je dostupno više od 800 programa koje Zavod financira najčešće u punom iznosu. Najjeftiniji programi su u vrijednosti oko 500 eura, pa idu sve do tri tisuće eura i više. Ako se radi o nezaposlenim osobama, one imaju pravo i na putni trošak i na novčanu pomoć, a ako se radi o zaposlenim osobama, onda mi plaćamo iznos vaučera za obrazovanje. Koristim priliku da pozovem Bjelovarčanke i Bjelovarčane da iskoriste tu opciju, ona bi trebala biti aktualna do lipnja 2026. godine u sklopu Vladinog programa oporavka i otpornosti – napomenula je Topalović. Sanja Lovrić, tajnica Udruženja obrtnika Bjelovar još se malo osvrnula na obrtništvo u Bjelovaru.

– Na području Udruženja obrtnika Bjelovar trenutno je 781 aktivan obrt, od toga su 653 na području grada Bjelovara, što je 83 posto ukupnih obrtnika našega Udruženja. Ostalo otpada na osam okolnih općina koje pripadaju pod Udruženje obrtnika Bjelovar. 2017. godine je bio najmanji broj obrtnika, njih je bilo 570. U zadnjih šest godina broj se popeo na 781, što je 221 obrtnik više. Svake godine je trend rasta broja obrtnika, više je novootvorenih, a manje zatvorenih. Tome su puno pridonijele mjere Zavoda za zapošljavanje gdje se mnogi odlučuju otvoriti obrte – poručila je Lovrić te dodala kako Grad svake godine ugovorom financira rad Udruženja određenim iznosom koji obrtnici uglavnom iskoriste za izlaganje na sajmovima, studijska putovanja, edukacije i tome slično. Dogradonačelnik Igor Brajdić na kraju je istaknuo kako se nada još boljoj suradnji u budućnosti, ali i priznao da je ponosan što je predložen za vrijedno priznanje Udruženja obrtnika.

– To je kvalitetan rad gradonačelnika prije svega, kao prvog i čelnog čovjeka Grada Bjelovara koji ima povjerenja u mene, a ja imam povjerenja u naš tim u Gradskoj upravi, dobar maleni tim, mi smo radilice zajedno s gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima koji rade i privređuju u ovom gradu, a mi slušamo njihove potrebe i nastojimo ih implementirati u što većem obimu možemo u Gradu Bjelovaru – kazao je Brajdić.

– Sezona je krenula 1. rujna i traje do 1. svibnja. Sad je već prošla polovica listopada i vrijeme je kad u kućanstvima dolazi do čišćenja dimnjaka, zato naši vrijedni dečki zajedno sa svojim zaposlenicima, obrtnicima čiste dimnjake kako ne bi došlo do nekog nezgodnog slučaja – naveo je. Otkrio je u čemu je povezanost Grada s dimnjačarima.

– Nama je stalo do naših obrta, a dimnjačari direktno odgovaraju prema Gradu Bjelovaru jer im je on, odnosno Odjel za komunalne djelatnosti dao koncesiju. Prije otprilike tri godine dečki su nam se obratili malo sa strahom jer nisu znali što će s njima biti zato što se ukida koncesija, odnosno ona prestaje kao i u drugim gradovima, u kojima je tad bila tendencija da ukidaju dimnjačarske obrte i pripajaju ih pod svoje vlastite tvrtke kao što je Komunalac. Mi smo dečke saslušali i s puno razumijevanja primili tu informaciju te nismo ukinuli obrte, dogovorili smo se i danas ti vrijedni obrti i dalje čiste dimnjake u Bjelovaru. Nama je stalo da obrti rade u Bjelovaru i zarađuju svojim rukama – naglasio je Brajdić.

Dragan Okrugić, vlasnik dimnjačarskog obrta Dimko pojasnio je kako je posao podijeljen među njegovim i drugim dimnjačarskim obrtom na području grada.

– S kolegom Zdravkom Jankovićem dijelimo pola grada Bjelovara i zahvaljujem se i Gradu i Udruženju obrtnika i svima koji su nam pomogli da ostanemo raditi u Bjelovaru. Točno je što je dogradonačelnik rekao da smo imali taj problem, sve je manje nas dimnjačara, a sve je više bila ta tendencija da gradovi i općime preuzimaju dimnjačarstvo i zapošljavaju svoje ljude. Mi smo se uplašili, izlazila nam je koncesija i došli smo u Grad vidjeti što će se tu odigrati. Svi su nam pomogli i rekli da se nemamo čega bojati i da ćemo nastaviti dalje raditi kao obrtnici – prisjetio se. Na terenu ima raznih praksi.

