Građani mogu dobiti besplatne pravne informacije, savjete i pomoć pri ostvarivanju prava iz područja obiteljskog, socijalnog i radnog prava, a poseban naglasak stavljen je na podršku jednoroditeljskim obiteljima.

Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET i ove godine nastavlja provoditi program besplatne primarne pravne pomoći, namijenjen građanima koji se suočavaju s različitim pravnim, obiteljskim i socijalnim izazovima. Program se provodi uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske.

Cilj programa je povećati dostupnost pravne zaštite te pomoći građanima u ostvarivanju njihovih zakonom zajamčenih prava. U Udruzi LET ističu kako pravni problemi često dodatno opterećuju osobe koje se već nalaze u teškim životnim okolnostima, zbog čega su pravodobna informacija i stručni pravni savjet od iznimne važnosti.

Što obuhvaća besplatna primarna pravna pomoć?

Građani kroz program mogu ostvariti:

• opće pravne informacije,
• pravne savjete,
• pomoć pri sastavljanju podnesaka prema javnopravnim tijelima,
• informacije o ostvarivanju prava iz područja obiteljskog, socijalnog i radnog prava,
• pomoć u razumijevanju pravnih postupaka te mogućnosti rješavanja pravnih problema.

Primarna pravna pomoć, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, obuhvaća upravo ove oblike podrške, a dostupna je putem ovlaštenih udruga, pravnih klinika i nadležnih upravnih tijela.

Posebna podrška jednoroditeljskim obiteljima

Udruga LET već dugi niz godina pruža podršku jednoroditeljskim obiteljima te je kroz svoj rad prepoznala da se njihovi najčešći problemi odnose na ostvarivanje prava na uzdržavanje djece, roditeljsku skrb, socijalna prava, radnopravna pitanja i druge postupke koji izravno utječu na svakodnevni život roditelja i djece.

Zbog toga upravo ovoj skupini korisnika posvećuje posebnu pozornost, pružajući stručne informacije, pravne savjete i podršku u pronalaženju najboljih rješenja za ostvarivanje njihovih prava.

Obratite se za pomoć

Iz Udruge LET pozivaju sve građane kojima je potrebna besplatna pravna pomoć ili žele provjeriti koja prava mogu ostvariti da im se obrate s povjerenjem. Stručni tim pružit će informacije i pomoć u okviru primarne pravne pomoći te će korisnike, prema potrebi, uputiti na daljnje korake i nadležne institucije.

– Vjerujemo da pravna pomoć mora biti dostupna svima, osobito građanima koji se nalaze u ranjivim životnim okolnostima. Pravodobna informacija često je prvi korak prema uspješnom rješavanju problema – poručuju iz Udruge LET.

Program besplatne primarne pravne pomoći provodi se uz financijsku podršku Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske. Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Udruge LET i ne odražava nužno stajališta Ministarstva.

Izvor: Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Iz Udruge LET ističu kako mnogi oblici nasilja ostaju neprepoznati jer ih okolina, ali i same žrtve, često opravdavaju rečenicama poput: “Ma nije mislio ozbiljno”, “Samo je bio pod stresom” ili “Događa se svakome”. Takva opravdanja, upozoravaju, doprinose tome da nasilje ostane skriveno, a osobe koje ga doživljavaju bez potrebne podrške.

U sklopu kampanje objavljen je i kratki video koji prikazuje svakodnevne situacije koje mnogi zanemaruju, iako predstavljaju jasne znakove nasilja. Kampanja nosi snažnu poruku:

“Normalizirali smo previše toga. Naučili smo tražiti opravdanja umjesto prepoznati znakove nasilja.”

Nasilje nije samo fizičko

Iz Udruge LET podsjećaju kako nasilje u obitelji može biti fizičko, psihičko, emocionalno, seksualno ili ekonomsko. Često počinje postupno – kontroliranjem partnera, izolacijom od obitelji i prijatelja, vrijeđanjem, omalovažavanjem, prijetnjama ili uskraćivanjem financijske neovisnosti.

