Svečanosti su prisustvovali učenici, učitelji, roditelji i brojni gosti, a okupljenima se prigodnim govorom obratila ravnateljica škole Suzana Turković, istaknuvši kako je Dan škole prilika da se svi zajedno prisjete uspjeha, rada i zajedništva koje ovu školu čini posebnim mjestom.

– Današnji dan prilika je da zastanemo i osvrnemo se na sve ono što smo tijekom godine stvarali, učili i postizali te da s ponosom proslavimo zajedništvo koje našu školu čini posebnim mjestom – poručila je ravnateljica.

Naglasila je kako škola uspješno djeluje zahvaljujući zajedničkom trudu učenika, učitelja, roditelja i svih djelatnika, ali i zahvaljujući brojnim projektima koji učenicima omogućuju razvoj znanja, kreativnosti i stvaralaštva.

Učenici ponos škole, grada i županije

Posebno je istaknula uspjehe učenika na natjecanjima i natječajima, gdje svojim rezultatima predstavljaju školu, Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju na najbolji mogući način.

– Svaki njihov uspjeh rezultat je rada, upornosti i podrške njihovih mentora – rekla je Turković.

Zahvalila je i učiteljima koji svojim trudom i entuzijazmom školu čine mjestom rasta, suradnje i radosti, kao i Gradu Bjelovaru, Županiji, roditeljima te svim prijateljima škole koji pomažu u poboljšanju uvjeta rada i uređenju školskog prostora.

U svom govoru ravnateljica je posebno naglasila važnost znanja, dobrote i zajedništva među djecom.

– Dijete nije posuda koju treba napuniti, nego svjetiljka koju treba zapaliti – poručila je.

„Trećevizija“ oduševila publiku

U sklopu proslave održan je bogat kulturno-zabavni program koji su zajednički pripremili učenici i učitelji škole. Dom kulture bio je ispunjen pjesmom, plesom, smijehom i pozitivnom energijom, a publika je velikim pljeskom nagradila svaki nastup.

Program „Trećevizija“ još je jednom pokazao koliko talenta, kreativnosti i truda kriju učenici III. osnovne škole Bjelovar. Na pozornici su se izmjenjivali glazbeni i plesni nastupi, recitacije i scenske točke koje su oduševile okupljene.

Posebno emotivan trenutak večeri bilo je nagrađivanje najboljih i najuspješnijih učenika koji su tijekom godine ostvarili izvrsne rezultate i svojim radom predstavljali školu na natjecanjima i različitim događanjima.

Večer je protekla u toploj i veseloj atmosferi, ispunjenoj ponosom, zajedništvom i radošću, a još jednom je potvrđeno kako III. osnovna škola Bjelovar nije samo mjesto učenja, nego i mjesto prijateljstva, podrške i odrastanja.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Gostujuća predavačica, ugledna profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Nataša Jokić Begić, održala je predavanje pod naslovom „Psihološka otpornost učitelja“, temi koja, kako se moglo čuti, nikada nije bila aktualnija.

Temelj škole su zdravi učitelji

Skup su otvorile školska psihologinja Mirjana Skukan i ravnateljica Suzana Turković, naglasivši jasnu poruku: mentalno zdravlje učitelja nije luksuz, nego preduvjet kvalitetnog odgoja i obrazovanja.

– Učiteljski poziv jedan je od najljepših, ali i emocionalno najzahtjevnijih poziva. Ovakvi se skupovi ne organiziraju slučajno, nego su rezultat profesionalne predanosti i iskrene brige za dobrobit naših učitelja – istaknula je ravnateljica Turković.

Škola koja broji 530 učenika, kako kaže, nastoji barem jednom godišnje organizirati edukaciju posvećenu upravo učiteljima. „Važno je da se okupimo uživo, da razmijenimo iskustva i osjetimo zajedništvo“, dodaje.

Što je zapravo psihološka otpornost?

Profesorica Jokić Begić pojasnila je kako psihološka otpornost nije samo „izdržavanje“ stresa, nego sposobnost prilagodbe nepovoljnim okolnostima, oporavka od dugotrajnog pritiska i izlaska iz krize osnaženiji nego prije.

