Uz školske povjerenike, sjednici je nazočio i predsjednik Sindikata Željko Stipić, koji je otvoreno izrazio nezadovoljstvo tijekom pregovora s resornim ministarstvom.

„Tri godine bez granskih kolektivnih ugovora“

– Tri godine su prošle otkako su istekli granski kolektivni ugovori, a Ministarstvo se ponaša kao da to nije problem. Sporazum potpisan u lipnju prošle godine obvezuje obje strane i moramo stalno podsjećati da je njegova provedba njihova obveza – poručio je Stipić.

Naglasio je kako Sporazum obuhvaća četiri ključna pitanja: materijalni položaj radnika, pitanje ocjenjivanja, modularnu nastavu te dežurstva na ispitima državne mature. Sve je, kaže, trebalo biti riješeno kroz rad posebnih povjerenstava.

– Prošlo je devet mjeseci od potpisivanja Sporazuma. Prvo povjerenstvo konstituirano je tek nakon šest mjeseci, drugo prije četiri, i tu smo stali. Nismo se pomaknuli s mrtve točke – istaknuo je predsjednik Sindikata.

Moguće sindikalne akcije

Stipić je najavio „burno proljeće“, istaknuvši da Sindikat ima dvije do tri inicijative koje bi mogle obilježiti naredno razdoblje.

Prva se odnosi upravo na provedbu potpisanog Sporazuma, a ako ne bude spremnosti za rješavanje problema mirnim putem, sindikati, kaže, imaju na raspolaganju i druge instrumente.

Druga inicijativa okuplja 12 sindikata iz državnih i javnih službi, koji su se udružili zbog, kako tvrde, jednostranog rješavanja pitanja od strane Vlade, posebice kada je riječ o osnovici za izračun plaća.

– Pitanja poput osnovice za plaće moraju se rješavati kolektivnim pregovaranjem, a ne jednostranim odlukama – naglasio je Stipić.

Modularna nastava i novi zakon

Kao obrazovni sindikat, Preporod poseban naglasak stavlja na pitanje modularne nastave u strukovnom obrazovanju. Potpisanim Sporazumom, ističe Stipić, privremeno su zaštićeni nastavnici koji su zbog reforme ostali s manjom normom ili bez nje.

– Uspjeli smo zaštititi kolegice i kolege na godinu dana. Sada očekuju da se isto osigura i za sljedeću školsku godinu – poručio je.

U fokusu je i donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, u kojem Sindikat nastoji osigurati rješenja koja će štititi prava zaposlenika.

– Sporazum nije pao s neba. On je rezultat dva štrajka i jednog prosvjeda. Ljudi s pravom očekuju njegovu provedbu – istaknuo je Stipić.

Dodao je kako sindikati svoje akcije tempiraju onda kada je druga strana na njih najosjetljivija.

– Mnogi bi bili sretni kada bi obrazovni sindikati svoje aktivnosti provodili u srpnju i kolovozu, ali jasno je da tada pritisak ne bi imao isti učinak – poručio je iz Bjelovara.

Sastanak u Bjelovaru jedan je od ukupno 21 susreta koji će se održati u naredna četiri tjedna, a poruka sindikalnog vodstva jasna je – bez konkretnih pomaka u pregovorima, slijedi pojačan pritisak.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Predavanje profesora Scotta Colemana: Kako razviti startup

Prvo predavanje, pod nazivom „Developing a startup“, održao je profesor Scott Coleman – poduzetnik, investitor, odvjetnik i profesor s bogatim međunarodnim iskustvom. Coleman je osnivač i izvršni direktor londonske tvrtke Onslow Ventures, koja se bavi strateškim savjetovanjem te investicijskom podrškom poduzećima diljem Europe.

Učenici su imali priliku iz prve ruke čuti što je potrebno za pokretanje startupa, koje su najčešće početničke pogreške i kako izgleda put od ideje do tržišta.

