Iako se u javnosti često smatra da su braniteljske udruge najbrojnije, podaci pokazuju suprotno – one se ne nalaze među pet najzastupljenijih kategorija udruga.

Najveći broj udruga djeluje u sportu, zatim u području kulture i umjetnosti, obrazovanja, znanosti i istraživanja, te socijalnih djelatnosti.

Ukupno je u Registar upisano 44.698 aktivnih udruga, a uključujući i one koje su prestale postojati, do sada ih je bilo 70.280.

Udruga može osnovati najmanje tri osnivača, a osnivanje je moguće već od navršenih 14 godina, uz suglasnost zakonskog zastupnika.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Ilustracija

💚 Uređenje Lipinog brijega

Podsjetimo, Udruga Lipa Garešnica je još tijekom ljeta započela s postavljanjem drvenih ploča sa smjernicama i informativnim oznakama na „Lipinom brijegu“, a ove jeseni projekt je dobio novi zamah.
Uz veliku pomoć Uprave šuma Bjelovar, koja je osigurala radni stroj i podršku na terenu, članovi udruge uredili su prostor budućeg odmorišta za planinare i posjetitelje.

Tom prilikom posađen je bor i nekoliko lipa, očišćen teren od preostalog korijenja, posijana trava te izrađeno postolje za srce koje će uskoro krasiti „Lipin brijeg“.

– U planu je još mnogo toga što će upotpuniti izgled našeg brijega, ali neka to zasad ostane iznenađenje. O svemu ćemo obavijestiti javnost kad dođe vrijeme – poručuju iz udruge.

🏰 Izlet u Zagorje – povijest, priroda i zajedništvo

U subotu, 8. studenoga 2025., članovi Udruge Lipa Garešnica zajedno s prijateljima iz DPP-a Ivanić-Grad otputovali su u Hrvatsko zagorje.

Prvo odredište bio je Dvorac Trakošćan, a potom i Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini.

Vesela ekipa imala je priliku uroniti u bogatu povijest koja se proteže od prije 130.000 godina do srednjeg vijeka, a zatim uživati u šetnji uređenim stazama oko slikovitog jezera i predivnim jesenskim pejzažima.
Dan su zaokružili zajedničkim ručkom u restoranu-pubu Kramberger u Krapini, bogatiji za nova znanja i lijepe uspomene.

Udruga se ovih dana može pohvaliti i novim članovima – pridružila su im se trojica novih, od kojih su dvije članice sudjelovale i na ovom izletu.

– Drago nam je što nam se pridružuju novi entuzijasti i što zajedno širimo ljubav prema prirodi i druženju – poručili su iz Udruge Lipa.

🥾 Šetnja Moslavačkom gorom s HPD-om Jelengrad

Nedjelja je, pak, protekla u znaku planinarenja. Udruga Lipa Garešnica ugostila je članove HPD-a Jelengrad, s kojima su organizirali rekreativnu i poučnu šetnju Moslavačkom gorom.

Nezahtjevna staza duga petnaestak kilometara obuhvatila je lokacije Podgarić – Garić grad – Humka – Tvrđava Bršljanac – Lipino brdo – Podgarić, a uz ugodno druženje i šetnju, planinari su uživali i u branju gljiva koje su se još uvijek skrivale u šarenilu jesenskog lišća.

🌿 Novi projekti na vidiku

Nakon sadržajnog vikenda ispunjenog druženjem, učenjem i prirodom, članovi Udruge Lipa Garešnica već rade na novim projektima koji će uskoro dodatno oplemeniti Moslavinu.

– Do neke nove priče, srdačan pozdrav od vrijednih Lipa – poručili su na kraju.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor i foto: Udruga Lipa Garešnica

Tim povodom, Udruga „Srce Bilogore BBŽ“ i ove je godine posjetila Sigurnu kuću, nastavljajući tradiciju koju njeguje već dugi niz godina. Članice Udruge ističu kako je ovo dan koji se ne zaboravlja te da je važno pružiti podršku ženama i djeci koji su prošli kroz najteže životne trenutke.

