Sljedeći podaci o izlaznosti

DIP će sljedeće podatke o izlaznosti, koji uključuju glasove birača do 16:30 sati, objaviti u 17:00.

Građani biraju između aktualnog predsjednika Zorana Milanovića (SDP) i izazivača Dragana Primorca (HDZ). Birališta su otvorena do 19:00, a prvi rezultati očekuju se večeras. DIP poziva sve birače da iskoriste svoje pravo i sudjeluju u odlučivanju o budućem predsjedniku Hrvatske.

IZLAZNOST BIRAČA DO 11:30 SATI

UKUPNO REPUBLIKA HRVATSKA 13, 80 %

ZAGREBAČKA 14,30%

KRAPINSKO-ZAGORSKA 14,73%

SISAČKO-MOSLAVAČKA 13,00%

KARLOVAČKA 15,57%

VARAŽDINSKA 17,39%

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 14,18%

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 13,86%

PRIMORSKO-GORANSKA 15,00%

LIČKO-SENJSKA 14,12%

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 13,19%

POŽEŠKO-SLAVONSKA 13,86%

BRODSKO-POSAVSKA 11,43%

ZADARSKA 12,67%

OSJEČKO-BARANJSKA 11,89%

ŠIBENSKO-KNINSKA 12,47%

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 10,94%

SPLITSKO-DALMATINSKA 12,76%

ISTARSKA 16,12%

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 13,33%

MEĐIMURSKA 14,25%

GRAD ZAGREB 14,18%

Sve što trebate znati o današnjim izborima potražite na POVEZNICI.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Canva

Detalji inflacije

Porast u odnosu na studeni: Inflacija u prosincu je porasla za 0,1 posto u odnosu na studeni.

Skupine s najvećim povećanjem cijena:

• Usluge: 5,6 posto.
• Hrana, piće i duhan: 4,8 posto.
• Energija: 1,6 posto.
• Industrijski neprehrambeni proizvodi (bez energije): 0,7 posto.

U eurozoni, prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu bila je 2,4 posto, dok su zemlje poput Belgije (4,4 posto) i Estonije (4,1 posto) zabilježile više stope od Hrvatske.

Izjava ministra Primorca

Ministar financija Marko Primorac umirio je javnost poručivši da inflacija ostaje prisutna, ali ne treba stvarati paniku. Prema njegovim riječima, uzrok ovakvih trendova leži u geopolitičkim promjenama, porastu cijena energenata te posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.

Primorac je naglasio:

• Normalne stope inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast iznose oko 2 posto.
• Vlada je uvela niz mjera za suzbijanje rasta cijena, uključujući ograničavanje cijena energenata i pojedinih proizvoda.
• Inflacija će se smanjivati, ali ne onoliko brzo koliko bi građani željeli.

Primorac je pojasnio kako su trenutne stope inflacije razumljive u globalnom kontekstu, uspoređujući ih s normalnim razinama rasta cijena.

 – Nešto što je prije godinu dana koštalo 100, danas košta 102, a u stvarnosti košta 103 eura. Dakle, govorimo o takvim razmjerima.

Priznao je da inflacija može predstavljati značajan teret za građane s nižim primanjima, ali naglasio je da nije potrebno stvarati paniku – piše mirovina.hr.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

Gong je i za drugi krug predsjedničkih izbora izradio i objavio lako pretraživu bazu podataka u kojoj možete pretraživati i uspoređivati donacije kandidatima, koliko su iznosili troškovi promidžbe, koliko su potrošili na medijsko oglašavanje te jesu li i kolike popuste dobili od medijskih kuća.

Baza sadrži podatke preliminarnih financijskih izvještaja, koje su izborni kandidati predali do zakonskog roka uoči drugog kruga izbora, a Državno izborno povjerenstvo objavilo jutros u 7 sati.

Što se tiče donacija, Milanović je prijavio da ih je u dosadašnjoj kampanji primio 15 u ukupnom iznosu od 15.363 eura, dok je Primorac prijavio da je primio 637 donacija, ukupne vrijednosti od 387.526 eura.