Poduzetnička simulacija s Antonijom Kurtović

Nakon predavanja uslijedila je dinamična radionica „Poduzetnička simulacija“, koju je vodila Antonia Kurtović, studentica završne godine studija Global Business Managementa na RIT Croatia. Antonia je i suosnivačica Project01, AI-native platforme koja korisnicima pomaže korak po korak izgraditi vlastiti startup.

Poznata je i po organizaciji prve Startup konferencije i akademije za srednjoškolce u Hrvatskoj, pa je za učenike EBS-a njezina radionica bila posebno inspirativna i motivirajuća.

Profesorice EBS-a o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju

Dok su učenici radili na poduzetničkim izazovima, nastavnice Ekonomske i birotehničke škole — Matea Kanjka, Marija Dušek, Gordana Šostarec i Nataša Ćurković — sudjelovale su na prezentaciji dr. Kristine Šorić, posvećenoj primjeni umjetne inteligencije u nastavi.

Bila je to prilika razmijeniti iskustva i raspraviti o načinima kako AI može poboljšati suvremeni nastavni proces.

Potpisan Sporazum o suradnji: važan korak za učenike i nastavnike

Istoga dana dekanica RIT Croatia, dr. sc. Irena Guszak, i ravnatelj Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar, Vladimir Štefanec, potpisali su Sporazum o suradnji između ove dvije obrazovne ustanove.

Ovo je četvrti takav sporazum EBS-a, nakon suradnji s Veleučilištem u Bjelovaru, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem Algebra Bernays.

Sporazum predviđa:

• razmjenu stručnih iskustava,

• zajedničke aktivnosti i predavanja,

• unapređenje nastavnih planova i programa,

• razvoj kompetencija učenika i nastavnika kroz suradnju,

• nastavak uključenosti RIT-a u Dane slobodne nastave EBS-a.

Suradnja koja donosi konkretne rezultate

Ova suradnja predstavlja sjajan primjer povezivanja srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja. U Ekonomskoj i birotehničkoj školi ističu kako će ovakav oblik partnerstva omogućiti učenicima još snažniji uvid u svijet poduzetništva, moderne tehnologije i globalnog poslovanja te dodatno unaprijediti kvalitetu nastave.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor i foto: Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

Naime, optuženik se tereti da je 22. veljače 2018. s ciljem da Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u Zagrebu ( dalje u tekstu DZIV) neistinito prikaže autorsko pravo na ime „Pevec“ i slogan „Pevec – Kupujte s osmjehom“ pribavio presliku Sporazuma između sebe i trgovačkog društva Pevec d.o.o. Bjelovar ( sada TD „Pevex“ d.d. Sesvete) od 6. listopada 2003., znajući da Sporazum nikada nije sačinjen, pa je prilikom pokretanja upravnog postupka pred DZIV 22. veljače 2018. isti priložio Zahtjevima za proglašenje žigova ništavim i Prigovoru na objavljenu registraciju žiga kao dokaz svojih tvrdnji, te da je time počinio kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 1. KZ/11 i kazneno djelo sprečavanje dokazivanja iz članka 306. stavak 2. KZ/11 – stoji u dijelu optužnice koja je, sada i pravomoćno, odbačena.

O tome je li navedeni Sporazum postojao, kada je i pod kojim okolnostima i iz kojih razloga sastavljen iskazivali su svjedoci Naser Šaban pravnik u društvu Pevec d.o.o. Bjelovar koji ga je sastavio prema uputama optuženika, tada direktora društva Pevec d.o.o. Bjelovar, svjedokinja Helena Radić koja je potvrdila postojanje Sporazuma i na istom prepoznala potpise optuženika i Višnje Pevec te iznosila okolnosti i razloge pojedinih točaka Sporazuma, svjedokinja Višnja Pevec koja je iskazala da je Sporazum potpisao njen suprug i ona, a da ga je sačinila pravna služba. Isti je sačinjen u cilju registracije žiga, pri čemu je svjedokinja Nives Jambrešić voditeljica računovodstva i financija u društvu Pevec d.o.o. Bjelovar u vrijeme nastanka Sporazuma iskazala da Sporazum nije vidjela, ali s obzirom na njegov sadržaj isti nije niti trebao biti dostavljen u njen odjel, time da je na predočenom joj Sporazumu prepoznala potpis optuženika Zdravka Peveca.