– Ima i obrta i firmi i općina koji imaju svoje zaposlenike. U većini slučajeva problem je i dalje nedostatak dimnjačara, nema nas dovoljno, a posebno nema kvalificiranih dimnjačara – istaknuo je Okrugić. Sad su pri kraju obilaska građana.

– Mi se trudimo, imamo i zaposlenike, s 1. rujnom krećemo u obilazak kućanstava, stambenih zgrada, kotlovnica, svega što nam dolazi redom. Kad je kiša i loše vrijeme onda nam to puno vremena oduzima i posao moramo prebaciti na neki drugi dan. Privodimo kraju prvi krug obilaska, još imamo 10 do 20 dana da bismo obišli ljude. Normalno, nisu svi doma, ostavljamo im obavijesti, oni se javljaju i onda dolazimo po dogovoru – ispričao je. Osvrnuo se i na cijene usluga.

– Tražili smo povećanje i nešto se malo podiglo. Cijena je bila za sobni dimnjak 3,98, sad smo to digli na 5 eura – rekao je.

Svoj dimnjačarski obrt ima i Zdravko Janković koji je otkrio kako ima četiri zaposlenika, dok njegov kolega ima trojicu. Opisao je kako dolaze do njih.

– Zasad nema nikakve edukacije, preko kolega tko želi raditi dođe po mjesec dana s jednim radnikom, mjesec dana sa mnom jer nema škole za to – pojasnio je. Zanimalo nas je i kakve su plaće dimnjačara.

– Zasad je dobro, dečki kod mene imaju solidne plaće i gablec i prijevoz moj – naveo je Janković. Više podataka o obrtnicima u Bjelovaru ima Mario Hrga, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Bjelovara.

– Udruženje Grada Bjelovara broji 783 člana, od čega 83 posto, čak i više, je na području grada, njih 652. Tendencija rasta obrta od 2017. godine je u znatnom porastu, od prošle godine imamo 40-ak obrta više otvorenih. Tome pridonosi svakako i odlična suradnja s Gradom koji nas sufinancira, ove godine je to bilo 12 tisuća eura za rad Udruženja, za sajmovanje, izlaganja, kongrese i slično. Ove godine smo dogovorili povećanje na 14 tisuća eura na čemu sam izuzetno zahvalan. Brinu o obrtnicima što pridonosi znatnom porastu obrta u gradu – napomenuo je. Otkrio je i kakvi se obrti trenutno najviše otvaraju.

– Sad su najaktivnije dadilje, uslužni obrti, nokti i takve stvari. Sad imamo i tradicionalne obrte, ove godine smo imali jednog obrtnika koji je išao na tradicionalne obrte i tu ćemo poraditi na tome kroz subvencije – naglasio je Hrga. Dodao je kako se na području cijele Hrvatske obrtništvom bavi 110 tisuća ljudi, što bi značilo da ih je skoro milijun u obrtništvu, zbog čega je zaključio kako je obrtništvo žila kucavica grada, županije, ali i države.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala Bjelovar.info

– Prije svega, dozvolite mi da se zahvalim dugogodišnjoj predsjednici Udruženja obrtnika, gospođi Gabrijeli Mariji Patačko na izvrsnoj suradnji koju smo imali tijekom svih ovih godina. Ta suradnja je bila izrazito dobra, radili smo brojne sastanke. Poznato je da nam je gospodarstvo izuzetno bitno, obrtnici i poduzetnici su nam izrazito bitni i upravo su ti sastanci išli u tom smjeru. Ukinuli smo namete, prirez i porez na potrošnju, to je politika Grada Bjelovara koju ovdje provodimo, a to je rezultiralo povećanjem broja obrta, od 2018. godine do danas imamo 131 obrt više, otkrio je Brajdić.

Novi predsjednik Udruženja obrtnika je Mario Hrga, dugogodišnji obrtnik koji se od 2004. godine bavi servisiranjem vatrogasnih aparata.

– Mario Hrga je izuzetno vrijedan, znam koje su njegove mogućnosti i kvalitete kao čovjeka i siguran sam da će tu suradnju između Udruženja obrtnika i Grada Bjelovara podići na još jednu višu razinu, istaknuo je Brajdić.

Novi predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar Mario Hrga otkrio je koliko se broj obrtnika povećao u posljednjih nekoliko godina, a taj broj nastavio je rasti i tijekom pandemije.

