– Otprilike još 5-6 dana je potrebno da se završi samo bušenje, a onda slijedi faza testiranja i obrade rezultata. Grad Bjelovar kao hrvatski Reykjavik – rekao je gradonačelnik Hrebak.  

Očekuje se voda temperature od 70 °C do 80 °C na dubini od 1.500 metara. Projekt je vrijedan 4,4 milijuna eura. Vlada Kraljevine Norveške sufinancira 1,3 milijuna eura, a milijun eura Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.   

Bjelovar će biti prvi u Hrvatskoj koji će grijati i koristiti geotermalnu energiju za grijanje.  

– Ovdje, konkretno, se neće grijati kućanstva. Ovdje će se grijati kompletna zona. Iza mene je 150 hektara državnog zemljišta. Od tih 150 hektara Grad Bjelovar je dobio od Vlade prije tri godine 80 hektara za potrebe zone. Iza mojih leđa je brza cesta koja se u ovom trenutku gradi, a rok za završetak je 1. siječnja 2026. godine. Rok za završetak ove bušotine je 30. travnja, a mi smo sada prešli 90 % ukupnih samih radova. Otprilike 4 tjedna treba da se ovdje dovrši projekt bušotine – kaže gradonačelnik.  

Gradonačelnik vjeruje kako će spomenuta poslovna zona biti najbogatija i najbolja u Hrvatskoj.    

– Ovdje će poduzetnici moći dobiti vrlo jeftinu konkurentnu zemlju, vrlo jeftinu toplinsku energiju, ovdje se mogu graditi staklenici, sušare, poduzetničke hale i zemljišta ima više nego dovoljno. Najveća prednost ove zone, uz geotermalnu bušotinu, je brza cesta koja dolazi u srce te zone. Već imamo razne upite investitora koji žele doći upravo u grad Bjelovar razvijati svoju investiciju. Idealna oaza za investicije, a Grad Bjelovar planira da će se ovdje u idućih desetak godina zaposliti preko 2 tisuće ljudi – objašnjava.  

Radi se o strateškom projektu Grada Bjelovara „Povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije – Infrastrukturni radovi na bušotini Korenovo GT-1“ za izradu bušotine i korištenje geotermalne energije za grijanje grada.     

Foto: Bjelovar.info/Canva

Tijekom pet dana učiteljica Nataša je aktivno promatrala nastavu i prikupljala primjere dobrih praksi o održivom razvoju i usmjeravanju na tzv. zelene razrede i školske zelene projekte, s naglaskom na ekološke igre. Učiteljica je boravila u međunarodnom odjeljenju namijenjenom učenicima koji migriraju na Island kako bi naučili osnove islandskog jezika i lakše i uspješnije se integrirali u redovnu nastavu. Promatrala je nastavu u razrednim odjeljenjima drugog, trećeg, četvrtog i šestog razreda (osnovna škola traje deset godina). Polovicu jednog nastavnog dana učiteljica je provela u drugoj školi, Breiðholtsskóli.

– Islandski školski kurikulumi su usmjereni na skandinavski model poučavanja u kojemu je učenik u centru nastavnog procesa. Škole su iznimno dobro i bogato opremljene didaktičkim i digitalnim pomagalima, a učenicima i učiteljima su dostupni brojni nastavni resursi. Država i lokalne zajednice iznimno brinu o obrazovanju i puno ulažu u obrazovanje. Učitelji su cijenjena struka i zarađuju više od prosjeka, ističe Ljubić Klemše te dodaje da učenici u školu dolaze po mraku, s obzirom da tijekom zimskih mjeseci, dan sviće između 10 i 11 sati, a zalazi oko 15 sati.

– Najkraći dan je 21. prosinca i traje oko 3.5 sata. Unatoč tome, učenici svakodnevno borave oko 45 minuta na otvorenom, na školskom igralištu.

Osim upoznavanja s islandskim obrazovnim sustavom, skandinavskim pedagoškim modelima i suvremenim metodama poučavanja temeljenim na pedagoškom modelu nastave usmjerene na učenika, učiteljica Nataša je prikupljala primjere dobrih praksi o održivom razvoju i usmjeravanju na zelene igre i školske zelene projekte.

– Važno je kako u posljednjih pet godina Island postaje multikulturalna država. Na Island doseljava sve više ljudi različitih nacionalnosti, od kojih su najbrojniji Poljaci, Ukrajinci, Litvanci, Venecuelanci, Filipinci, Tajlanđani. Ne mare za vremenske prilike, jer, kako kažu Islanđani, nema lošeg vremena, samo loše odjeće. Islanđani su vrlo topli, otvoreni i pristupačni prema svima, neovisno o naciji. Engleski jezik govore gotovo svi. U školi svaki učitelj uspješno komunicira na engleskom jeziku. Učenici, od 1. razreda, uspješno govore engleski  sporazumijevaju se. Vrlo su otvoreni neposredni u komunikaciji. Islanđanima je mentalno i fizičko zdravlje iznimno važno, kaže Ljubić Klemše.

U popodnevnim satima učiteljica Nataša posjetila je najpoznatije islandske atrakcije. Vozila je Zlatnim krugom (engl. Golden Circle) i posjetila Thingvellir – mjesto gdje se sastaju Sjevernoamerička i Euroazijska tektonska ploča te gejzire. Na južnoj Ring Road trasi posjetila je slapove Skogafoss, 60 m visoke na koje se penjala, kao i slapove Seljalandfoss, Gljufrabui i Gullfoss. Na plaži crnog pijeska Reynisfjara divila se crnim stijenama i crnoj pješčanoj obali koju zapljuskuju valovi Atlantskog oceana. Vozila se tunelom Hvalfjörđur 165 m ispod razine mora/oceana. Spustila se u vulkanski krater Keriđ, 55 m dubok i hodala po zaleđenom jezeru u njemu. U gradu Reykjaviku je posjetila Perlan muzej, muzej islandskih čuda (engl. Wonder’s of Iceland), ledenu spilju, Harpu – koncertnu dvoranu i konferencijski centar, adventska događanja i klizalište te Halgrimurovu crkvu (isl. Hallgrimskirkja), najvišu građevinu na Islandu, na čiji se toranj popela. Šetnju po ulicama glavnog grada Reykjavika je zaokružila večernjim druženjem s dragim kolegama, Berglind i Bogi.

– Bilo je to nezaboravno iskustvo boravka i druženja s dragim kolegama i prekrasnim učenicima u spektakularnoj državi koja svojim prirodnim ljepotama i suprotnostima iznenađuje na svakom koraku, poručuje učiteljica Nataša Ljubić Klemše.

Tekst i foto: Nataša Ljubić Klemše, dipl. učiteljica, savjetnica