Svoj posjet obogatile su i prigodnim darovima – prehrambenim, higijenskim i ekološkim proizvodima, kao i odjećom i obućom za žene i djecu. Njihov čin simbol je solidarnosti, suosjećanja i poruke da nasilje nikada ne smije biti prešućeno.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Svake godine jedan od četiri Europljanina postane žrtvom kaznenog djela, no mnogi od njih to ne prijave nadležnim institucijama, najviše iz straha. Svatko se može naći u ulozi žrtve i svjedoka.

Sustav podrške žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih djela u Republici Hrvatskoj čine: Služba za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na Županijskim sudovima, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja putem broja 116-006 linije te 11 organizacija civilnog društva u okviru programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela koji je financijski podržan sredstvima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Sve usluge programa Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela su besplatne, a obuhvaćaju: emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke i praktične informacije te informacije o pravima, psihološko i pravno savjetovanje, pratnju na sud, pratnju na državno odvjetništvo, policiju i zavode za socijalni rad, podršku osobama koje nisu prijavile kazneno djelo te podršku nakon završetka sudskog postupka. Od 2018. do 2024. godine kroz program Mreže pruženo je 50048 različitih usluga pomoći i podrške za 5.506 korisnika/ca.

Udruga “HERA“ Križevci provodi program Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Tijekom 2024.godine udruga je pružila 838 različitih usluga podrške za 90 korisnika/ca. Najčešća kaznena djela zbog kojih su žrtve kontaktirale su nasilje u obitelji, prijetnja, silovanje, tjelesna ozljeda, prijevara, nametljivo ponašanje, protupravno oduzimanje slobode, tjelesna ozljeda, dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom.

U sklopu programa Udruga je dana 21.2.2025. godine povodom 22.2. Europskog dana zaštite žrtava kaznenih djela organizirala javne akcije na Gradskim tržnicama u Križevcima i Bjelovaru.

Cilj javne akcije je upoznavanje građana/ki o sustavu podrške žrtvama i svjedocima u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te upoznavanje o pravima.

Tijekom javne  akcije građani/ke mogli su dobiti informacije o načinu prijave kaznenog djela, gdje i kome se žrtve mogu obratiti, gdje dobiti savjet i podršku, te su se dijelili letci i edukativni materijali.

Izvor: Udruga “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Nikada ne smijemo zaboraviti naše najveće sinove i kćeri koji su dali svoje mlade živote za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, pomagati siromašne, bolesne, usamljene i obespravljene branitelje u Bjelovarsko- bilogorskoj i okolnim županijama samo su neki od naših ciljeva i životnih zadaća. Domovina u kojoj živimo je Svetinja nas i naše djece! Njezina, krvava povijest: patnja, ponižavanja i ubijanje ljudi, samo zato što su bili Hrvati, tragedija je naših obitelji kroz generacije.  Domovinski rat u kojemu je konačno stvorena Hrvatska su dio nas i naših gena, ponos i čast koje duboko nosimo kroz život i nikada i nigdje ne smijemo zaboraviti tko smo, što smo i odakle smo. Bogu hvala, mi smo danas živi i živimo u zemlji odakle su naši duboki korijeni, i zato, dok god živimo, ne smijemo zaboraviti  poginulu Hrvatsku mladost, najhrabrije Hrvatske kćeri i sinove, nevinu djecu i nedužne starce sklopljenih ruku – poručuju iz udruge.  

Žene iz udruge imaju svoju misiju.  

– Zbog tih nesretnih duša, majki poginulih braniteljica i branitelja, djece i obitelji poginulih, misija članica udruge „Žene u Domovinskom ratu“ je da posjećujemo njihove grobove, masovne grobnice, spomen obilježja i gradove obavijene tugom zbog neprijateljskih zvjerstava koja su zavila u crninu gotovo sve obitelji naših Škabrnje, Vukovara, Pakraca i Lipika… ranjenih gradova, čije rane nikada neće zacijeliti – istaknula je predsjednica udruge, Dubravka Vukoja. 

Opisala je i kako je bilo na hodočašću.  

– Legendarna braniteljica iz Škabrnje, Danka Dražina i general, Marko Miljanić, heroji su obrane Škabrnje pa su nas detaljno podsjetili na ratnu istinu i strahote počinjene u Škabrnji. Ubijeno je čak 5 posto stanovništva što je jedan od najvećih genocida jednog mjesta u Domovinskom ratu – kaže.  

