Od pratnje od vrata do vrata do pomoći oko ostvarivanja prava i psihosocijalne podrške – Udruga Impress Daruvar kroz trogodišnji projekt želi ljudima vratiti ono što im nedostatak mobilnosti i društvenih kontakata najviše uzima – samostalnost i osjećaj pripadnosti.

Nisu sami: Projekt „Uz tebe“ donosi besplatnu pomoć starijima i osobama s invaliditetom diljem BBŽ-a

Osobe starije od 65 godina i odrasle osobe s invaliditetom s područja Bjelovarsko-bilogorske županije mogu se uključiti u projekt „Uz tebe“, koji im pruža besplatnu podršku u svakodnevnom životu. Nedostatak prijevoza, otežano kretanje, komplicirana administracija ili jednostavno činjenica da osoba živi sama mogu biti velike prepreke u svakodnevnom životu.

Upravo takve situacije prepoznala je Udruga Impress Daruvar, koja kroz projekt „Uz tebe“ želi starijim osobama i odraslim osobama s invaliditetom omogućiti da lakše dođu do potrebnih usluga, ostvare svoja prava, ali i ostanu povezani s drugim ljudima.

Projekt korisnicima donosi nekoliko oblika besplatne podrške. Među njima je posebno važna podrška mobilnosti, odnosno pratnja od vrata do vrata. Korisnici tako mogu, uz prethodni dogovor, dobiti pomoć pri odlasku liječniku, u ljekarnu, banku, kod javnog bilježnika ili na društvena okupljanja.

„Osoba koja nema automobil ne smije zbog toga ostati izvan društva“

– Projekt „Uz tebe“ osmišljen je da starijim osobama vrati ono što im nedostatak mobilnosti, informacija i društva najviše uzima – samostalnost i osjećaj pripadnosti zajednici. Osoba koja nema automobil ne smije zbog toga ostati izvan društva. Kada joj omogućimo pratnju do dogovorenog mjesta, ona ponovno može doći na kavu, na aktivnost ili na pregled, a to je razlika između izoliranosti i punog života u zajednici – ističe predsjednica Udruge Impress i voditeljica projekta Tanja Herceg.

Osim podrške pri kretanju, korisnici mogu dobiti pomoć u ostvarivanju zakonskih i socijalnih prava. To znači da im suradnici mogu pomoći razumjeti koja im prava pripadaju, prikupiti potrebnu dokumentaciju, ispuniti obrasce te ih uputiti prema nadležnim institucijama. Ako je slučaj složeniji, moguće je uključiti i dodatne stručnjake, primjerice pravnika.

Podrška psihologa, socijalnog radnika i edukacijsko-rehabilitacijskog stručnjaka

Projekt uključuje i psihosocijalnu podršku. Ona se provodi kroz individualne i grupne razgovore sa psihologom, socijalnim radnikom i edukacijsko-rehabilitacijskim stručnjakom, u suradnji s Psihološkim centrom Putokaz.

Tu su i aktivnosti kojima se želi potaknuti druženje, aktivnost i kvalitetno provođenje slobodnog vremena, od rekreacije i kreativnih radionica do informatičkih tečajeva.

Drugim riječima, cilj projekta nije samo pomoći kada nastane problem, već korisnicima omogućiti da budu što samostalniji i aktivniji u svakodnevnom životu.

Tko se može prijaviti i kako koristiti usluge?

U projekt se mogu uključiti osobe starije od 65 godina te odrasle osobe s invaliditetom starije od 18 godina koje imaju prebivalište na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Za uključivanje nije potrebno dokazivati socijalni status. U Udruzi Impress naglašavaju da su uvjeti jednostavni, a zainteresirani se mogu javiti i dobiti informacije o mogućnostima uključivanja.

Prijave su već otvorene i traju tijekom cijelog razdoblja provedbe projekta.

Projektom je planirano uključivanje oko 72 korisnika, kojima bi trebalo biti pruženo najmanje 15 usluga po korisniku. Udruga pritom ostavlja mogućnost uključivanja dodatnih zainteresiranih osoba kroz aktivnosti koje će nastaviti provoditi i volonterskim putem.

Za starije osobe posebno je važna informacija da ne moraju same organizirati prijevoz ako se žele uključiti u aktivnosti ili trebaju otići na određeno mjesto. Podrška mobilnosti funkcionira tako da korisnik unaprijed nazove Udrugu, dogovori termin i razlog putovanja, a osoba zadužena za podršku dolazi po njega.

– Ne nudimo klasični javni prijevoz niti liniju s voznim redom. Riječ je o podršci mobilnosti, odnosno pratnji od vrata do vrata, namijenjenoj prijavljenim korisnicima projekta. Korisnik dogovori termin i svrhu putovanja, a osoba zadužena za podršku dođe po njega, odveze ga na dogovorenu lokaciju i, po potrebi, pričeka te ga vrati kući – pojašnjava Herceg.

U određenim situacijama moguće je organizirati i zajednički odlazak više korisnika koji trebaju ići na isto odredište. No, i tada je potrebno prethodno dogovoriti termin.