– Neki smatraju da se čovjek otporan rađa, kao da je to crta ličnosti. No načini suočavanja sa stresom mogu se učiti i unaprijediti – naglasila je.

Učitelji 20. stoljeća, dodala je, nisu bili pripremljeni na današnje okolnosti: sve češće psihičke tegobe djece već u nižim razredima, snažniji utjecaj roditelja na rad škole te život u globalno nesigurnom i nepredvidivom svijetu.

– Nekada je život bio psihološki predvidiviji. Danas živimo u kompleksnom društvu, a nepredvidivost je psihički mnogo zahtjevnija – upozorila je.

Kao ključne sastavnice otpornosti izdvojila je emocionalnu regulaciju, samoefikasnost – vjeru u vlastite profesionalne sposobnosti – te socijalnu podršku unutar kolektiva. Upravo je zajedništvo u zbornici, poručila je, jedan od najsnažnijih zaštitnih čimbenika.

Kako prepoznati sagorijevanje?

Poseban dio predavanja bio je posvećen prepoznavanju simptoma profesionalnog sagorijevanja. Ako učitelj primijeti da ga „sve iritira“, da izbjegava zbornicu i komunikaciju s djecom, da jedva čeka petak ili osjeća „maglu u glavi“ i gubitak fokusa, riječ je o ozbiljnim signalima.

– Učiteljski posao nije samo posao, nego poziv. Kada ga počnete izbjegavati i više vas ne veseli ono što vas je nekada ispunjavalo, tada počinje sagorijevanje – objasnila je profesorica.

Nesanica, promjene u prehrambenim navikama ili posezanje za nezdravim obrascima suočavanja također su znakovi upozorenja.

Ponos kao štit

Na pitanje kako spriječiti nestabilnost i ojačati otpornost, Jokić Begić ističe tri smjera: razvijanje osobnog ponosa, njegovanje zdravog životnog stila i pronalazak „navijača“ – osobe koja pruža podršku.

– Svaki učitelj može sebi reći: Ovo što radim posebno je, jer ulažem u budućnost. Taj osjećaj smisla snažan je zaštitni faktor – poručila je.

Učiteljima koji teško sami traže podršku savjetuje obraćanje školskom psihologu, ali i otvoreniji odnos prema učenicima.

– Nakon trećeg sata ugasite PowerPoint, stavite ruke u džepove i razgovarajte s djecom. Mentalno zdravlje ne rješava se na kraju grada, u klinikama, nego u zajednici – naglasila je.

Djeca su prestrašena

Govoreći o širem kontekstu, podsjetila je da su još prije pandemije bile vidljive krize mentalnog zdravlja djece, a pandemija ih je dodatno produbila.

– Djeca su prestrašena. Nekada su strahovi bili drukčiji, danas ih plaše ratovi i globalne nesigurnosti. Odrasli to često podcjenjuju – rekla je.

Posebno su pogođeni nastavnici hrvatskog jezika, koji u školskim zadaćama i sastavcima čitaju o dječjim strahovima i patnjama, a nerijetko se osjećaju nemoćnima pomoći.

Učitelji se, upozorila je, danas suočavaju i s dodatnim pritiscima – od straha od roditeljskih tužbi do opreza u iskazivanju bliskosti prema djeci. – Djecu treba grliti i pružiti im toplinu. Opasnosti za njih danas su češće na internetu nego u školi – poručila je.

Generacijske razlike i manjak kadra

Ravnateljica Turković primjećuje i generacijske razlike u nošenju sa stresom.

– Čini mi se da se kolege s više radnog staža lakše nose s problemima. Mlađe kolege žive drukčijim stilom života, sklonije su digitalnom umrežavanju i nemaju uvijek razvijenu mrežu podrške uživo – kaže.

Školu dodatno opterećuje i nedostatak stručnih zamjena na duža bolovanja ili porodiljne dopuste, no zadovoljni su radom stručne službe – psihologinje, pedagoga i socijalne pedagoginje – koji, ističe ravnateljica, imaju vremena i za djecu i za kolege.

Ulaganje u učitelje – ulaganje u budućnost

Sudionici skupa nisu bili samo pasivni slušatelji. Kroz alate za samoprocjenu analizirali su vlastite razine stresa, što je potaknulo otvorenu raspravu i razmjenu iskustava.

