Svi koji imaju pravni problem, nisu sigurni kome se obratiti ili trebaju stručan pravni savjet, imat će priliku razgovarati sa studentima i mentorima Pravne klinike te dobiti potrebne informacije i smjernice za rješavanje svojih pitanja.

Besplatno pravno savjetovanje održat će se u utorak, 27. svibnja 2026. godine, od 10 do 13 sati u prostoru Razvojne agencije AGRO, na adresi Ulica I. N. Jemeršića 37 D u Grubišnom Polju.

Pravna klinika djeluje pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, a cilj joj je omogućiti građanima lakši pristup pravnim informacijama i pomoći u različitim područjima prava.

Zbog organizacije rada obavezna je prethodna najava dolaska putem e-mail adrese savjetmladihgrubisnopolje@gmail.com ili na broj mobitela 099/690-6914. Građani koji trebaju pravni savjet pozvani su iskoristiti ovu priliku i zatražiti besplatnu pomoć stručnog tima Pravne klinike.

Foto: Pravna klinika

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Prvi posjet Pravne klinike planiran je za srijedu, 27. svibnja, od 10 do 13 sati u prostorijama Razvojne agencije AGRO u Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića 37D.

Pravna klinika već više od deset godina pruža besplatnu pravnu pomoć građanima te sa strankama radi na adresi Palmotićeva ulica 30 u Zagrebu. Do sada je zaprimila i riješila više od 21 tisuću predmeta građana diljem Republike Hrvatske. Ovaj projekt posebno je osmišljen kako bi stanovnicima drugih gradova, poput Grubišnoga Polja, omogućio pristup pravnoj zaštiti u mjestu stanovanja bez dodatnih troškova.

Važno je napomenuti da kliničari na licu mjesta ne pružaju opće informacije i pravne savjete, već prikupljaju potrebnu dokumentaciju i podatke kako bi mogli obraditi svaki pojedinačni slučaj. Povratne informacije strankama dostavljaju naknadno.

S obzirom na ograničene vremenske termine koji omogućuju rad s jednom osobom po dolasku, svoj dolazak potrebno je najaviti putem e-maila savjetmladihgrubisnopolje@gmail.com, pa će prema potrebi biti organiziran i dodatni termin dolaska Pravne klinike u Grubišno Polje. Više informacija o radu i djelovanju Pravne klinike dostupno je na njihovoj mrežnoj stranici.

Foto: Pravna klinika

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Pravna klinika je ustrojstvena jedinica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njoj volontiraju studenti viših godina studija prava, a do sad je zaprimila i riješila preko 21.000 predmeta građana diljem Republike Hrvatske. Pravna klinika je smještena u Palmotićevoj ulici 30 u Zagrebu, a građani se mogu za svoj dolazak najaviti mailom na klinika@pravo.hr ili telefonom: 01/4811 311; 01/4811 320; 01/4811 324. Građani svoje zahtjeve mogu predati i putem online obrasca dostupnoga na stranicama Pravne klinike.

Osim u Zagrebu, Pravna klinika djeluje jednom mjesečno u 17 različitih gradova u Hrvatskoj, raspored je dostupan na stranicama Pravne klinike. Od ponedjeljka Pravna klinika će biti u sljedećim gradovima:

I. KRUG 21.10. – 25.10.2024.

PONEDJELJAK 21.10.2024.:

Vrbovec, Gradska uprava grada Vrbovca, Trg Petra Zrinskog 9, soba 39, 10-13h

Čakovec, Gradska vijećnica, Trg kralja Tomislava 15, 11-14h

Novska, Gradska uprava, II. kat, mala Gradska vijećnica, Trg Franje Tuđmana, 10-13h

UTORAK 22.10.2024.:

Zaprešić, Ulica Pavla Stoosa 2 (ulaz sa šetnice), 14-17h

Karlovac, Savez udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije, Banjavčićeva 20, 10-12h

Zlatar, Udruga osoba s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije, Park hrvatske mladeži 2, 10-12h

Grad Zlatar, Park hrvatske mladeži 2, 12-14h

SRIJEDA 23.10.2024.: 

Rijeka, Verdijeva 11, 11-16h; Ulica braće Duiz, Kuća utočišta, 12-14h

Koprivnica, Grad Koprivnica, Zrinski trg 1, 10-13h

Križevci, Udruga invalida Križevci, Trg Antuna Nemčića 7, 10-14h

ČETVRTAK 24.10.2024.:

Ogulin, Bolnička 3a (Ulica Struga 3 A), 9-12h

Bjelovar, Udruga invalida Bjelovar, Ivana Gundulića 1, 10-14h

Varaždin, Palača Patačić, Franjevački trg 5, 10-14h

PETAK 25.10.2024.:

