– Opći cilj projekta „I naši roditelji imaju pravo…“ je pružiti podršku obiteljima i uskladiti njihove profesionalne i privatne živote. Projekt bi im trebao pružiti oslobođenje od obaveze prijevoza djece u susjedne gradove na radnu terapiju. Također, u sklopu projekta planiramo zaposliti i radnog terapeuta. Međutim zbog nedostatka struke zaposlit ćemo psihologinju koja je i dosad surađivala s nama Martina Marković. Dječju odjel Narodne knjižnice Petar Preradović surađuje s nama tako da nam pružaju prostor za naše grupe, a Snježana Berak odrađuje nam i radionice kada boravimo tamo. S knjižnicom i sa Snježanom surađujemo već duže vrijeme, a djecu zabavljaju drugačiji sadržaji kakvih nema u našim prostorima. Vrijednost ovog projekta je 92.550,00 kuna, od čega Ministarstvo financira 70.000 kuna a ostatak pokriva Udruga, objasnila je uvodno Slobodanka Pećar.

Martina Marković predstavila je prezentacijom aktivnosti projekta koje odrađuje kao radni terapeut. To je prilagođavanje u učenje djeteta svakodnevnim aktivnostima i unapređenje vještina, prilagođavanje igri i rad na produktivnosti, te korištenje slobodnog vremena. Projekt je započeo 1. studenog 2017. godine i traje do 31. listopada 2018. godine, a u cijelom tom razdoblju aktivnosti se planiraju individualno za svako dijete.

„Radnookupacijska terapija i logopedska za Leptiriće“ naziv je drugog projekta koji je Udruga predstavila, i koji financira Grad Bjelovar.

– Opći cilj projekta je prevencija i institucionalizacija djece s teškoćama u razvoju, i to razvojem socijalnih usluga u gradu Bjelovaru kroz provođenje radnookupacijske terapije i logopedske terapije. Specifični ciljevi projekta su osiguravanje dostupnosti logopedske terapije, psihosocijalno osnaživanje obitelji i djece s poteškoćama, i odmor od skrbi kroz okupacionu terapiju. Nakon pauze od šest mjeseci ponovo smo u mogućnosti zaposliti logopeda na pola radnog vremena. To je bitno napomenuti jer u gradu imamo nedostatak svih usluga a posebno logopeda koji je potreban i djeci u redovnom školskom sustavu. Vrijednost ovog projekta je 71.790 kuna, od čega Grad Bjelovar financira 60.000 kuna, a ostatak financira Udruga, pojasnila je predsjednica udruge Slobodanka Pećar.

Logopedsku terapiju provodit će Matea Pleskalt koja se istim također bavila u Udruzi već nekoliko godina. Pleskalt je objasnila kako je osnovni cilj logopedske terapije ukloniti teškoću u govoru ili unaprijediti i poboljšati jezično-govorne i komunikacijske sposobnosti. Dodala je kako je terapiju potrebno provoditi odmah po saznanju da teškoća postoji. Započete terapije je pak nužno nastaviti jer bi se u suprotnom vidljivi napredak mogao zaustaviti i moglo bi utjecati na daljnji napredak.

Zamjenica gradonačelnika Valna Bastijančić-Erjavec rekla je kako na lokalnoj razini Grada, nažalost, Grad ne može sam puno pomoći, osim nastaviti od godine do godine isplaćivati nužna sredstva kao i za ovaj projekt.

– Ministarstvo bi trebalo povesti računa o tome da vode brigu o djeci i da roditelji prvenstveno budu roditelji, a ne pokretači baš svih akcija. Zahvaljujem svim roditeljima na snazi i upornosti, i članovima udruga na vremenu i uloženom trudu i znanju. Grad Bjelovar nastavit će i dalje pomagati, koliko će biti u mogućnosti u odnosu na proračun, rekla je zamjenica Bastijančić-Erjavec.

Iako su problemi koji muče roditelje doista i problemi na razini države, predsjednica Udruge Slobodanka Pećar priznaje kako bi bilo jednostavnije da se Grad, Županija i Centar za socijalnu skrb dogovore i zajedno osnuju instituciju gdje bi djeca mogla biti smještena na cjelodnevni ili poludnevni boravak, kao što je to u Zagrebu i Slavi Raškaj ili Goljaku.

Grad Bjelovar u suradnji V. osnovnom školom od jeseni pokreće predškolsku grupu za djecu s višestrukim teškoćama, a nedavno je opremljena senzorna soba. Slijedeća senzorna soba koja će biti opremljena nalazit će se u područnom odjeljenju Gradskog vrtića u Stepinčevoj ulici.

– Određene projekte i ne možemo pokrenuti bez nadležnih Ministarstava. To su i dugotrajni projekti koji se ne mogu brzo odraditi, ali Grad pomaže i nastoji svima pomoći. Potpomažemo studente koji upisuju deficitarna zanimanja, međutim naravno nikog na možemo natjerati da nešto upiše ako nema sklonosti ili afiniteta prema tome.

Grad trenutno nema svoj prostor koji bi mogao biti adekvatan da bi se napravila jedna nova ustanova, dodala je zamjenica gradonačelnika. Osnivanje jedne takve ustanove zajedno sa ispunjenjem svih potrebnih uvjeta broji se po procjeni oko desetak milijuna kuna. Iako Udruga navodi kako problemi s kojima se susreću nisu samo problemi s područja Bjelovara već cijele županije, proračuni Općina su premali da bi sudjelovali u izgradnji institucije kako se predlaže.