Poruka koja je odjeknula prostorijom bila je jednostavna, ali snažna: bez mentalno zdravih i osnaženih učitelja nema ni zdravih i uspješnih učenika.

Stručni skup u Bjelovaru tako je potvrdio da je briga o psihološkoj otpornosti učitelja mnogo više od stručne teme – ona je temelj kvalitete obrazovanja i ulaganje u budućnost cijele zajednice.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Razvoj odgoja i obrazovanja – Djeca, mladi, učitelji, roditelji zajedno u izazovima suvremenog života

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je krajem prosinca 2024. godine održalo sastanak i dogovorilo prve mjere za poboljšanje razine sigurnosti u školama. Tada je određeno da škole od 7. siječnja 2025. godine imaju nove mjere: zaključavanje vrata, nadzor ulaza je povjeren zaduženim odraslim osobama, ulazak ostalih građana je moguć samo uz najavu i u točno određeno vrijeme, sigurnosni pregledi učenika i posjetitelja, identifikacija posjetitelja putem dokumenata, na škole su postavljene električne brave i jednostrane brave na ulazima, osigurane su redovne ophodnje policije… Predloženo je i postavljanje portafona i videonadzora.

Uz navedene mjere potegnuto je pitanje zapošljavanja zaštitara u školama pa su uoči početka nove školske godine ravnateljice bjelovarskih osnovnih škola otkrile kakva je situacija po tom pitanju.

– Sve škole su sada opremljene i videonadzorom i elektronskim bravama te se tu podignula sigurnost. Mjere su i dalje na snazi. Od ove školske godine pretpostavljam da će sve škole dobiti dozvolu za zapošljavanje djelatnika za sigurnost. III. OŠ je već dobila dozvolu, mi ostali čekamo. Doista će se sigurnost podići na malo veću razinu – poručila je Martina Supančić, ravnateljica I. osnovne škole Bjelovar.

Ravnateljica III. osnovne škole Bjelovar, Suzana Turković je potvrdila kako su od Ministarstva dobili suglasnost za zapošljavanje djelatnika za sigurnost.

– Mi smo jedna od prvih škola koja je dobila suglasnost za zapošljavanje dva djelatnika za sigurnost. Sad će biti natječaj koji ćemo raspisati kroz neko vrijeme. Moramo u školi uskladiti sve svoje akte. Imamo sve te mjere zaštite koje su potrebne i upravo je u tijeku postavljanje rampe – pojašnjava ravnateljica Suzana Turković.

Iako dežurstvo na ulazu u školu nije dio njihovih uobičajenih radnih obveza, domari i spremačice preuzeli su i tu odgovornost uz sve svoje redovite poslove.

– Posao dežurstva na ulazu u školu su obavljali domari i spremačice sukladno svojih ostalim poslovima. Rasporedili smo ih da svatko dežura na vratima koliko je moguće od poslova koje inače rade – po dva do tri sata dnevno. Škola je zaključana i djelatnik iznutra ima mogućnost otvoriti školu te ima interfon. To je bilo dosta olakšano – kaže nam ravnateljica III. OŠ Bjelovar.

Uskoro bi škole trebale dobiti zaštitare kako bi se dodatno povećala sigurnost učenika, djelatnika i svih posjetitelja.

– Djelatnik brine o sigurnosti djelatnika i učenika i o ulasku i izlasku svih posjetitelja. Prijavljuje nezgodne ili nepoćudna ponašanja u školi. Treba obavljati edukaciju i drugih djelatnika te obavljati jednostavnije zadatke zaštite u školi – pojašnjava Suzana Turković te naglašava da zaštitar treba imati četverogodišnju školu i treba završiti edukaciju prema posebnom kurikulumu. U trenutku zapošljavanja ne treba imati završenu edukaciju, ali ju mora završiti u roku 6 mjeseci od trenutka zapošljavanja.

Odobrenje za zapošljavanje djelatnika za sigurnost je dobila i II. osnovna škola Bjelovar, no procedura će potrajati.