Važno je i da projekt nije namijenjen samo osobama koje su već aktivne i uključene u različite programe. Upravo suprotno, pomoć je namijenjena i onima koji su se zbog životnih okolnosti povukli iz društvenog života.

– Projekt nije namijenjen samo „aktivnima“. Prije svega je tu za one koji su se možda zbog godina, zdravlja ili nedostatka prijevoza povukli i osjećaju da više nisu za to. Nitko ne mora dolaziti sam ili se dokazivati, dovoljan je jedan poziv, a mi ćemo se pobrinuti za ostalo – poručuje Herceg.

Dodaje da za uključivanje nije potrebno čekati da problem postane velik. Ako osoba teško dolazi liječniku, treba pomoć oko ostvarivanja nekog prava, osjeća se usamljeno ili bi se željela uključiti u neku aktivnost, može se javiti i raspitati o mogućnostima.

Pomoć nije samo za Daruvar: „Uz tebe“ širi se na područje cijele županije

Projekt je pokrenut u Daruvaru, ali nije namijenjen samo njegovim stanovnicima.

Aktivnosti se šire i na druga područja Bjelovarsko-bilogorske županije, među kojima su Bjelovar, Grubišno Polje i Sirač, a prema potrebi se podrška mobilnosti može organizirati i za odlazak prema Pakracu.

Udruga Impress planira kroz tri godine osigurati oko 1.800 usluga za korisnike. Cilj je da pomoć bude dostupna ljudima koji zbog udaljenosti, nedostatka prijevoza ili drugih prepreka teško dolaze do usluga i aktivnosti koje su im potrebne.

Posebno je važno što se u Udruzi Impress ovom području ne pristupa samo kroz jedan projekt. S umirovljenicima i osobama s invaliditetom rade još od 2008. godine, a podršku mobilnosti pružali su i prije dobivanja novca za projekt „Uz tebe“.

– Godinama smo organizirali volonterski prijevoz i različite aktivnosti jer smo svakodnevno slušali iste priče. Ljudi žele biti aktivni, ali često nemaju kako doći do mjesta gdje se aktivnosti održavaju. Ovaj projekt omogućio nam je da ono što smo godinama radili volonterski proširimo i učinimo dostupnim većem broju ljudi – zadovoljna je Herceg.

Dodaje kako završetak projekta ne bi trebao značiti i kraj podrške.

– Iako projekt predviđa određeni broj korisnika, vrata Udruge Impress ostaju otvorena svima kojima možemo pomoći, bilo kroz projektne aktivnosti ili kroz naš daljnji volonterski rad – zaključuje naša sugovornica.

Jedan poziv može biti prvi korak prema većoj samostalnosti

Projekt se provodi u partnerstvu s Gradom Daruvarom, a financira se iz Europskog socijalnog fonda plus. Vrijednost projekta iznosi 299.880 eura, a provedba traje tri godine.

Kako se prijaviti?

Zainteresirani se mogu javiti Udruzi Impress na brojeve 095 8644 869 ili 095 382 6010, radnim danom od 10 do 18 sati.

Prijava je moguća i osobnim dolaskom u Kuću mogućnosti Impress, Ivana Zajca 3 u Daruvaru, odnosno u dogovorenom terminu na lokacijama u Bjelovaru i Grubišnom Polju.

– Najvažnije je da potencijalni korisnici znaju da javljanje ne znači priznanje slabosti, nego korištenje prava koje im pripada. Svatko tko se osjeća sam, tko teško dolazi do liječnika ili se boji da će ostati izvan društva, ima pravo javiti se. Naš tim će s njima proći kroz sve, korak po korak, bez žurbe i bez osude – poručuje Herceg.

Dakle, za starije osobe koje nisu sigurne je li projekt namijenjen upravo njima, poruka je jednostavna – najbolje je nazvati i pitati.

Jedan telefonski poziv dovoljan je da dobiju informacije o tome mogu li se uključiti i koju vrstu podrške mogu koristiti.

– Ne treba vam poseban povod ni nečije dopuštenje, dovoljna je vaša želja da se uključite – zaključuje Tanja Herceg.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Starenje ne bi trebalo značiti povlačenje iz društvenog života, odustajanje od svakodnevnih aktivnosti ili prihvaćanje samoće kao neizbježnog dijela života. Naprotiv, aktivno starenje danas je jedan od najvažnijih ciljeva suvremenog društva jer starijim osobama omogućuje da ostanu uključene u zajednicu, zadrže svoju samostalnost i kvalitetu života te nastave sudjelovati u društvenim, kulturnim i rekreativnim aktivnostima.

Međutim, upravo su nedostatak prijevoza, otežana mobilnost i osjećaj izoliranosti među najvećim izazovima s kojima se susreću starije osobe, osobito u manjim sredinama. Kada netko više ne može samostalno do liječnika, na druženje, u trgovinu ili sudjelovati u aktivnostima koje ga vesele, vrlo brzo dolazi do osjećaja usamljenosti i socijalne isključenosti.

Upravo zato projekt „Uz tebe“, koji provodi Udruga Impress Daruvar u partnerstvu s Gradom Daruvarom, donosi mnogo više od socijalne usluge. On donosi priliku za aktivniji, sigurniji i ispunjeniji život starijih osoba i odraslih osoba s invaliditetom.

