Pet i pol godina kasnije, na vratima trgovine stoji natpis „zatvoreno do daljnjega“, a iza zaključanih vrata ostala je priča koja budi tugu i brojna pitanja. Što se dogodilo s idejom koja je trebala povezati proizvođače i potrošače? Gdje je nestala Bilogorska košara?

Razgovarali smo s nekoliko lokalnih proizvođača čiji su se proizvodi ondje nekoć mogli pronaći. Njihovi odgovori otkrivaju tešku stvarnost s kojom se danas suočava domaća proizvodnja. Kako kažu, proizvode sve manje, troškovi su enormno porasli, a cijene repromaterijala „otišle u nebo“. U takvim okolnostima, mnogi jednostavno više nemaju količine koje bi mogli plasirati u trgovinu.

Posebno zabrinjava činjenica da se, unatoč bogatoj poljoprivrednoj tradiciji, sve više oslanjamo na uvoz.

– Tužno je da nemamo dovoljno vlastitih jabuka, krušaka i sezonskog voća za vlastite potrebe, pa se sve više toga uvozi – poručuju proizvođači. Riječ je o rečenici koja boli, jer ne govori samo o zatvorenoj trgovini, već o stanju domaće poljoprivrede u cjelini.

Zatvaranje Bilogorske košare tako postaje simbol šireg problema – gašenja malih proizvođača, gubitka lokalne samodostatnosti i sve težeg opstanka domaće hrane na domaćem tržištu. Iza te priče ne stoje samo brojke i troškovi, već ljudi koji su godinama ulagali trud, rad i vjeru u ideju da domaće ima budućnost.

Zašto je Bilogorska košara zatvorena i hoće li se ikada ponovno otvoriti, zasad ostaje nepoznato. Možda ćemo s vremenom dobiti odgovore. No ono što je već sada jasno jest da zatvorena vrata ove trgovine ostavljaju gorak okus i otvaraju ozbiljno pitanje – koliko smo kao društvo spremni stati iza domaćeg proizvođača, ne samo riječima, nego i djelima.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info-arhiva

Sajam nudi izvrsnu priliku za promociju proizvoda, stjecanje novih kupaca i umrežavanje s kolegama iz branše. Očekuje se velik broj posjetitelja te medijska pokrivenost što pruža dodatnu priliku za promociju.

Tijekom dva sajamska dana bit će održani i popratni sadržaji, a objavljen je cjelokupni program za oba dana. Novost je postavljanje grijanog šatora u kojemu će se izlagači i posjetitelji moći okrijepiti pićem i hranom, a u šatoru će svakoga dana nakon zatvaranja sajma biti održan koncert – prvoga dana Tamburaškog sastava Fijaker, a drugoga dana TS Ledine. Tijekom sajma će biti i hodajući glazbeni sastavi TS Gelipteri i TS Panonia. I na ovomu sajmu posjetitelji će moći uživati u nastupima mažoretkinja i folkloraša, a tu su i razne stručne panel rasprave i predavanja. Bit će pripreman Bilogorski doručak, natjecanje u spravljanju čvaraka, proglašenje najboljeg sira i meda, prezentacija i degustacija „Kako napraviti domaće vučeno tijesto“, kao i dječji kutak. Očekuje vas odlična gastro ponuda, kulturna, informativna i glazbena događanja, ali prije svega puno zabave i raznih iznenađenja.

Cjelokupni program možete pogledati na plakatu niže.
Foto: Sajam sira, meda i vrganja Grubišno Polje

– Danas smo ovdje da iskažemo potporu našim poljoprivrednicima, ja bih se usudio reći da je tržnica još uvijek najomiljenije mjesto Bjelovarčana za šetnju i za kupovinu subotom ujutro. Vidimo da je tržnica puna, ponuda je raznolika, znamo da je vrijeme godišnjih odmora, ali veseli me vidjeti ovoliko ljudi, a veseli me i da nisu samo stari na tržnici nego i mladi, naravno da odlazimo i u trgovačke centre, ali treba doći i na tržnicu i podržati naše poljoprivredne proizvođače. Grad Bjelovar isto tako podržava poljoprivredne proizvođače , nisu to potpore kojima će se oni obogatiti, to su normalni ljudi, poljoprivrednici, OPG-ovi koji prehranjuju svoje obitelji, koji imaju doma vrt, koji uzgajaju domaće voće i povrće i prodaju ovdje na tržnici domaće i lokalno – poručio je Brajdić.