– I mi smo dobili djelatnika za sigurnost, odnosno odobrenje Ministarstva. Međutim, da bi se on zaposlio moraju se neki akti škole mijenjati vezani uz sistematizaciju radnih mjesta i s Pravilnikom o zapošljavanju. Mrvica vremena treba nama, a i ostalim školama budući da neke nisu ni dobile suglasnost – potvrđuje Mirena Rozić, zamjenica ravnateljice II. OŠ Bjelovar.

Može se reći da je država nakon tragičnog događaja u prosincu 2024. godine relativno brzo reagirala i uvela niz sigurnosnih mjera u školama, što je svakako podiglo razinu zaštite učenika i djelatnika. Ipak, unatoč postavljenim kamerama, bravama i pojačanoj kontroli ulaza, ključni korak – zapošljavanje profesionalnih zaštitara – još uvijek je u tijeku. S obzirom na to da u Lijepoj našoj procedure znaju potrajati, ostaje vidjeti kada će škole doista dobiti zaštitare koji bi trebali trajno preuzeti brigu o sigurnosti i time rasteretiti ostale djelatnike.

Foto: Bjelovar.info/Freepik/Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika je istaknuo najvažnije projekte koje su u školama proveli od 2017. pa sve do danas.

– Energetski smo obnovili I. osnovnu školu, II., i tada V. osnovnu školu, odnosno danas Centar za obrazovanje i razvojnu podršku. Vrlo nam je bitno da djeca imaju primjerene uvjete za rast i razvoj. Obnovili smo Područnu školu Nove Plavnice, Gudovac, Veliko Korenovo, Obrovnica, Kokinac, Ciglena, Gornje Plavnice, Ždralovi… Sada se obnavlja IV. osnovna škola s dvoranom i III. osnovna škola je u pripremi za novi natječaj – naveo je Brajdić.

U tijeku je i gradnja nove osnovne škole – Područne škola Sjever koja će omogućiti jednosmjensku nastavu u Bjelovaru.

– O tome se jako dugo priča, a ona se danas gradi. Kapacitet je 700 učenika, a očekujemo da će je polaziti oko 530 učenika. Pred nama je velik i težak zadatak – raditi novu mrežu škola jer sigurno će neka djeca, koja nisu u blizini te škole, morati pohađati tu školu. Međutim, dobro je što će tada sva djeca u Bjelovaru imati jednosmjensku nastavu. Završetak radova, sukladno potpisanom Ugovoru, očekujemo u lipnju 2026. godine – napominje Brajdić.

Grad je dodatna sredstva uložio u popravke koji se obavljaju prije nove školske godine.

– Uloženo je u sitne popravke, preinake, ono što učenici i nastavnici koriste tijekom cijele godine – ukupno 312.690 eura. Primjerice, u Cigleni pristupni put, I. OŠ popravak kotlovnice, u Centru za odgoj i obrazovanje je postavljen video nadzor i oprema za kuhinju, u III. OŠ je napravljena unutarnja rekonstrukcija i videonadzor… Dosta se radilo. Kontaktirao sam i Hrvatske ceste, ofarbani su pješački prijelazi, postavljeni su znakovi i autobusne kućice. Danas se postavljaju dvije nove u Ždralovima – ističe Brajdić te dodaje da ako još negdje treba postaviti autobusnu kućicu ili popraviti da jave Gradu Bjelovaru.

Školska kuhinja je i dalje besplatna te je to osigurala država. Besplatni su i udžbenici, a Igor Brajdić je najavio Javni poziv za sufinanciranje kupnje radnih bilježnica. Javni poziv će biti raspisan 18. rujna i trajat će do 3. listopada. Djeca od 1. do 4. razreda dobit će subvenciju od 30 eura za kupnju radnih bilježnica, a od 5. do 8. razreda 55 eura po učeniku.

Ukupan broj učenika u Bjelovaru je 2.708, a ove godine je upisan 321 prvašić što je za tri manje u odnosu na prethodnu godinu. Oko 360 djece ide u produženi boravak, a I. osnovna škola Bjelovar se može pohvaliti rastom broja učenika.

– Mi ove godine imamo 94 prvašića te mogu s ponosom reći da nama već tri godine za redom raste broj učenika prvih razreda, ali općenito broj učenika. Tako ove godine imamo 690 učenika. Moram zahvaliti našem osnivaču Gradu Bjelovaru. S obzirom na to da imamo veliki priljev učenika, posebice od 1. do 4. razreda. Dobili smo dozvolu za još jednu skupinu produženog boravka – potvrđuje ravnateljica I. OŠ, Martina Supančić.