– S obzirom na sadržaj iskaza ovih svjedoka, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su njihovi iskazi u bitnome suglasni obrani optuženika koji je iskazao da je navedeni Sporazum zaista sastavljen i potpisan između njega i društva Pevec d.o.o. Bjelovar, da je za novi izgled žiga pokrenuo postupak zaštite kod DZIV, da je sporni Sporazum sačinila pravna služba, te da je društvo i ranije sklapalo pravne poslove bez naknade s njim i suprugom jer su svu zaradu ionako uložili u firmu, a da je nakon puno godina u materijalima marketinga pronašao izgled žiga i Sporazum, te da nije ništa krivotvorio niti spriječio da se dokaže već je svojoj odvjetnici dao dokument pronađen u „hrpi“ dokumentacije koja mu je vraćena godinama nakon pokretanja stečajnog postupka. Na okolnost čuvanja dokumentacije iskazivali su svjedoci Mirsad Sitarević koji je naveo da je optuženiku rečeno početkom 2010. da više ne smije dolaziti u firmu, a stečajni upravitelj je od njih pravnika tražio dokumentaciju koju su predali za potrebe stečajnog postupka a koja im je vraćena samo djelomično, svjedokinja Višnja Pevec da im je dokumentacija vraćena iz Rijeke te dio iz Zagreba kamionom na paletama do njihove garaže u Istarskoj ulici, te svjedok Naser Šabani da je stečajna upraviteljica nakon otvaranja stečajnog postupka preuzela svu dokumentaciju, da su osobne stvari optuženika završile vani ispred zgrade i nisu mu vraćene, te ne zna gdje je optuženik tada bio, ali zna da nije imao pristup zgradi i nisu smjeli s njim kontaktirati jer je to zabranila uprava. Stoga je pravilno prvostupanjski sud prihvatio iskaze navedenih svjedoka, obranu optuženika o postojanju navedenog Sporazuma i okolnost da je na Sporazumu pečat iz vremena kada je nastao iako su se  pečati kroz vrijeme mijenjali, dok je iskaze svjedokinje Renate Duka i Jurice Lovrinčevića koji su tvrdili da su za Sporazum saznali od DZIV nakon čega su za isti pitali u raznim sektorima ali nije pronađen u arhivu društva, ocijenio nevjerodostojnim jer oni kao ni svjedok Mirsad Sitarević koji je zaposlen kao pravnik u društvu Pevec d.o.o. Bjelovar tek od prosinca 2005. nisu bili zaposlenici tog društva u vrijeme nastanka Sporazuma radi čega nemaju relevantna saznanja o okolnostima njegova sastavljanja i potpisivanja – objasnio je u dijelu svog očitovanja Županijski sud u Zagrebu.

ŽUPANIJSKI SUD ZAGREB – PRESUDA

Izvor dokumentacije: Digital Takeover – Igor Stažić

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

CILJ SPORAZUMA

Cilj je maksimalno iskoristiti površinu parcele te izgraditi najveći mogući broj stanova. Ministarstvo će u sljedećih nekoliko tjedana posjetiti lokaciju buduće zgrade kako bi se izradio projektni zadatak na temelju kojeg se ugovara projektiranje, nužno za ishođenje građevinske dozvole. Nakon izvršnosti građevinske dozvole Ministarstvo će objaviti javnu nabavu za izgradnju zgrade te se nakon ishođenja uporabne dozvole očekuju prvi stanari. Sporazum o međuresornoj suradnji gradonačelniku je uručila ravnateljica uprave za stambeno zbrinjavanje Tatjana Vukobratović Spasojević. (RA AGRO)
Izvor: grubisnopolje.hr
Foto: grubisnopolje.hr/Canva