Kutina, Trg kralja Tomislava 12, 10-14h

Pula, Koparska 52, 12-15h;  Zagrebačka 18, 12-15h

Daruvar, Gradska vijećnica, Trg kralja Tomislava 14, 9-11:45h

Samobor, Centar za mlade Bunker (u sklopu Pučkog otvorenog učilišta), Savke Dabčević Kučar 8, 10-12h

Foto: Grad Daruvar

Pravna klinika daje opće pravne informacije te izrađuje i pruža pravne savjete u okviru pravnih mišljenja te nije ovlaštena zastupati stranke u sudskim postupcima. Kako biste pristupili pravnoj pomoći kroz intervju sa studentima potrebno je ponijeti osobnu iskaznicu te dokumentaciju relevantnu za pravni problem.   

Pravna klinika je jedinica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a osim u rezidentnoj klinici u Zagrebu na adresi Josipa Jurja Žerjavića 6, građani besplatnu pravnu pomoć mogu potražiti u 15 gradova kroz 7 okruga.

Kako biste pristupili pravnoj pomoći kroz intervju sa studentima potrebno je ponijeti osobnu iskaznicu te dokumentaciju relevantnu za pravni problem.

Cilj je pružanje opće pravnih informacija i mišljenja strankama no nije dopušteno sastavljati podneske niti zastupati stranke u postupcima. Sljedeća Pravna klinika u Daruvaru održat će se 8. prosinca 2023. godine u 9 sati.

Izvor: Grad Daruvar Službena stranica

Članovi u sklopu ove suradnje mogu dobiti odgovore na svoja pitanja.

Tri predstavnice Pravne klinike kratko su predstavile svoj rad na medijskoj konferenciji.

– Mi pružamo besplatnu pravnu pomoć onima kojima je potrebno i najranjivijim skupinama u obliku pravnih savjeta i mišljenja. Sve što mi radimo kao studenti prolazi provjeru studentskih i akademskih mentora. Volontiramo i pružamo besplatnu pravnu pomoć ljudima koji ne znaju kome da se obrate, a tako se i mi upoznajemo s institutima i stječemo praksu – pojasnile su.

Predsjednik Udruge tjelesnih invalida Bjelovar, Tomislav Novosel podsjetio je kako svakog mjeseca studenti dolaze u Bjelovar ne bi li svojim savjetima pomogli građanima.

A građanima pomaže i vanjska suradnica Udruge, predsjednica Udruge DOSTI Međimurske županije, Miljenka Radović.

Riječ je o diplomiranoj pravnici s velikim iskustvom u proučavanju problema ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Često se za pomoć javljaju osobe iz Udruge, obično starije životne dobi, kojima sustav pomaže pružanjem usluge pomoći u kući, međutim tu postoji veliki problem.

– Ta pomoć nije stalna, ovisi o projektima, najgore je kad se priviknu pa ostanu bez pomoći – kaže. Zbog svojih potreba ljudi se okreću ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Definicija tih dvaju ugovora je slična, počiva na vlastitoj izraženoj volji kojom se primatelj uzdržavanja obvezuje da će dati svoju imovinu davatelju uzdržavanja.

– Javljaju se problemi i nesuglasice kad se ugovori ne poštuju, odnosno nema ljudskog momenta, nego se samo gleda interes, ne pruža se pomoć koja je potrebna starijoj osobi ili osobi s invaliditetom – pojašnjava Radović.

Kad se radi o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju, prijenos vlasništva nekretnine ide odmah nakon sklapanja ugovora i zato raskid ugovora nema svrhe.

– Jedno vrijeme to jako dobro funkcionira da obje strane zadovolje međusobne potrebe, no kad dođe do problema postavlja se pitanje raskida ugovora. Spor se rješava putem sudske odluke, tada se raskida, ali tek tada se treba provesti prijenos vlasništva s davatelja na primatelja usluge ponovno pa nerijetko starije osobe ostaju na cesti, bez nekretnine i pomoći koju su očekivali da će dobiti – navodi.

S ugovorom o doživotnom uzdržavanju situacija je nešto lakša jer se prijenos vlasništva radi nakon smrti.
– Imamo različite, jako loše primjere vezane uz raskid tih ugovora i tu bismo trebali napraviti veliki pritisak na naše Ministarstvo da te ugovore izbaci iz propisa – smatra Radović te nastavlja.

– Zlonamjerni pojedinci iskorištavaju tu mogućnost i postaju vlasnici nekretnina koje su danas vrlo vrijedne bez obzira nalaze li se u urbanom ili ruralnom području – ističe. Navodi i da, kada se starija osoba obraća Centru za socijalnu skrb, oni odbijaju bilo kakvu pomoć i nema nikakve mogućnosti zaštite.

