Brojni su projekti koje je Grad Bjelovar završio, provodi ili upravo pokreće zahvaljujući uspješno osiguranim bespovratnim EU sredstvima. Jedan od zasigurno najvažnijih, za koji je povučeno 17 milijuna eura iz NPOO-a, bjelovarske su toplice ili Terme Bjelovar.

Jedan od većih projekata je i bušotina u naselju Veliko Korenovo, izbušena početkom godine, vrijedna 4,4 milijuna eura od čega su 1,3 milijuna sufinancirale Kraljevina Norveška, Island i Lihtenštajn, a milijun eura Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Voda iz bušotine, na dubini 1260 metara temperature je od 83 °C,  a kapacitet joj je 30 litara u sekundi. Plan je da ta geotermalna bušotina za par godina grije Terme, ali i poslovnu zonu koja će uskoro također biti realizirana, a u kojoj će se moći graditi staklenici, sušare i poduzetničke hale. Poslovna zona „Veliko Korenovo“ projekt je vrijedan 7 milijuna eura. Kao grad s najnižim porezima u Hrvatskoj, napominju iz Gradske uprave, Bjelovar je idealan za investicije, a sljedećih nekoliko godina u poslovnoj zoni Korenovo trebalo bi se zaposliti i oko 2000 ljudi.

Grad Bjelovar redovito ulaže u predškolski sustav i stvara bolje uvjete za vrtićance koji će od sljedeće godine imati potpuno novi vrtić u ulici Viktora Bubnja. Naime, u tijeku je  gradnja nove zgrade Dječjeg vrtića. Radovi idu prema planu, a riječ je o objektu u kojemu će boraviti 64 mališana u četiri skupine. Ukupna vrijednost radova iznosi 2,4 milijuna eura, od čega je 650 tisuća sufinancirano putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz taj projekt, radi se na još dva vrtića.

Ugodan smještaj i bolje uvjete za učenje imat će u skorijoj budućnosti i osnovnoškolci budući da uskoro počinje gradnja Područne škole „Sjever“, vrijedne oko 20 milijuna eura. Škola će se s dvodijelnom sportskom dvoranom prostirati na 6267 četvornih metara. Bit će to područna škola 4. osnovne škole „Bjelovar“, imat će 25 učionica, a pohađat će je 530 učenika. Njezina izgradnja značit će konačan prelazak na jednosmjensku nastavu u bjelovarskim osnovnim školama, a samim time i bolje uvjete za rad.

To su samo neki od projekata koji se u ovom trenutku provode u Bjelovaru, a Grad Bjelovar će u nekoliko godina uložiti oko 300 milijuna eura u različite projekte.

Izvor: gradonacelnik.hr – V.H.
Foto: Bjelovar.info-arhiva/Canva

220 milijuna eura vrijednih projekata.

Gradonačelnik je spomenuo samo neke od projekata koji su realizirani i koji će se realizirati uz pomoć sredstava iz europskih fondova: bušotina u Velikom Korenovu, projekt Sinergijom do uspješnije zajednice, izgradnja i opremanje dječjeg vrtića u Ulici Viktora Bubnja, Terme Bjelovar, izgradnja Područne škole Sjever i školske dvorane, kompleks IV. osnovne škole Bjelovar, energetska obnova gradske streljane i škole u Prgomelju, dvorana iza Područne škole Centar, izgradnja sportsko-rekreacijskog parka, izgradnja i opremanje vrtića u Ulici Krste Frankopana, gradnja studentskog doma, gradnja digitalno-inovacijskog HUB-a, obnova starih povijesnih zgrada…

– Jako nam to puno znači, to je jedno dodatno priznanje. Ponosan sam definitivno što je Grad Bjelovar po statističkim podacima treći i to je najveći uspjeh do sada – dodaje Hrebak.

Ivana Bekavac, viša savjetnica za provedbu programa Europske unije i međunarodnu suradnju rekla je više o ITU mehanizmu.