– Udruženje Grada Bjelovara obuhvaća obrtnike s područja grada Bjelovara i osam općina, broji 725 aktivnih obrta, što je znatno povećanje od 2015. godine kad je bilo 570 obrta. Htio bih istaknuti dobru suradnju s Gradom Bjelovarom temeljem ugovora koji imamo o sufinanciranju rada Udruženja s 80 tisuća kuna koje smo ove godine potrošili do ovog vremena pa se nadam da ćemo imati znatno povećanje za sljedeću godinu. Time se obuhvaća puno povoljnije sudjelovanje na sajmovima, edukativnim i strukovnim seminarima, tako da našim obrtnicima to znatno pomaže u samom radu, naglasio je Hrga te dodao kako su bjelovarski obrtnici ove godine aktivno sudjelovali na sedam sajmova,  dok su strukovno obišli još dva. Osvrnuo se i na probleme koji tek dolaze.

– Nije lako obrtnicima, teška vremena tek dolaze, recesija i inflacija pa ćemo vidjeti. Mislim da bez potpore Grada i države će nam svakako biti jako teško, poručio je Hrga.

Konferencija  je održana u trgovini Mreža, čiji je vlasnik Tihomir Ileković koji nam je ispričao više o svojem obrtu.

– To je užarski, tradicijski obrt, osnovni proizvodi su nekakvi stočarski program, međutim kako je stoke sve manje, moramo se prebacivati na neke druge proizvode i onda to treba i proizvesti, treba plasirati, treba naći kupce, na kraju krajeva i naplatiti, vremena su teška i snalazimo se svakako, kaže Ileković koji je obrtnik od 2005. godine. Uz sebe, ima još dvoje zaposlenih, a kako bi prebrodio teška vremena koristi poticaje koji su uvijek dobrodošli. Užarski tradicijski obrt nije uobičajen u Hrvatskoj.

– U Hrvatskoj mislim da nas je troje aktivnih koji imamo baš tradicijski obrt gdje se radi na tradicijski način. Ovo ostalo su veće firme koje rade sve strojno, ali ni njih nema toliko puno, rekao je.

Nada se da će netko nastaviti njegovim stopama.

– Nadam se da ima budućnosti za moj užarski obrt, ako uspijemo održati to na nekom nivou, odnosno još i povećati, onda bi dobili neku perspektivu da netko to i nastavi. Moramo planirati stalno nešto bolje, moramo tome težiti, napominje. Savjet za druge je – rad, rad i samo rad, ali i korištenje poticaja koje nude Grad, Županija i sama država, ali i europski fondovi. Kako je stoke sve manje, u svojoj ponudi Ileković ima tabure, privjeske za ključeve, cekere, otirače, sportske mreže i brojne druge predmete ručno izrađene od užeta. Pandemija je i njemu negativno utjecala na posao, no srećom sada je sve pod kontrolom.

– Bio je problem sa sirovinom kad je krenula korona, par mjeseci poslije toga cijene su podivljale i bilo je velikih problema, a sirovinu uvozim iz Poljske, Italije, Grčke, Egipta i tako. Kod nas nema proizvodnje sirovine, naglašava Ileković.

Tim povodom posjetili smo imanje obrtnika Darka Novotnija u Vukovarskoj ulici u Bjelovaru koji se bavi proizvodnjom unikatnih suvenira od parafina i voska. Novotni je svoju obrtničku priču pokrenuo u pandemijskoj godini, krajem 2020.

– Nama obrtnicima su izuzetno važne financijske potpore, jer si ne možemo priuštiti odlazak na primjerice sajmove, koji nam omogućavaju najbolju reklamu, promidžbu i prodaju. Područje grada Bjelovara još uvijek nije dovoljno turistički razvijeno, da bi nam omogućilo čvrsto tržište za sve naše proizvode. Samim odlaskom u sve krajeve Hrvatske, mi jednako reklamiramo vlastiti grad i proizvode koje stvaramo. U mom slučaju, sajmovanje se pokazalo vrlo uspješnim, kaže Novotni koji se može pohvaliti s 20 godina uspješnog bavljenja pčelarstvom.

S obzirom da je pčelarstvo sezonska djelatnost, nadogradnja poslovanja došla je sama od sebe. Novotni se tako jedan dio godina bavi proizvodnjom meda, dok je ostatak rezerviran za izradu suvenira, točnije ukrasnih svijeća.  