Udruga je prenijela i njihovu poruku.  

– Dražina i Miljanić, danas kažu:“ Bog čini čuda, svi preživjeli Škabrnjani vratili su se u svoje domove kako bi bili uz grobove svojih najmilijih članova obitelji, Škabrnja se gradi i dolaze nove mlade obitelji, tako da danas imamo isti broj stanovnika kao i prije nesretnog rata. No, ono što je najvažnije u Škabrnji su prije Domovinskog rata, a tako je i danas živjeli samo Hrvati! Cilj neprijatelja, da nas sve likvidiraju i sravne sa zemljom našu Škabrnju, na sreću nije uspio! Toliko počinjenog zla i zločina u jednoj maloj općini kao što je naša, teško je i ne može se nikada oprostiti neprijatelju. Zbog tih činjenica i naših žrtava, ostajemo čvrsti u svojoj zajedničkoj odluci koju uvažava i naš mladi gradonačelnik Ivan Škara, da su svi neprijatelji Hrvatske, nepoželjni u Škabrnji“ – prenose iz udruge.  

Svoju poruku je prenio i načelnik Ivan Škara.  

– I Škabrnja, kao i brojni drugi gradovi, općine i sela u Hrvatskoj, kroz povijest su od Turaka pa sve do Domovinskog rata sustavno napadani i razarani, a Hrvati ubijani. Vjerujemo i želimo da se više nikada Hrvatska tragična povijest neće ponoviti! O silini srbočetničke mržnje i neopisivoj brutalnosti, svjedoči i kip Gospe u Škabrnji, kojoj su četnici odsjekli glavu sa sjekirom – kaže načelnik.  

Udbina i Crkva hrvatskih mučenika bila je drugi dio misijskog domoljubnog putovanja članica i simpatizera udruge „Žene u Domovinskom ratu“ BBŽ-a.  

– Otvorenog srca punog ljubavi, posebno kada su u pitanju braniteljice i branitelji, dočekao nas je župnik, velečasni Josip Šimatović, koji je podsjetio na bolnu sudbinu Udbine u kojoj nikada Hrvati nisu imali mira, agresori su se izmjenjivali, rušili, palili i ubijali nedužni narod, a Hrvati branili svoju grudu rodne zemlje Crkva Hrvatskih mučenika je simbol patnje i prkosa Udbine i cijele Hrvatske, kojoj svakodnevno hodočaste brojne braniteljske udruge iz cijele Hrvatske, kako bi se pomolili za braniteljske duše, ratnike i mučenike, zahvaljujući kojima danas imamo slobodnu Hrvatsku – kažu iz udruge.

Tekst i foto: Dubravka Vukoja – Udruga žena u Domovinskom ratu BBŽ

Proteklih godina u Republici Hrvatskoj u javnost su izašla brojna svjedočanstva žena o verbalnom i fizičkom nasilju tijekom različitih ginekoloških postupaka uslijed neodgovarajuće primjene analgezije i anestezije. Također, tijekom pandemije ženama je bio znatno smanjen dostup ginekološkim pregledima, a u rodilištima su vladala pravila suprotna smjernicama europskih stručnih društava zbog čega je rodiljama uskraćena pratnja na porodu, novorođenčad je nerijetko bila odvojena od majki, boravak u rodilištu je skraćen na minimum, a podrška majkama i novorođenčadi po otpustu je bila nedostatna. Unatoč učestalosti takvih iskustava, zanemariv je broj žena koje se odluče na korištenje pravnih mehanizama radi zaštite svojih prava. Jedan od razloga jest taj što takvi zaštitni mehanizmi nisu lako dostupni pa žene ne znaju kome se obratiti. Osim toga, obeshrabruje dugotrajnost postupaka pred sudom, neizvjesnost ishoda i sudski troškovi, ali i nedostatak odgovarajuće pravne podrške.

