Cijena izrade projektne dokumentacije iznosi nešto više od 71 tisuću eura, a 90 % se financira iz EU izvora. Grad Čazma bio je inicijator pokretanja ove priče, a gradonačelnik Čazme Dinko Pirak smatra kako će ovom aktivnošću napraviti doprinos kako bi se određeni negativni trendovi promijenili.    

– Mislim da je Čazma već prepoznata po svojim strukovnim zanimanjima. Ona su uvijek vezana uz naše tvrtke koje rade na ovom području. Prije svega je to Čazmatrans, koji je još uvijek najveće prijevozničko poduzeće putničkog prometa u Hrvatskoj, pa i drugih manjih tvrtki koje rastu u ozbiljne tvrtke u kojima mogu učenici odraditi i praktični dio. Naravno, tu je i gimnazija koju isto tako želimo zadržati u ovom gradu, ali i neki novi  smjerovi. Tridesetak učenika nije neki veliki kapacitet doma, ali krenimo s tih tridesetak, pa daj Bože da đački dom proširimo  u budućnosti – rekao je gradonačelnik.  

Župan Marko Marušić pohvalio je ovaj korak za zadržavanje mladih u Čazmi.  

– Drago mi je da je prvi korak učinjen, a ono što nam svakako predstoji je tražiti izvore financiranja, da li putem nekakvih EU fondova ili putem natječaja Ministarstva obrazovanja, to ćemo još vidjeti.  Kada ćemo imati spremnu dokumentaciju, onda ćemo svakako gledati da to apliciramo na neke od postojećih fondova, tako da želim puno uspjeha u samoj izradi projekta. Siguran sam da će on na kraju dobro ispasti, a naravno, sve što radimo je za našu djecu i u osiguravanju što boljih uvjeta za školovanje na području i Grada Čazme, a naravno samim time i naše Bjelovarsko-bilogorske županije – smatra župan.  

Predstavnici ponuditelja PASE Consulting i Zip arhitektonski studio također su istaknuli zadovoljstvo ovim projektom.  

– S obzirom na to da mi inače radimo na projektima obrazovanja znamo koliko su projekti obrazovanja važni za lokalnu zajednicu jer podižu tu zajednicu i osiguravaju uvjete za ostanak i život. Znamo koliko je to važno i sretni smo da sudjelujemo u projektima lokalnih zajednica – rekao je predstavnik izvođačke tvrtke.  

– Znamo u kakvim klimatskim uvjetima i promjenama živimo i zaista je ovo od itekako velike važnosti za našu županiju. Ovaj ugovor koji smo potpisali ukupne je vrijednosti 255 tisuća eura, rok za izradu projektno-tehničke dokumentacije je devet mjeseci, a financiranje je 80 posto Hrvatske vode i 20 posto Bjelovarsko-bilogorska županija – naglasio je. Otkrio je više detalja o ovom projektu.

– Buduća akumulacija će se prostirati na površini od 27 i pol hektara, njena zapremnina bi bila 700 tisuća kubičnih metara, njome će se osiguravati navodnjavanje na površini od 433 hektara poljoprivrednog zemljišta – kazao je. Za ovaj velik projekt važno je osigurati novac.

– Novac za ovu investiciju planira se osigurati putem mjere 7 4 0 1, to su potpore za sustave javnog navodnjavanja kojeg raspisuje Agencija za plaćanje u poljoprivredi. Potpore iznose od 80 do 100 posto prihvatljivih troškova, a najviša vrijednost potpore po projektu iznosi 15 milijuna eura – rekao je župan te naglasio kako vjeruje da će se moći ukalupiti u taj javni poziv.

Direktor tvrtke Elektroprojekt d.d. Davor Paradžik u kratkom je obraćanju rekao kako je riječ o jednoj od najvećih projektnih kuća u Hrvatskoj osnovanoj 1949. godine koja danas broji stotinjak zaposlenika, a imaju iskustva u sličnim projektima. Glavni projektant na ovom projektu Nenad Heček ispričao je nešto više o tehničkim aspektima projekta.