Upravo je to prepoznao Grad Bjelovar koji lokalnim poljoprivrednicima pomaže kako bi lakše plasirali svoje proizvode na tržište – na tržnici, u Bilogorskoj košari i u udruzi Dar Bilogore.

– Imamo jako dobru suradnju i međusobno se podržavamo, oni nama govore što i kako treba napraviti, a mi u okviru svojih mogućnosti to i realiziramo. U posljednje vrijeme ima jako puno tuča i nevremena, tim ljudima su potučeni vrtovi i usjevi, dakle njihovi proizvodi od kojih, s obzirom da je većini ovo primarna djelatnost, prehranjuju svoje obitelji i zato im na svaki način na  koji možemo priskačemo u pomoć – tvrdi dogradonačelnik.

Gradskom tržnicom Bjelovar upravlja tvrtka Komunalac, a premda svoje proizvode dolaze prodavati i oni iz okolnih županija, uglavnom su ondje ljudi koje stalni kupci već dobro znaju.

– Ovdje nisu samo prodavači iz Bjelovara jer to ne možemo ograničiti, iako su velikom većinom s područja Bjelovara i Bilogore, odnosno naše županije. Ima ovdje i prodavača iz Koprivničko-križevačke i nekih drugih županija, ali prevladavaju domaći, lokalni poljoprivrednici – rekao je te dodao kako Grad podupire domaću proizvodnju.

A s tom se konstatacijom složio i Nenad Horvat, predsjednik udruge voćara i povrćara “Dar Bilogore”.

– Ja bih se najprije zahvalio vodstvu Grada Bjelovara, a ponajviše, neka mi nitko ne uzme za zlo, Igoru Brajdiću. On je desna ruka ljudima u zadruzi i udruzi, on je zajedno sa mnom da se izborimo za Školsku shemu, da naši proizvodi idu lokalno u vrtiće i škole, da se otvori trgovina Bilogorska košara, obavio 45 sastanaka što u Gradu, što u Županiji, što u ministarstvima da to ishodimo. Stoga mu od srca hvala na razumijevanju i na slobodnom vremenu koje je izdvojio upravo za naše proizvođače i Grad je zajedno s njim i Dario uvijek su desna ruka kad god je moguće. Oni su raspisali potpore gdje naši lokalni proizvođači koriste i voćari i povrćari od analize zemlje, kalcifikacije zemlje, proširenja nasada, plastenika, to se tiče OPG-a pojedinačno. Što se tiče udruge, također su pomagali niz godina koliko je god bilo moguće, sa sufinanciranjem raznih edukacija, odlazaka na sajmovanja van granica države – naglasio je Horvat.

Pomogli su, kako kaže, gdje god su mogli, no bio bi zadovoljniji kad bi taj primjer pratila i država.

– Ja bih volio da Ministarstvo poljoprivrede i naša Vlada ima razumijevanja kao što ima Grad i mogu reći i Županija sada. Kad bi država pratila njih, nama bi bilo puno lakše. Na državnom nivou pomoć je minimalna ili zanemariva – smatra Horvat. No, posao ipak ide i ljudi znaju da na tržnici uvijek mogu pronaći kvalitetne proizvode.