Trogodišnji projekt vrijedan gotovo 300 tisuća eura

Projekt je službeno nedavno predstavljen na početnoj konferenciji održanoj u Zavičajnom muzeju Daruvar, Dvorcu grofa Jankovića, čime je započela njegova trogodišnja provedba.

Vrijedan je 299.880 eura i posve je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus, a provodit će se do 31. ožujka 2029. godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije te grada Pakraca u susjednoj županiji.

Iz Udruge Impress doznajemo kako je projekt namijenjen osobama starijima od 65 godina te odraslim osobama s invaliditetom starijima od 18 godina. Tijekom provedbe planirano je uključivanje najmanje 72 korisnika, pri čemu će svaki od njih koristiti najmanje 15 različitih socijalnih usluga, potpuno besplatno.

Prijevoz kao preduvjet aktivnog života

Poseban naglasak stavljen je na organizirani prijevoz koji će korisnicima omogućiti lakši odlazak liječniku, u kupovinu, na radionice, druženja i druge aktivnosti koje doprinose kvalitetnijem životu. Osim prijevoza, projekt uključuje psihosocijalnu podršku, pomoć pri ostvarivanju zakonskih i socijalnih prava, savjetovanje, radionice te organizirano provođenje slobodnog vremena.

Već tijekom ovogodišnjeg srpnja korisnicima su na raspolaganju organizirani odlasci u Pakrac te prijevoz na području Daruvara, Bjelovara i Grubišnog Polja, čime se dodatno povećava dostupnost socijalnih usluga i smanjuju prepreke koje mnogima onemogućavaju aktivno sudjelovanje u životu zajednice.

Predsjednica Udruge Impress i voditeljica projekta Tanja Herceg istaknula je kako je upravo mobilnost jedan od ključnih preduvjeta za aktivno starenje i očuvanje dostojanstva starijih osoba.

– Često govorimo o aktivnom starenju, ali ono nije moguće ako osoba nema mogućnost izaći iz svog doma. Kada starija osoba ili osoba s invaliditetom nema organiziran prijevoz, vrlo brzo ostaje bez prilike otići liječniku, na radionicu, u trgovinu ili jednostavno popiti kavu s prijateljima. Tada se ne gubi samo mogućnost kretanja, nego i osjećaj pripadnosti zajednici. Upravo zato želimo pokazati da prijevoz nije samo vožnja od jedne do druge točke, već način da ljudima vratimo mogućnost izbora, samostalnost i svakodnevne kontakte koji čuvaju mentalno zdravlje i kvalitetu života. Kroz projekt “Uz tebe” želimo da naši korisnici ponovno budu aktivni članovi zajednice, da sudjeluju u društvenim događanjima, razvijaju nova prijateljstva i znaju da nisu sami – objasnila je Herceg namjere ovog vrijednog projekta.

Dugogodišnji rad prepoznao potrebe na terenu

Inače, Udruga Impress sa starijim osobama i osobama s invaliditetom radi još od 2008. godine, iz čega su i puno prije aktualnog projekta prepoznate potrebe na terenu.

– Godinama smo organizirali volonterski prijevoz i različite aktivnosti jer smo svakodnevno slušali iste priče. Ljudi žele biti aktivni, ali često nemaju kako doći do mjesta gdje se aktivnosti održavaju. Ovaj projekt omogućio nam je da ono što smo godinama radili volonterski proširimo i učinimo dostupnim većem broju ljudi. Iako projekt predviđa određeni broj korisnika, vrata Udruge Impress ostaju otvorena svima kojima možemo pomoći, bilo kroz projektne aktivnosti ili kroz naš daljnji volonterski rad – srdačna je Herceg.

Prijave su već otvorene

Partner projekta je Grad Daruvar, koji je prepoznao važnost razvoja socijalnih usluga u zajednici i podrške najranjivijim skupinama stanovništva. Cilj projekta nije samo pružanje pojedinačnih usluga, već stvaranje okruženja u kojem će starije osobe i osobe s invaliditetom imati jednake mogućnosti za aktivan, dostojanstven i kvalitetan život.

Zainteresirani građani koji ispunjavaju uvjete mogu iskazati interes za uključivanje u projekt prijavom Udruzi Impress. Budući da je broj mjesta ograničen, prijave su već otvorene, a informacije se mogu dobiti pozivom na broj 095 864 4869 radnim danom od 10 do 18 sati ili putem službenih kanala Udruge Impress.

Projekt „Uz tebe“ još je jedan primjer kako kvalitetno osmišljene socijalne usluge mogu mijenjati svakodnevicu ljudi. Umjesto izolacije, korisnicima nudi druženje. Umjesto prepreka, pruža mogućnost kretanja, a umjesto osjećaja usamljenosti vraća ono što je možda i najvažnije – osjećaj da su i dalje aktivan, vrijedan i ravnopravan dio svoje zajednice.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Grad Daruvar – Predrag Uskoković- Udruga Impress Daruvar

Starenje je prirodan dio života, no kvaliteta života u trećoj životnoj dobi često ovisi o tome koliko podrške imaju starije osobe – od obitelji, prijatelja, zajednice i sustava skrbi. Osim zdravstvene zaštite, jednako su važni druženje, osjećaj pripadnosti i aktivnosti koje potiču fizičko i mentalno zdravlje.

