U svijetu koji sve više ubrzava, u kojem sustavi često zaboravljaju na najtiše i najranjivije, postoji prostor gdje vrijeme usporava – tamo gdje počinje palijativna skrb. Ona ne liječi bolest, ali liječi strah. Ne uklanja smrt, ali daje smisao životu – do posljednjeg daha. Upravo tu, u tom plemenitom prostoru tišine, suosjećanja i prisutnosti, stasala je nova generacija zdravstvenih djelatnika u Bjelovaru.

U Medicinskoj školi Bjelovar, unutar Regionalnog centra kompetentnosti, uspješno je proveden edukacijski program palijativne skrbi za devet medicinskih sestara i tehničara. Kroz tri mjeseca susreta, predavanja, radionica i razgovora – izgrađivala se ne samo stručnost, već i snaga zajedništva, ranjivosti i autentične brige.

Jer palijativa, kako su naučili, nije samo postupak. Ona je pogled koji razumije, ruka koja ne pušta, šutnja koja govori više od riječi.

Edukacija koja oblikuje ljude, ne samo stručnjake

Program je osmišljen da od početka do kraja obuhvati sve dimenzije skrbi – od upravljanja fizičkom boli, preko komunikacije s pacijentima i obiteljima, do psihološke i duhovne podrške. S posebnim naglaskom na samosvijest zdravstvenih radnika, edukacija je otvorila prostor za refleksiju o vlastitim granicama, ranjivostima i snazi.

– Ovo nisu bila samo predavanja. Ovo je bila osobna transformacija. Osjećam se snažnije, spremnije, povezanije sa svojim pozivom, iskreno je rekla jedna od sudionica, sa suzama u očima, ali i osmijehom koji govori više od riječi.

Voditeljica programa Tina Jelić-Balta dirljivo je opisala palijativu kao tiho mjesto unutar svakog zdravstvenog sustava – ono koje ne traži svjetla reflektora, ali bez kojeg niti jedan sustav ne može biti potpun.

– Palijativna skrb nije samo znanje. Ona je prisutnost, razumijevanje, tiha snaga. Edukacije poput ove nisu luksuz, već nužnost. One su prostor u kojem zdravstveni djelatnici ponovno nalaze smisao, svrhu i ljudskost, rekla je.

Snaga zajedništva i važnost sustavnog ulaganja

Cilj programa nije bio samo osposobljavanje, već i stvaranje profesionalne podrške među sudionicima, što se jasno očitovalo u svakoj radionici, svakom dijeljenju iskustava, svakom međusobnom ohrabrivanju. Edukacija se odvijala kroz više modula – kombinaciju teorijskih predavanja, praktičnih radionica, studija slučajeva i interaktivnih diskusija. Obuhvaćala je sve aspekte koje palijativna skrb nosi: upravljanje simptomima poput boli, mučnine, anksioznosti, nesanice, ali i pružanje duhovne, emocionalne i socijalne potpore pacijentima i njihovim bližnjima.

Jednako važno, značajan prostor posvećen je temama profesionalnog sagorijevanja. Jer tko brine o onima koji svakodnevno brinu o drugima? Prepoznavanjem znakova stresa i učenjem strategija nošenja s emocionalno teškim situacijama, sudionici su osnaženi za dugoročnu održivost u ovom zahtjevnom, ali plemenitom pozivu.

Više od edukacije – temelj za dostojanstvo

Dodjelom potvrda o uspješno završenom programu završilo je jedno poglavlje, ali otvoreno je novo – ono trajne predanosti palijativnoj skrbi. S novim znanjima, ali još važnije – s novim pogledom na pacijenta kao cjelovitu osobu, ovi zdravstveni djelatnici vraćaju se na svoje radne zadatke, spremni biti ona razlika koja nekome znači sve.

U vremenu kada terminalni pacijenti i njihove obitelji često ostaju prepušteni sustavnim prazninama, ova edukacija je snažan korak prema stvaranju suosjećajnijeg društva. Ona ne prepoznaje samo bolest – već čovjeka. I to čovjeka u najranjivijem trenutku života.

Zdravstvo koje osjeća

U Hrvatskoj se, srećom, posljednjih godina intenzivnije radi na jačanju palijativne skrbi. Ministarstvo zdravstva, centri za koordinaciju palijative, domovi zdravlja, udruge poput P.I.N.K. – Palijativa i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu – svi oni čine mrežu potpore koja raste, ali još uvijek traži sustavno jačanje. Primjeri iz svijeta – iz Velike Britanije, Švedske, Kanade – pokazuju kako izgleda kad palijativa postane sastavni dio sustava, a ne njegov dodatak. Ključ za to su upravo edukacije, integracija u kurikulume i stalna profesionalna podrška.