U II. osnovnoj školi je pri kraju obnova školske kuhinje.

– Posebno bih zahvalila Gradu Bjelovaru što nam je ove godine pomogla oko kuhinje. Naša kuhinja se obnavlja. Imamo dio novog namještaja i trebala bi biti gotova do početka nastavne godine, vjerujem da hoće jer su radovi skroz pri kraju – potvrđuje Mirena Rozić, zamjenica ravnateljice koja dodaje kako je prošle godine obnovljena i školska knjižnica.

Također, i u II. OŠ raste broj učenika te je prvašića ove godine 89. Škola ukupno ima 15 učenika više.

– Primijetila sam da se dosta ljudi doseljava u Bjelovar. Nama se od lipnja do rujna upisalo 15 novih učenika s tim da ih ima iz Švicarske, Njemačke… Ljudi dolaze u Hrvatsku iz drugih zemalja i to mi je jako drago. Za produženi boravak imamo i dalje pet grupa – potvrđuje Mirena Rozić.

Loša vijest je kako u III. osnovnoj školi opada broj učenika, a razlog je otkrila ravnateljica Suzana Turković.

– Kod nas pada broj učenika. Uglavnom su razlozi roditelja ti što još uvijek ne radimo u jednoj smjeni, a roditelji žele da djeca budu u jednosmjenskoj nastavi. Puno se obnavljalo, u Gudovcu su obnovljene tri učionice, blagovaonica… Prošle godine su obnovljeni i dvije učionice. Jako smo zadovoljni suradnjom s Gradom – kaže Suzana Turković.

U III. osnovnu školu upisano je 46 učenika prvih razreda te škola po prvi put ima dvije grupe produženog boravka. Također je novost da je III. OŠ dobila suglasnost Ministarstva za zapošljavanje socijalnog pedagoga/inje.

Centar za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar u iščekivanju je novosti oko proširenja kapaciteta, a sve zbog većeg broja učenika.

– Naših skoro 40 % učenika je s većeg terena, s područja cijele županije. Ove godine je novost da imamo izrazito velik priljev novih učenika te smo morali otvoriti još jedan razredni odjel. Sveukupno imamo 16 razrednih odjela. Time smo zauzeli zadnji milimetar naše jedne i druge zgrade. Već duže vrijeme radimo na tome da se ovaj problem riješi na drugi adekvatan način. Imamo izvrsne vijesti – kaže Jasmina Vuković, ravnateljica Centra za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

🔹 Jednaka kvaliteta obrazovanja za svu djecu BBŽ
🔹 Produženi boravak dostupan u svim školama
🔹 Pametne ploče, moderni laboratoriji i interaktivna nastava
🔹 Širenje Centara izvrsnosti u sve gradove županije

– Obrazovanje nije trošak, već investicija u budućnost. Vrijeme je da svi učenici BBŽ-a dobiju jednake prilike, neovisno o mjestu stanovanja – poručila je Jurković Piščević.

Podršku su joj pružile i Zlatka Grivić, učiteljica povijesti, te Suzana Turković, ravnateljica III. osnovne škole Bjelovar, naglasivši kako je produženi boravak nužnost, a ne luksuz, te da Županija mora osigurati financiranje i trajna zaposlenja za učitelje u tom programu.

HSLS poručuje: Neznanje je skuplje od ulaganja u obrazovanje!

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Ivana Jurković Pišćević, kandidatkinja HSLS-a za županicu Bjelovarsko-bilogorske županije naglasila je kako je obrazovanje okosnica HSLS-ovog programa.

– U svjetlu najava prosvjeda u osnovnim i srednjim školama, odlučili smo se na ovu konferenciju zbog toga što je obrazovanje okosnica našeg izbornog programa. Bilo koje gospodarstvo počiva upravo na obrazovanju i ulaganju u kvalitetu ljudi. Njihove vještine i znanja su ono što čini gospodarstvo dinamičnim i što potiče njegov razvoj – kaže Ivana Jurković Piščević.

