Pogledamo li samo posljednji kvartal 2025. godine, prosječna plaća dosegnula je 1.578 eura, što je tri posto više nego u trećem kvartalu. Medijalna plaća u istom razdoblju iznosila je 1.483 eura, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda.

U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku.

Više od trećine građana zarađuje između 1.000 i 1.500 eura

Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38 %, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1.000 do 1.500 eura mjesečno. Ipak, u usporedbi s prošlom godinom, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio (lani 44 %), što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.

Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima.

Primanja između 1.500 i 2.000 eura danas ostvaruje 22 % zaposlenih, u odnosu na 18 % godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice te 15 % građana sada ima mjesečna primanja viša od 2.000 eura, dok je prošle godine u toj skupini bilo tek 10 % zaposlenih.

Plaću manju od 1.000 eura u 2025. godini primalo je 12 % građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27 % zaposlenih. Podaci tako potvrđuju postupno pomicanje većeg dijela radne populacije prema višim razinama primanja.

Tko najviše zarađuje?

Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koje primaju oko 984 eura.

IT na vrhu liste

IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16 % iznad nacionalnog prosjeka.

Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5 % u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6 %. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5 %), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4 %).

Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8 %).

Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7 %), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6 % ispod nacionalnog prosjeka.

Država je najviše dizala plaće

Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20 %, te u državnim tvrtkama (+18 %). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10 % iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1.383 eura, uz rast od 14 % u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5 % iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16 %.

Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje

U Virovitičko-podravskoj (-16 %), Požeško-slavonskoj (-17 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16 %) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1.300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.

S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je 8 % iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14 %.

Najizraženiji rast plaća u odnosu na 2024. godinu zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su prosječne neto plaće porasle za 20 % i dosegnule 1.453 eura.

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

U 2025. godini razlika u primanjima između muškaraca i žena i dalje je ostala izražena, iako se blago smanjila u odnosu na prethodnu godinu. Konkretnije, muškarci su u prosjeku zarađivali 15 % više od žena, dok je godinu ranije ta razlika iznosila 17 %.

Prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 1.656 eura, što predstavlja rast od 13 % u odnosu na 2024. godinu. Žene su, s druge strane, ostvarile nešto dinamičniji rast plaća od 15 %, no njihova prosječna primanja i dalje su niža te iznose 1.441 euro.

Razlike su vidljive i prema dobi i razini iskustva. Najmlađi zaposlenici, do 24 godine, u prosjeku zarađuju 21 % manje od nacionalnog prosjeka, a njihove su plaće ujedno rasle i najsporije, odnosno za 11 % u odnosu na prethodnu godinu.

S porastom iskustva rastu i primanja. Zaposlenici stariji od 45 godina ostvaruju prosječnu neto plaću od 1.642 eura, uz rast od 15 % na godišnjoj razini.

Na kraju, podaci jasno potvrđuju i snažnu povezanost razine obrazovanja i visine plaće. Zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA-jem zarađuju u prosjeku 2.381 euro, što je čak 55 % iznad nacionalnog prosjeka. I osobe s visokom stručnom spremom bilježe iznadprosječna primanja od 1.724 eura, odnosno 12 % više od prosjeka i 29 % više u odnosu na radnike sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna plaća iznosi 1.341 euro.

Izvor: mojposao.hr

Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!