– Grad Bjelovar cijeni vrijedne ruke domaćih obrtnika koji rade brojne zahtjevne poslove, hrane svoje obitelji i doprinose razvoju i boljoj vidljivosti grada. Mislim da obrtnicima pružamo kvalitetnu potporu i siguran vjetar u leđa za daljnji rad. Gospodin Novotni se bavi i pčelarstvom, raspolaže sa 140 košnica, a dobra je suradnja i na poljoprivrednom nivou, jer  koristi potporu Grada Bjelovara za subvenciju prodajnih kocki na Gradskoj tržnici Bjelovar. Uvijek naglašavam kako su mali poljoprivrednici i mali obrtnici temelj razvoja hrvatskog gospodarstva, poručio je Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika Bjelovara, dodajući kako gradska vlast od samog početka rada provodi iste mjere financijskih potpora koje će se u budućnosti nastaviti nadograđivati. 

Predsjednica Udruženja obrtnika Bjelovar ističe kako su dobrobiti poticaja prema obrtnicima jako velike, posebno iz razloga što se doznačenim sredstvima pokrivaju troškovi značajnih aktivnosti. Posjetitelji na sajmovima na licu mjesta mogu okusiti, opipati, pomirisati određene proizvode i o njima saznati sve što ih zanima.

– Mnogi proizvodi se u današnje vrijeme promoviraju i prodaju putem Interneta, međutim takav način kupcu ne omogućava sve ono što može dobiti kroz kontakt uživo. S obzirom na dvije godine pandemije koronavirusa koja nas je unazadila, u tom razdoblju nismo uspjeli iskoristiti sva raspoloživa sredstva. Udruženje obrtnika Bjelovar u ovom trenutku broji 680 obrtnika, kazala je Gabrijela Marija Patačko. 

Ruža Hrga, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Bjelovar više je rekla o trenutnoj situaciji, kada je u pitanju nezaposlenost te mjerama koje se tiču obrtnika.      

– Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, krajem listopada bilo je evidentirano 6 811 nezaposlenih osoba, što je na mjesečnoj razini više za 229 osoba. Do kraja godine se očekuje lagano povećanje nezaposlenosti. Na godišnjoj razini registrirana nezaposlenost je smanjena za 1 904 osobe ili 22 posto. Struktura nezaposlenosti je slijedeća, 53 posto ili 3 609 je žena, 47 posto je muškaraca, 3o posto ili 2 049 su mladi ljudi do 29 godina, a 34 posto točnije 2 305 je starijih od 50 godina. Prema strukturi obrazovanja 36 posto je nekvalificirano, 33 posto sa trogodišnjom srednjom školom, 23 posto sa četverogodišnjom srednjom i svega osam posto su visokoobrazovani. Određene djelatnosti i dalje ne mogu naći radnike, što vjerujem da i vi osjetite u svojem poslovanju. Gledajući ostale karakteristike nezaposlenosti, 22 posto ili 1 494 je bez radnog iskustva, 3 340 ili 49 posto je dugotrajno nezaposleno duže od godinu dana, 380 je osoba s invaliditetom, 789 nezaposlenih su hrvatski branitelji i 13 posto, odnosno 927 je korisnika novčane naknade. Putem aktivnih mjera, mi nastojimo ublažiti cijelu ovu situaciju, a trenutno je u primjeni devet različitih mjera. To su primjerice potpore za zapošljavanje, stručno osposobljavanje, obrazovanje i usavršavanje. Mjera osposobljavanja na radnom mjestu je mjera koju svi vi možete koristiti, s ciljem stjecanja potvrde poslodavca. Ciljane skupine su osobe koje su završile četverogodišnju školu, bez iskustva u struci. Kroz šest mjeseci Zavod za zapošljavanje isplaćuje minimalnu novčanu naknadu, što iznosi 2620 kuna, plus putne troškove za osobe koje putuju od mjesta stanovanja, do mjesta rada više od dva kilometra. Isto tako, mentor kojeg osigurava poslodavac dobiva naknadu od 700 kuna. Ta mjera je trenutno u primjeni npr. u Koestlinu, gdje je zaposleno 40-ak osoba. Nakon što period rada za te osobe istekne, poslodavac će zadržati 20 ljudi, koje će zaposliti. Na taj način će se osigurati nedostatak stručne spreme. Zanimljiva potpora je i potpora za usavršavanje već postojećih radnika. Ukoliko ste ove godine nabavili nove strojeve ili opremu, zaposlenike je potrebno osposobiti za rad na njima. U dogovoru za Zavodom za zapošljavanje, radi se program osposobljavanja gdje je predviđeno za period od šest mjeseci iznos od 15000 kuna po polazniku. Troškovnik se usklađuje, oko svega se dogovaramo. Poslodavci koji bilježe smanjenje broja zaposlenosti ne mogu koristiti mjeru stručnog osposobljavanja. Cilj novih mjera je povećanje broja zaposlenih u realnom sektoru, a da se korištenje mjera u javnim i državnim institucijama smanji, istaknula je Ruža Hrga,v.d. predstojnica PU HZZ-a Bjelovar.