– Prepoznaju kvalitetu, iako dobar dio ljudi ima koji gledaju na cijenu. Međutim, sad se nešto događa ove godine za promjenu, za razliku od prošlih godina. Prvi put se dogodilo da trgovački lanci zovu nas i pitaju za robu, normalno da ucjenjuju, ali prvi put se dogodilo da pitaju. A pitaju iz samo jednog prostog razloga što su naši susjedi u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj opametili i podigli cijenu izvoza prema Europskoj uniji. To je ono što nas spašava, s obzirom da je ta cijena visoka, onda traže pomoć od nas, a samim time što je ta cijena podignuta, riješili smo si dio prekupaca na Gradskoj tržnici jer kad je ta roba bila jeftina, onda su iz drugih županija prekupci ovdje dolazili, po mizernim cijenama prodavali i rušili cijenu nama domaćim proizvođačima. Ovom prigodom hvala pameti susjednih država što su nam izašli u susret nesvjesno i pomogli i našim domaćim proizvođačima i našim građanima – ističe Horvat.

Na bjelovarskoj tržnici domaće proizvode prodaje i mladi Ivan Bobinac koji nam je otkrio kako ljudi ne dolaze u većoj mjeri samo tzv. sajmenim danima.

– Nije samo subota dan za plac. To je cijeli tjedan, jedan dan više, drugi dan manje, nema pravila. Puno ljudi radi, vrijeme je malo drugačije, a što se tiče cijena, to će svatko suditi po svom džepu. Nekom je skupo, nekom jeftino – rekao je.

Nažalost, poljoprivrednim proizvođačima probleme ove godine stvaraju vremenske (ne)prilike.

– Ja mogu reći da imamo štetu ogromnu na plastenicima od vanjske proizvodnje, sad sve zavisi od vremenskih prilika mada vrućina radi svoje i biljka se teže oporavlja od tuče tako da je dosta teška proizvodnja ove godine – otkriva Bobinac koji je na tržnici svakodnevno.

– OPG je velik, četiri hektara je pod povrćem, ima plasteničke proizvodnje, cijele površine su na navodnjavanju, zaštita je od tuče bila mreža, ali led ju je probijao. Mislim da je budućnost upitna vanjske proizvodnje, a i plasteničke isto – govori nam. Ipak, kupci ga prepoznaju, a osim starijih koji su ipak tradicionalno najčešći kupci, k njemu dolaze i mlađi.

Tekst: Blaženka Božinović, novinarka portala bjelovar.info

POVEZANI ČLANCI

Gradu Bjelovaru je itekako stalo do malih poljoprivrednika – Nastavlja se isplaćivanje potpora

Za tu je potporu ove godine, do sada, apliciralo 28 OPG-a, a u najavi ih još nekoliko do kraja godine, kazao je bjelovarski gradonačelnik Igor Brajdić prilikom obilaska Gradske tržnice.

–  Naši poljoprivredni proizvođači su vrijedni i uvijek ih trebamo pohvaliti. Stoga, Grad Bjelovar već petu godina zaredom potiče poljoprivredu i poljoprivrednike kroz gradske mjere. Ove godine 180 poljoprivrednika dobilo je oko 500 tisuća kuna subvencije Grada Bjelovara. Ponovno naglašavam da to nije veliki novac, ali i mala pomoć vrijednim je poljoprivrednicima dobrodošla, rekao je Brajdić te dodao da se mjere ne donose unutar četiri zida, već u razgovoru s poljoprivrednim proizvođačima.

Jedan od proizvođača je cvjećar Stipe Ivančić, koji je prvi put tražio potporu Grada Bjelovara za prodajno mjesto na Gradskoj tržnici.

– Na bjelovarskoj tržnici prodajemo preko 25 godina, imamo zakupljene  22 kocke. Nismo mali proizvođači, ali za naše prilike smo dosta veliki. Ako imate veliki izbor cvijeća, morate imati i veći prodajni prostor, jer ako nešto nije izloženo, nema ni prodaje. Grad Bjelovar nam daje zakup za četiri prodajna mjesta. Kamo sreće da je više, no dovoljno je i ovo, kazao je Ivančić te dodao da mu je drago da se netko brine o njima.

– Lijepo je vidjeti da vas Grad podržava, ako ništa drugo, lakše vam je srcu.

