Ugovori o dodjeli sredstava svečano su potpisani u četvrtak u Bjelovaru, gdje je održan i sastanak s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem.

40 tisuća eura za uređenje dječjeg igrališta Lanište

Najveći dio odobrenih sredstava, 40.000 eura, namijenjen je opremanju i uređenju dječjeg igrališta Lanište. Riječ je o prostoru u Ulici Matije Gupca, u neposrednoj blizini Dječjeg vrtića Palčica i Osnovne škole Rovišće.

Projektom je predviđeno dodatno obogaćivanje igrališta novim sadržajima za igru, rekreaciju i razvoj motoričkih sposobnosti djece, čime će Lanište postati još sigurnije, funkcionalnije i privlačnije mjesto za boravak djece, mladih i njihovih obitelji.

Nova oprema za dječje vrtiće

Uz ulaganje u dječje igralište, Općini Rovišće odobreno je i 35.781,75 eura za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima.

Dobivena sredstva bit će iskorištena za dodatno opremanje vrtićkih prostora te nabavu nove opreme i didaktičkih pomagala koja će unaprijediti kvalitetu boravka djece, ali i olakšati svakodnevni rad odgojiteljima.

Ulaganje u najmlađe ostaje prioritet

Iz Općine Rovišće ističu kako su ulaganja u djecu, mlade i demografski razvoj jedan od ključnih prioriteta lokalne samouprave.

Prijavom i provedbom ovakvih projekata nastavlja se stvaranje kvalitetnijih uvjeta za odrastanje djece, uz poruku kako budućnost općine počinje upravo od njezinih najmlađih stanovnika.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Cilj festivala bio je istaknuti važnost bazičnih sportova u pravilnom rastu i razvoju djece te povezati sport, odgoj, obrazovanje i zdravlje kroz sadržaje namijenjene svim generacijama.

Djeca kroz igru razvijala motoričke sposobnosti

U Sokolani su najmlađi sudionici sudjelovali u motoričkim poligonima i brojnim sportskim aktivnostima prilagođenima njihovoj dobi. Kroz igru, kretanje i zabavu razvijali su koordinaciju, ravnotežu, snagu i samopouzdanje, dok su istovremeno usvajali temeljne motoričke vještine važne za zdrav razvoj.
Organizatori su istaknuli kako upravo bazični sportovi predstavljaju temelj za kasnije bavljenje sportom, ali i za razvoj zdravih životnih navika od najranije dobi. Velik interes djece i njihovih roditelja pokazao je koliko su ovakvi sadržaji potrebni i korisni za lokalnu zajednicu.

Stručna predavanja privukla velik interes publike

Paralelno s dječjim programom, u Gradskom muzeju Bjelovar održan je edukativni dio festivala namijenjen roditeljima, učiteljima, trenerima i zdravstvenim djelatnicima.

Posjetitelji su imali priliku poslušati stručna predavanja i sudjelovati u raspravama o važnosti pravilnog razvoja djece, stvaranju zdravih navika te ulozi sporta u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja.

Jedan od predavača bio je Pero Kuterovac, jedan od najpoznatijih kondicijskih trenera u regiji, koji je govorio o važnosti kvalitetnog motoričkog razvoja djece i stvaranju zdravih temelja za buduće sportske aktivnosti.

Nutricionistica Sara Robin Zidar iz Udruge „Petica– igrom do zdravlja“ predstavila je smjernice za pravilnu prehranu djece te istaknula koliko su zdrave prehrambene navike važne za njihov rast, razvoj i svakodnevno funkcioniranje.

Psihologinja Lana Horak Pajić održala je predavanje o razvoju navika, motivaciji i mentalnom zdravlju djece, naglašavajući važnost podrške roditelja i okoline u stvaranju pozitivnog odnosa prema tjelesnoj aktivnosti i zdravom načinu života.

Mjesto susreta sporta, obrazovanja i zdravstva

Festival bazičnih sportova još je jednom potvrdio važnost suradnje stručnjaka iz područja sporta, obrazovanja i zdravstva. Sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva, postaviti pitanja predavačima te dobiti korisne savjete vezane uz razvoj djece, prehranu i tjelesnu aktivnost.

Organizatori su izrazili zadovoljstvo odazivom i interesom građana te istaknuli kako ovakvi događaji doprinose podizanju svijesti o važnosti zdravog i aktivnog odrastanja.

Festival je završio u pozitivnom ozračju, uz poruku da ulaganje u zdravlje i razvoj djece predstavlja ulaganje u budućnost cijele zajednice.

 Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Kada se govori o glazbenom obrazovanju, najčešće se ističe razvoj glazbenog sluha, osjećaja za ritam ili vještine sviranja instrumenta. No posljednjih desetljeća znanstvenici sve više istražuju i jedan drugi aspekt glazbene poduke – njezin utjecaj na razvoj dječjeg mozga.

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju kako učenje glazbe može imati znatno širi učinak od samog svladavanja nota i melodija te pridonijeti razvoju važnih kognitivnih sposobnosti.

Glazba mijenja način na koji mozak obrađuje zvuk

Jedno od najzanimljivijih istraživanja proveli su kanadski znanstvenici Antoine Shahin, Larry Roberts i Laurel Trainor sa Sveučilišta McMaster.