Brojne udruge u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji godinama stvaraju prostor u kojem starije osobe mogu ostati aktivne i uključene u društveni život. Jedna od njih je i Loknice i Lokan, koja djeluje pri Udruzi umirovljenika – Podružnici Ante Starčević Bjelovar. Za mnoge njezine članove to je puno više od mjesta za rekreaciju – ondje su pronašli prijatelje, podršku i novi životni elan.

Kako izgleda svakodnevica ove posebne zajednice, razgovarali smo s Đurđom Girtšal, voditeljicom aktivnosti koja već godinama svojim entuzijazmom okuplja članove i pokazuje koliko malo ponekad treba da se nekome promijeni život.

Sve je počelo jednostavnom željom – da ljudi izađu iz kuće

Iako Udruga Loknice i Lokan djeluje u sklopu Matice umirovljenika, njezina priča posljednjih godina neraskidivo je povezana upravo s Đurđom Girtšal.

Kada se 2019. godine uključila u rad udruge, među članovima je bilo svega devedesetak ljudi. Danas ih je gotovo dvostruko više.

– Rekla sam tada sama sebi da nije važno hoće li doći pet ili pedeset ljudi. Samo neka izađu iz kuće. To je bila moja prva ideja – prisjeća se Đurđa.

Upravo ta jednostavna misao postala je temelj svega što danas rade.

Mjesto gdje se liječe i tijelo i duša

Ono što Loknice i Lokan razlikuje od mnogih drugih rekreativnih skupina jest atmosfera bliskosti i međusobnog razumijevanja.

– To nije fitnes rekreacija. Mi sjednemo, razgovaramo, družimo se. Ljudi se otvore. Nekad je to poput male grupne terapije – govori Đurđa.

Kroz godine je upoznala brojne životne priče svojih članova. Priče o gubicima, bolesti, samoći i depresiji.

Neki od njih godinama nisu izlazili iz kuće nakon smrti supružnika, brata ili bliske osobe. Drugi su se povukli zbog zdravstvenih problema ili životnih razočaranja.

Jedan joj je član posebno ostao u sjećanju.

– Pitala sam jedan bračni par kako tako lijepo plešu kad ih prije nisam viđala na druženjima. Tada mi je suprug rekao da njegova žena sedam godina nije izlazila iz kuće jer je tugovala za bratom. Ovdje je ponovno pronašla društvo i danas redovito dolazi na rekreaciju i druženja – priča.

Od vlastite bolesti do pomoći drugima

Đurđina priča ima i osobnu dimenziju.

Zbog problema s kukovima i sama je morala redovito vježbati kako bi održala pokretljivost. Upravo iz vlastite potrebe rodila se ideja da stečeno iskustvo podijeli s drugima.

– Morala sam vježbati zbog sebe, a onda sam pomislila kako bi te vježbe mogle pomoći i drugima. Tako smo nabavili strunjače i krenuli – kaže.

Danas članovi dva puta tjedno sudjeluju u medicinskim vježbama istezanja, vježbama za kralježnicu, kukove i gornji dio tijela te plesnoj rekreaciji koja posebno veseli članove.

Više od vježbanja – povratak samopouzdanja

Brojni članovi kroz rekreaciju nisu dobili samo bolju kondiciju.

– Ljudi su ponovno dobili koordinaciju pokreta. Neki na početku nisu znali pokrenuti lijevu ili desnu ruku u ritmu glazbe. Bilo ih je sram i neki su čak odustajali. No nakon dva mjeseca vidjela se velika promjena – objašnjava.

Ples i pokret vratili su mnogima osjećaj sigurnosti i samopouzdanja.

– Dobro je za tijelo, ali još više za duh – dodaje.

Treća životna dob puna energije

Danas Udruga okuplja članove od 55 do 85 godina života.

Među njima ima bračnih parova, samaca, osoba koje žive same, ali i onih koji su se u mirovini prvi put odlučili posvetiti sebi.

– Divota je vidjeti starije ljude kako se kreću i zabavljaju. Pogotovo bračne parove koji zajedno dolaze na ples i druženja. Oni su inspiracija svima nama – kaže Đurđa.

Iako su žene brojnije, među članovima ima i muškaraca, a voditeljica se nada da će ih u budućnosti biti još više.

Otvoreni za sve

Posebnost udruge je i njezina otvorenost prema osobama različitih mogućnosti.

Jedna članica dio vježbi odrađuje sjedeći zbog zdravstvenih poteškoća, dok je neko vrijeme aktivnosti pohađala i slijepa osoba uz pratnju.

Članovi su postali i bračni par doseljenika iz Njemačke koji danas živi u Drljanovcu.

– Družimo se, zajedno učimo jedni od drugih, a oni uče hrvatski jezik. To je ljepota zajedništva – govori Đurđa.

Najveći izazov – prostor za rast

Iako članovima ne nedostaje volje i ideja, najveći problem predstavlja nedostatak vlastitog prostora.

Zbog ograničenih termina ne mogu pokrenuti dodatne aktivnosti koje priželjkuju, poput vježbi za manje pokretne osobe ili kreativnih radionica.