– Obratio sam se zavodu jer sam trebao djelatnike. Djelatnica na zavodu je skupila oko 12 kandidata, od čega se na razgovoru za posao pojavio samo jedan. Ostali su se javili telefonski i zamolili me da zavodu kažem kako su se javili na oglas. Mene zanima što učiniti. Ja i dalje plaćam porez na takve ljude, koji ništa ne radi, a vjerojatno niti ne žele. Dakle, ili su doma i dobivaju neku naknadu, a možda pored toga rade na crno, kazao je obrtnik Vedriš, koji je istaknuo problematiku s kojom se direktno susreo kao obrtnik.

Evo što kaže obrtnik Vedriš.

___________________________________________________________________

Vezano za ovaj problem predstojnica Zavoda Ruža Hrga je kazala:

___________________________________________________________________

Hrga je dodatno pojasnila:

___________________________________________________________________

– Imali smo priliku i čast sudjelovati na Kongresu ugostitelja, gdje je gospodin Ranogajac rekao da će u proceduru staviti potez da se ovako nešto više nikada ne ponovi, odnosno da se ljudima koji ne dođu na drugi razgovor za posao ukine zdravstveno osiguranje. Očigledno je da je to jedini način kako bi se situacija u zemlji po ovom pitanju počela popravljati, rekla je Gordana Halauš, vlasnica ugostiteljskog obrta Luna u Bjelovaru.

Tijekom skupštine su iznijete manifestacije na kojima su sudjelovali obrtnici, a potvrđene su i informacije da će i u idućoj godini nastaviti sa sudjelovanjem. Također, Obrtnička komora je okupljenim obrtnicima ponudila i pomoć za sudjelovanje na još nekim manifestacijama, kako bi im pomogla s odlaskom na sudjelovanje.

– Na javnom uvidu trenutno su prijedlozi mjera poticaja i raznih aktivnosti za obrtnike, koje se u budućem razdoblju planiraju provoditi i primijeniti. Već sada znamo da će Grad Bjelovar imati dvije velike nabave u energetskoj obnovi II. osnovne škole, jer je odobreno sufinanciranje od strane Europske unije. Slična je priča i s Gradskim vrtićem na Matoševom trgu, zbog čega ćemo tražiti cjelovito izvršenje tih obaveza, na što će obrtnici moći aplicirati svoje prijave za izvođenje radova. Mi bi najviše voljeli da su izvođači iz Bjelovara. Mi ćemo se angažirati u svakom pogledu u kojem je moguće, kako bi naši domaći obrtnici mogli imati priliku sudjelovati u radovima, poručio je Ivan Tkaličanac u ime Grada Bjelovara.

__________________________________________________________________

U ime Obrtničke komore Bjelovarasko – bilogorske županije okupljenima se obratio i Goran Grgić.

– Drago mi je što će se naša suradnja s Gradom Bjelovarom i dalje nastaviti na način na koji je funkcionirala do sada. Svim članovima se prvenstveno zahvaljujem na doprinosu u radu komore. U tijeku je donošenje novog zakona o obrtu u čemu je dosta špekulacija. Zalažemo se za javnu ovlast kako bi djeca, odnosno srednjoškolci kod obrtnika mogli ići na praksu. Danas je u komori potpisan ugovor sa Ministarstvom poduzetništva i obrta na pet i pol milijuna kuna, što će se slijedeće godine uložiti u promicanje obrtništva kod mladih i obrtničkih zanimanja, odnosno sve će biti objedinjeno na jednom portalu za obrtnike. Mladima ćemo nastojati skrenuti pažnju da budućnosti ima u obrtničkim zanimanjima, da ona nisu prošlost. Mi smo u komori ove godine imali nekoliko značajnih akcija, važnih sastanaka, izleta, akcija, razgovora oko adaptiranja određenih natječaja za obrtnike, istaknuo je Grgić iz Obrtničke komore BBŽ-a.

Grgić vezano za natječaje u građevinskim radovima na području BBŽ-a.