– Kao predstavnik institucije Grada, ja danas nikako ne mogu obećati da ćemo mi krenuti u izgradnju jedne ovakve institucije kroz narednih godinu ili dvije. Nažalost trenutna je gospodarska situacija takva. Pokrenuti inicijativu i potaknuti dogovore možemo, ali ostvarenje cijele te udruge ni vremenski ni financijski ne mogu obećati dok se svi parametri ne stave zajedno na papir, zaključila je na kraju Valna Bastijančić-Erjavec.

Nazočnima se uvodno obratila predsjednica Udruge roditelja djece s teškoćama u razvoju „Bjelovarski leptirići“ Slobodanka Pećar koja je nakon uvodnih informacija o projektu riječ predala izvoditeljici projekta Nikolini Posuda.

– U sklopu projekta održavane su radionice radne terapije čiji je cilj omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima svakodnevnog života, što uključuje aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena. Prilagodili smo ih svakom djetetu osobno da izazovemo terapijsku reakciju i povećamo njihovu kvalitetu života. Tu spadaju razvoj motorike, kreativnosti, senzorike, kognicije i naravno socijalizacije. Projekt je obuhvatio ukupno 28-ero djece iz Udruge „Bjelovarski leptirići“ i Udruge „Iris“, s kojima su radili i volonteri kako bi se postigla maksimalna učinkovitost radne terapije – objasnila je Nikolina Posuda.

U sklopu projekta obavljana je logopedska terapija, za koju je bila zadužena Matea Pleskalt.

– Osnovni cilj logopedske terapije je otkloniti nastalu teškoću u razvoju govora ili unaprijediti jezične, govorne i komunikacijske sposobnosti kod djeteta. Izuzetno je važno da se s problemom stimulacije krene što ranije, a vrlo je važno pri terapiji ostvariti interdisciplinarnu suradnju s ostalim stručnjacima, jednako kao i sa roditeljima i djecom. Logopedska terapija obuhvatila je djecu s različitim spektrima poremećaja, u dobi od 3 do 12 godina, do dva puta tjedno. Primijećeni ishodi su i povećana pažnja i koncentracija, smanjeni su nepoželjni obrasci ponašanja, napredak u finoj motorici, smanjene su teškoće vezane uz gutanje i slinjenje, proširen je pojmovni fond i bolje je razumijevanje pojmova i pojava iz bliže i šire okoline. Naravno, vide se pomaci i u govorno-jezičnoj komunikaciji i interakciji, a uz rad s djecom obavljani su i individualni razgovori s roditeljima – napomenula je Matea Pleskalt, koja je dodala kako je na području županije nedovoljan broj stručnjaka što rezultira predugim čekanjem roditelja na dolazak na terapiju, i kašnjenje u intervenciji i pomoći djeci.

S obzirom na nedovoljan broj zaposlenih stručnjaka u javnim ustanovama, ostatak rada prepušten je udrugama koje ga zbog sredstava i ovisno o uspješnosti prijava na natječaje više ili manje uspijevaju obavljati. Prema riječima Slobodanke Pećar, trenutno je raspisan natječaj za isti ovakav projekt za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje, na koji se naravno planiraju ponovo prijaviti.

– Kao udruga prijavljujemo se na sve projekte koji izađu i za koje imamo uvjete. S ovim uslugama ćemo nastaviti, „krpajući“ se s donacijama koje smo dobili kroz prošlu i ovu godinu što će pokriti financije za ove dvije usluge do 31. prosinca. Borimo se s projektima i da se nešto ozbiljnije po tom pitanju poduzme, međutim ništa se ne događa. Nikolina i Matea kao radni terapeut i logoped zaposleni su na dio radnog vremena, što znači ako nađu posao izvan županije a ostajemo bez jedinih raspoloživih terapeuta i logopeda u Bjelovaru. Naime, na zavodu ljudi njihove struke više nema. Naš prijedlog i apel prema Gradu i Županiji je da je ove usluge potrebno usustaviti, i slali smo prijedloge da se to učini ili kroz V. Osnovnu školu ili kroz osiguravanje adekvatnog prostora za Udrugu odnosno za poludnevni boravak djece. Tek tada možemo dobiti i dio financija od Ministarstva demografije. Kriteriji zadovoljavajućeg prostora određeni su prema broju korisnika, a primarni uvjeti koji se moraju zadovoljiti su sanitarni čvor prilagođen osobama s invaliditetom, pristupačnost, čajna kuhinja i spavaonica. To su kriteriji bez kojih sredstva Ministarstva demografije nije moguće dobiti. Međutim, naše stručnjakinje čak i u ovim neadekvatnim uvjetima ostvaruju dobre rezultate, i upravo zato valjalo bi poraditi na tehničkim uvjetima kako bismo mogli ostvariti još bolje rezultate. S Gradom smo dosad imali korektan odnos, ali sa Županijom nismo imali nikakvu suradnju. Molimo ih ovim putem da ponovo poslušaju naš apel i da shvate da se radi i životima djece kojima je potrebno pomoći – poručila je Slobodanka Pećar.