U problemu se nalaze i trogodišnji strukovni programi jer je učenika redovito premalo. Na kraju svega pati i tržište koje nema dovoljno visoko obrazovanih potrebnih za zelenu tranziciju, ai ni strukovnjaka potrebnih za pokrivanje općih potreba tržišta.

Općenito, srednje škole u Hrvatskoj nemaju dovoljno učenika zbog negativnih demografskih trendova. S obzirom na europski prosjek, gimnazijalaca je premalo, nešto ispod 30 posto, a premalo je i strukovnjaka. Tako je na razini države, dok je u pojedinim mjestima situacija zadovoljavajuća.

Vlada je zbog toga u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. odlučila poraditi na reformama, a dvije koje se ističu tiču se povećanja broja učenika u gimnazijama te racionalizacije strukovnih programa.

U ranije navedenoj studiji, autori su otkrili kako se između 2013. i 2021. godine generacija upisanih u srednje škole smanjila za čak 18 posto. Pritom je u nekim županijama taj pad tek tri posto, a u nekim doseže 39 posto. Predviđa se da će taj negativan trend u narednim godinama usporiti na ispod deset posto na nacionalnoj razini, ali i da će se u sljedeće dvije godine broj učenika povećati za oko dvije tisuće.
Ustanovili su autori i kako zbog ograničenih upisnih mjesta u gimnazijama funkciju pripreme za visoko obrazovanje preuzimaju četverogodišnji strukovni programi. Tako između dvije trećine i polovice maturanata strukovnih programa kasnije odlaze na fakultete, zbog čega na tržištu dolazi do manjka radnika s četverogodišnjim strukovnim programima.

Kako smo već naveli, trogodišnje strukovne programe upisuje premalo učenika pa Hrvatski zavod za zapošljavanje već godinama preporučuje da se upisne kvote tih programa povećaju budući da se tržište rada već dugo bori s nedostatkom strukovne radne snage.

Cijelu studiju možete pogedati u prilogu.

Izvor informacije: srednja.hr