Zato edukacije poput ove, provedene u bjelovarskoj Medicinskoj školi, nisu izolirani projekti. One su temelj. Temelj za dostojanstvo. Temelj za empatiju. Temelj za zdravstvo koje zna stati uz čovjeka – kad mu je to najpotrebnije.

I zato – mora biti toga još. I bit će.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Promocija zdravlja i poticanje zdravstvene kulture -Multidisciplinarni pristup skrbi za palijativne bolesnike: Ublažavanje patnji u svakodnevnom životu

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info – Medicinska škola Bjelovar

– Zdravstvo je pod nadležnošću Bjelovarsko – bilogorske županije i smatram da je potrebno ulagati u kompletan sustav. U vrijeme mog mandata obnavljale su se ambulante s područja naših općina i sela. Investirano je i u niz drugih projekata koji se odnose na sekundarnu zdravstvenu zaštitu, a tu je i izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, za koju je sadašnja vlast obećala kako će HDZ i Vlada RH zajedničkim naporima  dogovoriti kompletno opremanje bolnicu. Ništa od toga još nije poznato. Međutim, sada u fokusu nije samo ono što se veže uz infrastrukturu, već su u pitanju ljudi koji tamo rade. Današnju točku predložila je pročelnica Bengez, a na dnevni red ju je uvrstio župan. Iako je skinuta, točka pokazuje jednu određenu namjeru. Riječ je dakle o Pravilniku o utvrđivanju kriterija i postupka za dodjelu subvencija zdravstvenim djelatnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Bjelovarsko – bilogorska županija. Iskreno, bio sam šokiran činjenicom da HDZ, HSLS i DHSS tu točku stavljaju na dnevni red. Iz tog pravilnika brišu se mjere koje postoje od 2018. godine, a odnose se na subvencioniranje liječničkog i medicinskog osoblja s ciljem poticanja zapošljavanja i ostanka djelatnika na području naše županije. Također, imamo i mjeru 3. koje u prijedlogu nema, a vezana je uz zdravstvene djelatnike, u ovom slučaju medicinske sestre i tehničare te liječnike koji su imali pravo na obrazovanje. Ispada da je ostalo ono što je potrebno, a izbačeno je nepotrebno, odnosno medicinske sestre i tehničari, poručio je Bajs.



Bjelovarsko – bilogorski župan rekao je da će se pravilnik doraditi u skladu s potrebama županijskih zdravstvenih ustanova, pri ćemo neće biti nikakve diskriminacije. 

– Mislim da ste vi posljednja osoba koja bi trebala imati petlje govoriti. Vi ste grobar zdravstvenog i školskog sustava, tako da vaše tvrdnje kako smo mi protiv medicinskih sestara i tehničara nisu točne. Time zapravo pokazujete koliko ste licemjerna osoba. Dapače, zahvaljujem kompletnom medicinskom osoblju koje se tijekom pandemije svakodnevno borilo i to još uvijek čini čuvajući naše živote i živote naših najmilijih. Pravilnik će biti dorađen, donesen sredinom godine i u cijelom procesu nikoga nećemo diskriminirati, obrazložio je župan Marko Marušić (HDZ).

Svoju kandidaturu za mjesto u glavnom tijelu prijavili su Bojan Bakić iz Opće bolnice Bjelovar, Valentina Lazarević iz Doma zdravlja BBŽ, Slavko Pavić iz Zavoda za hitnu medicinu BBŽ te Elvira Jukić iz Opće bolnice Bjelovar. Nakon održanog prvog kruga glasovanja, članovi podružnice u drugom su krugu birali između dva kandidata, Bojana Bakića i Elvire Jukić koja je sa 51 glasom postala vijećnica u Hrvatskoj komori medicinskih sestara. Jukićkin izbor u narednom periodu mora potvrditi i Skupština Hrvatske komore medicinskih sestara. 