– Pozivamo sve žene da prijave neprofesionalno postupanje, nepravilnost i kršenje prava ako su se osjećale poniženo, izigrano ili omalovažavano u nekoj od zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj prilikom skrbi za svoje zdravlje tijekom medicinski potpomognute oplodnje, trudnoće, spontanog ili namjernog pobačaja te poroda, izjavila je Branka Mrzić Jagatić, voditeljica projekta te dodaje:

– Izradile smo platformu za anonimnu prijavu kršenja prava žena u području ženskog zdravlja koja će biti trajno dostupna ženama, a kroz koju trenutno možemo ponuditi i pravnu zaštitu u obliku konzultacija s odvjetnicom i pravnicom. Vjerujemo da će takav oblik podrške osnažiti žene da prekinu šutnju i prijave nepravilnosti i kršenja prava, a koja u našem zdravstvenom sustavu nisu rijetkost kada je u pitanju žensko zdravlje.

Prikupljene prijave Roda će koristiti kako bi s drugim udrugama zagovarala unapređenje praksi unutar zdravstvenog sustava u području skrbi za zdravlje žena prema nadležnim institucijama u RH, donositeljima odluka te europskim i svjetskim institucijama i organizacijama koje štite prava žena.

Za one koje znaju, ali i za one koje ne znaju, to je Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar. Udruga postoji i aktivno djeluje duže od 20 godina. Osnovana je na inicijativu roditelja osoba s intelektualnim teškoćama sa područja grada Bjelovara, ali i okolnih mjesta, naselja i sela. Još prije 20 godina, roditelji su uvidjeli potrebu okupljanja, druženja, kvalitetno organiziranja i provođenja vremena svojih najmilijih, te su već tada težili podići kvalitetu života osoba s invaliditetom, integrirati ih u društvo i senzibilizirati javnost.

U tih dvadeset godina aktivnog rada, važno je istaknuti da je udruga jedna od prvih, koji su sudjelovali i provodili projekte financirane iz Europske unije. Govorimo o projektu iz 2010. pod nazivom WORK-OUT, ukupne vrijednosti 92.474,00 eura, s ciljem povećanja mogućnosti zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama. Nastavno na navedeni projekat, u suradnji sa Bjelovarsko-bilogorskom županijom i Zadarskom županijom, udruga u periodu od 2013. – 2014. godine, provodi projekat naziva REACH OUT, vrijednosti 213.442,74 eura. Cilj tog projekta bio je osposobljavanje nezaposlenih osoba sa Zavoda za zapošljavnje za pomoć pri radnom angažmanu osoba s inelektualnim teškoćama. Uz mnogobrojne aktivnosti, Udruga OSIT Bjelovar provodila je stručno osposobljavanje za Radne asistent osoba s IT.

Iako jako važna, nažalost mala, i mnogima ne vidljiva, udruga nastavlja sa aktivnostima usmjerenim na osiguravanje i pružanje socijalnih usluga, koje su nedostajale u našem gradu, pa i u županiji. Upravo to je prepoznalo i nadležno Ministarstvo, tada Ministarstvo socijalne skrbi, te je Udruga u dogovoru sa Centrom za socijalnu skrb u Bjelovaru, uputila zahtijev da se Udruga OSIT Bjelovar uključi u mrežu pružatelja socijalnih usluga. Nakon zadovoljavanja svih potrebnih uvijeta, Ministarstvo socijalne skrbi, dana 15. svibnja 2009. godine, daje pozitivno mišljenje i ugovor o suradnji.

Naglašavamo, Udruga OSIT Bjelovar je jedna od 4 udruge u Republici Hrvatskoj koja ima ugovor sa Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb, za pružanje socijalne usluge u mreži, trajno za 10 korisnika. Paralelno s tim, i povećanjem broja članova, osoba s intelektualnim teškoćama, Udruga uviđa potrebu povećanja kapaciteta, te se javlja na natječaje Ministarstva za pružanje socijalne usluge kroz poludnevni boravak, u trajanju od tri godine, za još 20 osoba. S obzirom na stručni tim i predan rad te iskustvo u istom, Udruzi je odobreno povećanje usluge za navedeni broj, pa udruga postaje i jedna od 32 udruge u Hrvatskoj, koja ima odobrena sredstva i za taj oblik skrbi. Sredstvima iz projekta, uspijeli su zaposliti dvoje nezaposlenih stručnjaka, jednog višeg radnog terapeuta Ivanu Smola Anđal i jednog odgajatelja predškolske dobi, Marijanu Kolundžiju. Navedeni projekt, Ministarstvo financira sa 170.000,00 kuna godišnje, i nažalost, projekt završava sa 31.05.2020. godine. Udruga je trenutno u aktivnom zagovaranju i nastojanju da se usluge koje pružaju korisnicima, osobama s intelektualnim teškoćama, nastave i dalje.