– Imamo mnogo ideja, ali za njih nam treba prostor. Vjerujem da bismo tada mogli pomoći još većem broju ljudi – kaže.

Rekreacija koja vraća energiju, zdravlje i osmijeh

Da aktivnosti Udruge Loknice i Lokan nisu samo vježbanje i ples, već važan dio svakodnevice brojnih umirovljenika, potvrdile su nam i članice koje su upravo pristizale na još jedno druženje i rekreaciju.

Među njima je bila i Nada, koja već tri godine redovito dolazi na aktivnosti udruge.

– Jako mi puno znači ova rekreacija, i za zdravlje i za razonodu. Dolazim već tri godine i ne bih to ni za što mijenjala. U sedamdesetoj sam godini života, a ovdje uvijek pronađem dobro društvo, pokret i pozitivnu energiju – kaže Nada kroz osmijeh.

Dodaje kako joj mnogo znači razumijevanje i fleksibilnost unutar grupe.

– Ako smo bolesni ili imamo neke zdravstvene poteškoće, nitko nam ne zamjera što ne možemo doći. Ovdje se svi međusobno razumijemo i podržavamo – ističe.

Slično iskustvo ima i 80-godišnja Ana Medić, koja se rekreaciji pridružila nakon povratka iz Njemačke.

– Dok sam živjela u Njemačkoj, redovito sam išla na gimnastiku. Kada mi je susjeda rekla za ovu grupu, nisam dugo razmišljala. Došla sam i ostala. Već tri godine dolazim dva puta tjedno i to mi zaista puno znači – kaže Ana.

Unatoč osamdesetoj godini života, i dalje vodi vrlo aktivan život.

– Puno vozim bicikl, sama održavam veliku kuću i svaki dan si zadam neki posao. Nemam zdravstvenih problema i trudim se ostati aktivna koliko god mogu. Važno je ne sjediti i ne prepustiti se godinama – poručuje.

Možda najviše energije među okupljenima zračila je 75-godišnja Štefa Tuškan, žena koja sport i rekreaciju smatra sastavnim dijelom života.

– Aktivno se bavim sportom još od 2008. godine. Prošla sam gotovo sve teretane u Bjelovaru, svakodnevno hodam, vježbam i radim tibetanske vježbe već petnaest godina. Bez kretanja jednostavno ne mogu – govori Štefa.

Kaže kako dnevno prijeđe i do deset kilometara, a često napravi i više od 15 tisuća koraka.

– Cijeli život radila sam kao konobarica i stalno bila na nogama. Ako ne odradim svoju dnevnu dozu kretanja, osjećam da mi nešto nedostaje. Rekreacija me održava fizički, ali i psihički. Bez nje bih teško podnosila svakodnevicu i sigurno bih pala u depresiju – iskreno priznaje.

Njezina priča još je jedan dokaz koliko su druženje, tjelesna aktivnost i osjećaj pripadnosti važni u trećoj životnoj dobi.

Dok su se članice polako pripremale za početak vježbanja i plesnih koraka, bilo je jasno da u ovoj dvorani ljudi ne dolaze samo zbog rekreacije. Dolaze zbog prijateljstva, razgovora, podrške i osjećaja da negdje pripadaju.

A upravo je to ono što mnogima u poznijim godinama najviše treba – razlog da izađu iz kuće i osmijeh koji ih čeka s druge strane vrata.

Na njihovim licima vidjeli su se osmijesi, a u razgovorima iskreno prijateljstvo koje se tijekom godina razvilo među njima.

I upravo je to možda najveća vrijednost ovakvih udruga.

Jer starost ne mora značiti samoću.

Uz malo podrške, razumijevanja i zajedništva, treća životna dob može postati razdoblje novih prijateljstava, novih iskustava i novih razloga za osmijeh.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Upravo tema „Starost s podrškom: Kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima“ otvara pitanje koliko je važno da osobe kojima je potrebna određena razina pomoći tijekom cijelog života ne ostanu same kada ostare. U tom procesu ključnu ulogu imaju obitelj, lokalna zajednica i sustav socijalne skrbi, koji zajedničkim djelovanjem mogu omogućiti očuvanje samostalnosti, dostojanstva i aktivnog sudjelovanja u društvu.

Kako takva podrška izgleda u praksi, svakodnevno potvrđuje rad Centra za inkluziju i socijalne usluge (CIS) u Bjelovaru i Grubišnom Polju. Gotovo stotinu korisnika ondje živi u organiziranom stanovanju, radi, kuha, uzgaja povrće, odlazi na posao, zaljubljuje se i aktivno sudjeluje u životu zajednice, jednako kao i svi drugi građani.

U vremenu kada se sve više govori o dostojanstvenom starenju, socijalnoj uključenosti i kvaliteti skrbi, priča o CIS-u pokazuje kako podrška, razumijevanje i uključivanje u zajednicu mogu ljudima omogućiti samostalan i ispunjen život kroz sve životne faze. Istovremeno, ona potvrđuje da osobe s intelektualnim teškoćama mogu značajno doprinositi društvu kada im se pruži prilika i potrebna podrška.