– Sretna sam što sam od strane kolega dobila podršku i ukazano povjerenje. Moj cilj je svakako unapređivanje rada medicinskih sestara i zdravstvene njege bolesnika, posebno sada u vrijeme pandemije koronavirusa. Kao odjelna medicinska sestra u Jedinici intenzivnog liječenja u bjelovarskoj Općoj bolnici radim punih 18 godina. Jako sam dobro upoznata s radom svojih kolega i kolegica, kao i problemima s kojima se svi zajedno svakodnevno susrećemo. Naši najveći problemi su sustavni, odnosno nedostatak kadra, teški uvjeti rada sa teškim bolesnicima, ali i općenito. Tu je i radno vrijeme, odnosno velik broj prekovremenih sati. Osnovica plaće medicinskih sestara iznosi oko 5 100 kuna, na što se još pridodaju osobni dodaci, noćni i popodnevni rad, rad praznikom. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama pronaći bolja i sustavna rješenja. Poznato je da medicinskih sestara u Hrvatskoj itekako nedostaje. U Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ne postoje medicinske sestre koje su evidentirane na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene, poručila je Elvira Jukić. 

Naših 360 medicinskih sestara i tehničara na svom radnom mjestu iskazuje se svakim danom, a posebno je važna njihova uloga u ovo vrijeme kad je zdravstveni sistem suočen s velikim izazovima u borbi protiv koronavirusa. Tim povodom im je župan Bajs danas zahvalio na svemu što su napravili u ovim teškim trenucima, kazavši kako je njihova hrabrost zapamćena.

–Ovaj trenutak koji je težak za sve nas, a to je pandemija koronavirusa, pokazuje ono što je bitno. Važno je za Hrvatsku da ima dobro zdravstvo  koje čine oprema, tehnika, zgrade,a ono što je nama puno važnije su ljudi koji tamo rade. Upravo oni su ti koji su primali naše pacijente, oboljele i  brinuli o njima u teškim trenucima. Ovaj Međunarodni dan sestrinstva i medicinskih tehničara pokazuje koliko je taj dio zdravstva ključan za sve one koji su bili u ovoj bolnici. Zahvaljujem im na svemu što su napravili jer u teškim trenucima se vidi kolika je hrabrost ljudi koji rade na tom poslu, poručio je Bajs osvrnuvši se i na brigu Županije o medicinskom osoblju.

–Rekao bih i da smo mi jedina Županija u Hrvatskoj koja ima trajno otvoren javni poziv koji ide prema medicinskom osoblju, uključujući liječnike, medicinske sestre i tehničare. Ulaganje je to u našu budućnost. Ono što mene veseli je da u tih 120 zahtjeva koje smo dobili, gotovo 40 posto je vezano uz naše medicinske sestre i tehničare, naglasio je Damir Bajs.

Ravnatelj Opće bolnice Bjelovar dr.med. Ali Allouch čestitao je svim medicinskim sestrama i tehničarima njihov dan.

–U ovo vrijeme epidemije koronavirusa pokazalo se koliko su medicinske sestre i tehničari važni u zdravstvenom sustavu, koji bez njih ne bi mogao funkcionirati. Želim iskoristiti priliku i čestitati im njihov dan te zahvaliti što su bili na prvoj crti obrane od koronavirusa i što su bili tu uz naše bolesnike, kazao je Allouch.

Pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo Hrvoje Pokos kazao je kako medicinske sestre imaju veliku zadaću u borbi s koronavirusom.

–Na nama je velika odgovornost da ostanemo i dalje županija s relativno malim brojem zaraženih pacijenata, te da zaštitimo pacijente i nas kao zdravstvene djelatnike. Cijela priča bila je vezana uz to da smo odvojili četiri grupe od po deset medicinskih sestara i tehničara, odnosno njih 40 koji su radili s pacijentima koji su bili pozitivni na koronavirus te s potencijalno zaraženim pacijentima, pojasnio je Pokos.

Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja BBŽ Đurđica Pavičić skrenula je pozornost na teret s kojim se sestre nose.

–Što se tiče rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, to je ipak prva crta na kojoj nam se pacijent javlja. Sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odrađuju velik dio posla, a zbog toga što imamo manjak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti velik dio tereta pada na naše medicinske sestre, rekla je Pavičić.

Medicinska sestra na odjelu neurologije Jadranka Kicivoj kazala je kako biti medicinska sestra nije samo posao već i način života.

–Biti medicinska sestra nije samo naš posao, to je život koji se živi kroz 24 sata. U ovo vrijeme pandemije bilo je teško, ali snašli smo se. U našoj županiji je vrlo malo zaraženih. Medicinske sestre su dale svoj doprinos i odrađuju svoj posao onako kako treba, istaknula je Kicivoj.