BBŽ NE ČINI SAMO GRAD BJELOVAR

Istaknula je kako Bjelovarsko-bilogorsku županiju ne čini samo grad Bjelovar već da su važni i ostali gradovi te općine. Ponudili su određene prijedloge za unaprjeđenje obrazovnog sustava u županiji.

– U dosadašnjem razdoblju se ulagalo dosta, no mi smo ovu pressicu htjeli napraviti pozitivnom. Idemo s prijedlozima za unaprjeđenje. Bjelovarsko-bilogorsku županiju ne čini samo grad Bjelovar nego cijela županija ima pet gradova i 18 općina. Bitno je ulagati i napraviti ravnomjeran standard. Predlažemo energetske obnove svih škola u županiji, opremanje škola, od običnog namještaja do pametnih ploča, interaktivnih zaslona, novih tehnologija. Trebamo usavršavati našu djecu od malena –  od dječjeg vrtića, osnovne škole, srednje škole pa fakultet. Bitno je povezivanje srednjih škola s gospodarstvom, jačanje znanja i kompetencija srednjoškolaca koji se spremaju za rad, ako ne žele ići na fakultete. Ako žele ići na fakultete onda povezati Veleučilište u Bjelovaru sa snažnim programima računarstva, mehatronike i sestrinstva – pojašnjava Jurković Piščević te naglašava ravnopravan pristup i ujednačenu kvalitetu obrazovanja za cijelu županiju.

ASISTENTI U NASTAVI I PODRŠKA RODITELJIMA

Dotaknula se manjka asistenata u nastavi, podrške roditeljima te logopeda.

– Potrebno je osigurati dovoljno asistenata u nastavi, osigurati podršku roditelja, prilikom upisa u osnovne škole da imaju termin kod logopeda na vrijeme kako bi se mogao utvrditi program školovanja za djecu ukoliko imaju poteškoća. Potrebne su i senzorne sobe za djecu s teškoćama u osnovnim školama, ali i dječjim vrtićima. Ono što mi možemo pokazati je ono što smo napravili u Bjelovaru. Od dječjih vrtića koji imaju STEM kutak, od suradnje s privatnim vrtićima, sufinanciranja/subvencioniranja cijene…

JEDNOSMJENSKA NASTAVA I PRODUŽENI BORAVAK

Nadaju se skorom uspostavljanju jednosmjenske nastave te naglašavaju važnost produženog boravka.

– Nadamo se uskoro da će se izgradnjom nove škole uspostaviti jednosmjenska nastava. Dok se ne uvede cjelodnevna škola produženi boravak je bitna kategorija za sve roditelje koji su zaposleni – dodaje uz naglasak na budući prostor HUB-a.

– Ovo iza nas je budući prostor HUB-a gdje će se razvijati digitalne vještine i gdje će se razvijati vještine mehatronike, računarstva i svega ostalog što je potrebno za gospodarstvo. U Bjelovaru smo tim potezom od vrtića, osnovne škole, srednje škole, veleučilišta te ovog digitalno-inovacijskog centra napravili obrazovno-gospodarsku vertikalu koja itekako utječe na zajednicu – kaže.

PROBLEM PRODUŽENOG BORAVKA

Zlatka Grivić, učiteljica povijesti OŠ Veliko Trojstvo rekla je više o problemu manjka produženih boravaka te premalih plaća i loših uvjeta za zaposlene u produženim boravcima.

– Osvrnula bih se na problem produženog boravka. To je nekada bio nadstandard, a sada je to prijeka potreba. Prošla su vremena kada su ljudi koji žive u ruralnim sredinama živjeli od poljoprivrede, rada oko kuće… Oni sada idu na posao van mjesta svog prebivališta i treba im mjesto gdje će svoje dijete u to vrijeme zbrinuti uz stručan kadar. To je svakako produženi boravak. Ako gledamo općine u našoj županiji svega su četiri produžena boravka koja rade i to je veliki problem. Smatramo da bi po uzoru na grad Bjelovar Županija trebala biti ta koja treba povesti malo veću brigu oko toga. Ministarstvo je spustilo financiranje djelatnika produženih boravaka na osnivače, odnosno županije, a županije su to spustile na općine. Svaka čast općinama koje izdvajaju te novce, ali moram naglasiti da ti zaposlenici koji rade u produženom boravku primaju plaću od oko 900 eura neto. S tim da nemaju pravo niti na putni trošak, niti na božićnicu, regres i ostalo… Ugovor im se prekida to su ugovori na određeno vrijeme. Mišljenja smo da bi Županija mogla iznijeti taj trošak te da ti zaposlenici imaju ugovore na neodređeno puno radno vrijeme i da imaju sve ono od materijalnih prava što im pripada. Oni su završili fakultete pet godina i trebali bi za to biti adekvatno plaćeni – pojašnjava Zlatka Grivić.