U prostorima Centra za inkluziju i socijalne usluge razgovarali smo s izvršnim direktorom Primožem Lovrovićem i korisnikom Damirom Flanjakom, koji je već više od 15 godina dio ove zajednice.

Život u zajednici umjesto života u instituciji

Centar za inkluziju i socijalne usluge neprofitna je organizacija registrirana za pružanje socijalnih usluga, a najveći dio rada temelji se na organiziranom stanovanju osoba s intelektualnim teškoćama.

– Naši korisnici žive u kućama i stanovima u zajednici, a ne u institucijama, jer smatramo da je upravo zajednica mjesto gdje ljudi trebaju živjeti. Sama riječ inkluzija znači uključivanje i cijeli naš rad temelji se na tome da naši korisnici budu vidljivi, aktivni i ravnopravni članovi društva – objašnjava izvršni direktor CIS-a Primož Lovrović.

Danas Centar skrbi za 97 korisnika uz pomoć 58 zaposlenika, među kojima su asistenti i stručni suradnici, a usluge se pružaju na području Bjelovara i Grubišnog Polja.

Prema riječima Lovrovića, Hrvatska je među europskim državama koje su među prvima počele razvijati model organiziranog stanovanja osoba s invaliditetom.

– Mnoge države još uvijek velik broj osoba s invaliditetom smještaju u institucije, dok je kod nas još prije više od dvadeset godina počela ideja organiziranog stanovanja. To nije samo socijalna usluga, nego potpuno drugačiji pogled na život ljudi s teškoćama. Oni nisu odvojeni od društva nego su njegov dio i trebaju određenu podršku kako bi mogli živjeti samostalno – kaže Lovrović.

Rad daje osjećaj vrijednosti i pripadnosti

Posebno ističe kako se iza svakodnevnog života korisnika krije mnogo više od same skrbi. Korisnici Centra uključeni su u različite aktivnosti, a mnogi od njih svakodnevno rade u poljoprivrednoj proizvodnji.

– Čovjek mora imati osjećaj da je koristan. Ako ne radi, ako nema svoju ulogu i odgovornost, vrlo brzo izgubi samopouzdanje i smisao. Upravo zato razvijali smo i poljoprivredni dio naše priče. Danas imamo ozbiljnu proizvodnju povrća, plastenike, staklenik u Grubišnom Polju i vlastitu proizvodnju od sjemena do gotovog proizvoda. Korisnici sade, pikiraju, održavaju nasade, beru povrće i sudjeluju u preradi zimnice. Godišnje proizvedemo tone povrća koje koristimo za potrebe korisnika, a višak prodajemo – ističe Lovrović.

Damirova priča: „Centar mi je postao druga obitelj“

Jedan od korisnika koji svakodnevno sudjeluje u radu plastenika je Damir Flanjak, član Centra od 2009. godine. Danas radi u plasteniku u Grubišnom Polju, živi u organiziranom stanovanju s još troje korisnika i vodi, kako kaže, život koji ga ispunjava.

– Moj dan počinje kao i kod svih drugih ljudi. Ustanem, obavim svoje obveze i idem na posao u plastenik gdje radimo povrće za naše potrebe. Sadimo, sijemo, pikiramo i brinemo o biljkama od samog sjemena pa sve dok ne dođu na stol. Nakon posla odmorim se, provodim vrijeme s djevojkom i ljudima iz zajednice. Nas četvero živimo zajedno u stanu, dobro se slažemo, kuhamo, dogovaramo se oko obveza i pomažemo jedni drugima – priča Damir.

Dodaje kako mu je podrška asistenata pomogla da postane sigurniji i samostalniji.

– Asistent nam pomaže u stvarima koje ne možemo sami, ali nemamo podršku 24 sata dnevno. Navečer smo sami i sami se snalazimo. Kroz godine puno toga naučiš i postaneš sigurniji u sebe. Meni je Centar postao druga obitelj. Ovdje sam od 2009. godine i mogu reći da se osjećam prihvaćeno – kaže Damir.

Najveći izazov: Pronaći priliku za zaposlenje

Iako korisnici svakodnevno dokazuju svoje sposobnosti, jedan od najvećih izazova i dalje ostaje zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama.

– Najviše me boli kada vidim koliko naši korisnici mogu, koliko su vrijedni i odgovorni, a ljudi im često ne žele dati priliku samo zato što imaju određene teškoće. Kada ih poslodavci upoznaju, često se iznenade koliko su marljivi i pouzdani. Problem je što za mnoge treba osigurati podršku i na radnom mjestu, a za to nedostaje financijskih sredstava i ljudi. Stalno se borimo kako bismo što većem broju korisnika omogućili rad i aktivno sudjelovanje u zajednici – naglašava Lovrović.

Cilj je jednostavan – ravnopravan život

Unatoč izazovima, priča Centra za inkluziju i socijalne usluge pokazuje kako dostojanstven život ne ovisi o instituciji, nego o podršci, prilici i zajednici koja prihvaća različitosti.

– Naš cilj je da naši korisnici budu potpuno ravnopravni građani, da rade, imaju prijatelje, partnere, obveze i svoj život. Kada to postignemo, onda smo napravili ono najvažnije – zaključuje Lovrović.