Inače, OPG Ivančić ima plasteničku proizvodnju od 1500 kvadrata, od čega je 1200 grijani prostor.

Od subote 9. svibnja tako će na bjelovarskom korzu biti održani „Dani jagoda i trešanja“, uz obavezno poštivanje svih mjera propisanih od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite. Svi zainteresirani proizvođači koji žele sudjelovati mogu se prijaviti putem e-maila na jkzubic@bjelovar.hr ili broj mobitela 098 983 0941. 

-Ovaj događaj nikako ne možemo svrstati pod manifestaciju. Riječ je o danima u sklopu kojih će domaći proizvođači ponuditi svoje proizvode, a to su jagode i trešnje. Grad Bjelovar ovaj događaj organizira u dogovoru sa svojim poljoprivrednim proizvođačima. Cilj nam je domaće lokalne proizvode ponuditi našim građanima i na taj način pomoći i jednima i drugima. Prodaja će krenuti u subotu s početkom u 9,00 sati na bjelovarskom korzu. Prodaja neće biti ograničena i građani će voće moći kupiti svaki dan, pa i vikendom. Vjerujemo da će potražnja biti velika i upravo zbog toga nismo željeli stavljati nikakva ograničenja. Dokle god naši proizvođači mogu nuditi svoje proizvode, prodaja će im biti omogućena. U prvim će se danima prodavati samo jagode, a trešnje dolaze na red kada dozriju, negdje na kraju svibnja. Za početak ćemo imati tri kućice između DM-a i restorana „Franz“ te između Gradskog muzeja i Zagrebačke banke. Za sve smo dobili suglasnost Stožera civilne zaštite, poručio je zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić i dodao kako Grad Bjelovar zaista čini sve što je moguće kako bi građanima proizvode domaćih proizvođača učinili što dostupnijim, a samim time doprinijeli i opstanku malih poljoprivrednika.

– Sve ono što radimo pokazuje rezultate, situacija u poljoprivredi nije nastala u zadnje dvije godine stoga se ne može promijeniti u godini ili dvije. Konačno imamo prve prave pozitivne pokazatelje; ulažemo u primarnu proizvodnju i podizanje konkurentnosti među našim proizvođačima, i to je stvar na kojoj moramo najviše raditi. Očekujem da ćemo u idućih nekoliko godina imati kontinuirano pozitivne rezultate.

Također, potpore za naše poljoprivrednike će biti na istoj ili većoj razini nego što su bile sad.

– Mislim da je Europska unija sinkronizirana s našim potrebama, ali neke stvari uvijek možemo popraviti. To je neka nova sloboda koju ćemo imati u novom financijskom razdoblju gdje će države moći biti fleksibilnije  u određivanju onoga što žele. Zajednička poljoprivredna politika omogućava svim poljoprivrednicima u svim državama članicama, normalan način rada, rekao je ministar te napomenuo kako je interes za poljoprivredne natječaje velik.

– Imamo niz prijava na sve vrste natječaja – i za male poljoprivrednike,  i za mlade; i za mjeru 411 u sektoru stočarstva, gdje nam se javljaju dobrim dijelom i mali, a ima puno više prijava nego li novca, što znači da postoji puno veća želja i potreba za ulaganjem u taj sektor.

– Sa svim mehanizatorima s kojima sam ovdje razgovarao, sa svim proizvođačima i prodavačima – nema nijednog da ima rast manji od 10 posto. Ima ih niz s rastom od 40, 30 ili 50 posto, što govori da program ruralnog razvoja i podizanje kompletne mehanizacije pokazuje svoje rezultate, kazao je ministar koji se je dotaknuo i teme proizvodnje indijske konoplje u medicinske svrhe.

– Indijska konoplja se može uzgajati za medicinske potrebe, u strogo kontroliranim uvjetima – prije svega i isključivo za medicinske svrhe. Mislim da je to dobar iskorak i da tu možemo imati i određene investicije, što može doprinjeti sveukupnom razvoju RH, poručio je Tolušić.