U istraživanju objavljenom 2004. godine pratili su djecu u dobi od četiri i pet godina koja su tek započela učiti violinu ili klavir prema Suzuki metodi. Njihove rezultate usporedili su s vršnjacima koji nisu pohađali glazbenu poduku.

Mjerenjem moždane aktivnosti utvrđeno je kako su djeca uključena u glazbeno obrazovanje pokazivala snažnije moždane reakcije na zvuk. Promjene su bile posebno izražene kod zvuka instrumenta koji su učila svirati.

Drugim riječima, redovito bavljenje glazbom nije samo povećalo količinu zvukova kojima su djeca bila izložena, nego je promijenilo način na koji njihov mozak prepoznaje i obrađuje zvučne informacije.

Znanstvenici su zaključili kako specifična slušna iskustva, poput učenja instrumenta, mogu ubrzati razvoj slušnih područja mozga tijekom ranog djetinjstva.

Glazbena poduka povezana s boljim rezultatima na testovima inteligencije

Slične rezultate donijelo je i istraživanje psihologa E. Glenna Schellenberga sa Sveučilišta u Torontu.

Djeca su bila raspoređena u nekoliko skupina – jedna je pohađala glazbenu poduku, druga dramske radionice, dok je treća služila kao kontrolna skupina.

Nakon godinu dana pokazalo se da su djeca koja su pohađala satove glazbe ostvarila nešto bolji napredak na testovima inteligencije od svojih vršnjaka. Iako razlike nisu bile velike, rezultati su bili dovoljno dosljedni da upućuju na povezanost između glazbenog obrazovanja i općeg kognitivnog razvoja.

Glazba može poboljšati verbalno pamćenje

Dodatnu potvrdu važnosti glazbenog obrazovanja donijelo je istraživanje njemačkih znanstvenika predvođenih Inom Roden.

Tijekom 18 mjeseci pratili su skupinu osnovnoškolaca te utvrdili da su djeca uključena u instrumentalni glazbeni program ostvarila veći napredak u verbalnom pamćenju od svojih vršnjaka koji nisu sudjelovali u takvom programu.

Verbalno pamćenje ima važnu ulogu u usvajanju jezika, razumijevanju pročitanog sadržaja i školskom učenju općenito, zbog čega su ovi rezultati posebno zanimljivi za roditelje i nastavnike.

Više od izvannastavne aktivnosti

Stručnjaci ističu kako nijedno istraživanje ne tvrdi da će samo pohađanje glazbene škole dijete automatski učiniti uspješnijim ili inteligentnijim. Razvoj svakog djeteta ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući obiteljsko okruženje, obrazovanje, motivaciju i osobne interese.

Ipak, ono što znanstvena istraživanja dosljedno potvrđuju jest da glazbena poduka ne razvija samo glazbene sposobnosti. U razdoblju intenzivnog razvoja mozga ona može poticati procese povezane s pažnjom, slušanjem, pamćenjem i obradom informacija.

Možda upravo zato glazba predstavlja mnogo više od obične izvannastavne aktivnosti. Za dječji mozak ona je istodobno igra, izazov i vrijedan trening koji može ostaviti dugoročne pozitivne učinke na razvoj djeteta.

Izvor: hgz.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: magnific

Organizatori ističu kako je riječ o događaju koji povezuje sport, zdravlje, odgoj i obrazovanje te nudi dvije važne perspektive – aktivni program za djecu i edukativni program za odrasle.

Djeca kroz igru razvijaju važne životne vještine

U Sokolani Bjelovar za najmlađe će biti organizirani motorički poligoni i razne aktivnosti osmišljene kako bi kroz igru razvijali koordinaciju, ravnotežu, snagu i samopouzdanje.

Cilj programa je pokazati kako upravo bazični sportovi predstavljaju temelj zdravog rasta i razvoja djece te kasnijeg bavljenja sportom.

Organizatori naglašavaju da će djeca kroz zabavu i kretanje stjecati važne motoričke vještine koje doprinose njihovom fizičkom i psihološkom razvoju.

Edukativni program za roditelje i stručnjake

Paralelno s dječjim aktivnostima, u Gradskom muzeju Bjelovar održavat će se predavanja i panel-rasprave namijenjene roditeljima, učiteljima, trenerima i zdravstvenim djelatnicima.

Sudionici će imati priliku poslušati stručnjake iz različitih područja koji će govoriti o važnosti pravilnog razvoja djece, zdravim navikama i ulozi sporta u odrastanju.

Među predavačima su:

• Pero Kuterovac, jedan od vodećih kondicijskih trenera u regiji s bogatim iskustvom u radu sa sportašima
• Sara Robin Zidar, nutricionistica iz Udruge „Poticaj – igrom do zdravlja“
• Lana Horak Pajić, psihologinja koja će govoriti o razvoju navika, motivaciji i mentalnom zdravlju djece

Prilika za roditelje, trenere i učitelje

Festival je zamišljen kao mjesto susreta roditelja i stručnjaka, gdje će se kroz praktične primjere i iskustva moći dobiti odgovori na pitanja vezana uz razvoj djece, prehranu, tjelesnu aktivnost i stvaranje zdravih životnih navika.

Poseban naglasak stavljen je na razmjenu iskustava te povezivanje stručnjaka iz područja sporta, obrazovanja i zdravstva.

