Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva turizma i sporta u okviru natječaja za poticanje lokalnog sporta, a njegova vrijednost iznosi 10.136,26 eura. Namijenjen je djeci od 5 do 12 godina, a provodi se uz stručno vodstvo planinarskih vodiča, učiteljica, edukacijske rehabilitatorice i psihologinje.

Osim poznate obiteljske planinarske sekcije Ježići, ove godine u program su uključeni i učenici II. i III. osnovne škole Bjelovar te korisnici Centra za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar.

Mali planinari osvajaju velike visine

Tijekom prvih mjesec dana provedbe, djeca su već pokazala zavidnu energiju i entuzijazam.
Na planinarskim izazovima osvojili su Hrastovičku goru, istražili Gorski kotar, a učenici II. osnovne škole popeli su se i na najviši vrh Međimurja – Mohokos te posjetili Mađerkin brijeg.

Korisnici Centra za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku Bjelovar planinarili su obroncima Kalnika, uživajući u jesenskim bojama prirode.

Do kraja godine planirani su još i zajednički izlet na Papuk s III. osnovnom školom Bjelovar, kao i jesenska avantura „Ježića“ na Žumberku.

Više od sporta – učenje kroz prirodu

Program osim sportskih aktivnosti uključuje i nabavu opreme za djecu (majice, bočice, podlošci, rekviziti, edukativni materijali), kao i promociju kroz društvene mreže i lokalne medije.
Naglasak je na razvijanju samopouzdanja, zajedništva i odgovornog odnosa prema prirodi.

U samo mjesec dana, 112 djece sudjelovalo je na četiri planinarska izleta, tijekom kojih su zajedno isplaninarili 28,4 kilometra!

Dugogodišnji rad s najmlađima

HPD Bilogora već godinama uspješno promiče planinarstvo među djecom i mladima. Dosadašnji projekti okupili su više od 1.400 djece na dječjoj stazi Mali Bilogorci, dok sekcija Ježići danas broji preko 150 članova i redovito organizira desetak planinarskih izleta godišnje.

Kroz projekt „Mali koraci, veliki vrhovi“, Bilogoraši potvrđuju kako planinarenje nije samo rekreacija – ono je škola života, prijateljstva i poštovanja prema prirodi.
S malim koracima, djeca Bjelovara već osvajaju velike vrhove – i u prirodi i u životu. 🏕️✨

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: HPD Bilogora

Za hodanje su ponuđene četiri staze:  

– Staza 1 – Bilogorskim stazama, duljina 12 km, trajanje 4 sata  

– Staza 2 – Pohajdin bunar, duljina 15 km, trajanje 5 sati,  

– Staza 3 – Orovački vinogradi, duljina 8 km, trajanje 3 sata  

– Staza 4 – Dječja planinarska staza „Mali Bilogorci“, duljina 4 km, trajanje 2 sata  

Za ručak po prigodnim cijenama mogu se kupiti bonovi prije pohoda. O svom dolasku obavijestite na broj: 098 628 781 (Vera) ili na email: vpauska9@gmail.com.  

Foto: Facebook HPD Bilogora

Stazu je otvorila zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana. 

– Smatramo da su zaštita prirode i kulturna ostavština Mate Lovraka veoma bliske i da se na toj priči zaista može izgraditi, kao i ostvariti jedan kvalitetan turistički potencijal Bjelovarsko  – bilogorske županije. Na našem području intenzivno se radi na projektima koji idu u smjeru razvoja turizma. Naime, pri kraju je i izrada idejnog projekta uređenja Kukavice, za koju se planira izgradnja sportskih terena, hostela, mobilnih kućica i restorana, naravno sve u svrhu modernizacije. Učenici bi na taj način sudjelovali u raznim aktivnostima, poput Škole u prirodi, a bili bi organizirani i izleti za obitelji s djecom i slično, poručila je zamjenica Marija Jungić.

Hrvatski dječji pisac Mato Lovrak, mlin, mlinareva kuća i vlak u snijegu, samo su neke od asocijacija na Veliki Grđevac i tamošnju kulturnu baštinu. S obzirom da se iz godine u godinu vrijednost ove priče proširuje, najčešći posjetitelji tog kraja su djeca, učenici i obitelji. Doživljaj vrijednosti Lovrakovih knjiga, prijateljstva i uživanje u prirodi glavne su karakteristike.