Kao najveći donatori Primorčeve kampanje u izvještaju što ga je Državno izborno povjerenstvo objavilo danas 7. siječnja 2025., prijavljene su tvrtke Radnik (20.000 eura), te Agro-steel, Bistra, Hidroing i Hidroregulacija po 10.000 eura. Tvrtke Radnik, Bistra, Hidroing i Hidroregulacija su u vlasništvu Radnik grupe. Građevinski div Radnik, u većinskom vlasništvu Mirka Fabijanca, odranije je poznat i po tome što je od Vlade svojedobno dobila 4,9 milijuna eura za obnovu privatnog hotela.

Milanović je i uoči drugog kruga izbora prijavio da je najveće donacije, svaku od po 3.981 eura, primio od istaknutog mladog SPD-ovca iz Njemačke Kristijana Bodrožića, te od Stefana Vlahovića, počasnog konzula Republike Hrvatske u Kalinjingradu u Rusiji.

Najveće troškove u kampanji kandidat Primorac prikazao je kod tvrtki Millenium promocija (358.385 eura), Real Grupa (199.237 eura) i Diskurs (120.867 eura). Kandidat Milanović je, pak, najveće troškove prijavio kod tvrtki Promosapiens (66.075 eura), Meta Platforms Ireland Limited (40.147 eura), Europlakat (37.116 eura), Designsystem (25.000 eura) i Principatus (12.375 eura). (Izvor: gong.hr)

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Canva

Rezultati prvog kruga

Premda su izlazne ankete predviđale Milanovićevu pobjedu u prvom krugu s više od 50% glasova, privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pokazali su da je aktualnom predsjedniku ipak nedostajalo glasova za konačnu pobjedu.

• Zoran Milanović (SDP): 49,09 %
• Dragan Primorac (HDZ): 19,35 %

Šestorica ostalih kandidata nisu uspjela osvojiti značajniji broj glasova, ostavši daleko iza vodećeg dvojca, s rezultatima ispod 10%.

Najveća razlika u povijesti drugih krugova

S razmakom od gotovo 30% između Milanovića i Primorca, ovo je najveća razlika između dva kandidata koji ulaze u drugi krug od uvođenja predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Milanovićev rekordni prvi krug

Milanović je ostvario povijesno visok rezultat u prvom krugu, sa značajno većim brojem glasova 797.938 nego 2019. godine, kada je u drugi krug ušao s 562.783 glasova. Usprkos tome, nije dosegnuo potrebnih 50% glasova da izbjegne drugi krug, koji je u povijesti Hrvatske do sada izbjegao jedino Franjo Tuđman, pobjeđujući u prvom krugu 1992. i 1997. godine.

Što slijedi u drugom krugu?

Drugi krug izbora omogućuje kandidatima priliku da:

• privuku glasove kandidata koji su ispali: Pitanje je kako će birači trećih opcija raspodijeliti svoju podršku između Milanovića i Primorca.
• Intenzivnije kampanje: Nadolazeća dva tjedna bit će ključna za mobilizaciju birača, osobito onih koji nisu glasali u prvom krugu.

Povijesni kontekst

Hrvatska je od uvođenja neposrednih predsjedničkih izbora 1992. godine imala niz predsjednika:

• Franjo Tuđman (1992. i 1997., oba puta pobjeda u prvom krugu).
• Stipe Mesić (2000. i 2005., oba puta pobjeda u drugom krugu).
• Ivo Josipović (2009., pobjeda u drugom krugu).
• Kolinda Grabar-Kitarović (2014., pobjeda u drugom krugu).
• Zoran Milanović (2019., pobjeda u drugom krugu).

Ako Milanović pobijedi, postat će treći hrvatski predsjednik s drugim mandatom, uz Tuđmana i Mesića.

Odluka je u rukama građana – tko će pobijediti, saznat ćemo 12. siječnja!

Privremene rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske, možete pogledati na  POVEZNICI.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: hina

Foto: Bjelovar.info-arhiva

Drugi krug je siguran za Milanovića, HDZ-ov kandidat opasno visi. Milanović je sasvim siguran u prvom krugu, a za njega je idealan protivnik Primorac u 2. krugu.