Uz dvije osobe preko projekta, udruzi je stalno zaposleno dvoje djelatnika. Na mjestu voditelja i tajnika udruge zaposlen je Mario Blaha, prof., diplomirani kineziolog, te Martina Viščević, bacc.therap.occup. Udruga pruža uslugu poludnevnog boravka za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, izvan vlastite obitelji, a kroz  razne oblike radno-okupacijske aktivnosti, svakodnevo u udruzi sudjeluje 25-30 članova. Također, Udruga posjeduje kombi, kojim organizirano prijevoze članove od njihovih kuća do sjedišta udruge na aktivnosti, i povrat po završetku. Uz uslugu prijevoza, članovima osigurava kompletan topli obrok, organizira izlete i druženja, posjete drugim udrugama, te odlazak na ljetovanje.         

Na kreativnim radionicama, sada već nastaju prekrasni, unikatni radovi, koje izlažu u raznim prilikama i za koje dobiju donaciju, kojom opet nabavljaju nove materijale. Grad Bjelovar podržava rad Udruge, te istu uključuje u manifestacije kao što su Advent u Bjelovaru, maškare i povorka, kićenje jelke u centru grada, te osigurava i besplatno ljetovanje za članove u gradskom hostelu u Novom Vinodolskom. Udruga se redovito javlja na natječaje Grada i Županije, te se djelomično financira i na taj način.

Voditelj Udruge OSIT, Mario Blaha ističe njihovu upornost i stručni rad.

– Kažu da se baš i ne isplati biti strpljiv i uporan, ali mi se ne slažemo s time. Upravo nas je strpljenje i upornost, stručan rad, zalaganje i velika ljubav prema poslu i našim članovima, dovela i na Hrvatsku televiziju. Urednica i voditeljica emisije HRT-a „Normalan život“,  namjenjene osobama s invaliditetom, Ana Tomašković, prepoznala je našu Udrugu, te je o našem radu i aktivnostima snimljena TV reportaža, kazao je Blaha i dodao da je emisija emitirana u tri udarna termina na HRT 1, HRT 2 i HRT 4, i da su izuzetno ponosni, jer ima jako puno pozitivnih reakcija.

Blaha je također istaknuo da Udruga i dalje nastavlja sa svojim radom, pridržavajući se Konvencije UN-a, skromno i usmjereno na pružanje socijalnih usluga i podizanje kvalitetete osoba s invaliditetom, osoba s intelektualnim teškoćama.

– Nadamo se da će loklana uprava i samouprava, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Bjelovar prepoznati našu pravu vrijednost i značaj onoga što pružamo i osiguravamo. Trenutno stavljamo naglasak na pronalaženje boljeg, većeg i prilagođenijeg prostora za rad, jer svaki dan nas je sve više. A naravno, željeli bi sa istim dionicima dogovoriti i neki bolji, trajniji, sigurniji način financiranja, a ne ovisiti o objavljenim projektima, poručio je Mario Blaha i dodao:

– Vrata naše, i Vaše Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar su uvijek otvorena, te Vas pozivamo da nas posjetite, upoznate. Garantiramo Vam da ćete se osjećati bolje i zadovoljnije. Naglašavamo, mi smo udruga koja pruža socijalnu skrb najranjivijim članovima našeg društva, a time neposredno utječemo i na podizanje kvalietet ne samo njihovih života, nego i života njihovih obitelji!

Radi se naime o želji da se žene motivira i osnaži za uključivanje u javni i društveni život zajednice u kojoj žive, da se poboljša kvaliteta života žena kao socijalno osjetljive skupine, i da ih se potiče na kreativno izražavanje radi podizanja samopouzdanja. To su glavni ciljevi projekta koji će se provoditi od veljače do lipnja ove godine. 