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Ovo je za Zavod za hitnu medicinu BBŽ jedan novitet, jedna izvrsna prilika koju do sada nismo imali. Ono što smo razgovarali je da bismo mogli ostvariti nekakvu poslovnu suradnju koja bi uvelike našim djelatnicima u psihološkoj i psihijatrijskoj pomoći koju do sada nismo imali. Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu u Hrvatskoj rade jedan dosta stresan i zahtjevan posao koji, ponekad, iz raznih situacija može djelovati na njihovo mentalno zdravlje i u tim slučajevima bi trebali, da zadrže zdravu okolinu, razgovarati s nekim stručnim tko bi im pripomogao da taj događaj ili nešto što su zatekli u svojoj smjeni i djelatnosti lakše prebrode. Došli smo do informacije da Zavod za javno zdravstvo BBŽ ima tu mogućnost i ubrzo smo se s ravnateljem dogovorili da nema nikakve zapreke da koristimo i mi te mogućnosti. Mislim da će to za naše kolege biti odlično. Ovo je jedna izvrsna prilika i mislim da će to uvelike pomoći našim djelatnicima – kaže Branko Novković, zamjenik ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu BBŽ.

Vedran Trupac, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo BBŽ potvrđuje kako su sve dogovorili te da jedni drugima trebaju pomoći.   

– Ja sam to prihvatio, odnosno dogovorio s našom doktoricom Ivom i psihologicom Renatom i one su pristale. Tu nema nikakvih problema i mislim da je to jedna odlična stvar, pogotovo za djelatnike hitne. Mislim da Zavod za javno zdravstvo i služi takvim stvarima jer ima Odjel za prevenciju ovisnosti i mentalnog zdravlja tako da ne vidim problem da sklopimo sporazum i pomognemo. Mi u zdravstvu jedni drugima moramo biti pomoć – poručuje Vedran Trupac.

Obratila se i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, demografiju i mlade županije, Andrea Bengez.

– Bjelovarsko-bilogorska županija podržava sve oblike suradnje. Intencija i je što bolja suradnja između svih ustanova. Sada se i Zavod uključuje na ovaj način jer sama ulaganja u infrastrukturu ne znače ništa ako se ne ulaže u ljude i ako se ljudima ne omoguće ovakve pomoći. Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu rade jedan stresan i odgovoran posao i treba im omogućiti ovakvu potporu, kao i svi naši zdravstveni djelatnici. Ja im se na tome zahvaljujem, a BBŽ će i dalje podržavati ovakve oblike suradnje – kaže Andrea Bengez.

Zadovoljstvo je izrazila i Iva Manestar, dr. med., spec. psih., subspec. socijalne psihijatrije u Zavodu za javno zdravstvo BBŽ.

– Meni je isto jako drago da je Zavod uspostavio suradnju s hitnom medicinom. Smatram da su zdravstveni djelatnici, pogotovo u današnje vrijeme, izloženi poprilično stresnim situacijama i velikim stručnim izazovima. Nije im jednostavno, pogotovo djelatnicima hitne službe. Nije se jednostavno s tim nositi niti profesionalno niti emocionalno niti psihološki. Ovim načinom i suradnjom ćemo ipak omogućiti da na vrijeme reagiramo, da se ne potiskuju traumatska iskustva. Svi smo mi ljudi i nije se jednostavno nositi s ljudskom patnjom. Drago mi je da smo uspostavili ovaj tip suradnje – poručuje Iva Manestar.

– Sve će ići preko mene, ja sam sestra koja radi u mentalnom zdravlju i svi pozivi će biti upućeni meni, a ja ću s liječnicama dogovoriti termine. Nadam se da će sve ići na obostrano zadovoljstvo – dodaje medicinska sestra Ljiljana Dvekar.

Zajamčeno je sudjelovanje SDLSN RH u izradi prijedloga uredbe o koeficijentima složenosti poslova temeljem novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.

Potpisom Sporazuma stavlja se van snage i Vladina odluka o umanjenju plaće i dodataka na plaću za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

Nastavnom odlukom Štrajkaškog odbora štrajk u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, započet 5. lipnja, završio je s današnjim danom.