FINANCIJSKA PODRŠKA

Suzana Turković, ravnateljica III. OŠ Bjelovar ističe važnost ulaganja u infrastrukturu te osuvremenjivanje programa, no kaže da je najvažnije prepoznavanje potencijala učitelja te financijska podrška.

– Obrazovanje je ključ uspjeha. U središtu obrazovanja nalaze se učenici, a učitelj je onaj koji zapravo cijelo obrazovanje nosi na svojim leđima. Jako je važno ulagati u infrastrukturu, graditi nove škole, osuvremenjivati nastavni proces, digitalizirati ga, ali zapravo je najvažnije prepoznati potencijal u učitelju. Važno je financijski podržati učitelje jer samo učitelj koji je motiviran i zadovoljan svojim poslom može znanje na najbolji mogući način prenositi na učenike. Trebamo biti svjesni da je obrazovanje skupo, ali da je neznanje još skuplje – kaže Suzana Turković.

CENTRI IZVRSNOSTI

Ivana Jurković Piščević je za kraj naglasila kako bi se Centri izvrsnosti trebali uvesti u sve gradove Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Ulaganje u obrazovanje je stvar koja se višestruko isplati. U ovoj priči pohvaljujem Županiju s Centrima izvrsnosti koji su bili uvedeni prije deset godina, ali su imali pauzu od nekoliko godina. Ponovno su se uveli prije mjesec dana. No djeca koja žive i na području ostalih gradova i općina u županiji također imaju pravo i možda kapacitete sudjelovanja u Centrima izvrsnosti, no nije im dostupno. Trebalo bi u svakom gradu osigurati Centre izvrsnosti i program jer svako dijete ima pravo na jednake uvjete u obrazovanju. Idemo ujednačiti pristup – naglašava Jurković Piščević.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Pametno upravljanje sredstvima i ulaganje u obrazovanje

Gradonačelnik Hrebak istaknuo je da je, zahvaljujući dobroj financijskoj godini i uštedama ostvarenom energetskom obnovom škola, stvoren prostor za obnovu voznog parka.

– Dosadašnja vozila bila su stara više od 10 godina, a ove nove kombije škole će koristiti za sve svoje potrebe. Pametnim upravljanjem gradskim financijama i europskim fondovima, uspjeli smo osigurati sredstva koja će se nastaviti usmjeravati na projekte poput ovoga. Cilj nam je da naši učenici imaju jednake uvjete kao njihovi vršnjaci u Europi – rekao je Hrebak.

Važnost novih vozila za škole

Ravnateljica COORP-a Jasmina Vuković izrazila je zahvalnost Gradu Bjelovaru na prepoznavanju potreba Centra.

– Kombi nam je prijeko potreban za svakodnevni prijevoz naših učenika od kuće do škole i natrag. Dnevno prijeđemo oko 200 kilometara za prijevoz 13 učenika, pa će nam ovo vozilo značajno olakšati posao – istaknula je Vuković.

Suzana Turković, ravnateljica III. osnovne škole Bjelovar, dodala je da će im novo vozilo pomoći u organizaciji posla, bilo da se radi o prijevozu učenika, dostavi hrane ili odlasku učitelja na seminare.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

PRIGODNI PROGRAM „BOŽIĆNA ČAROLIJA“✨

Učenici nižih razreda škole pripremili su prigodni program nazvan „Božićna čarolija“, osmišljen pod vodstvom učiteljica:

Mirele Mužnić

Nataše Brekalo

Ane Tanić – Đureković

Bojane Matende

Slavice Dvoraček

U programu su sudjelovali učenici razreda 3.a, 3.c, 4.b, 4.c i mali zbor. Uz ples, glazbu, recitale i dramske izvedbe, druženje je proteklo u veseloj atmosferi, a vrijeme je brzo prošlo.