– Prateći stanje u društvu došli smo do zaključka da su žene nedovoljno uključene u javni i društveni život zajednice koja ih okružuje smatrajući da im nije mjesto u nekim segmentima društva, stoga se one povlače u sigurnu zonu – okrilje svog doma, postaju depresivne i anksiozne, gube samopuzdanje da se uhvate u koštac sa preprekama na koje nailaze. Ovim projektom želimo motivirati žene da porade na svom samopouzdanju i samopoštovanju, objasnila je Mirela Štefinac-Plavac.

Projekt će se odvijati u dvije faze. Prva faza bit će psihosocijalna radionica koju će voditi bio-terapeutkinja Jadranka Katić. Njena uloga će biti motiviranje žena na uključivanje u javni i društveni život. Putem tehnika opuštanja bio-terapeutkinja će potaknuti žene da međusobnom interakcijom utvrde problem koji im pritom stvara prepreku, te same dođu do spoznaje kako prepreke okrenuti u svoju korist, kako se opustiti i zauzeti za sebe.

– Žena je obično kao domaćica stavljena na čelo obitelji i kućanstva, te time nema vremena za djelovanje izvan kuće. Međutim, vremena su promjenjiva i vidimo da se ide naprijed po tom pitanju. Osim meditacija, naše radionice uključivat će i rekreaciju i predavanja. Jedno smo već održali, i one su sjajno prihvatile taj koncept. Razgovorom i slušanjem se da puno toga riješiti, kad nekome posvetite vrijeme, rekla je Jadranka Katić.

Slikarica Anđela Papić bit će zadužena za kreativni rad u drugoj fazi projekta. Likovne radionice imat će za cilj potaknuti žene da puste mašti na volju i stvore nešto vlastitim rukama. Pretpostavka je da će djelo njihovih ruku izazvati ponos i vratiti izgubljeno samopouzdanje.

– Kreativne radionice već smo započeli i pokazalo se da se žene doista žele aktivirati. Aktivirat ćemo ih još više. Dolaze nam žene različitih dobnih skupina a nadam se da će ih se još pridružiti. Radit ćemo u različitim tehnikama, a radionice će se održavati jednom tjedno u trajanju od dva do tri sata, navela je Anđela Papić.

Bitno je naglasiti da će se dio projekta odvijati u Bjelovaru, međutim, dio tima će odlaziti i u nerazvijene ruralne dijelove Bjelovarsko-bilogorske županije. Radom na terenu pomoći će ženama u ruralnim krajevima da također razviju samopouzdanje za sudjelovanje u javnom životu zajednice, te im pružiti potporu. Projekt je nastavak na ranije djelovanje udruge, u sklopu kojeg su se slična predavanja i likovne radionice već počele održavati. Tako će predavanja i radionice u Bjelovaru biti organizirane za članice udruge, dok će dio koji će se odvijati u ruralnim područjima biti organiziran za sve zainteresirane žene s tog područja. Vrijednost projekta je 20.000 kuna, a projekt je financiran od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

– Ova donacija nam znači jako puno jer smo u prijelaznom razdoblju što se tiče financiranja udruge. Naime pred 21 mjesec smo od nadležnog Ministarstva dobili licencu za poludnevni boravak, međutim još uvijek s Ministarstvom nismo potpisali ugovor o financiranju istog. Stoga nam svaka kuna dobro dođe da našim tetama možemo omogućiti da dobiju plaću. Jedna od njih je profesorica tjelesne kulture i kinezi-terapeutkinja, a druga je učiteljica razredne nastave i već dvije godine radi ovako s našom djecom. One su izuzetno kvalitetne osobe i uspostavile su dobar odnos s našom djecom, a zavoljeli su ih i roditelji i želimo ih zadržati, rekla je predsjednica Udruge za autizam Suzana Jurić.

Poludnevni boravak trenutno pohađa osmero djece, i djeca su ovdje gotovo svaki dan oko četiri sata. Mnogi od njih su prolazili prilagodbu na poludnevni boravak, te su svoj period boravka započinjali s provođenjem oko pola sata u prostorijama udruge, a tek nakon godinu dana ostaju po nekoliko sati. Prema riječima Suzane Jurić, veliko je postignuće da djeca sada toliko vremena provode s drugim ljudima. Nadaju se upravo stoga i skorom javljanju od Ministarstva o konkretnim načinima financiranja kako bi se osigurao boravak za djecu i posao za tete.