– Što se tiče ITU mehanizma alokacija je nešto veća od 22 milijuna eura. Prošli tjedan je pristigao prvi ugovor za EU projekt „Revitalizacija etnografskom muzeja i etno parka kroz uređenje i opremanje razvoj digitalne multimedijalne prezentacije kulturne baštine“ prijavitelja Općine Veliko Trojstvo. Svi ostali projekti koji će se financirati putem ITU mehanizma su u pripremi – pojasnila je Ivana Bekavac.

Više o fazi projekta Garden House rekao je Davor Sušak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo.

– Projekt Garden House su smještajni kapaciteti iza Termi Bjelovar. Kupljeno je zemljište, ugovoreno je s projektantom izrada izvedbenog projekta i troškovnika, imamo u srijedu sastanak za završetak glavnog projekta. Projekt će za jedno dva mjeseca biti spreman za prijavu za ITU mehanizam za sufinanciranje – pojašnjava Davor Sušak.

Također, u 2023. godini se 9 milijuna eura odnosilo na konstruktivne obnove u Bjelovaru. Studeni je rok koji se predviđa za potpisivanje ugovora s izvođačem radova za Terme Bjelovar, a krajem studenog je planiran početak radova. Za izgradnju se predviđa period od 15 mjeseci, a krajnji rok je lipanj 2026. godine.

– Prema izvješću koje smo dobili od resornog ministarstva, u mojim mandatima povučeno je 310 milijuna eura. Moje je pitanje koristimo li ono što nam je pruženo – upitao je.

Zanimalo ga je i kako se rješava pitanje prometne infrastrukture i potresa. U odgovoru resornog Ministarstva stoji kako je predviđeno 322 milijuna eura za potrebe oporavka prometne infrastrukture, dok Bjelovarsko-bilogorska županija nije povukla ništa od tih sredstava, dok Grad Bjelovar i Grad Čazma nešto jesu. Zanimalo je Bajsa zato zašto se propuštaju takve šanse.

Župan Marko Marušić podsjetio je kako je proces programiranja za iskorištavanje mogućnosti EU fondova završio krajem 2022. godine te je Europska komisija usvojila program konkurentnost i kohezija od 2021. do 2027. te integrirani teritorijalni program od 2021. do 2027., a koji čine temelj za povlačenje europskih sredstava.

– Tijekom 2022. i 2023. godine objavljen je manji broj javnih poziva i natječaja u odnosu na planirani, a Županija i njezine ustanove kandidirale su projektne prijedloge u skladu s dostupnim mogućnostima i propisanim uvjetima poziva i natječaja. Na prvom pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije prijavljeno je i odobreno nekoliko projektnih prijedloga – rekao je te otkrio da su u pitanju biciklistička staza s pratećim građevinama u koridoru nekadašnje pruge Bjelovar-Garešnica, energetska obnova zgrada Opće bolnice Bjelovar, gradnja Područne škole Predavac sa sportskom dvoranom.

– Vrijednost dokumentacije za ova tri projekta je nešto više od 600 tisuća eura, dok je procijenjena vrijednost radova oko 30 milijuna eura. U okviru prvog poziva dodjele bespovratnih sredstava izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova, Županiji je odobren projekt dogradnja i opremanje postojeće ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje u Siraču čija je vrijednost oko milijun eura – poručio je Marušić.

U sklopu poziva za obnovu infrastrukture u području obrazovanja oštećene potresom Županiji je odobren projekt sanacije potresom oštećene zgrade Područnog odjela Palešnik vrijedan oko 600 tisuća eura.

– Kroz Zaželi, program zapošljavanja žena faza III proveden je projekt Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije faza III u iznosu od oko 200 tisuća eura. Županiji je odobren i projekt Uz potporu sve je moguće faza V u iznosu od oko 348 tisuća eura, čime su osigurani pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama – naglasio je.