Zbog takvog postupnog razvoja mnoge osobe dugo ne prepoznaju da žive u nasilnom odnosu ili vjeruju da će se situacija sama promijeniti.

Besplatna psihosocijalna i pravna pomoć

Udruga LET kroz svoje Savjetovalište pruža besplatnu psihosocijalnu i pravnu pomoć osobama koje su doživjele nasilje u obitelji.

Predstavnica Udruge LET Iva Jovović pozvala je građane da reagiraju kada primijete znakove nasilja, pruže podršku osobama kojima je potrebna te ih podsjete da izlaz postoji.

– Ako ste se prepoznali u ovoj priči ili poznajete nekoga tko prolazi kroz nasilje u obitelji, niste sami. Pomoć je dostupna – poručuju iz Udruge LET.

Na kraju ističu jasnu poruku kampanje:

“Jer nasilje nikada nije ‘samo’. Nasilje nije opravdano. A pomoć postoji.”

Izvor: Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET

Foto: Ilustracija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

O pluralizaciji obiteljske strukture govori i podatak da se danas udio jednoroditeljskih obitelji u europskim zemljama kreće između 15 % i 30 %. Popis stanovništva iz 2021. godine pokazuje da u Hrvatskoj postoji čak 19,76 % jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj što je povećanje s 15 % iz 2011.

– Neke su obitelji male, neke velike, neke su biološke, neke nastaju posvajanjem, u nekim su obiteljima  dvije mame, u nekima dva tate, a u nekima je samo jedan roditelj. Postoje obitelji u kojima roditelji više  ne žive zajedno ili su zasnovali nove obitelji. Neke obitelji imaju puno djece, neke nemaju nijedno, u nekima članovi sliče jedni drugima, a u nekima se razlikuju – rekla je Iva Jovović, izvršna direktorica udruge LET.

Uzroci nastanka jednoroditeljskih obitelji su višestruki: smrt, razvod braka, napuštanje obitelji jednog roditelja, izvanbračno rođenje, a u novije vrijeme tu se svrstava i dugotrajno odsustvo  jednog roditelja iz nekih drugih razloga npr. bolest, posao, izdržavanje zatvorske kazne i sl. Najčešći  uzroci odsutnosti oca iz obitelji su razvod braka, udovištvo te pojava sve većeg broja žena koje rađaju djecu izvan braka. Razvod braka pritom je puno učestaliji od druga dva uzroka. U tim obiteljima najčešće  jedan roditelj, ovisno o uzrocima, ispada iz obiteljskog sustava, dok drugi mora ponovno organizirati i  izgraditi novi način obiteljskog života i sam izvršavati brojne zadaće.

– Kakve god bile, obitelji su zajednice kojima pripadamo, u kojima rastemo, učimo, volimo, iz kojih  putujemo, u koje se vraćamo – zaključuju u udruzi LET. Publikacija je izdana uz financijsku podršku Ministarstva demografije i useljeništva kao dio njihovog  programa Potpore roditeljstvu. Udruga LET kontinuirano od 2004. godine provodi programe i aktivnosti namijenjene jednoroditeljskim obiteljima poput psihosocijalnog i pravnog savjetovanja, organizacije radionica i grupa podrške, izrade  publikacija te provedbe istraživanja na ovu temu.

Publikaciji možete pristupiti na POVEZNICI.

Foto: Freepik

-Jednom kada si bio zatvorenik, nosiš tu stigmu za cijeli život, nevažno o kojem se kaznenom djelu radi. Teško je izaći van, a da se nemaš kome obratiti za pomoć ili savjet. Nažalost, znam za puno slučajeva kada, zbog uvjeta koji ih dočekaju po izlasku iz zatvora, pojedinci opet završe u krivoj okolini, rekao nam je nakon odsluženja zatvorske kazne počinitelj kaznenog djela koji je želio ostati anoniman.