U slučaju da se suverenistički kandidati udruže, lako se može dogoditi da Milanović postane bivši.

Startmetar je provjereno istraživanje koje uključuje ne samo anketnu procjenu popularnosti 8 najčešće spominjanih kandidata, već i egzaktne podatke o tome tko je tko na društvenim mrežama.

I po tako kombiniranim parametrima prvi favorit izbora je Zoran Milanović, kandidat iza kojeg su stali SDP, Centar, umirovljenici… On bi tako u prvom krugu osvojio 30 posto potpore glasača i sasvim sigurno ulazi u drugi krug izbora.

Očito će se voditi velika bitka za drugo mjesto koje vodi u drugi krug i tu nije nimalo siguran Dragan Primorac. Projekcije mu trenutno daju po Startmetru 20 posto glasova, no kako se iz dana u dan rejting ponajprije Marije Selak Raspudić, neovisne (10 %), te Mislava Kolakušića iz Pravo i pravde (9 %) penje tako se postavlja upitnik može li kandidat HDZ-a sačuvati trenutnu prednost. U prilog mu nimalo ne govore njegovi rezultati na društvenim mrežama gdje je teški autsajder i gdje ozbiljno gubi, ponajprije od Mislava Kolakušića te Zorana Milanovića. Od njega bolje rezultate i veći broj fanova ima čak i Miro Bulj iz Mosta. Njegova ukupna potpora trenutno doseže 4 posto i gleda u leđa i Ivani Kekin koja je s ukupnih 5,5 posto potpore trenutno na petom mjestu podrške glasača u Startmetru – istraživanju koje smo proveli u prvom tjednu studenoga.

Daleko od dobrih postotaka nalaze se Branka Lozo, kandidatkinja Domina, koja ima potporu 1,9 % glasača te Tomislav Jonjić (HSP) koji je na 1,1 posto.

Velik je trenutno broj i onih neodlučnih. Njih čak 18,5 posto ne zna za koga glasovati u ovom trenutku.

Upravo će takvi, baš kao i relevantni rezultati popularnosti na društvenim mrežama u sljedećim danima utjecati na status i rejting predsjedničkih kandidata. Stoga valja pratiti i tko je tko na društvenim mrežama. K tome valja primijetiti zadnjih dana neočekivani skok popularnosti Mislava Kolakušića. Bez obzira na činjenicu što je bivši sudac i europarlamentarac nesporni višegodišnji politički hrvatski kralj društvenih mreža, na njegov je nagli rast utjecala pobjeda Donalda Trumpa na nedavno održanim američkim predsjedničkim izborima.

Analitičari to tumače činjenicom što je baš Mislav Kolakušić jedini javno podržao Donalda Trumpa prije izbora, s izuzetom još Branke Lozo. K tome Kolakušić otvoreno govori kako je baš kao i Trump izraziti suverenista. Većina ostalih hrvatskih kandidata, s izuzetkom Lozo, Bulja i Jonjića pripadaju takozvanom globalističkom krugu koji je sad i u Sjedinjenim Državama izgubio.

Svi osim Kolakušića do američkih izbora držali su figu u džepu i nisu se izjašnjavali o potpori za Trumpa ili Harris, što je itekako dalo zamah Kolakušićevim akcijama.

Sasvim solidno stoji i Marija Selak Raspudić koju svoju neutralnost i kod američkih izbora potvrđuje kao neovisni kandidat koja je trenutno bez potpore stranaka.

Bitka na ljevici sve više govori kako će Milanović superiorno vladati izbornim procesom u prvom krugu te kako Ivana Kekin teško može očekivati veći uzlet od trenutno dostignutog postotka. Uglavnom to su okviri unutar kojih su moguće neke promjene.