– Zahvaljujemo se svim službenicima i namještenicima u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu na odlučnosti, solidarnosti i hrabrosti. Iako nismo u cijelosti uspjeli izboriti željeno povećanje, kroz dva kruga povećanja učinili smo itekako puno. Za sebe, ali i druge kolegice i kolege u državnoj i javnim službama. Da nije bilo nas i naših aktivnosti ništa toga ne bi bilo, ni privremenog dodatka za sve niti povećanja od 12 posto u pravosuđu. Uspjeli smo i da vladajući, nakon godina ignoriranja i zanemarivanja, ali i mnogi drugi, napokon primijete i shvate važnost službenika i namještenika u funkcioniranju cijelog sustava. Uz to, ispisali smo i sindikalnu povijest. Unatoč svojoj trenutnoj zakonskoj nereprezentativnosti, uspjeli smo organizirati zakoniti štrajk zbog zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa što nikome nije uspjelo u novijoj hrvatskoj povijesti. Samo zajedništvom koje smo pokazali u ovome štrajku možemo još više, a naš će glas itekako biti potreban u procesu izrade Zakona o plaćama i pripadajuće Uredbe. Ta druga faza je isto tako važna, uz nužnost aktivnog uključenja svih naših članova u sustavu, rekla je predsjednica SDLSN RH Iva Šušković.

Predsjednica SDLSN RH
Iva Šušković, v.r.

Sporazum su potpisali općinski načelnici Tomislav Pavlečić i Fredi Pali koji i inače imaju dobru suradnju na zajedničkim projektima.

Velikogrđevački načelnik Tomislav Pavlečić pojasnio je o čemu se radi.

– Radi se o konstruktivnom spajanju dvaju poduzeća na području naših lokalnih jedinica. Došli smo na ovu ideju i možda ćemo biti prvi u Hrvatskoj koji su na ovaj način združili dva trgovačka društva, dva komunalna poduzeća gdje bi kroz neke mjere koje nam pruža naša država, odnosno Ministarstvo financija osigurali sebi lakše i bolje poslovanje. Tu bismo uštedjeli i imali jednog direktora manje, a Ministarstvo bi nas poticalo na sve radnje koje bi se događale u poslovima koje to komunalno poduzeće obavlja. Mislim da je inicijativa dobra, nije jedina koju ćemo mi odraditi u naredno vrijeme – najavio je Pavlečić.

Fredi Pali, načelnik Velike Pisanice nije skrivao zadovoljstvo ovim sporazumom.

– Moram priznati da mi je jako drago da su načelnik Pavlečić i Općinsko vijeće Velikog Grđevca prihvatili suradnju i moju inicijativu o ideji spajanja i združivanja naša dva komunalna poduzeća. Vlada RH je kroz Ministarstvo financija raspisala natječaj, odnosno pokušava omogućiti svim lokalnim jedinicama da si olakšaju poslovanja. Mislimo da je to jako dobra ideja. Jest da u našem društvu vlada jal pa nije svima jasno zašto ćemo spojiti poduzeća i zašto ne bi naše poduzeće radilo samo, ali na tržištu rada je sve manje radne snage, mi smo to uvidjeli kod nas u našim lokalnim jedinicama i došli na ovu ideju. Tehnički smo već odradili niz stvari, a najvažnije je da smo dogovorili da će svi naši zaposlenici prijeći u novo poduzeće u Grđevcu, nema otpuštanja radne snage, dapače još ćemo i zaposliti kroz određeno vrijeme nove ljude jer su potrebni na održavanju zelenih površina. Ustvari mi samo dobivamo s tim kao dvije općine, bit ćemo puno racionalniji i efikasniji, za dvije lokalne jedinice kao što smo mi je dovoljno jedno komunalno poduzeće. Radit će se sve kao i dosad, ali bit će jedna centrala i mislim da će to biti puno bolje i djelotvornije – istaknuo je Pali.

Otkrio je i što će im biti sljedeći zajednički projekt.

– Već razmišljamo i radimo na novim idejama, nije nikakva tajna da je u Velikoj Pisanici počela izgradnja dječjeg vrtića, u Grđevcu postoji dječji vrtić i u planu je izgradnja novog tako da ćemo u skorašnjem vremenu i te dvije institucije spojiti i imati zajedničku priču – najavio je.

