– Do 2014. godine zabilježba se stavljala na sve nekretnine korisnika zajamčene minimalne naknade. Od 2014. pa do veljače 2022. godine stavljala se na druge nekretnine, znači ne na jedinu nekretninu korisnika zajamčene minimalne naknade, nego na druge – ispričala je.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić naglasila je kako je već bilo inicijativa da se to pitanje riješi jer u suprotnom može dovesti do manjeg broja korisnika zajamčene minimalne naknade zbog straha od navedene zabilježbe.

– Korisnici zajamčene minimalne naknade su zapravo najugroženiji građani i to je podrška koju bi oni trebali dobiti u trenutku kada su u najranjivijem položaju. Prema podacima koje su nam dostavili područni uredi hrvatskih centara za socijalni rad, oni su identificirali 530 korisnika koji su odustali od ove naknade upravo iz ovog razloga – istaknula je Vlašić. Barilić je napomenula kako država ne postaje vlasnik nekretnine na koju je stavila zabilježbu.

– Upisuje se zabilježba samo u slučaju da se radi o određenom korisniku zajamčene minimalne naknade koji je u vrijeme svoje smrti još uvijek korisnik. Kada se provodi ostavinski postupak, u situacijama kad postoji zabilježba na nekretnini, javni bilježnik poziva područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se vidi točno s koje osnove je ta zabilježba i koliko iznosi taj dug – pojasnila je. Dug pritom predstavlja iznos primljene zajamčene naknade, a ima li kamata ovisi od osobe do osobe.

– Povrat duga se odnosi na nasljednike. Ako oni taj dug ne mogu vratiti, pod zakonskim propisom uređeno je na koji način se provodi otpis duga. Kada su njihova sredstva za život niska, postoji mogućnost otpisa duga – istaknula je Barilić. Ako dođe do otpisa duga, nasljednik samostalno raspolaže nekretninom, dok u suprotnom dug može platiti mirnim putem.

Teme o kojima se govorilo na videokonferenciji bile su slijedeće: što je učinjeno do sada za poboljšanje demografije u našoj županiji i što treba pratiti dalje kao pokazatelje poboljšanja, roditeljstvo i mladi, zajednica prijatelj djece kao ishodišna točka demografije, vitalno statistički podaci u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, fertilitet u Hrvatskoj – Trendovi i čimbenici, rješenje demografskih izazova na nacionalnoj i regionalnoj razini kao ishod povećanja ukupne kvalitete života i namjere sklapanja braka, rađanja djece i odlaska na rad u inozemstvo studenata Veleučilišta u Bjelovaru.

– Mislim da je idealno vrijeme održavanja ove videokonferencije, jer kao što već znate, pred nama je popis stanovništva 2021. godine. Popis će pokazati novu sliku Hrvatske, a tako i Bjelovarsko – bilogorske županije. Veliki izazov na nacionalnoj razini je poticanje ljudi na ostanak u zemlji. Predviđam da će popis stanovništva nažalost pokazati smanjenje broja stanovništva i nadam se da ta brojka neće biti prevelika. Prema broju odlazaka žitelja županije u inozemstvo, mi se nalazimo na samom začelju, što je jako dobar pokazatelj. Ključ toga je socijalna politika, zapošljavanje, školovanje, odgoj i obrazovanje djece. Naša Županija je u Hrvatskoj trenutno treća po povlačenju sredstava iz EU fondova. Najveći dio projekata vezan je uz stvaranje uvjeta koji su bitni za demografiju. Po ulaganju u školstvo Županija je druga u Hrvatskoj. Poznato je da gradimo i uređujemo preko 50 škola, a tu je i izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar. Sve to ulijeva jedan faktor sigurnosti koje ljude potiču da ostanu živjeti, raditi i stvarati obitelj u našoj županiji, rekao je župan Damir Bajs.

Jedna od tema o kojoj je bilo riječi na konferenciji „Županija kao ishodišni model brige o demografiji bila je i „Namjere sklapanja braka, rađanja djece i odlaska na rad u inozemstvo studenata Veleučilišta u Bjelovaru“ o čemu je govorila predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo mr.sc. Marija Čatipović.

– Još tamo 1971. godine prvorotkinje su imale oko 22 godine, a sada se ta dob pomaknula. No, medicina nije promijenila svoje stavove i žena bi trebala do 28 godina roditi prvo dijete. Fertilitet i sva nastojanja povezana su i sa zdravljem žene i  naša je tendencija da žene rađaju ranije. Starost nevjeste 1971. godine bila je 22 godine, a 2015. je otišla na 28 godina. U istraživanju koje smo na Veleučilištu u Bjelovaru proveli najveći razlog za odlaskom nekoga izvan Hrvatske je taj što partner već živi i radi u inozemstvu. Ne dominiraju neki ekonomski uvjeti već to što je netko vrlo drag već otišao. Kao razlog zbog kojeg bi ostali u našoj zemlji ispitanici u najvećem broju navode zadovoljstvo privatnim životom i društvenim statusom te okruženost obitelji i prijateljima, naglasila je dr. Marija Čatipović.

Da je Bjelovarsko-bilogorska županija primjer dobre prakse kada je briga o demografiji u pitanju, a o velikom broju pozitivnih demografskih pokazatelja za našu županiju govorio je dr. sc. Mislav Rubić, viši stručni savjetnik iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

– Veliki je broj pokazatelja koji nam daju nadu i pozitivni su, pokazuju da se do sada radilo na dobar način i da se tako treba nastaviti i dalje. Broj živorođenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od 2017. godine raste, što je jako važno. Smanjuje se broj umrlih. Prirodni rast također raste kao i broj sklopljenih brakova, dok se broj razvedenih brakova  smanjuje. Od 2017. godine demografske brojke su značajno bolje za Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Broj doseljenih u županiju je u laganom porastu, a raste i broj stanovnika u županiji što ohrabruje i daje poticaj za dalje. Od 2016. godine brojke zaposlenih u županiji rastu. Plaće kontinuirano rastu i to već duži niz godina što može biti i poticaj mladima da dođu u županiju i ostanu ovdje. Također, smanjuje se stopa nezaposlenosti. 2014. godine bilo je oko 13.5 tisuća nezaposlenih dok su 2019. godine bile 4872 nezaposlene osobe. Također, raste i broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Treba spomenuti i da od 2014. godine kontinuirano raste broj turista u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Svi ovi pokazatelji govore da se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji radi na demografiji, da se razvija u pozitivnom smjeru te da županija ima dobru perspektivu, rekao je dr.sc. Mislav Rubić.