Projekt je vrijedan 92 550 kuna, od čega Udruga snosi trošak od 22 500 kuna, a ostatak od 70 000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Suradnička organizacija na projektu je Dječji odjel Narodne knjižnice Petra Preradovića u Bjelovaru. Cilj projekta je bio osigurati slobodno vrijeme za roditelje djece s poteškoćama u razvoju, pružiti skrb djeci uz stručnu podršku i vođenje, i ono najvažnije omogućiti socijalizaciju djece. Udruga je s bjelovarskom knjižnicom do sad ostvarila već dva uspješna projekta koji su poboljšali integraciju djece s teškoćama u razvoju i djece bez teškoća u razvoju. U pomoć Udruzi priključio se i 3. razred Medicinske škole u Bjelovaru, čiji učenici volonterski pomažu provođenju dječjih radionica.

Slobodanka Pećar, predsjednica Udruge smatra kako je ovaj projekt veliki korak naprijed, kako za samu Udrugu, tako i za roditelje.

– Ovaj projekt roditeljima osigurava odmor od skrbi u vrijeme kad su njihova djeca stručno zbrinuta. Roditelji su također oslobođeni odvoza djece na rehabilitaciju u susjedne gradove.

Pećar je naglasila i izuzetno bitnu ulogu obitelji u životima djece s poteškoćama.

– Bez stručnog zbrinjavanja djece, roditelji ne mogu ostvariti nikakve svoje potencijale, a vrlo je važna stabilnost obitelji. Psihički faktor roditelja u odgoju djece s teškoćama je nešto o čemu se vrlo malo priča. Stalno govorimo djeca s posebnim potrebama, ali vrlo malo se i sustav i mi kao udruge baziramo na roditelje, a od obitelji i roditelja sve kreće.

Pećar se osvrnula i na još jedan značajan problem, a to je nedostatak stručnog osoblja. Naime, Udruga je za trajanje ovog projekta bila primorana promijeniti tri stručna suradnika; što poglavito za djecu, predstavlja problem. Bjelovaru također nedostaje i medicinsko osoblje za pomoć djeci s potrebama.

– Bjelovar više nema ranu intervenciju za djecu od 0 do 3 godine, nemamo više ni neuropedijatra koji bi mogao prepoznati problem u najranijoj dobi. Često se događa da se problem kod djece prepoznaje tek u osnovnoj školi, kad je već kasno. Nema osobe koja bi postavila dijagnozu, nemamo čak ni dječjeg ortopeda, kazala je predsjednica Udruge.

Predsjednica je također naglasila kako Udruga stalnim dopisima i zamolbama konstantno pokušava privući pažnju institucija, koje su zapravo odgovorne za ovakvo stanje. Naime, udruge se financiraju iz projekata, a obzirom da takvo financiranje nije sustavno, udrugama je teško zapošljavati stručnjake. Međutim, s vremenom se je počela pojačavati svijest o potrebi za Centrom za rehabilitaciju djece i odraslih u Bjelovaru, što je već veliki korak.

– Mi nismo baš tako mali grad, imamo dosta okolnih mjesta koja gravitiraju Bjelovaru i nije u redu da naša djeca stalno moraju u Zagreb i neke druge gradove. Nadamo se da će se u tom segmentu najviše promijeniti jer ulažući u djecu u najranijoj dobi možemo izvući sav njihov potencijal, naglasila je Pećar.

Katarina Rezler, socijalna radnica i stručna suradnica na projektu pojasnila je kako su aktivnosti koje Udruga provodi s djecom, usmjerene ka samozbrinjavanju, produktivnosti i ispunjavanju slobodnog vremena.

Udruga pod svojim vodstvom provodi tjedno tri grupne terapije koje su individualno prilagođene svakom djetetu.

– Cilj radne terapije je kroz igru, pojedincu omogućiti ostvarenje svog punog potencijala. Tako na radionicama djeca ostvaruju određene funkcije koje osobama bez poteškoća ne predstavljaju napor: služe se glazboterapijom, razvijaju vlastitu grafomotoriku, ali i uče o emocijama, rekla je Rezler.