Kako bivši zatvorenici ne bi zauvijek ostali na margini društva i došli u rizik od ponavljanja kaznenog djela, važna je suradnja stručnjaka i institucija u zajednici. Upravo to jedan je od ciljeva projekta Novi početak.

Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „ Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu”. Tekst i foto: udruga LET

Brošuru Upoznaj svoja prava možete pogledati OVDJE.

Naime, Udruga za unapređenje kvalitete življenja ”LET”, u partnerstvu s Društvom za socijalnu podršku, provodi projekt „Novi početak“ koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava “Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu”. 

Cilj projekta stvaranje je uvjeta za učinkovitiju resocijalizaciju i reintegraciju počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu, što se planira postići jačanjem kapaciteta organizacija civilnog društva, njihovim umrežavanjem i povezivanjem s dionicima iz lokalne zajednice – od nadležnih institucija do predstavnika županija i jedinica lokalne uprave.

Sudionici okruglog stola bili su: Milenka Slivar iz Županijskog suda u Bjelovaru, Drago Ivančić iz Zatvora u Bjelovaru, Martin Rogelj iz Probacijskog ureda Bjelovar, Abel Car iz PU Bjelovarsko-bilogorske, Dražen Matuš iz Centra za socijalnu skrb Bjelovar i Nenad Martinovski iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Bjelovar, te moderatorica Katarina Radat. Dok su uvodne pozdrave uputili voditeljica projekta Iva Jovović, predstavnici Ministarstva pravosuđa Josipa Maras- Babić i Goran Brkić, te zamjenica bjelovarskog gradonačelnika Valna Bastijančić Erjavec.

– Projekt ima 2 glavna stupa; jedan je usmjeren na povezivanje lokalne zajednice s udrugama i institucijama kako bi se stvorila mreža podrške u lokalnoj zajednici za osobe koje izlaze iz zatvorskog sustava, a drugi dio je namijenjen konkretnoj pomoći pružanja usluga osobama koje su izašle iz zatvorskog sustava, pojasnila je uoči okruglog stola voditeljica projekta Iva Jovović.

Josipa Maras-Babić pozdravila je okupljene te je napomenula da Ministarstvo podržava ovaj projekt.

– Što se tiče projekta „Novi početak“, mi smo već u suradnji s obje udruge – Udrugom Let i Društvom za socijalnu podršku. U rujnu smo sudjelovali na uvodnoj konferenciji i time smo dali punu podršku ovom projektu, a ciljevi su nam slični ili gotovi isti, poručila je Maras-Babić, potom zaželjevši projektu puno uspjeha.

Goran Brkić naglasio je pak važnost dobrog povezivanja.

– Osuđenik nije samo problem probacije i zatvorskog sustava, osuđenik je problem cijelog društva. Cijelo društvo se time treba baviti. Važnost njegove integracije u društvu je kruna svega ono što se radi unutar zatvorskog i probacijskog sustava. Počinitelji novog kaznenog djela predstavljaju dodatni posao za sve nas, stoga je  izuzetno bitno naše dobro povezivanje, rekao je Brkić.

U ime domaćina Grada Bjelovara, Valna Bastijančić Erjavec otvorila je Okrugli stol.

 – Ovo je jedna od važnih tema za naše društvo te mi je drago da danas mogu podržati ovaj okrugli stol. Resocijalizacija i reintegracija bivših zatvorenika nešto je čime se zasigurno susreće svaka država i o tome treba govoriti. Strah od nepoznatoga vjerojatno je najveći kamen spoticanja našeg društva u kojem se često susrećemo s predrasudama. Također, bivši zatvorenici sigurno se nose s brojnim stigmama koje im se nameću, kazala je zamjenica bjelovarskog gradonačelnika, naglasivši da su ovakve rasprave potrebne kako bi se građane osvijestilo na probleme s kojima se neki među nama susreću.

Inače, osim današnjeg okruglog stola u Bjelovaru, u planu su okrugli stolovi u Rijeci, Splitu i Osijeku, te završna konferencija koja će se u Zagrebu održati u u travnju 2021. godine.