Dobra je to prilika, smatraju Pavlečić i Pali, s obzirom da će uštedjeti, a tome u prilog ide i sufinanciranje Ministarstva.

– Ministarstvo financija nam omogućuje kroz slanje naših faktura po 25 posto određenih olakšica za općine tako da ćemo imati i taj benefit. Ova ideja je dobra i gotovo sam siguran da će biti djelotvorna, prvi smo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a po ovom modelu koliko imamo saznanja i u državi. Ima primjera gdje se već koriste određene usluge komunalnih poduzeća, no ne na ovaj način da su se spojili – naglašava Pali.

Na pitanje može li se govoriti o funkcionalnom spajanju tih dvaju općina, odgovara.

– Spajanja općina će se možda kroz 10-15 godina događati sama jer je na ruralnim područjima sve manji broj stanovnika i tamo gdje će broj stanovnika pasti ispod tisuću ili čak manje, pitanje je kako će općina kao takva moći funkcionirati. Postoje i mađarski modeli gdje postoji općina, ali koriste jedan jedinstveni upravni odjel, profesionalnost upravljanja drugačije može funkcionirati. Hoće li se zvati općina Velika Pisanica ili Općina Veliki Grđevac i dalje, a funkcionirati na drugačiji način, to je stvar tehnike i države na koji način će to još napraviti da može jer kad nekom ukidate općinu, to je nepopularno i politički nije prihvatljivo, ali mislim da se sve može napraviti i ne znam hoće li se to nazvati spajanje, ali funkcionalnost je bitna – poručio je načelnik Općine Velika Pisanica, Fredi Pali.

Načelnik Pavlečić složio se s kolegom, no i naglasio kako se u ovom slučaju ne radi o tome.

– Moje je viđenje da se općine neće ukinuti, a hoće li se drugačije organizirati rad općina koje će imati manji broj stanovnika i koje neće moći same za sebe funkcionirati vjerojatno je moguće, ali to ovdje nije tema, no nikad se ne zna, može i do toga doći – kazao je.

Potpisom sporazuma, općine će se javiti na natječaj Ministarstva financija kako bi im ono ubuduće sufinanciralo određene troškove za održavanje ili radove komunalnog poduzeća navedene u fakturama. Zasad je nepoznato hoće li se povrat novca općinama vršiti svakih tri ili šest mjeseci, no sigurno je da će taj novac dobro doći općinama.

Zajedničko obavljanje poslova podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, održavanje groblja, mrtvačnica unutar groblja i pripadajuće infrastrukture, održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene, održavanje čistoće javnih površina u ljetnim i zimskim uvjetima, usluge ukopa pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova kao i obavljanje svih ostalih poslova za koje je uobičajeno da ih obavljaju društva za javno-komunalne poslove.

– Na ovaj način podižemo kvalitetu života na području Velikog Trojstva, a kao što vjerojatno znate u tijeku je postupak Javne nabave za sanaciju 500 metara dionice ceste Paulovac čiji su radovi vrijedni 350 tisuća kuna. Napomenuo bih da je zatečeno stanje ŽUC-a u smislu duga od 29 milijuna kuna s današnjim danom skoro prepolovljen i iznosi 14 milijuna kuna. Imamo gotovo 800 kilometara županijskih cesta, stoga moramo dobro balansirati u cilju smanjenja duga. Prioritetne dionice će biti asfaltirane, ističe župan Marušić, dodavši kako naša Županijska uprava za ceste nije jedina koja se nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji. 

Što se tiče samog ŽUC-a, provedena su i zaključena dva postupka Javne nabave vezane za strojnu sanaciju izvođenja radova u dužini 2 kilometra na području općine Velika Trnovitica te 1 kilometar i 100 metara u Grubišnom Polju. Radove će u stopostotnom iznosu financirati ŽUC. 