– “Staza prijatelja prirode” već je u ponudi, kako putem agencija, tako i u okviru škola. Interes za izlete je jako velik, čak i više nego sam očekivala. Nekih prijašnjih godina, ovdje je dolazilo i do 16 tisuća djece. S obzirom da potencijal postoji, mislim da možemo ostvariti puno veće brojke. Ova priča nije samo lokalna i nacionalna, već i regionalna. Mato Lovrak bio je dječji književnik kojeg su čitale generacije i generacije. Posebno mi je drago što interes za njegovo stvaralaštvo postoji i danas, poručuje Zvjezdana Galkowski, ravnateljica Kulturnog centra Mato Lovrak.

Uz niz edukativnih sadržaja, zanimljivo je što se “Staza prijatelja prirode” proteže pored amfiteatra pogodnog za predavanja, pa sve do vidikovca, dok je glavni cilj projekta podizanje svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti.

– Centar Mato Lovrak već je poznat u školama, među učiteljima i nastavnicima. Željeli smo da djeca uz igru i učenje što više nauče o zaštiti prirode koja nas okružuje. Kroz šetnju, uživanje u tišini te osluškivanje pjeva ptica, posjetitelji mogu naučiti puno toga i usput promatrati okolinu. Jedan dio namijenjen je za Školu u prirodi, zatim slijedi šetnja do nadstrešnice s prikazom 19 vrsta ptica, dok se završnica nalazi na uzdignutoj stazici koja promovira poplavne šume, pojasnila je Spomenka Mlinarić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode BBŽ.

Nadogradnju turističke ponude Velikog Grđevca pozdravlja i načelnik općine, koji tvrdi kako za daljnji razvoj postoji puno kvalitetnih ideja i planova.  

– Sve što se napravi, značajno je za područje cijele općine. Centra Mato Lovrak postoji od 2011. godine kada su dovezeni vagoni i svima poznata lokomotiva. Kasnijih godina rađeni su mlin, mlinareva kuća i ostale atrakcije. “Staza prijatelja prirode” nije jedini projekt, jer planovi postoje i za nastavak staze na drugoj strani prometnice. Želimo izgraditi auto kamp uz potok Grđevica koji je udaljen kilometar i pol. Projekt ćemo pokušati čim prije prijaviti na neki od natječaja, otkriva načelnik Tomislav Pavlečić.

Projekt uređenja staze financiran je od strane većeg broja sponzora sa ukupno 23 i pol tisuća kuna, a donirani su i ostali materijali, poput plakata, majica, sokova, grickalica, plakata. Svi sudionici projekta na njemu su aktivno radili posljednjih šest mjeseci. 

– Uvidjeli smo potrebu za dječjom planinarskom stazom i krenuli sa stavom da ju djeca moraju biti u stanju savladati, odnosno obići. Postojeće staze su za manju djecu ipak prezahtjevne. Primjerice po Bilogorskoj obilaznici hodanje traje oko četiri sata i to je za njih puno. Dječja staza je dugačka oko četiri kilometara i potpuno je pristupačna mališanima, jer se može obići u samo sat vremena laganog hoda. Kreće se od Kamenitovca, a tamo se hodači i vraćaju. Šetnju ćemo najvjerojatnije ponovno organizirati početkom listopada. Obilježavanje Svjetskog dana hodanja odlična je prilika za ponovno okupljanje. Drago nam je da već sada možemo biti sigurni da interes od strane mališana, ali i nešto starijih itekako postoji, rekla nam je Anamarija Pađan iz HPD-a Bilogora, idejna začetnica projekta Planinarske dječje staze.

Svi sudionici na otvorenju su za uspomenu dobili poklon vrećice s raznim zanimljivostima kao što su bojanke, slikovnice, grickalice, magnetići, dok su vrijedni planinari do zadnjeg detalja osmislili šetnju novom stazom. Naime, hodale su dvije grupe po 30-ero djece i veći broj mama, tata, djedova i baka. Svi sudionici dobili su sredstva za zaštitu od uboda i ujeda, a oni najmanji prigodnu majicu, bocu vode i dnevnik planinarske staze. Na svakom stajalištu (Sunčanoj livadi, Medinom izvoru i Kamenitovcu) djeca su trebala uzeti pečat.  