Priča iz Bjelovara i Grubišnog Polja najbolji je dokaz da osobe s intelektualnim teškoćama nisu građani drugog reda. Uz odgovarajuću podršku mogu živjeti samostalno, doprinositi zajednici i biti njezin ravnopravan dio.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

Na bjelovarskoj kuglani nije se čuo samo zvuk kugli koje ruše čunjeve. Čuli su se smijeh, navijanje, šale i razgovori ljudi koji se svakodnevno bore s predrasudama društva. Među više od 80 sudionika iz 13 državnih domova za odrasle osobe iz cijele Hrvatske nije bilo osjećaja izoliranosti ni tuge kakvu javnost često veže uz institucije socijalne skrbi. Naprotiv, bilo je života, borbenog duha i prijateljske topline.

Upravo tamo, među kuglama, navijanjem i zajedničkim fotografijama, otvorila se mnogo važnija priča – ona o dostojanstvenom starenju, uključivanju osoba s mentalnim teškoćama u zajednicu i promjeni sustava socijalne skrbi koji se posljednjih godina pokušava udaljiti od zatvorenog institucionalnog modela.

Danas domovi za odrasle osobe više ne žele biti mjesta pasivnog čekanja i izolacije, nego ustanove koje korisnicima omogućavaju aktivan život, osjećaj pripadnosti i što veću samostalnost.

– Ne želimo da ljudi ostanu zatvoreni u institucijama. Cilj je da žive život dostojan svakog građanina – poručuje Ana Piragić, ravnateljica bjelovarskog Doma za odrasle osobe.

Velika transformacija sustava skrbi

Bjelovarski dom upravo ulazi u veliki projekt vrijedan pet milijuna eura financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, kojim će dio korisnika biti izmješten iz institucije u stanove i manje stambene zajednice uz stručnu podršku.

– S velikim ponosom možemo istaknuti da provodimo značajan projekt za našu sredinu kojim širimo kapacitete organiziranog stanovanja za naše korisnike u zajednici. Projekt predviđa rekonstrukciju i dogradnju planiranog Centra za pružanje usluga u zajednici, izgradnju novog dvojnog objekta te obnovu državnih stanova, a uključuje i nabavu vozila te potrebne opreme za pružanje izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Za njegovu provedbu odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 4.479.090,52 eura. To je veliki korak za našu instituciju i potvrda rada koji svakodnevno obavljamo. A to je tek početak naših planiranih ulaganja. Kroz daljnja ulaganja naš cilj je omogućiti svakom korisniku najvišu razinu samostalnosti i kvalitetne skrbi. Na kraju svega želimo osigurati dostojanstven život koji pripada svakom građaninu ove države – ističe Piragić.

U bjelovarskom domu trenutačno je smješteno 165 korisnika, dok dio njih već živi u organiziranom stanovanju u gradu.

– Imamo tri stambene jedinice u centru grada u kojima trenutno živi pet korisnika usluge organiziranog stanovanja i upravo idemo u smjeru daljnjeg razvoja usluge. Plan je da u sljedećim godinama četrdesetak ljudi izmjestimo iz institucije i omogućimo im uvjete života koji više nalikuju obiteljskom okruženju – najavljuje ravnateljica.

Takav model, kaže, pokazuje da mnoge osobe uz podršku stručnjaka mogu živjeti znatno samostalnije nego što društvo često pretpostavlja.

– Naravno da mogu. Svaka osoba određena je, između ostalog, i socijalnim okolnostima u kojima živi. Kada su one ograničavajuće, za očekivati je da će i samo funkcioniranje osobe biti otežano. Razvojem izvaninstitucijskih socijalnih usluga pokazalo se da su se korisnici uklopili u zajednicu koja ih je prihvatila i ne nose onu stigmu koja ih prati smještajem u instituciji. Na nama je da stručnim radom procijenimo njihove mogućnosti i razvijamo sve njihove raspoložive kapacitete. Upravo organizirano stanovanje pokazuje da ljudi ne trebaju cijeli život provesti unutar institucije, etiketirani i izolirani od društva. To su ljudi koji pripadaju ovoj zajednici, našem gradu i našem svakodnevnom životu – govori Piragić.

Dodaje kako upravo uključivanje u zajednicu korisnicima vraća samopouzdanje i osjećaj vrijednosti.

– Kada im pružite podršku i uključite ih u društvo, rastu njihovo samopouzdanje i mogućnosti koje možda prije nitko nije ni vidio – kaže.

Nedostatak stručnog kadra sve veći problem

Ipak, sustav se istovremeno suočava s ozbiljnim izazovima. Jedan od najvećih je nedostatak stručnog osoblja.

– Potrebni su nam medicinski djelatnici, njegovatelji, socijalni radnici, psiholozi i radni terapeuti. Srećom, Ministarstvo nas podržava i novim pravilnicima već je predviđeno povećanje broja zaposlenih, na čijem zapošljavanju radimo. Za sada uspijevamo dobiti stručni kadar, ali iz iskustva drugih domova vidimo da će to biti problem s kojim ćemo se tek ozbiljnije suočiti s porastom potrebe za istima – upozorava Piragić.