– Stanje na tržištu, odnosno porast cijena građevinskog materijala nam znatno otežava cijelu situaciju, pa je i dinamika izvođenja otežana. Dakle, dva postupka su zaključena, treći je u tijeku, a četvrti će uskoro biti raspisan. Plan za ovu godinu je odrađivanje poslova u visini 7 milijuna kuna za 7 do 8 kilometara cesta, što ovisi i o dotacijama resornog ministarstva, pojasnila je Nataša Koronc, v.d. ravnateljica ŽUC-a, naglasivši kako je donedavno cijena strojne sanacije širine pet metara iznosila 750 tisuća kuna, dok je iznos sada porastao na 1 milijun i 200 tisuća kuna. 

Na području Bjelovarsko – bilogorske županije trenutno se nalazi oko 100 kilometara makadama, što spada u područje modernizacije, dok se ostatak odnosi na strojnu sanaciju. No, prema procjeni stanja kolnika, više od 50 posto cesta spremno je za proces strojne sanacije. Također, ŽUC u svojoj nadležnosti ima i oko 5 kilometara neprohodnih cesta, konkretno na spoju sa Zagrebačkom županijom i Grubišnim Poljem. 

– Zbog financijskog stanja ŽUC-a, naša općina se priključila sufinanciranju, za što u proračunu imamo dovoljno novca. Općina Veliko Trojstvo će sa dvije dionice svakako imati poboljšan životni standard mještana, jer je riječ o najkritičnijim cestama. Čeka nas i Mišulinovac, gdje je stanje jednako loše. Na području naše općine imamo još oko dva kilometara dionica koje moramo završiti, dok je u nadležnosti ŽUC-u ostala jedna jedina makadamska cesta, između Malog Trojstva i Višnjevca, u dužini 2 i pol kilometara, otkriva Marko Kutanjac, načelnik Općine Veliko Trojstvo.

Studenti će se tako u Fininom razvojnom centru moći zaposliti preko student servisa i putem Finine IT stipendije, a zapošljavanje će biti moguće i putem javnih natječaja koje je Fina već objavila.

Dekanica VUB-a Zrinka Puharić tim povodom obratila se prisutnima i iskazala veliko zadovoljstvo ovom suradnjom.

– Veleučilište u Bjelovaru odredilo se da izvodi studijske programe iz STEM područja, uz veliku podršku našeg osnivača Grada Bjelovara i gradonačelnika usko surađujemo i s lokalnom zajednicom. Uvijek nam je ovako jak, moćan i respektabilan partner poput Fine dobrodošao. Stoga zahvaljujem što su odlučili upravo s našim Veleučilištem potpisati ugovor i što su nam donirali sredstva koja će nam pomoći u ostvarenju našeg zadanog cilja, poručila je dekanica.

Sastanku je prisustvovao i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak koji ističe kako je ovaj dogovor još jedan primjer toga da će se i u budućnosti nastaviti visok postotak zapošljivosti bjelovarskih studenata.

– IT sektor se u Bjelovaru razvija posljednjih godinu, dvije, jako brzo. Puno tvrtki je došlo, otvorilo svoja vrata, a Grad Bjelovar im pruža dodatne pogodnosti. Drago mi je da je i Fina vidjela potencijal u našem Veleučilištu, kazao je Hrebak istaknuvši:

– Posebno me veseli da posljednjih godina 80 posto studenata koji završe naše Veleučilište nađe svoj posao u roku od 3 mjeseca, a ono što je najbitnije jest da je 3. godina studenata računarstva praktički već razgrabljena, rekao je gradonačelnik koji je potom podsjetio da je Gradu Bjelovaru velika želja da upravo Bjelovar postane IT centrom regije.

– Mi kao Grad smo smanjili prirez pa će te plaće biti malo veće, želimo vratiti sve nazad gospodarstvu, a smatram da za bjelovarsko moderno gospodarstvo je IT sektor presudan, poručio je Dario Hrebak.

Suradnja Fine i VUB-a započela je krajem prošle godine Ugovorom o donaciji, kojim je Financijska agencija VUB-u darovala 100.000,00 kuna za provedbu projekta opremanja laboratorija za IT.

Dražen Čović, predsjednik Finine uprave uoči potpisivanja Sporazuma najavio je i potpisivanje ugovora o stipendiranju za nekoliko studenata VUB-a.