Dolaskom na Medin izvor, hodači su uživali u priči naše knjižničarke Snježane Berak, koja ih je iznenadila s pričom za male planinare ‘Nije duh, nego puh’.

– Medin izvor je od planinarskog doma udaljen svega kilometar i pol. Naziv je dobio prije 25 godina iz razloga što je jedan seoski pas Medo volio dolaziti na izvor koji ima pitku i vrlo kvalitetnu vodu, kaže Ivan Želipski zvanog Čupo.

Društvo naša djeca bilo je zaduženo za likovnu koloniju, dok je na samom kraju održana predstava Ježeva kućica našeg Bjelovarskog kazališta. Također, u cijelom događaju sudjelovali su i pripadnici HGSS službe. 

Mali sudionici su poručili kako su se jako lijepo proveli, da je staza vrlo zanimljiva, poučna i lijepo uređena. Nadaju se da će ovu avanturu moći ponoviti ubrzo. 

– Današnji događaj je bio predivan. Klinci su zaista oduševljeni i mislimo da bi ovakvih sadržaja trebalo biti puno više. Odlična prilika za okupljanje, uživanje u prirodi i učenje, poručila je Martina Čapo, majka malih planinara, Ivana i Anike.

Nositelj projekta bilo je Hrvatsko planinarsko društvo „Bilogora“ Bjelovar. Inače, projekt je prijavljen 2016. godine, za operaciju 8.5.2. “Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture” u provedbi mjere M08 „Potpora za ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanja održivosti šuma“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. raspisanog od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.   

-Ovaj projekt je vrijedan 452 tisuće i 950 kuna, od čega je 85 posto sredstava povučeno iz EU fondova, a 15 posto iz proračuna RH. Stoga naše društvo nije moralo ulagati vlastita sredstva. Ideja je stigla s predivnog obiteljskog izleta iz inozemstva na kojem sam bila sa suprugom i sinom. Nakon što me se dojmila jedna poučna staza, odmah sam po povratku kući kontaktirala našeg tadašnjeg predsjednika Željka Vinkovića. Krenuli smo u potregu za adekvatnim natječajem i tako je zapravo cijela priča krenula. Većina projekata se prvo mora isfinancirati, a potom se novac „vraća“ iz fondova. U tome su nam pomogli Bjelovarsko – bilogorska županija i Općina Veliko Trojstvo, kazala je Anamarija Pađan te dodala da je članica društva zadnjih 13 godina.

– U zadnje vrijeme zbog djece manje sam aktivna u hodanju i planinarenju. Više sam fokusirana na projekte. Naime, ovo nam je treći projekt, no prvi koji je financiran iz EU fondova. Jedan od glavnih ciljeva projekta je privući što veći broj posjetitelja koji ovdje dolaze namjerno, ali i slučajno. Također, u cilju nam je napraviti što više radionica u suradanji sa drugim udrugama iz grada i okolice. Primjerice, to bi bila radionica izrade kućica za ptice, herbarija i slično, kada bi se prvenstveno što više djece upoznalo sa biljnim i životinjskim svijetom, otkrila je Anamarija Pađan.

-Na poučnim tablama možemo naći biljke koje su karakteristične za klasičnu kontinentalnu listopadnu šumu. Možemo vidjeti biljke koje se nalaze u prizemnom sloju, sloju grmlja i sloju drveća, a imamo i nešto proljetnica, od kojih su sve zaštićene. Od klasičnih su to grab, bukva, hrast, bor, kockavica, visibaba, glog, šafran, kukurjek. Voljela bih da što više posjetitelja dođe i sazna koje sve biljne i životinjske vrste imamo na našem području. Uz pomoć QR koda moguće je saznati više o nekoj životinji, kao i čuti njezino glasanje. Ovaj projekt je za svaku pohvalu, treba ga promovirati, posebno među djecom i u školama, rekla je Ivana Moguš, učiteljica biologije.

-Planinarski dom je u vlasništvu društva već 96 godina. Nekada su planinari, točnije veliki entuzijasti ovaj dom gradili, a nama ga ostavili u nasljedstvo. Nastavili smo ga koristiti, brinuti se o njemu, uređivati ga. Ova poučna staza je bila jako potrebna. Vjerujem da ćemo zbog nje imati više posjetitelja, posebno djece i mladih kojima svi zajedno moramo usaditi ljubav prema prirodi, njezinim posebnostima, bogatsvima. Ovo je, kako bismo rekli, točka na i. Staza je dugačka 250 metara. Zbog epidemije smo morali stati sa planovima i daljnjim idejama, no vjerujem da ćemo u skorijoj budućnosti moći ponuditi još neke nove sadržaje. Ovdje je nekad bila vučnica, pa eto, o tom segmentu svakako možemo razmišljati. Ubrzo ćemo razraditi plan aktivnosti koje se vežu za školu u prirodi. Imamo brojne mogućnosti, a djeci su takvi sadržaji uvijek zanimljivi i privlačni, pojasnila je Vera Pauška, predsjednica HPD „Bilogora“.

Više o navedenom rečeno je danas na konferenciji za mediji održanoj kod ulaza na nogometno igralište NK Sloga.

-Radi se o mjesnom odboru koji nema izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Uz pomoć saborskog zastupnika Branka Hrga i zamjenika direktora Hrvatskih voda, došli smo zajedno mi, Komunalac, Vodne usluge, u Hrvatske vode, i aplicirali na projekt. Ovo je iznimno bitan projekt, dugo smo tražili izvođača radova. Očekujemo da će ovo naselje dobiti infrastrukturu kakvu zaslužuje, kazao je tim povodom bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

-Nalazimo se na početku gradnje sustava odvodnje za ovaj dio grada. Radi se o projektu gdje će već u fazi izvođenja biti napravljena priprema i za priključenje korisnika. Svaka parcela i svaki korisnik će dobiti pripremu budućeg priključka. Radi se o stotinjak novih korisnika, rekao je o projektu direktor Komunalca d.o.o. Ivan Ivančić.

Želim izraziti zadovoljstvo s početkom radova, nažalost otegli su se iz problema vezanih za javnu nabavu, međutim s ovim početkom možemo jamčiti jednu vrlo visoku kvalitetu, a nadam se i rokove izvođenja koji su ugovoreni. Grad Bjelovar je Grad partner Hrvatskih voda, kao i Vodne usluge Bjelovar s kojima strateški dogovaramo projekte, istaknuo je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Davor Vukmirić.

-Jako sam zadovoljan jer glavni ulaz u grad Bjelovar dobiva osnovnu stvar, a to su kanalizacija, staza za šetnju i odvod. Staza je kritična, ovdje vježba preko 150 djece nogomet koji se stazom voze biciklima. Ljeti je bilo nesnosno jer je kanalizacija išla u grabe, kazao je predsjednik mjesnog odbora Darko Došen.

-Jako mi je drago da se na Križevačkoj cesti počinje graditi, bilo je problema s izvođačima, vrlo me raduje. Ovo je program Vlade – gradonačelnik kao član parlamentarne većine, i ja kao zamjenik predsjednika HDS-a te Vukmirić kao član HDS-a, svi smo mi na neki način povezani. U takvoj sinergiji uspijevaju se ostvariti i projekti na ovim područjima, poručio je saborski zastupnik Branko Hrg.

-Ovo je naselje koje je tehnički dosta zahtjevno, zato je kasno došlo na red za izgradnju kanalizacije. Kad biste prošetali ovim nogostupom u prvom redu biste vidjeli u kakvom je on stanju – bilo je besmisleno sanirati ga, a planiramo raditi kanalizaciju. Nakon kanalizacije ide i nogostup. Tu je također zbog ravnog područja problem s kanalizacijom, stoga će nova kanalizacija pomoći u sprječavanju neugodnih mirisa, a i omogućit će građanima pristup normalnoj infrastrukturi i normalan standard, rekao je predsjednik Gradskog vijeća Grada Bjelovara Ante Topalović.