Činjenice, isto tako, govore u prilog tome da se sve više ljudi suočava s problemima mentalnog zdravlja te će potrebe za uslugama u zajednici biti sve veće.

Domovi više nisu zatvoreni sustavi

Slične promjene provode se i u drugim ustanovama diljem Hrvatske. Rada Matoš, dugogodišnja ravnateljica doma u Ljeskovici, kaže kako su se domovi morali otvoriti prema javnosti i zajednici.

– Kada sam preuzela vođenje ustanove, jedan od mojih najvećih ciljeva bio je da lokalna zajednica prepozna ono što radimo. Htjela sam da ljudi vide da naši korisnici nisu osobe koje treba skrivati od društva – prisjeća se Matoš.

Godinama su, kaže, korisnici stvarali razne radove unutar doma, ali ih gotovo nitko izvan ustanove nije imao priliku vidjeti.

– Počeli smo izlaziti među ljude, sudjelovati na događanjima, organizirati radionice i druženja. Pozivali smo građane da dolaze k nama. Danas mogu reći da nas zajednica doživljava potpuno drugačije nego prije – ističe.

Dom u Ljeskovici danas skrbi za gotovo 300 korisnika, dok lista čekanja prelazi 2400 ljudi.

– To dovoljno govori koliko su potrebe velike. Pokrivamo čak tri županije i često nemamo dovoljno kapaciteta. Naravno, hitni slučajevi imaju prioritet i nikada ih ne odbijamo – govori Matoš.

I ondje se razvija organizirano stanovanje.

– Naših dvadeset korisnika već živi u organiziranom stanovanju. To su ljudi za koje možda nekada nitko nije vjerovao da će moći živjeti samostalno, a danas kuhaju, odlaze u trgovinu, brinu o sebi i aktivno sudjeluju u životu zajednice – dodaje.

„Osjećam se vrijednim“

Koliko takav način života znači korisnicima, možda najbolje govore njihove riječi.

Slavko iz Pule danas živi u organiziranom stanovanju s još četvero sustanara.

– Lijepo nam je. Kuhamo, peremo, idemo u kupovinu, imamo pokaz za autobus i možemo ići gdje želimo. More nam je petnaest minuta od stana – govori s ponosom.

Priznaje kako mu je trebalo vremena za prilagodbu, no danas ne skriva zadovoljstvo.

– Godinu i pol živimo tako i dobro funkcioniramo. Imamo svoje obaveze, ali i slobodu. To čovjeku puno znači – kaže.

Posebno ga vesele sportska natjecanja i druženja.

– Ja sam dugo u boćarskoj ekipi doma i imam puno medalja. Ovakva druženja ispune me toplinom i nekim lijepim osjećajem. Osjećam se vrijednim – govori Slavko.

Slično razmišlja i Vehoslav, korisnik organiziranog stanovanja u virovitičkom Domu za odrasle osobe.

– Puno mi znače ovakva sportska druženja jer upoznajemo nove prijatelje. U domu sam pet godina i zadovoljan sam. Ljeti radimo u vrtu, kosimo travu, uređujemo okoliš i imamo osjećaj da radimo nešto korisno – ispričao je.

Aktivno starenje nije privilegij

Današnji domovi sve više razvijaju sadržaje koji korisnicima omogućuju aktivan život i osjećaj uključenosti. Organiziraju sportska natjecanja, glazbene susrete, radionice, vrtlarstvo, kreativni rad i suradnju s lokalnom zajednicom.

– Imamo likovne, literarne i kulinarske radionice, rad u vrtu, uređenje okoliša, suradnju sa školama i knjižnicama. Ponekad se i sami iznenadimo koliko naši korisnici imaju talenata i vještina – kaže Rada Matoš.

Upravo kroz takve aktivnosti mijenja se percepcija institucionalnog života i starosti.

Jer aktivno starenje ne bi smjelo biti privilegij samo zdravih i financijski neovisnih ljudi. Osobe koje žive u domovima žele iste stvari kao i svi drugi – prijatelje, hobije, izlete, natjecanja i osjećaj da su dio zajednice.

Društvo se mjeri brigom za najranjivije

Priča o domovima za odrasle osobe zapravo je priča o društvu u cjelini. O tome kako gledamo na starost, bolest, mentalne teškoće i ljude kojima je potrebna pomoć.

Iza institucionalnih vrata ne nalaze se „drugačiji ljudi“. Ondje su osobe koje žele sigurnost, poštovanje, prijateljstvo i priliku za dostojanstven život.

Transformacija sustava socijalne skrbi pokazuje da Hrvatska pokušava napraviti iskorak prema humanijem modelu skrbi. No bez dovoljno stručnjaka, kapaciteta i podrške zajednice, taj će proces biti spor i zahtjevan.

A upravo događaji poput kuglačkog susreta u Bjelovaru pokazuju koliko malo treba da se sruše predrasude – jedna kuglana, malo smijeha i osjećaj da nitko nije zaboravljen.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 03/26 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Ostvarivanje prava građana na javno informiranje – Starost s podrškom: kako zajednica, obitelj i sustav skrbi pomažu starijima u BBŽ

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portal Bjelovar.info

Foto: Bjelovar.info-Dom za odrasle Bjelovar

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!