Brojne posjetitelje i esperantiste okupljene u Gradskom muzeju pozdravio je Josip Pleadin, naravno i na hrvatskom i na esperantu.

– Izložbu smo osmislili na način kao da vas vodimo u školske klupe. Pošti su esperantisti jako zainteresirani za jezik, jezičnu ravnopravnost, prekograničnu suradnju i slično, došli smo na ideju da predstavimo ono što je nama najdraže, dakle bogatstvo jezika svijeta koji broji preko sedam tisuća jezika. Većinu njih mi ćemo jako rijetko čuti, vidjeti, a još manje razumjeti ono što se na njima govori. Vrlo je teško dječje radove izložiti u nekim ustanovama, ali bjelovarski muzej je potvrdio status Bjelovara, a to je Bjelovar – Grad prijatelj djece, rekao je u uvodu Josip Pleadin i nastavio:

 „Najstarije početnice nađene su vjerojatno u Sumeru, na glinenim  pločicama  na kojima su mali Sumerci  učili klinasta slova i srkali svoje prve slogove.  Na žalost, tih početnica u Bjelovaru nema, da ih vidimo trebali bismo skočiti do Britanskoga muzeja u Londonu, a to ipak nije nužno. Ova izložba  u Bjelovaru  ne počinje s tim sumerskim prvijencima od prije osam tisuća godina,  ali na njima se gradi dalje jer pokazuje  što se iz toga sumerskog izuma razvilo. Najstarije početnice nađene su vjerojatno u Sumeru, na glinenim  pločicama  na kojima su mali Sumerci  učili klinasta slova i srkali svoje prve slogove.  Na žalost, tih početnica ovdje nema,  za njih moramo skočiti  do Britanskoga muzeja u Londonu, a to ipak nije nužno. Neke zemlje izdaju udžbenike i na jezicima manjina. U Hrvatskoj postoje ško­le na srpskom, talijanskom, češkom, slovačkom,  ukrajinskom, rusinskom i madžarskom jeziku. U manjoj mjeri i na njemačkom, hebrejskom i romskom, no tu se uglavnom radi o vrtićima. Neke zemlje ujedinjuju napore, tako da Kosovo i Albanija zajednički izdaju početnice jer im je i jezik zajednički. To ne rade Flandrija i Nizozemska, Irska i Engleska, Bosna i Hrvatska, zemlje podijeljene zajedničkim jezikom. Jedne zemlje imaju svoje udžbenike za manjine, dok druge  uvoze knjige iz matične zemlje“.

Podršku ovom velikom i zaista značajnom događaju, odnosno festivalu dala je i zamjenica gradonačelnika Valna Bastijančić Erjavec.

– Kao likovnom pedagogu, ova izložba za mene je raznolikost dječje mašte, stvaralaštva, vrlina i to je ono što i nas starije nekad treba držati, baš kao i entuzijazam, vjera u budućnost, sposobnost, htjenje, rad i volja koju imaju naša djeca. Hvala vam svima koji ste došli biti dio festivala i bez obzira na visoke temperature, znam da će vam se svidjeti u Bjelovaru. Nadam se da ćete i slijedeće godine, uz možda još neke nove posjetitelje iz vaših krugova, doći u Bjelovar. Ovih dana izmjenjujte iskustva, družite se i uživajte, a svoj djeci koja su surađivala i slala radove uz pomoć svojih mentora želim da i dalje rade i stvaraju, rekla je zamjenica gradonačelnika Valna Bastijančić Erjavec.

U ime Bjelovarsko – bilogorske županije koja je pokrovitelj i domaćin festivala, posjetitelje je pozdravila zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana, Bojana Hribljan.

– Ovo je jako veliki događaj za grad i županiju. Gosti su pristigli iz cijeloga svijeta i nadamo se da će festival postati tradicija. U našem gradu, imat ćete priliku vidjeti puno predivnih ljudi i imat lijepa iskustva, susrete. Naša županija ima najviše naroda i narodnosti, jer smo multikulturalna sredina. Upravo je esperantu mjesto u našoj županiji. To je jezik koji prihvaća, njeguje, voli posebnosti naroda. Izložba obuhvaća 120 radova na 70 jezika i oko pedeset pisama, rekla je zamjenica župana Bojana Hribljan, nakon čega je uslijedilo proglašenje najboljih radova u nekoliko kategorija.

Nakon otvaranja izložbe, u večernjim satima u Hotelu Centru održana je promocija Osmojezičnog medicinskog enciklopedijskog rječnika Joze Marevića. Subotnju večer u Bjelovaru, esperantisti su nastavili druženjem u Hotelu Central Bjelovar uz prigodni glazbeni program. Prije početka svečanog programa, esperantiste i goste pozdravila je Slavica Lovrin.

– Ova manifestacija događa se po prvi puta. U Bjelovaru esperanto ima tradiciju dužu od sto godina i upravo su bjelovarski esperantisti uspješno organizirali 9. Kongres hrvatskih esperantista u kojem se rodilo mnogo ideja. U našoj viziji i ideji, mi vidimo Inter Fest kao događanje koje će osnažiti esperantsku kulturu i sam jezik. Program festivala, kao što je vidljivo u brošuri, sadrži razne vrste literature, kazališta, glazbe, filma, tečajeva, diskusije. Inter Fest se poklapa sa 130 godina od rođenja našeg oca esperanta, poljskog liječnika Lazara Ludviga Zamenhofa. Želim da festival dosegne tradicionalnu razinu i da naša nastojanja i želje dožive drugi život, odnosno drugo izdanje slijedeće godine. Svi smo iz različitih zemalja i gradova, ali svi imamo istu želju. Da se sastanemo i da budemo ljudi, ne stranci. Mi danas nismo Hrvati, Poljaci, Rusi, Francuzi, Bosanci, Srbi i ostali, već istomišljenici kojima je jedna jedina poveznica zajednički jezik esperanto, izjavila je Slavica Lovrin koja je otvorila svečanu večer u hotelu i vodila upoznavanje sudionika.

Promociji je sudjelovao i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Naglasio je da je Bjelovaru i njegovim građanima velika čast što se tako veliki festival održava upravo u Bjelovaru, gdje je esperanto poznat i zastupljen već dugi niz godina. Posebnost Bjelovara je u tome što je grad bogate povijesti, tradicije i kulture, grad multikulturalnosti, različitosti i velikog broja nacionalnih manjina.

– Želim da festival bude uspješan te da u pauzama između mnogobrojnih događanja uspijete pronaći vremena i volje za razgledavanje našeg grada, znamenitosti i zanimljivosti. Da upoznate duh Bjelovara i njegovih stanovnika, da svojim prijateljima i obiteljima kada se vratite u svoje gradove, pričate o njemu i prenesete sve ono lijepo što ste doživjeli, rekao je gradonačelnik, podsjetivši da Inter Fest traje do 12. kolovoza.