Naveo je i kako je Županija osigurala oko 131 tisuću eura bespovratnih sredstava za školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva. Govorio je i o energetskoj obnovi Doma zdravlja – ispostava Daruvar i ispostava Grubišno Polje. Sudjelovali su i u projektima specijalizacije doktora medicine, prijavili projekt Daruvarskih toplica te energetske obnove Tehničke škole Bjelovar, Zavoda za javno zdravstvo BBŽ, Doma zdravlja u Garešnici te Dječjeg dispanzera u Bjelovaru. Čekaju se odluke i za još neke prijavljene projekte.

– S naši partnerima iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore prijavljena su dva projekta ukupne vrijednosti nešto više od tri milijuna i 700 tisuća eura – kazao je župan. Prvi projekt ima za cilj revitalizirati i uspostaviti nove sadržaje u Kulturnom centru Mato Lovrak, a drugi bi trebao pomoći u uspostavi sustava praćenja onečišćenja zraka na području BBŽ.

– Radilo se jako puno, ukupna vrijednost već odobrenih i onih prijavljenih projekata za koje čekamo odobrenje iznosi gotovo 60 milijuna eura. Osobno mislim da smo napravili maksimalno koliko smo mogli u ovim okolnostima – napomenuo je župan te dodao kako je prvi uvjet za prijavu na natječaje ili pozive taj da imate spremnu dokumentaciju, a drugi da su osigurana i vlastita sredstva jer je za najveći broj projekata predviđeno sufinanciranje.

– Što se prvog uvjeta tiče, tu nam niste ostavili gotovo ništa, a s obzirom na naslijeđeno financijsko stanje, bili smo u teškoj poziciji. Radi se – ustvrdio je Marušić te uputio Bajsa da pitanje o cestama treba postaviti ravnateljici Županijske uprave za ceste.

Kao i ostale sajamske manifestacije koje se organiziraju na bjelovarskom sajmu, i ova pokazuje tendenciju rasta čime se garantira njena uspješnost i u nadolazećim godinama. Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs osvrnuo se u ime Županije kao suvlasnika Bjelovarskog sajma d.o.o. na ukupnu sliku pčelarstva, stanja u poljoprivredi i sajamske manifestacije.

– Čini se kako se doista stabilizira i tržište i da se ulaže u proizvodnju. Ključno je ovdje iskoristiti europska sredstva za ruralni razvoj, i pomoći i unaprijediti konkurentnost. Htjeli bismo se vratiti na one stare dane, kako u županiji tako vjerujem i šire, kada je čovjek mogao živjeti od poljoprivrede, poručio je župan Damir Bajs.

Nažalost trend iseljavanja postoji kako u Hrvatskoj tako i u našoj županiji i svakako se odražava na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i poljoprivrednu proizvodnju.

– Radimo pak na standardu toga da obnovimo selo, tu su brojni projekti u zdravstvu, obrazovanju i dalje, ali također tu je i gospodarski razvoj koji mora biti u sinergiji s tim svime jer ako nema te sinergije svakako nema ni realnog razvoja i daljnjeg napredovanja. Bez toga nema ni mogućnosti da mladi, pa i stariji, vide svoju budućnost u Hrvatskoj. Ako će se stabilizacija nastaviti vjerujem da će se preokrenuti i negativni trendovi, rekao je župan Bajs.

Ministrica Vučković navela je Bjelovarsko-bilogorsku županiju kao jedan od pozitivnih primjera u povlačenju sredstava iz EU fondova. Župan Bajs priznaje kako je napravljen preokret u županijskoj politici unatrag nekoliko godina te kako je županija stigla sa donjeg dijela ljestvice na visoko 3. mjesto u Hrvatskoj po povlačenju novaca iz EU fondova.

– Drago mi je iako nismo najveća županija u Hrvatskoj da smo uspjeli pomoći gotovo najviše našim poljoprivrednicima. Povlačenje sredstava je nužno za daljnju budućnost, zaključio je Bajs.