Nastoje Općine i Gradovi pomoći tim ljudima, no sve ostaje na dobroj volji djelatnika uprave, otkriva Radović.

Predsjednik UTIB-a Tomislav Novosel upitao ju je postoji li inicijativa za ukidanjem takvih ugovora.

– Ministarstvo pravosuđa i uprave je upoznato s tim, no konkretno se ništa ne radi po tom pitanju. Mislim da i strahovito puno znači ako osvijestimo ljude o problemima koji se mogu javiti – rekla je Radović.

Kako ima bogato iskustvo u slučajevima vezanim za sporne ugovore, pokušala je stati tome na kraj.

– Imam natuknice vezane uz to i mogu se složiti u brošuru. Probala sam sastaviti kvalitetan ugovor koji će zaštititi primatelja, no ne može se regulirati sve situacije, uvijek postoje specifični slučajevi, dodatno time što se to sklapa na neodređeno vrijeme, a stanje se mijenja – pojasnila je. U tim se ugovorima inače mora upisati svaka pojedina čestica nekretnine, radni strojevi, osobna vozila, a dodatno i grobno mjesto, sve to mora biti naznačeno.

Zanimalo nas je ima li takvih ugovora više u urbanim ili ruralnim sredinama.

– Potreba za tim ugovorima je sve veća, djeca odlaze trbuhom za kruhom u neke druge zemlje i starije osobe ostaju same. Brojka ne postoji jer nema obveze vođenja tih podataka. Možda se čak manje potpisuje u ruralnim sredinama jer tamo susjedi uskoče, no u gradskim sredinama se zna događati da se ugovori realiziraju tako da se osigura smještaj u Domu za starije za primatelja uzdržavanja – navodi, no prisjetila se jednog od slučaja koji nije dobro završio.

– Osoba je bila prezadovoljna smještajem, no prestali su plaćati smještaj u Domu nakon prodaje dobivene nekretnine, pa je osoba ostala na cesti – govori Radović koja je za savjete o ovim specifičnim ugovorima dostupna na e-mail miljenka.radovic@gmail.com te na telefon 099 334 4600 od 11:00 do 12:00 sati.

– 16. travnja 2014. je sklopljen sporazum o suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu koja pruža besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama, istaknuo je.

Pristup informacijama, savjetovanje i aktivna pomoć glavne su zadaće Pravne klinike.

– Očekujemo kao najranjivija skupina da sustav pojedinca obavijesti o njegovim pravima koja ima kao član i žitelj Republike Hrvatske. Mora netko te ljude i savjetovati kako doći do tih prava, po kojem zakonu, a na kraju ide aktivna pomoć u projektu u kojoj treba netko priskočiti, pojasnio je Novosel.

Pravna klinika u Bjelovaru se može potražiti već osam godina, jednom mjesečno tijekom deset mjeseci godišnje po četiri sata s prosječno četiri pravne pomoći po dolasku.

– Članovima Udruge i ostalim zainteresiranim građanima pruženi su pravni savjeti iz područja radnog zakonodavstva, obiteljskih mirovina, invalidnina, prava pristupačnosti, postupanje policije i o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, nabraja.

Neki savjet ne mogu dobiti odmah.

– Svim strankama predstavnici Pravne klinike dali su pravni savjet, kad nije bilo moguće riješiti stvar ovdje uzeli su njihove podatke na temelju kojih su im u pisanom obliku nakon konzilija u Zagrebu poslali naputke kako postupiti u njihovim slučajevima te im poslali primjerak kako da napišu prigovor ili žalbu, kaže Novosel.

Miljenka Radović, predsjednica Udruge iz Čakovca prisutnima je ispričala više o ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i njihovoj razlici, dok su iz Pravne klinike stigli Tena Krznarić, Petra Jurina i voditelj Bartol Šošić.

– Pravna klinika djeluje na Pravnom fakultetu od 2010. godine, članovi su volonteri, studenti najčešće viših godina na Pravnom fakultetu. Mi provodimo razgovore sa strankama, a pritom pazimo na dvije stvari – imaju li oni u tim slučajevima već svog odvjetnika, jer im mi tad ne smijemo pružiti pravnu pomoć prema zakonu i gledamo okvirni dohodak po članu obitelji, tu je negdje granica oko osam tisuća kuna prosječnog dohotka, međutim to ovisi o situaciji. Dosta ljudi upadu u tu socijalno rizičnu skupinu i 95 posto ljudi, odnosno njihovih slučaja, navodi Šošić.