– Najznačajniji objekt tog sustava je akumulacija kojom se osigurava dovoljna količina vode za navodnjavanje poljoprivredne površine. Duljina akumulacije je jedan kilometar, prosječne širine 270 metara. Pored akumulacije koja je smještena na vodotoku Bršljanica će se nalaziti crpna stanica. Iz nje kreću tlačni cjevovodi do površina navodnjavanja. Ukupna duljina tih cjevovoda će biti oko 15 kilometara. Na poljoprivrednim površinama, svaka parcela imat će dovoljan broj hidranata za navodnjavanje, voda je na parceli osigurana od tla – pojasnio je. O tome da se o ovom projektu razmišlja još od 2009. godine potvrdio je i Josip Bilandžija, garešnički gradonačelnik.

– Zadovoljstvo mi je da je danas napravljen prvi korak s kojim se pokazuje da postoji jedna velika želja za razvoj poljoprivrede na području naše županije – poručio je te zahvalio svima koji su se odlučili pomoći poljoprivrednicima. Vrijednost izgradnje sustava javnog navodnjavanja iznosi nešto više od 14 milijuna eura.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info

– Prošle godine smo 28. prosinca potpisali s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova ugovor kojim smo dobili mogućnost da prijavimo za EU fondove kompletnu obnovu naše tri zgrade. One su paviljonskog tipa i građene su davno, točnije 1845. zgrada današnje interne i radiologije, a zgrada neurologije i psihijatrije je građena 1924., kao i zgrada kirurgije. S obzirom na to jasno je da te zgrade zahtijevaju kompletnu obnovu – navela je. Za taj je projekt bilo potrebno izraditi dokumentaciju, zbog čega se bolnica prijavila za EU fondove.

– Prošli smo na tom natječaju, potpisali ugovor i proveli javnu nabavu i tvrtka Viz-Ex je dobila posao izrade projektne dokumentacije. Inicijalno je bilo predviđeno 146 tisuća eura s PDV-om, poslije provedenog natječaja 137 tisuća eura. 90 posto dobivamo novca iz EU fondova, bolnica iz decentraliziranih sredstava daje deset posto, to je oko 13 tisuća eura. Danas potpisujemo ugovor i u roku 90 dana bi trebalo to sve biti gotovo da se dalje možemo prijaviti za tu obnovu i nadam se da će to biti nagodinu, a nakon toga će te naše zgrade biti puno funkcionalnije i iskoristivije za sve ono što nama treba – poručila je Grbaš Bratković. Potpisivanju ugovora nazočio je i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić koji je čestitao ravnateljici i vodstvu bolnice.

– Drago mi je da se nastavljaju daljnja ulaganja u našu bolnicu nakon dovršetka nove zgrade bolnice koja se u punom jeku oprema i sigurno će do kraja ove godine biti opremljena aparatima ukupne vrijednosti 50 milijuna kuna. Onaj preostali dio od 20 milijuna kuna će biti iskorišten do kraja iduće godine tako da ako sve bude dobro, u što ne sumnjam, mi ćemo do kraja iduće godine imati kompletno opremljenu zgradu nove bolnice s najsuvremenijim uređajima – rekao je te još jednom zahvalio Vladi na pomoći. Najavio je župan i prenamjenu prostora kirurgije kad se cijeli taj odjel preseli u novu zgradu bolnice.

– Nastavljamo ulaganja, ove stare zgrade paviljonskog tipa potrebno je obnoviti i mi razmišljamo na koji način iskoristiti taj prostor jer dobar dio prostora će se novim preseljenjem osloboditi. Konkretno, zgrada kirurgije će biti u potpunosti prazna i mi smo već našli način kako je najbolje iskoristiti, održani su i sastanci u Ministarstvu zdravstva s ministrom gdje smo dobili zeleno svjetlo da zgradu stare kirurgije prilagodimo da u njoj bude Odjel za palijativnu skrb. To nam svakako na području naše županije treba, to nam nedostaje i drago mi je da će se napraviti energetska obnova i ti projekti da se zgrada kirurgije prilagodi svim potrebnim uvjetima i standardima kako bi mi unutra prema dogovoru s Ministarstvom zdravstva osigurali 50 kreveta. To je jako dobra vijest i novina i ovo je prvi korak tom našem konačnom cilju – naglasio je Marušić.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info

U povodu prve godišnjice potpisivanja Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske u Čakovcu je održan sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s pet župana sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske te saborskih zastupnika s tog područja. Riječ je o sporazumu „teškom“ 15,2 milijarde kuna koji velike razvojne mogućnosti otvara i bjelovarsko-bilogorskom području. U idućih 10 godina očekuju se ulaganja od 2 milijarde kuna.

Premijer Plenković je podsjetio da je Razvojni sporazum sjever inspiriran jako dobrom provedbom sličnog projekta za Slavoniju, Baranju i Srijem za koji je inicijativa također došla s terena, od župana.

– Ovakav redovan, iskren dijalog koji imamo sa županijama, a njegujemo ga već sedmu godinu, potpuno je promijenio relacije između Vlade i županija. Vlada je otvorena za sve vaše sugestije, istaknuo je premijer i kao primjer naveo program zapošljavanja žena „Zaželi“ gdje su svi koji su aplicirali, dobili novac. Podsjetio je kako taj projekt, osim što vraća teže zapošljive osobe na tržište rada, osigurava skrb starijim i teže pokretnim osobama, uglavnom u ruralnim sredinama, čime postiže multiplikativni učinak.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kazao je kako su na području pet županija obuhvaćenih Razvojnim sporazumom sjever provedena 93 projekta zapošljavanja žena „Zaželi“ vrijedna 242 milijuna kuna.

Župan Marko Marušić u raspravi je podsjetio na projekte koje je Bjelovarsko-bilogorska županija kandidirala kroz Razvojni sporazum za sjever Hrvatske.

– Za opremanje nove zgrade bjelovarske Opće bolnice 70 milijuna kuna već je osigurano iz državnog proračuna što pokazuje da je ovoj Vladi stalo do jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga u svim dijelovima Hrvatske. Brza cesta Bjelovar-Virovitica također je dio nacionalnog plana ulaganja u nekoliko cestovnih pravaca u RH, istaknuo je župan Marušić i naveo još dva projekta koji su, nakon zadovoljenih uvjeta, dobili novac za izradu projektne dokumentacije.

– Riječ je o gradnji biciklističke staze s pratećim građevinama u koridoru nekadašnje pruge Bjelovar-Garešnica za koju je dobiveno bespovratnih 2,4 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju. Staza bi povezala 3 grada i 6 općina na području županije, a otvorila bi velike mogućnosti za razvoj turizma i poduzetništva. Nadalje, Općoj bolnici Bjelovar odobreno je oko 990 tisuća kuna za izradu projektno-tehničke dokumentacije za energetsku obnovu paviljonskih zgrada koje datiraju iz sredine 19. stoljeća, naveo je, uz ostalo, župan Marušić.

Projekte je pripremila Razvojna agencija BBŽ.

Ugovore za ta dva projekta premijer je njihovim nositeljima uručio zajedno s još 54 ugovora ukupno vrijednih 65,5 milijuna kuna. Osim za izradu projektne dokumentacije za razvojno-socijalne projekte uručeni su za program „Zaželi“ te za investicije u mala poljoprivredna gospodarstva na području pet županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske.

Ugovori su uručeni i nekolicini načelnika općina s područja Bjelovarsko-bilogorske županije te Gradu Bjelovaru.

Izvor informacije: bbz.hr

Tim povodom je u srijedu, 1. srpnja u jutarnjim satima u uredu gradonačelnika Grada Bjelovara održana prezentacija idejnog rješenja budućeg projekta novog spremišta i popratnih prostora bjelovarskog Državnog arhiva. Na prezentaciji su, uz gradonačelnika Darija Hrebaka, bili nazočni i Hrvoje Malčić, direktor tvrtke MPLAN d.o.o. i Martina Krivić Lekić, ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru.

–Nedostatak prostora u Državnom arhivu u Bjelovaru je problem koji traje više od deset godina. Te smo situacije u Gradu Bjelovaru itekako svjesni i smatramo da to proširenje moramo odraditi. U jednom trenutku nam je prijetila situacija da ostanemo bez Državnog arhiva u Bjelovaru. Za naš grad bi to bila jedna velika tragedija. Za izradu glavnog projekta imamo ukupno tri mjeseca i njegova vrijednost je oko 200 tisuća kuna. Očekujem da će cijela ova investicija koštati više od deset milijuna kuna. Razgovarali smo sa Ministarstvom kulture koje nema namjeru financirati taj projekt, stoga cjelokupan iznos mora osigurati Grad Bjelovar. Upravo iz tog razloga smo odlučili raditi u fazama. Sada smo u prvoj fazi koja vrijedi tri i pol milijuna kuna. Nadam se da bismo sa radovima mogli krenuti slijedeće godine. Grad Bjelovar je do sada arhivu prepustio cijelu zgradu Tehnološkog parka odakle smo jedan dio mladih poduzetnika preselili na druge lokacije. U konačnici, plan je da se cijela zgrada besplatno preda Državnom arhivu, a u samom dvorištu izgradi zgrada sa dodatnom mogučnošću proširenja. Državni arhiv u Bjelovaru ima četiri kilometara gradiva, a prema zakonu maksimalno bi trebao biti 1,8 kilometara, poručio je bjelovarski gradonačelnik, Dario Hrebak.

–Gradu Bjelovaru zahvaljujem što se naš problem nakon svih ovih godina napokon počeo rješavati. Zadnjih deset godina smo djelomično podstanari i radimo na četiri adrese, ukupno nas 11. Državnih arhiv u Bjelovaru nadležan je za cijelu Bjelovarsko – bilogorsku županiju, dio Koprivničko – križevačke te područje Vrbovca. Nadziremo velik prostor i imamo jako puno korisnika. Iz tog razloga mi u tako malom prostoru jedva uspijevamo funkcionirati. Tijekom zadnje tri godine intenzivno tražimo bolje rješenje i eto, napokon je došao red na Državni arhiv, istaknula je ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru, Martina Krivić Lekić.

–Sam projektni zadatak je definirao Grad Bjelovar. Predviđen je smještaj prve faze novog Državnog arhiva na mjestu koji najmanje opterećuje parkirališna mjesta, a to je položaj iza Kulturnog i multimedijskog centra. On se nalazi odmah uz objekt koji Državni arhiv već koristi. Smatramo da bi to rješenje bilo najbolje i najrealnije. Predviđamo jednu modernu, atraktivnu i energetski visoko učinkovitu zgradu. Sama konstrukcija i funkcioniranje biti će predviđeno za daljnje dograđivanje, odnosno za naredne faze koje su predviđene u budućnosti, pojasnio je detalje Hrvoje Malčić, direktor tvrtke MPLAN d.o.o.

U skladu s tim, predstavnici Hrvatskih cesta i izvođača radova – Strabag d.o.o. i Ceste d.d. Bjelovar, potpisali su Ugovor o izvođenju radova na DC 544. U ime Hrvatskih cesta, a umjesto predsjednika Uprave Josipa Škorića, Ugovor je potpisao Nenad Čer, a u ime izvođača radova Milivoj Palinić i Walter Renner, prokuristi tvrtke Strabag d.o.o.

Ugovor je potpisan za radove na području Grada Bjelovara u duljini od 5,6 kilometara, no radovi će ići i na ostatku ceste koji nije na bjelovarskom području. Rok za izvođenje radova je tri mjeseca, a vrijedni su 13.369.667,20 kuna. Ugovor obuhvaća zahvate na postojećoj cesti, koja će biti proširena. U dijelu naselja već su započeti radovi u suradnji s Gradom Bjelovarom koji je zadužen za pješačke staze i odvodnju.

Ukupna vrijednost radova na cijeloj dionici je oko 24 milijuna kuna. Grad Bjelovar uložit će oko 5 milijuna kuna.

Pomoćnik ministra Alen Gospočić: Danas smo u nadzoru ajmo reći

Uz predstavnike Hrvatskih cesta, izvođača radova, gradonačelnika Hrebaka i župana Damira Bajsa, obilasku  je nazočio i pomoćnik ministra za promet i infrastrukturu Alen Gospočić koji je istaknuo:

_____________________________________________________________

KAD DIONICU PUSTIMO U PROMET, AKO SE UKAŽU PROBLEMI U KRATKOM ROKU ĆEMO REALIZIRATI

Na pitanje, da je Policijska uprava apelirala da se stave kružni tokovi na križanja jer kružni tokovi spašavaju živote, Gospočić je rekao:

– Mi kao ministarstvo smo upoznati s tim problemom, ali nažalost u tom trenutku Ministarstvo unutarnjih poslova nije bilo uključeno u sami projekt.

__________________________________________________________________

Na pitanje, zašto ne prije, Gospočić je pojasnio:

________________________________________________________________

Pomoćnik ministra Alen Gospočić: Do kraja 2019. bit će završeno ishođenje svih dozvola i onda očekujemo raspisivanje natječaja

Vezano za projekt brze ceste, Gospočić je potvrdio riječi ministra, naglasivši da je to jedan ozbiljan projekt.

___________________________________________________________________

U ime Hrvatskih cesta, direktor sektora za održavanje i promet Nenad Čer je rekao:

_________________________________________________________________

Projektna dokumentacija je potpisana za 6,2 kilometra ceste, a prema riječima Čera bit će napravljeno 5,6 kilometara, pa evo kako je to pojasnio:

__________________________________________________________________

Župan Damir Bajs: Minsitar Oleg Butković je prošle godine najavio raspisivanje natječaja za izgradnju ceste od Farkaševca do Bjelovara do kraja 2018.

Tijekom posjete pomoćnika ministra prometa i infrastrukture Alena Gospočića, župan je podsjetio na riječi ministra vezano za izgradnju brze ceste prema Bjelovaru, a potom prema Virovitici.

________________________________________________________________

Bajs: Bojim se da to obećanje neće biti izvršeno, ali ostavimo ministru još nešto vremena

– Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od tek dvije županije koja nema prometnu povezanost autoputom ili brzom cestom

___________________________________________________________________

Župan: Ovoj županiji i ovom gradu treba brza cesta sada i odmah, a ne 2024.

Vezano za ovaj projekt i obnovu državne ceste, župan je rekao:

__________________________________________________________________

Vezano za brzu cestu, gradonačelnik Hrebak je istaknuo:

__________________________________________________________________

Što se tiče ovog projekta, gradonačelnik je istaknuo da surađuju s Hrvatskim cestama, a rezultat te suradnje je obilaznica koja je u izgradnji i danas je na oko 50 % izvršenosti.

_________________________________________________________________

Danas otvaramo još jedno gradilište i rok za izvršenje radova je 3 mjeseca, rekao je Hrebak.

_________________________________________________________________

Trebamo raditi na tome da brza cesta dođe do Bjelovara, naglasio je Hrebak.

__________________________________________________________________

Na pitanje, da sve kasni a dogovoreno je da će biti gotovo do početka turističke sezone, Hrebak je rekao:

________________________________________________________________

Hrebak je govorio i o vrijednosti ovog projekta.

_________________________________________________________________