DRUŽENJE I RAZMJENA POKLONA

Nakon priredbe, gosti su se okrijepili sokovima i kolačima koje su pripremili učenici 4.c razreda sa svojom učiteljicom. Članovi Udruge Osit predstavili su svoje božićne ukrase, a učenici su s velikim zanimanjem razgledali poklone i pokazali interes za učenje izrade blagdanskih dekoracija.

PORUKA O DRUŠTVENOJ JEDNAKOSTI

Ovaj susret još je jedan primjer važnosti promicanja društvene jednakosti i inkluzije, koje su dio vrijednosti III. osnovne škole Bjelovar. Kroz zajedničke aktivnosti i druženja, učenici razvijaju empatiju, poštovanje i svijest o važnosti povezivanja svih članova zajednice.

S nestrpljenjem iščekujemo nova druženja i aktivnosti s udrugom Osit, koja svojim radom i entuzijazmom unosi radost i toplinu u predblagdansko vrijeme – poručili su iz III. Osnovne škole Bjelovar.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tekst i foto: III. OŠ Bjelovar – Nataša Brekalo, mag.prim.educ.

– Svjetski dan kazališta obilježava se od 1962., a povezuje se s otvorenjem prve kazališne sezone u Teatru nacija u Parizu. Akcija je to koju je pokrenuo ITI – International Theatre Institute kako bi ljudi koji se bave kazalištem podsjetili javnost na snagu, poruku i značaj izvedbenih umjetnosti i umjetničkog stvaralaštva. Svake godine poznati umjetnici, dramatičari, redatelji, književnici i glumci pišu univerzalnu poruku koja se prevodi i širi javnim prostorom te bude čitana u tisućama kazališta širom svijeta. Pisanje hrvatske poruke organizira Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a naš gost je na spikaonici pročitao tu poruku na svojstven način. Osim toga, u ovoj spikaonici smo se odlučili približiti djeci ozbiljnije, ali i one veselije teme te da im ukažemo zašto je važno kazalište, zašto je važno ići u kazalište, kako se postaje glumcem i da to iz prve ruke saznaju. Kako je Bjelovar kao glumački grad te je iz njega puno našim poznatih glumaca možda netko i od ovih generacija za jedno dvadesetak godina bude poznati glumac – poručuju iz knjižnice.  

Bjelovarski kazališni glumac Ivan Ožegović objasnio je zašto je važno već od malih nogu njegovati odlazak u kazalište i suočiti se s javnim nastupom.  

– Super je ova kombinacija da se u gradskoj knjižnici to održava jer se ne potiče samo gledanje kazališnih predstava nego i čitanje. To je jako važno pogotovo u današnje doba skraćene pažnje djece. Čitanje knjige je njima sada najudaljenije nego nama ikada prije u povijesti – istaknuo je Ivan Ožegović.  

Opisao je i kakve su nove generacije koje dolaze na kazališnu scenu.  

– Aristotel je davno napisao je svaka nova generacija koja dolazi grozna. Ne želim biti takav, ali u nekim stvarima imaju više izazova. Danas imaš 500 mogućnosti i teže je biti koncentriran – objašnjava.  

Ivan Ožegović zaokupiran je s brojnim projektima te je istaknuo što je ono najljepše u glumačkom pozivu.  

– Trenutno sam u pregovorima za jednu lijepu krimi seriju u Slovačkoj. U glumačkom svijetu je dobra mogućnost da imate privilegiju pričati o tim filmovima, predstavama i idejama koje se kriju ispod tih umjetničkih djela. Nakon gledanja filma i kazališta poanta je da imate neku ideju koja vas fura danima i možda promijeni vaš pogleda na svijet – rekao je Ožegović.     

Povodom toga, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar organizira Spikaonicu: „Daske koje život znače“.  Spikaonica će se održati u srijedu 20. ožujka s početkom u 10 sati na Studijskom odjelu knjižnice, a svoja promišljanja o kazalištu će podijeliti gosti Margareta Fabičević, Ivan Ožegović i Suzana Turković. 

Foto: Unsplash