– Fina je tehnološka kompanija u kojoj radi 280 inženjera informatike i koja s vlastitim tehnološkim razvojem potpomaže funkcioniranje financijskog sustava ove zemlje. Pogonimo svakodnevno 150 servisa bez kojih bi naše društvo drukčije funkcioniralo. Da bi sve to kvalitetno funkcioniralo trebamo kvalitetne, motivirane i stručne zaposlenike, rekao je Čović poručivši:

– Danas potpisujemo Sporazum o suradnji s Veleučilištem, nakon toga otvoren je naš poziv za stipendije i mi ćemo nakon toga sjesti s Gradom, otvoriti razvojni centar i početi zapošljavati ljude, kazao je predsjednik uprave na današnjem sastanku.

Naime, ovog trenutka Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i Međimurska županija već zajednički surađuju na europskom projektu „Povećanje efikasnosti i održivosti rada Gospodarsko-socijalnih vijeća Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije“, vrijednom gotovo milijun kuna i koji se u stopostotnom iznosu financira europskim novcem.

Bjelovarski župan Damir Bajs kazao je kako je na temelju suradnje između pet županija, Vladi dostavljen prijedlog da se iskoriste već ispitani modeli, odnosno da se podrži Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, kojim bi se osiguralo 18,75 milijardi kuna iz EU fondova isključivo za projekte na području slavonskih županija. Stoga, pet županija (Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska) želi također iskoristiti europske poticaje za razvoj po uzoru na Slavoniju.

– Na temelju tih sporazuma i suradnje, dali smo prijedlog Vladi; da se priđe k već ispitanim modelima, a to je program koji ide za Slavoniju i za kojeg mislim da je dobar te da ga treba podržati. Sad je moguće da razvojem sporazuma, Županije koje se zajedno dogovore koji bi to projekti bili, koje bi mogli aplicirati na euro sredstva. Očekujemo da to bude prihvaćeno od Vlade kao okvir za financiranje onoga što je tamo navedeno, kazao je Bajs i dodao da je pred nama novo proračunsko razdoblje Europske unije, mogućnosti koje su možda propuštene da se sada iskoriste.

– Stav županija, posebno Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske je, da se na uzoru na niz drugih država Europske unije dio sredstava alocira na Županije, poručio je župan Bajs koji napominje kako bi ovakve mogućnosti, kroz razne sporazume, mogle pridonijeti tome da dobijemo sredstva, kao i naši kolege iz Europe, čime bi se direktno rješavalo pitanje ravnomjernog ulaganja u RH.

Župan je istaknuo i ono što je najvažnije:

Varaždinski župan je pak istaknuo kako i on i njegova stranka snažno zastupaju poziciju jačanja direktnog ulaganja europskog novca u regije.

– Što se Hrvatske tiče, Projektu Slavonija svaka podrška, ali inzistiramo na tome da i sjever Hrvatske po istom konceptu nastavi djelovati u suradnji s hrvatskom Vladom prema europskim fondovima, napomenuo je Radimir Čačić koji se dotaknuo i drugih problema koji se europskih fondova tiču. Tako, na primjer, veliki problem predstavlja to što europske alokacije ne dopuštaju gradnju novih škola.

– Što se energetske obnove tiče, to su projekti po kojima smo i mi u najužoj špici Hrvatske vodeći kao županija. Međutim, europske alokacije ne dopuštaju ulaganje u škole. Ukoliko idemo s programom transformacije višesmjenske nastave u istosmjensku nastavu – što je velika demografska mjera, škole u novom budžetu moraju biti u alokaciji – mi moramo dobiti mogućnost da iz europskih fondova gradimo škole, pojasnio je župan Čačić koji pomoć pri rješavanju problema vidi u kompenzaciji iseljenja.

– Pošto 14 posto radno sposobnog hrvatskog naroda radi vani, imamo razloga tražiti mogućnost da kompenzacijski reagiramo zbog demografskih problema; da nam to omogući besplatne vrtiće ili da nam se bruto za liječnike ne naplaćuje, kao što je to slučaj u nekim državama, zaključio je Čačić.