Organizatori pozivaju roditelje, djecu, učitelje, trenere i sve zainteresirane da se pridruže Festivalu bazičnih sportova te podrže inicijativu koja promiče zdrav, aktivan i kvalitetan razvoj djece od najranije dobi.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: Ilustracija

„Probaj ples“ osmislile su plesne umjetnice Irma Unušić, Marta Krešić i Antonia Dorbić, a nastala je 2025. godine u produkciji nezavisnih umjetničkih organizacija SHOOMA iz Bjelovara i MOLD kolektiv iz Zagreba.

Veliki interes učenika i učitelja

Projekt je ove jeseni predstavljen javnosti, a među prvima su ga isprobali osnovnoškolci BBŽ. Radionice suvremenog plesa i prezentacije igre održane su u Prvoj, Drugoj i Trećoj osnovnoj školi Bjelovar, te u školama u Velikom Trojstvu, Velikoj Pisanici i Rovišću (PŠ Podgorci). Radionice je vodila Irma Unušić uz asistenciju Eme Vranić.

Reakcije su iznimno pozitivne – oduševljenje ne kriju ni djeca ni njihovi učitelji. Tijekom radionica birani su i ambasadori igre, učenici koji će „Probaj ples“ predstaviti drugim razredima i budućim generacijama.

Pred autoricama je i nastavak predstavljanja te šira distribucija igre diljem Hrvatske.

Igra koja potiče zdrav razvoj i izražavanje

„Probaj ples“ nastala je kao odgovor na sve izraženiju intelektualizaciju djetinjstva i manjak spontanog tjelesnog iskustva, koji su ključni za zdrav emocionalni i fizički razvoj djece. Program potiče izražavanje, kreativnost i emocionalno osnaživanje kroz ples, a autorice naglašavaju:

– Kroz ‘Probaj ples’ želimo educirati, senzibilizirati i pružiti neposredno iskustvo onoga što ples može biti i kako se u njemu može sudjelovati.

Projekt podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH kroz program razvoja publike u kulturi 2025., Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija, dok godišnji program UO SHOOMA podržava Zaklada Kultura nova.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Delimir Hrestak

Novo dječje igralište „Ivan vitez Trnski“

U sklopu projekta „Dječje igralište Ivan vitez Trnski“, Općina Nova Rača uredila je novo dječje igralište s ciljem stvaranja sigurnog i poticajnog prostora za igru, druženje i razvoj djece. Ministarstvo demografije i useljeništva sufinanciralo je projekt s iznosom od 50.000,00 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 57.793,13 eura – preostali iznos osiguran je iz proračuna Općine Nova Rača.

Igralište je osmišljeno kao sigurno mjesto koje potiče tjelesni razvoj, socijalnu interakciju i boravak na otvorenom. Time se ujedno doprinosi razvoju zajednice i kvalitetnijem životu djece i njihovih obitelji.

„Pričokutak Ivana Trnskog“ – spoj igre, jezika i kulturne baštine

Drugi projekt, „Pričokutak Ivana Trnskog“, smješten u ulaznom dijelu Dječjeg vrtića „Račići“, predstavlja inovativan pristup ranom razvoju jezičnih i komunikacijskih vještina kroz interaktivnu igru. Ministarstvo demografije i useljeništva za ovaj je projekt osiguralo 46.882,50 eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 49.350,00 eura. Preostali iznos financiran je iz proračuna Općine Nova Rača.

Pričokutak je uređen kao edukativni i maštoviti prostor u kojem djeca, zajedno s roditeljima, mogu upoznati lik i djelo Ivana viteza Trnskog – književnika, prevoditelja i zagonetača rođenog u Novoj Rači. Interaktivni elementi potiču pričanje priča, razvoj govora i zajedničko kreativno vrijeme djece i roditelja.
Općina Nova Rača zahvaljuje Ministarstvu demografije i useljeništva na podršci i prepoznavanju važnosti ulaganja u djecu, mlade i obitelji. Ulaganjem u ovakve projekte stvaraju se temelji za zdrav razvoj djece, očuvanje kulturne baštine i jačanje zajedništva u lokalnoj sredini.

Sufinancirano sredstvima Ministarstva demografije i useljeništva

Foto: Općina Nova Rača

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Vrtić je dobio novu, suvremenu opremu koja će omogućiti još kvalitetniji boravak djece, ali i rad njihovih odgojiteljica. Uređen je prostor koji potiče dječju kreativnost, razvoj mašte, simboličke igre, govora, kognitivnih vještina te krupne motorike. Djeca sada imaju bogatu i poticajnu okolinu koja doprinosi kvalitetnoj atmosferi, zadovoljavanju njihovih razvojnih potreba i otkrivanju novih interesa.

👉 Paralelno, u tijeku je završna faza projekta uređenja i opremanja dječjeg igrališta na Laništu u vrijednosti 50.000 eura, čime će Rovišće dobiti još jedan moderan prostor za igru, druženje i obiteljsko okupljanje.

– Nastavljamo ulagati u predškolski odgoj i stvarati što bolje uvjete za najmlađe kad god se za to ukaže prilika – poručuju iz Općine Rovišće.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

U tom duhu razgovarali smo s Margaretom Fabičević, voditeljicom Bjelovarskog kazališta – mjesta gdje se dramska umjetnost ne koristi samo za izvedbe, već i kao oblik odgoja, podrške i osnaživanja djece i mladih. U nastavku pročitajte kako kazalište može pomoći djeci da rastu u samopouzdane, empatične i aktivne pojedince, što sve nude njihovi programi i zašto je upravo danas važno otvoriti vrata ovakvim kreativnim zajednicama.

👉 O RADU KAZALIŠTA S DJECOM I MLADIMA 👈

U srcu Bjelovara djeluje kazalište koje nadilazi svoju ulogu amaterske udruge i postaje važno kulturno i odgojno središte za djecu i mlade. Bjelovarsko kazalište kroz dramski rad pruža prostor za igru, rast i stvaralaštvo, okupljajući stotinjak članova u brojnim skupinama.

– Bjelovarsko kazalište je udruga, koja se bavi dramskim stvaralaštvom djece, mladih i odraslih s metodom rada koja je kombinacija pripreme i izvedbe predstava po dramskom predlošku, procesne drame i skupnog osmišljavanja kazališta. Iako smo udruga, vršimo funkciju institucije. Godišnje izvedemo najmanje šest premijerno izvedenih predstava, mnogobrojne izvedbe, gostovanja i festivale u RH i šire… Brojimo stotinjak članova, raspoređenih u 6 dramskih skupina i dvije lutkarske, većinom djece i mladih kojima pridajemo posebnu pozornost u našem dramskom studiju – započinje Margareta Fabičević priču o Bjelovarskom kazalištu.

U sustavu obrazovanja, gdje se često zanemaruje emocionalni i kreativni razvoj, dramska umjetnost ostaje na marginama, iako nosi izniman odgojni potencijal. Upravo zato Bjelovarsko kazalište vidi svoju misiju kao neprocjenjivo važnu.

– Dramska umjetnost je najslabije zastupljena u odgoju i obrazovanju djece i mladih. U tom pogledu smatramo našu ulogu neprocjenjivo važnom za djecu i mlade našeg grada, kao i zajednice u cjelini. U svojoj knjizi „Prostor igre“ Ines Škuflić-Horvat parafrazirala je riječi Viole Spolin – treba raditi s djecom/mladima tamo gdje jesu, a ne tamo gdje mislimo da bi trebali biti. Uvažavajući ono što jesu, a ne samo ono što bi mogli postati. Dramska postaje mjesto igre, slobode, razumijevanja, prihvaćanja i nezamjenjive podrške. Dramska postaje sigurno mjesto. Na dramskoj možemo biti što želimo. U njoj rastu i sazrijevaju mnogobrojni uspješni mladi ljudi različitih profesionalnih usmjerenja. Dramska je zasigurno pomogla u njihovom odrastanju, razvijanju komunikacijskih i socijalnih vještina te formiranju njih samih kao osoba. Kreativna klima, sloboda u izražavanju i sloboda od savršenosti donijela je vrijedne životne i umjetničke rezultate – ističe Fabičević.

Kroz raznolike i pažljivo osmišljene programe, Bjelovarsko kazalište djeci i mladima nudi mnogo više od glume – pruža im alate za osobni rast, emocionalno osnaživanje i razvoj životnih vještina. Svaki program ima svoju misiju, ali svi zajedno dijele cilj: stvoriti sigurno, poticajno i kreativno okruženje u kojem se djeca mogu slobodno izražavati, učiti i povezivati.

🎭 – MIK – MOJE IGRALIŠTE JE KAZALIŠTE – To je stalni program Bjelovarskog kazališta za djecu i mlade. U dramskom stvaralaštvu djeca i mladi uživaju jer uvijek se služimo i pokretom zato što je igra dubok i trajan izvor uživanja. U dramskim aktivnostima služimo se pokretom koji povećava osjećaj sreće, čineći porast sreće temeljnim aspektom kazališnih procesa učenja.

🤗 – KAZALIŠTEM PROTIV NASILJA – Kroz dramske igre i improvizacije stvaramo okruženje mogućnosti nenasilnog rješavanja problema, kao jedinog ispravnog načina. Samim procesom rješavamo nakupljene frustracije djece i mladih kroz oslobađanja istih u sigurnom okruženju.

❌ – OSTANI NORMALAN – Ovim programom želimo preventivno djelovati na djecu i mlade u svrhu NE konzumiranja alkohola i ostalih opijata. Kroz improvizacije i dramske igre prikazujemo pogubne posljedice za djecu i mlade i zajednice u cjelini u svrhu osvještavanja i prevencije. Za ovaj program imamo preporuke prof. Sakomana.

🤝 – ZAJEDNO SMO BOLJI – Program razmjenom znanja iskustava sa sličnim skupinama koje se bave dramskim odgojem za djecu i mlade. Zajedničke radionice, druženja i izvođenja programa.

✍️ – PEROM U KAZALIŠTE – Literarni natječaj za najbolji dramski tekst. Stalna tema natječaja su univerzalne ljudske vrijednosti: istina, ispravno postupanje, mir, ljubav i nenasilje. Projekt je zamišljen kao poticaj djece i mladih na kreativnost u vidu pisanja dramskih tekstova primjerenih za njihovu dob uz pomoć njihovih mentora. na Svjetski dan kazališta za djecu i mlade u Bjelovarskom kazalištu priređujemo svečanu dodjelu priznanja i nagrada – navodi voditeljica Bjelovarskog kazališta.
Kazališni rad s mladima ima snažan odgojni i terapijski potencijal jer pruža siguran prostor za istraživanje emocija, odnosa i osobnih izazova. Mladi imaju priliku izražavati se, razvijati samopouzdanje i suočavati se s problemima svakodnevice na kreativan i oslobađajući način.

– U dramskom se odgoju kao i u drami, ali primjenom igre primjerenom dobi sudionika, traže se odgovori na sva egzistencijalna pitanja, stoga je ono iznimno koristan za razvijanje dječje osobnosti i pripreme djece i mladih za susret sa stvarnošću – ističe Fabičević.

Sudjelovanje djece i mladih u dramskim programima kroz dulje razdoblje donosi vidljive promjene u njihovom ponašanju i osobnom razvoju. Kroz proces učenja i izražavanja putem dramskog izraza, mladi postupno razvijaju ključne životne vještine koje im pomažu u svakodnevnoj komunikaciji i emocionalnom sazrijevanju.

– Promjene su očite na svim razinama. Dramski odgoj definira se kao skup metoda poučavanja i učenja koje se koriste dramskim izrazom kao čovjekovom sposobnošću kojom se on služi tijekom sazrijevanja i odrastanja. Dramski odgoj prije svega odgaja za život i namijenjen je svoj djeci. Tako kroz njega i s njim djeca i mladi, osim odgoja za umjetnost i obrazovanja putem umjetnosti, postižu odgojno-obrazovne ciljeve: psihorazvojne, socijalizacijske, kulturne, etičke i dr. Stjecanjem kompetencija i vještina kroz dramske igre doprinosi djeci i mladima da razviju samopouzdanje, kritički odnos prema sebi i drugima kao i svijetu oko sebe. Razviju toleranciju, razumijevanje, uvažavanje različitosti i snagu zajedništva – naglašava Fabičević.

👉 O PRISTUPU I METODAMA 👈

Rad s mladima u kazalištu zahtijeva promišljen pedagoški i umjetnički pristup koji u središte stavlja igru, kreativnost i osobni razvoj sudionika. Kroz dramsku pedagogiju nastoji se potaknuti cjelovit razvoj djece i mladih.

– Unutar dramskog odgoja mogu se izdvojiti tri područja: dramsku kulturu, dramsko istraživanje i dramsko stvaralaštvo, no sve potiče od igre. U svakoj od metoda rada primjenjuje se improvizacija kao ključna dramska tehnika. Igra pomaže fizičkom, spoznajnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Igrom djeca usvajaju oblike ponašanja koji se u određenoj socio-kulturnoj zajednici smatraju poželjnima. Prema Maši Rimac Jurinović – dramska pedagogija, kojom se i mi bavimo, kao interdisciplinarno područje koje uključuje dramaturgiju, teatrologiju i pedagogiju, ali i razne grane kazališnoga umjetničkog područja (glumu, režiju, dramsko pismo, lutkarstvo, izradu lutaka i dr.) – navodi.
Odabir tema u Bjelovarskom kazalištu i predstava za djecu i mlade temelji se na pažljivom promatranju i slušanju njihovih stvarnih potreba, interesa i unutarnjih svjetova.

– Vratit ćemo se na početak i opet parafrazirati Violu Spolin – treba raditi s djecom/mladima tamo gdje jesu, a ne samo ono što bi mogli postati. – Uvažavajući ih, slušajući ih, promatrajući razne obrasce ponašanja kroz dramske igre i improvizacije zajednički s njima pronalazimo teme koje su izraz njihovih interesa, potreba i čežnji. Dramski pedagozi i voditelji u Bjelovarskom kazalištu slušaju, usmjeravaju i podržavaju kreativnost djece i mladih nudeći im uvijek mogućnost izbora – naglašava Fabičević.

Kazališni rad s djecom i mladima često nadilazi umjetničke ciljeve i postaje prostor emocionalne podrške i rasta.

– U svakom segmentu dramskog djelovanja su zastupljeni elementi dramske terapije i emocionalnog osnaživanja. Slogan Bjelovarskog kazališta je SVI ZA JEDNOG JEDAN ZA SVE. Koliko to zvučalo kao ofucana floskula, mi to uistinu posvećeno živimo – ističe Margareta Fabičević.

👉 SURADNJA I ZAJEDNICA 👈

U radu s djecom i mladima ključna je podrška i zajednički pristup različitih sudionika kako bi se osigurala sveobuhvatna podršku mladim polaznicima.

– Možemo se pohvaliti da njegujemo odličnu suradnju s roditeljima, školama i raznim stručnjacima iz područja rada s djecom i mladima – dodaje.
Rad s djecom i mladima u kazalištu uvelike ovisi o podršci lokalne zajednice i Grada Bjelovara. Nažalost, ta podrška je često nedovoljna, što predstavlja veliki izazov za održivost i razvoj njihovih programa.

– Podrška lokalne zajednice i Grada Bjelovara postoji, ali je uvelike nedostatna. Mogla bih reći i ponižavajuća. Veliki nam je izazov namaknuti potrebna sredstva za realizaciju naših programa i postoji ozbiljna bojazan da će se pojedini programi i projekti morati ugasiti. Najveći izazov je osigurati dovoljna sredstva za provođenje dosadašnjih kvalitetnih projekata i u takvoj situaciji teško je planirati buduća koja su neophodna – nezadovoljno nam govori voditeljica Bjelovarskog kazališta.

👉 O VIZIJI I BUDUĆNOSTI 👈

Unatoč velikoj motivaciji i idejama za nove projekte i suradnje koje bi dodatno podržale mlade kroz kazališni rad, nedostatak financijskih sredstava ozbiljno ugrožava te planove. U takvoj situaciji teško je zamisliti održiv razvoj, ali postoji nada da će lokalna zajednica prepoznati važnost i pružiti potrebnu podršku.

– Planova, znanja, želje i mladog ljudskog resursa ima za nove projekte i suradnje, ali sredstava nema. Bojim se da će mladi koje momentalno educiramo za daljnji kvalitetni rad Bjelovarskog kazališta potražiti mjesto pod suncem negdje drugdje. Mi stari ćemo još više ostarjeti, a nećemo imati kome prenijeti svoja znanja i iskustvo. Kako raditi bilo kakve planove u ovoj situaciji? Jednostavno ne znam. Postoji samo velika nada da će nam gradski „oci i majke“ u što skorije vrijeme dati spasonosni odgovor na to pitanje – kaže nam Fabičević.
Kazalište je mjesto susreta, učenja i stvaranja koje mladima i roditeljima pruža jedinstvenu priliku da ga dožive na svim osjetilima. Uključivanje u kazališne aktivnosti otvara vrata ne samo umjetničkom izražaju, nego i osobnom rastu, kritičkom razmišljanju i aktivnom sudjelovanju u zajednici.

– Preporučila bih da dođu i svim svojim čulima upoznaju kazalište „iznutra“. Bjelovarsko kazalište treba doživjeti u punom smislu riječi. Naša su vam vrata otvorena. Dobro došli ste kao gledatelji naših predstava i programa, ali i kao sudionici mnoštva zanimljivih aktivnosti koje pruža Bjelovarsko kazalište. Možda će najbolja preporuka biti iskazana riječima Ines Škuflić- Horvat  (kojoj se istinski divimo i u koju se ugledamo), a koje vrijede i za naš dramsko pedagoški rad. Među našim bivšim polaznicima je velik broj profesionalnih dramskih umjetnika, glumaca, redatelja, dramaturga, dramskih pedagoga, kostimografa, kazališnih producenata, pjevača i dr. No, najponosniji smo na najveći broj svestrano obrazovanih osoba, ljubitelja kazališta, osoba koje kritički misle, koji su aktivni građani, promišljaju u okruženju u kojem žive i nastoje ga učiniti boljim – zaključuje Margareta Fabičević, voditeljica Bjelovarskog kazališta.

Bjelovarsko kazalište svojim predanim radom i posebnim pristupom pokazuje koliko kazalište može biti više od umjetničke forme – ono je prostor odrastanja, podrške i osnaživanja djece i mladih. U vremenu koje donosi brojne izazove, upravo takve kreativne zajednice ostaju ključne za razvoj emocionalnih, socijalnih i kreativnih vještina, gradeći temelje za samosvjesne, empatične i odgovorne članove društva.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.

Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portala Bjelovar.info

Foto: Bjelovar.info i Bjelovarsko kazalište

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Brojne su negativne posljedice prekomjernog korištenja ekrana te je to danas veliki problem. Inače sam majka tri sina te se svakodnevno borim s tim problemom, kao i što se vi borite – započela je predavanje dr. Marina Šimunović.

DEFINICIJA EKRANIZMA

Ekranizam je pojam koji se sve češće spominje u kontekstu odgoja i obrazovanja djece. Riječ je o negativnim posljedicama pretjeranog korištenja ekrana – televizora, pametnih telefona, tableta i računala – osobito kod djece predškolske i školske dobi.

– Ekranizam je pretjerana izloženost djece različitim vrstama ekrana – mobitelima, tabletima, računalima… Pretjerano izlaganje ekranima može utjecati na njihov fizički, psihološki, emocionalni i socijalni razvoj. Svjedoci smo da su ekrani sastavni dio našeg života te bez njih više, zapravo, ne možemo živjeti, no njihovo prekomjerno korištenje može imati negativne posljedice pogotovo u razvoju – pojašnjava dr. Šimunović.

MOGUĆE POSLJEDICE PRETJERANOG IZLAGANJA EKRANIMA

Dugotrajna izloženost ekranima može utjecati na razvoj mozga, pažnju, govor, emocionalne vještine i socijalizaciju djeteta. Djeca koja previše vremena provode uz ekrane često pokazuju znakove smanjene koncentracije, nemira, problema sa spavanjem, pa čak i znakove slične autizmu, što dodatno otežava dijagnostiku i pravovremenu intervenciju.
– Važno je pronaći ravnotežu u svemu tome. Djeca bi trebala živjeti u stvarnom svijetu, a ne u tom virtualnom. Kroz druženje i iskustva trebala bi razvijati svoje tijelo, um i emocije. Ako djeca nemaju previše kontakta s drugim ljudima, s drugom djecom, ako nema neverbalne komunikacije te razine priče neće ići u ispravnom smjeru. Tada nastaju veći problemi – ističe dr. Šimunović.

Brojne su moguće negativne posljedice pretjeranog izlaganja ekranima, a dr. Šimunović je navela najčešće. Pretjerano izlaganje ekranima može:

• Usporiti razvoj mozga
• Smanjiti koncentraciju i pažnju
• Oslabiti razvoj socijalnih vještina i empatije
• Razviti ovisnosti
• Poremetiti spavanje

– Ono što su snimke magnetskih rezonanci pokazale je da osobe koje se pretjerano izlažu ekranima imaju manjak bijele tvari. To je zapravo dio živčanog sustava koji pomaže da naš mozak funkcionira brzo i učinkovito. Osobe koje su pretjerano izložene ekranima dokazano imaju manje bijele tvari i to osobito u prednjem dijelu mozga koji je zadužen za pažnju, kontrolu impulsa, donošenje odluka i rješavanje problema – navodi dr. Šimunović.

Istraživanja su pokazala još mnoštvo zanimljivih informacija o utjecaju ekrana.

– Snimke su pokazale, i to je danas u medicini jedan fenomen, da se određene regije mozga kod djece, odnosno osoba koje su pretjerano izložene ekranima dokazano strukturalno smanjene – kaže dr. Šimunović.

Pretjerana izloženost ekranima kod djece u razvoju usporava/odgađa razvoj mozga. Usporava se razvoj jezika i govora što se vidi kroz „siromašan“ rječnik, kašnjenje u razvoju govora i površno razumijevanje jezika.

– Oni razumiju pojedine riječi, ali imaju problem sa sastavljanjem rečenica. Ekrani su vizualno vrlo brzi te, na neki način, privlačni, ali jezikom siromašni. Djeca će naučiti izgovarati određene riječi, možda će ih i razumjeti, ali neće biti jezičnih struktura, odnosno oni neće razumjeti ironiju, emociju, humor nego će samo, eventualno, razumjeti što ta riječ znači. Neko dublje značenje jezika neće naučiti ako bude pretjerano izloženo ekranu – ističe dr. Šimunović.
Govor se ne razvija slušajući pasivno, već aktivnom komunikacijom – da nekoga nešto pitate i da netko vas nešto pita te da, zapravo, razgovarate.

ZNAKOVI OVISNOSTI O EKRANIMA

Dr. Šimunović navela je niz znakova koji upućuju na ovisnost o ekranima:

• Nedostatak kontrole – sve više vremena na mobitelu unatoč pokušajima ograničavanja
• Razdražljivost i ljutnja – kada nema pristup ekranu, dijete postaje nervozno, agresivno ili tužno
• Izbjegavanje drugih aktivnosti – gubi interes za igru, sport ili druženje s obitelji i prijateljima
• Problemi sa spavanjem – koristi ekran do kasno u noć, narušava san, uzrokuje umor
• Loše ocjene i slabija koncentracija – školske obaveze pate zbog stalne potrebe za provjerom mobitela

Navela je i probleme s kojima se djeca susreće pri prevelikoj izloženosti ekranima:

• Problem osamljivanja – postupna izolacija od drugih ljudi (aktivnosti na internetu privlačnija od onih u stvarnom životu)
• Problem uspoređivanja – narušene slike o sebi, nismo samopouzdanje (rezultat nerealnih informacija o fizičkom izgledu koje se često plasiraju na društvenim mrežama te postavljaju očekivanja koja su u stvarnosti teško ostvariva)

PREPORUKE

Nekoliko je važnih preporuka koje roditelji mogu i trebaju primijeniti kako bi djeca manje vremena provodila za ekranima:

• Postaviti granice – ne kao kaznu, već kao strukturu sigurnosti. Djeca trebaju okvir.
• Biti emocionalno prisutni – ekran ne može zamijeniti roditeljsku toplinu i regulaciju.
• Poticati komunikaciju – razgovarajmo o sadržajima koje gledaju. Tko su im uzori? Kako se osjećaju kad su na mreži?
• Pružiti alternativu – ne oduzimati ekran bez namjere već nuditi kvalitetne aktivnosti koje ispunjavaju potrebe za igrom, učenjem i povezivanjem.

Preporuke logopeda:

• Do druge godine života bez ekrana
• Od 2. do 5. godine: maksimalno 1 sat dnevno, uvijek uz prisutnost odrasle osobe
• Postavite jasna pravila o vremenu pred ekranom (npr. najviše sat do dva dnevno) – razvoj samokontrole
• Gledanje sadržaja na materinskom jeziku, zajedničko gledanje
• Redovito pričajte i čitajte, komentirajte – to su najjači alati za razvoj jezika
• Budite uzor – i sami ograničite korištenje mobitela pred djecom
• Pokret je važan – vodite djecu na planinarenje, u šetnju, na igrališta.

PROBLEM KORIŠTENJA MOBITELA U ŠKOLAMA

Na ovu važnu temu svoj kratak osvrt je dala i ravnateljica I. osnovne škole Bjelovar, Martina Supančić koja je istaknula kako se u zadnjih desetak godina sve više pojavljuju problemi koje je spomenula dr. Šimunović.