Kad zaprime slučajeve, ne daju odmah informacije jer ne bi htjeli nikoga krivo uputiti jer je svaki slučaj priča za sebe. Dokumentaciju koju dobiju nose u Zagreb gdje pišu pravno mišljenje prema zakonu. Stariji studenti to mišljenje ispravljaju, a zatim i akademskim mentorima, profesorima i odvjetnicima. Kada građani dobiju pravno mišljenje, moraju biti svjesni da je to samo mišljenje koje se ne može priložiti kao dokument na sudu.

– Prema tome se stranke mogu voditi, mi im ne smijemo sastaviti žalbe ili podneske, ali ih upućujemo što bi žalba trebala sadržavati i kako postupiti. Dajemo im i upute gdje ne bi bilo pametno krenuti, dobronamjerno im dajemo savjet, ne želimo da netko troši novac na nešto što nije ostvarivo, napominje Šošić.

Interesa za pravnu pomoć je dosta.

– Prošle godine smo zaprimili 1321 predmet, a ukupno od 2010. godine imali smo 18 615 predmeta, otkriva Šošić te dodaje kako Pravna klinika u svom radu surađuje s 52 razne organizacije i udruge u 16 gradova.

Članovi i članice Udruge invalida Bjelovar osoba s invaliditetom u navedenom su terminu mogli dobiti odgovore na pitanja vezana za ostvarivanje prava na osnovi članstva u udruzi, ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi, zdravstvene skrbi, sustava obrazovanja, i zapošljavanja, rada te profesionalne rehabilitacije i sustava mobilnosti. Sudionici konferencije bili su predstavnici Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu, članovi Udruge tjelesnih invalida Bjelovar, Udruge slijepih Bjelovar, Udruge gluhih i nagluhih Bjelovar i Udruge osoba s intelektualnim teškoćama. 

– Najvažnije je našim korisnicima osigurati kvalitetan pristup informacijama, profesionalno savjetovanje i potrebnu aktivnu pravnu pomoć. Studenti pete godine Pravnog fakulteta u Zagrebu koji pružaju pravnu pomoć, iza sebe imaju stručni konzilij koji čine pravnici iz različitih područja. U udruzi se najviše borimo za obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, od prvog razreda osnovne škole, pa sve do fakulteta. Trenutno imamo osam naših članova na bjelovarskom i zagrebačkim fakultetima. Uz našu potporu, imali su osigurane pomoćnike u nastavi od osnovne do srednje škole, a sada imaju osobne asistente u Zagrebu gdje je razina pružanja usluga puno viša nego u Bjelovaru u kojem smo željeli razviti takvu infrastrukturu, no nažalost nismo naišli na razumijevanje od strane Grada Bjelovara i gradonačelnika Hrebaka. On nam je definitivno „maznuo“ 2,8 hektara zemljišta na kojem je trebao niknuti Centar za osobe s invaliditetom. Od resornog ministarstva smo tada dobili preliminarnu odluku da će sedam milijuna eura biti osigurano iz fonda koji je tada vodila gospođa Gabrijela Žalac. Projekt je pao i cijela priča s tim zemljištem svela se na obnovu tamošnjeg nogometnog igrališta. Tada smo dobili još neka obećanja, no sve je palo u vodu. Žestoko se borimo da sve javne zgrade imaju pristup za invalide, kao i prilagođene sanitarne čvorove. U udruzi zdravstveno savjetovalište koje svaki tjedan radi dva puta. Mjeri se tlak, šećer, procjenjuje se kubatura, pružaju se zdravstveni savjeti, pojasnio je Tomislav Novosel, predsjednik Udruge invalida Bjelovar.

– Osim što savjetovanja održavamo u svojim prostorijama u Zagrebu, posjećujemo gradove i stranke s kojima surađujemo. Moji kolege i ja smo iz pravne grupe koja se bavi zaštitom radničkih prava. Također, imamo i grupe za zaštitu prava pacijenata, žrtve obiteljskog nasilja, žrtve kaznenih djela, ovršni postupak, antidiskriminaciju i prava manjina. Pravna klinika funkcionira na način da studenti viših godina volontiraju i pružaju besplatnu pravnu pomoć. Dajemo mišljenja i opće pravne informacije, ovisno o složenosti predmeta. Djelujemo još od 2010. godine. Danas smo u Udruzi invalida Bjelovar imali ukupno četiri stranke. Po povratku u Zagreb ćemo našim administratorima predati kompletnu dokumentaciju koja ide na daljnju obradu, sukladno našem načinu rada. Naša grupa se trenutno najviše bavi problemima vezanim za otkaze u korona krizi, ostvarivanjem radnih prava, zloupotrebom sufinanciranja plaća od strane države, problemima koji su nastali nakon potresa, poručila je Ivana Bušić, volonterka Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu.