Izložba obilježava stogodišnjicu škole, ali i slavi sve one koji su čuvali duh zajedništva i gradili trajne mostove između češkog i hrvatskog naroda.

– Zgrada škole bila je više od učionica i hodnika – bila je samo srce češke zajednice. Nastavnici, najčešće pristigli iz Češke, u Bjelovaru nisu predavali samo gradivo, nego su prenosili kulturu, organizirali društveni život i čuvali identitet –  istaknula je autorica izložbe Tatjana Ružić, dipl. rusist i bohemist te arhivska savjetnica Državnog arhiva Bjelovar.

Kroz izložene dokumente, fotografije i uspomene, posjetitelji imaju priliku uroniti u bogatu povijest škole koja je odgojila generacije učenika i ostavila neizbrisiv trag u kulturnom identitetu Bjelovara.

– Škola se nalazila u Masarykovoj ulici, na mjestu gdje je danas zgrada sa stanovima i trgovinama kod autobusnog kolodvora. O njoj su pisali prof. Josip Matušek i muzejska savjetnica Silvija Sitta. U istraživanju arhivskog fonda i izvornog gradiva otkrili smo pravo bogatstvo neispričanih priča koje zaslužuju biti podijeljene s javnošću, pa je odluka o priređivanju izložbe bila prirodan slijed – naglasila je Ružić.

Autorica naglašava da izložba nije samo podsjetnik na jubilej, već i simbol zahvalnosti svima koji su kroz stoljeća čuvali duh škole, njezinu misiju i nasljeđe – od prvih učitelja i učenika do današnjih baštinika povijesti češke nacionalne manjine u Bjelovaru, županiji i Hrvatskoj.

Izložba je svečano otvorena 12. rujna u prostorijama Češke obeci Bjelovar, gdje su domaćini toplo dočekali posjetitelje prigodnom tortom i kulturno umjetničkim programom. Poseban ugođaj otvorenju dala je glazbena izvedba najmlađe češke folklorne skupine, koja je oduševila sve prisutne. Prikazan je i kratkometražni dokumetarni film o doseljavanju i životu čeških obitelji o čemu je u fimu svjedočio Miroslav Uhlir, potomak doseljenika u Ivanovčane (danas ulica Andrije Hebranga).

Izložba ostaje otvorena do 12. listopada 2025. Možete je pogledati uz prethodnu najavu na broj telefona Državni arhiv u Bjelovaru 043244 487. Zato ne propustite priliku uroniti u bogatu povijest škole i Grada Bjelovara te osjetiti dašak tradicije!

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Organiziran je i stručno-znanstveni skup pod nazivom: PRINOS PROUČAVANJU ŽIVOTA I DJELA ZNAČAJNIH OSOBA U HRVATSKOJ OPĆOJ POVIJESTI na kojemu se predstavilo četvero predavača sa svojim temama:  

– prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek: Liječnici Židovi u bjelovarskoj bolnici  

– Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar: Priče iz medicinskih arhiva  

– Tatjana Ružić (Državni arhiv Bjelovar): Arhiv i tragovi migracija: priče obitelji Dočkal i Uhlir  

– dr. sc. Željko Karaula: predstavljanje knjige Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta 

Prof. pedagogije Ornela Malogorski, predsjednica Ogranka HPKZ Bjelovar rekla je više o ovogodišnjem izdanju festivala povijesti.  

– KLIOFEST – Festival povijesti tu su teme vezane uz povijest. Nekako smo se posvetili proučavanju života i djela značajnih osoba iz povijesti, njihovog života i djela. Uvijek zanimljiv i rado viđen gost je prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek koji govori o liječnicima Židovima u bjelovarskoj bolnici. On je svake godine naš gost i uvijek ima neka zanimljiva istraživanja. Tu je Tatjana Ružić – Državni arhiv Bjelovar: Arhiv i tragovi migracija: priče obitelji Čeha. Ono što je posebno vrijedno je istraživački rad učenika Medicinske škole Bjelovar i njih je ovdje dosta danas. Oni će predstaviti nešto iz medicinskih arhiva, bavit će se temom tuberkuloze u Bjelovaru i to će biti zanimljivo čuti. Na kraju imamo predstavljanje knjige dr. sc. Željka Karaule: Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta. U predvorju je izložba radova koje je objavio Ogranak Matice Hrvatske i Državni arhiv Bjelovar – objasnila je Ornela Malogorski.  

Prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek čest je gost Kliofesta, a danas je predstavio temu liječnika Židova u bjelovarskoj bolnici.   

– Tema su liječnici Židovi koji su radili i živjeli u Bjelovaru po vlastitim istraživanjima i istraživanjima prethodnih istraživača, pogotovo Medara koji ih je dosta istražio. On je pričao globalno o Židovima, a ja sam izvukao liječnike. Imamo siguran podatak da je u Bjelovaru radilo 16 liječnika Židova, to je negdje od polovice 19. stoljeća do danas. Zadnji je umro doktor Kraus. Sigurno ih je bilo i više samo su neki dokumenti izgubljeni, neki uništeni – objašnjava Dubravko Habek.  

Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar predstavili su vrlo zanimljive priče iz medicinskih arhiva te su se ove godine bavili proučavanjem tuberkuloze kroz povijest.  

– Priče iz medicinskih arhiva projekt je Medicinske škole Bjelovar i to drugu godinu za redom. Dakle, skupina nastavnika i naša stručna knjižničarka je pokušala povijest struke – medicine povezati s opće obrazovnim predmetima. Tu smo došli na ideju da učenici istražuju svaku godinu jednu bolest, kako je bila raširena na području Bjelovara u prošlosti, kakav je bio odraz te bolesti u književnim djelima, u likovnoj umjetnosti, novinama tog vremena… Radi se zapravo o istraživačkom tipu učenja koji se učenicima pokazao izuzetno interesantnim i pritom su upoznali povijest ne samo našeg kraja nego se malo bave i istraživačkim radom te povezuju znanja koja imaju iz opće obrazovnih predmeta s povijesti struke. Ove godine predstavljamo tuberkulozu u bjelovarskom kraju od koje su bolovali i preminuli brojni književnici, a također istražujemo i kako se ta bolest evidentira na mrtvozornicima bjelovarske bolnice s početka 20. stoljeća. Prošle godine smo radili koleru, a ove je godine na redu tuberkuloza – kaže Valerija Turk Presečki.  

Objasnila je i kakvo je stanje danas s tuberkulozom u 21. stoljeću.  

– 21. stoljeće je, na sreću, stoljeće medicine i tuberkuloza danas nije bolest koja ima tolikog maha kao što je to bila u tom predpenicilinskom razdoblju, ali je jako zgodno bilo usporediti kako su se ljudi liječili nekom narodnom medicinom, koliko je ljudi umiralo u Bjelovaru… Gotovo četvrtina bolesnika umirala je od te bolesti za razliku od danas kada imamo sve suvremene metode liječenja o čemu djeca uče u školi na svojim stručnim predmetima – pojašnjava Turk Presečki. 

Zanimljivu temu o obiteljima Čeha u Hrvatskoj prezentirala je Tatjana Ružić iz Državnog arhiva Bjelovar. 

– Tema mog predavanja su Česi u Hrvatskoj, odnosno dvije obitelji doseljenika Dočkal i Uhlir koje su na područje grada Bjelovara doselili prije 140 godina. Osim o životu obitelji u novoj sredini u kojoj su se našli govorit ću i o samom projektu „Atom“ zbog kojeg je priča i nastala, zatim o češkoj manjini čiji su oni pripadnici, samom doseljavanju Čeha i priči te dvije obitelji koje i dan-danas žive u Bjelovaru. Sugovornik na tom projektu je gospodin Miroslav Uhlir koji je potomak te dvije obitelji, njegova majka je rođena Dočkal i udala se za svog susjeda iz ulice za Uhlira. Česi su se na današnje područje RH počeli doseljavati još sredinom 18. stoljeća koje se nastavilo u 19. stoljeću. Obje obitelji su došle u drugom doseljeničkom valu, krajem 19. stoljeća na poziv vojne vlasti Austro-Ugarske Monarhije da nasele područja koja nisu bila naseljena i doprinesu razvoju poljoprivrede da bi se stanovništvo ovog područja bolje prehranjivalo. Bavili su se prvenstveno poljoprivredom, ali su školovali djecu – ispričala je Tatjana Ružić.  

Organiziran je i stručno-znanstveni skup pod nazivom: PRINOS PROUČAVANJU ŽIVOTA I DJELA ZNAČAJNIH OSOBA U HRVATSKOJ OPĆOJ POVIJESTI.  

Predavači i teme:   

– prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek: Liječnici Židovi u Bjelovarskoj bolnici 

– Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar: Priče iz medicinskih arhiva 

– Tatjana Ružić (Državni arhiv Bjelovar): Arhiv i tragovi migracija: priče obitelji Dočkal i Uhlir 

– dr. sc. Željko Karaula: predstavljanje knjige Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta 

U uvodnom dijelu nastupit će Vokalni sastav Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru. Prilikom Kliofesta u prostoru Veleučilišta bit će izložena izdanja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru i Državnog arhiva Bjelovar.