– Ovo što smo čuli mi doživljavamo svaki dan. Zadnjih desetak godina mi kao učitelji, odnosno prosvjetni djelatnici, smo primijetili da djeca imaju sve manje i manje koncentracije. Primjerice, učenici prvih razreda kada dolaze sve manje i manje su sposobni slušati, biti mirni… Sve više imamo emocionalnih problema kod djece. U zadnje dvije ili tri godine imamo i sve više problema s kontrolom bijesa. Djeca uzrasta 1. i 2. razred su jako osjetljiva na kritiku. Ako im kažemo da nešto nije dobro i da nešto treba ponoviti to kod njih izaziva izljeve bijesa, agresivne ispade i tako dalje. Mislim da je, uz ostale uzroke, i ekranizam jedan od njih – naglašava ravnateljica I. OŠ Bjelovar.

Ravnateljica dodaje kako su u školi imali problema s prekomjernim korištenjem mobitela te su ih odlučili zabraniti čime se problem smanjio.

– Ekranizam je sve više i više prisutan. Mi smo u školi prije nekoliko godina donijeli odluku da ćemo zabraniti korištenje mobitela u školi. Određeni problemi su se smanjili. Imali smo jako puno problema s nasiljem, elektronskim nasiljem itd. te se to malo smirilo. Djeca su sama shvatila da se moraju više družiti i da moraju više komunicirati jedni s drugim – istaknula je ravnateljica Martina Supančić.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.

Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tjedna mozga koji se obilježava od 10. do 16. ožujka.

Dr. med. Cvjetko Štambuk naglasio je kako razvoj digitalnih tehnologija itekako utječe na razvoj djece – i pozitivno i negativno.

– Ima i dobrih, ali i loših stvari. Dobra stvar je velik izvor informacija, no te informacije mogu biti istinite, ali i lažne. Treba puno toga znati kako bi se na internetu pronašle prave stvari. S druge strane smatram da za djecu nije dobar taj digitalni svijet. U maloj mjeri je dobar, ali u velikoj mjeri nije. Oduzima puno vremena, pojavljuju se lažne vijesti, loše informacije, loše je za vid i mozak – navodi Cvjetko Štambuk.

Digitalne tehnologije na brojne negativne načine utječu na razvoj dječjeg mozga, pojavljuje se pretilost, kratkovidnost, manjak socijalne interakcije, ovisnost…

– Dijete je kao spužva, treba učiti puno te je vrlo važno upravo to vrijeme djetinjstva i adolescencije. To je krucijalno za razvoj mozga jer se do 28 godine razvija mozak. Ako vi do tada razvijate mozak s krivim stvarima te ne stvorite samokontrolu, empatiju tada se gube i socijalne vještine i društvene vrijednosti. Tu je i pad inteligencije, na kraju krajeva. Pojavljuje se kratkovidnost, manjak tjelovježbe što dovodi do viška kilograma, pretilosti pa do hipertenzije, kroničnih bolesti, deformacije tijela, kifoze, a onda dolazi i do ovisnosti – upozorava.

Naglasio je da roditelji i učitelji mogu pomoći djeci izgraditi zdrav odnos s tehnologijom.

– Roditelji i škola su ti koji trebaju pomoć izgraditi zdrav odnos s tehnologijom. Prvo, oni su ti koji ne smiju biti ovisni o digitalnom svijetu jer ako jesu uče djecu krivu stvar – napominje.

Mirjana Skukan godinama radi u školi kao školska psihologinja te se svakodnevno susreće s problemima koja djeca danas imaju, a koja su povezana s prekomjernim korištenjem digitalnih tehnologija.

– Već dugo godina radim u školi, no teško je zaključiti je li samo tehnologija dovela do brojnih promjena. Velike su promjene u komunikaciji djece, tu je i razvoj govora s kojim imaju problem… Ono što u zadnje vrijeme primjećujem je da se smanjuje želja za socijalnom komunikacijom uživo. Djeca preferiraju igrati igrice i komuniciraju više online, nego uživo – pojašnjava Mirjana Skukan.

Naglasila je i kako se primijeti razlika u ponašanju tijekom odmora, no kako su u brojnim bjelovarskim školama upravo zbog toga zabranjeni mobiteli.

– S obzirom na to da smo svi svjesni štetnosti i utjecaja tehnologije u zadnje vrijeme u školama ne koristimo mobitele te je kućnim redom određeno da djeca u školi ne mogu koristiti mobitele. To je upravo zbog tog socijalnog kontakta tako da se pod odmorom moraju družiti. Vraćamo se na stare postavke i potičemo tu komunikaciju za koju smo primijetili da je lošija – kaže nam školska psihologinja.

Dala je i savjete djeci, učenicima kako koristiti tehnologiju, a da im ona ne šteti.

– Kao i za sve u životu je važna umjerenost. Mi ne možemo izbaciti tehnologiju iz svojih života jer živimo u vremenu u kojem živimo, ali ono što je važno je da ograničimo to vrijeme koje koristimo za tehnologiju. Ona je osmišljena zato da nam pomogne i treba je koristiti u tom smislu. Ima ona i puno dobrih stvari, primjerice pomoć u učenju, nije sve negativno. No, sve treba biti umjereno i po meni je tehnologija alat koji nam pomaže da bi nam lakše bilo u životu, ali se život događa van ekrana – naglašava Mirjana Skukan.

Kako su se učenici ponašali tijekom ove spikaonice? Jedni su pozorno slušali, drugi se uključili u raspravu, a treći gledali u ekrane svojih mobitela te bili odvojeni od stvarnosti.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!