Na njih najviše može računati Mislav Kolakušića kojeg što na Facebooku, što na X-u, Tik Toku, YouTube-u, Instagramu

U paralelnom istraživanju promatrali smo kako stoji osmorka na Facebooku, X-u, YouTubeu, Instagramu i Tik Toku. Tu su apsolutni lideri Mislav Kolakušić te Zoran Milanović. Kada se njihova popularnost prevede u postotak uspješnosti na društvenim mrežama onda sa 49,24 % popularnosti uvjerljivo vodi Mislav Kolakušić. S upola manjom potporom na drugom je mjestu Zoran Milanović, a preostali su kandidati pravi patuljci na društvenim mrežama.

Tako treće plasirani Miro Bulj ima 10,12 posto udjela potpore, a slijede Dragan Primorac sa 7,28 posto te Marija Selak Raspudić sa 4,18 %! Suprotno očekivanjima na društvenim mrežama iznimno slabo stoje Ivana Kekin (3,17 %), Tomislav Jonjić (0,38 %) te zapravo nepostojeća Branka Lozo koja je zabilježila čistu nulu.

Postotak popularnosti na društvenim mrežama izveden je iz broja fanova koje imaju kandidati na svih 5 promatranih mreža. Mislav Kolakušić najbolji je na svim mrežama, izuzevši na Instagramu gdje ga “šije” Zoran Milanović. No sveukupno kandidat Pravo i pravde ima 409.442 fana, trenutni predsjednik države ima 212.859 “prijatelja, a treće plasirani Bulj ima njih 84.211. Ivana Kekin ima svega nešto više od 26.000 fanova i to na svim mrežama, a Tomislav Jonjić i Branka Lozo kao da i ne postoje.

Bitka za predsjednika pokušava se sve vrijeme odvesti u sraz između Zorana Milanovića i Dragana Primorca, no posebice najnovija događanja, baš kao i utjecaj na društvenim mrežama upućuju na malo širu utakmicu u koju se s optimizmom može uključiti njih još najmanje četvero. Koliko god se stožeri HDZ-a te SDP-a trude ni ne primijetiti da postoje Marija Selak Raspudić, Mislav Kolakušić, Miro Bulj te Ivana Kekin. K tome Raspudić, Kolakušić te Bulj imaju svojevrsni ogroman “koalicijski kapital”. Odrekne li se njih dvoje u korist jednoga onda dionice ovih, nazovimo ih suverenista, ozbiljno rastu. Teško je za pretpostaviti kako se baš taj scenarij može dogoditi u potpunosti u prvom krugu, no u drugome je sasvim izvjesno kako će se suverenisti ujediniti. Ostaje im jedino da se nadaju da će baš netko od njih biti izazivač Milanoviću koji je po Startmetru neprikosnoven sudionik drugog kruga.

I tu njegov izborni potencijal staje I slabi, jer drugi će krug bez obzira na nešto slabiji rezultat njegova izazivača promiješati karte na posve drukčiji način. Po Startmetru, ne baš povoljnom po Milanovića koji bi se trebao nadati da će se ipak nekako drugog kruga domoći kandidat HDZ-a I Domovinskog pokreta Dragan Primorac.

Naše projekcije govore kako bi u tom slučaju novi stari predsjednik bio Zoran Milanović, no njegov sraz u drugom krugu s ponajprije Marijom Selak Raspudić, moguće u nekom scenariju čak I s Mislavom Kolakušićem, ne daje mu baš toliku priliku kakvu ima u srazu s Draganom Primorcem.

Istraživanje Startmetar je provedeno kao da je Hrvatska jedna izborna jedinica i s izlaznošću od 45 posto! Zbog kombiniranja s egzaktnim podacima popularnosti na društvenim mrežama moguća su iznenađenja. 

1. ZORAN MILANOVIĆ   30 %                        
2. DRAGAN PRIMORAC   20 %
3. MARIJA SELAK RASPUDIĆ   10 %
4. MISLAV KOLAKUŠIĆ   9 %
5. IVANA KEKIN   5,5 %
6. MIRO BULJ  4 %
7. BRANKA LOZO 1,9 %
8. TOMISLAV JONJIĆ 1,1 %
9. NEODLUČNI     18,5 %

Izvor: startnews.hr