Riječ je o Registru malih kućnih ložišta (ReMaL), koji će se uspostaviti u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, jednog od najvećih europskih projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete zraka. Projekt je uspješno prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), a njegovo provođenje planirano je od 2027. do 2034. godine.

U projektu sudjeluje i Hrvatska, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao jedini hrvatski partner.

Što će sadržavati novi registar?

Registar malih kućnih ložišta sadržavat će podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, vrsti goriva koje se koristi te emisijskim karakteristikama uređaja.

Prikupljeni podaci trebali bi omogućiti preciznije procjene emisija štetnih tvari, kvalitetnije praćenje onečišćenja zraka i učinkovitije planiranje mjera za njegovo smanjenje.

Na koje uređaje se odnosi?

Ako Hrvatska preuzme model koji se već primjenjuje u Sloveniji, u registru će se evidentirati:

• peći na drva,
• peći na pelete,
• kamini,
• kotlovi na drva,
• kotlovi na ugljen,
• kotlovi na loživo ulje,
• kotlovi na prirodni plin.

Zajedničko im je da toplinu proizvode izgaranjem goriva te imaju dimnjak ili drugi dimovodni sustav kroz koji nastaju emisije.

S druge strane, dizalice topline, električno grijanje i drugi sustavi koji ne koriste izgaranje goriva neće biti obuhvaćeni registrom.

Koji će se podaci prikupljati?

Prema najavljenom modelu, registar bi trebao sadržavati podatke o:

• vrsti i snazi uređaja,
• gorivu koje se koristi,
• dimovodnom sustavu,
• obavljenim dimnjačarskim pregledima,
• rezultatima mjerenja,
• korisniku uređaja.

Cilj je dobiti što precizniju evidenciju izvora emisija iz kućanstava kako bi se učinkovitije provodile mjere za poboljšanje kvalitete zraka.

Građani neće imati dodatne obveze

Važno je istaknuti da građani, prema trenutačnim informacijama, neće sami upisivati podatke niti prolaziti dodatne administrativne postupke.

Sve potrebne informacije u registar će tijekom redovitih pregleda unositi ovlaštene dimnjačarske službe, što znači da se za vlasnike kućnih ložišta ne planiraju dodatne administrativne obveze.

Projekt LIFE Slovenia SupAIR provodit će se tijekom sedam godina, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je smanjenje onečišćenja zraka koje nastaje tijekom sezone grijanja te učinkovitije upravljanje emisijama iz kućnih ložišta.

Dugoročne koristi za građane

Projekt LIFE Slovenia SupAIR temelji se na iskustvima Republike Slovenije, koja već godinama koristi razvijen sustav evidentiranja i praćenja podataka o malim kućnim ložištima. Kroz ovaj projekt slovenska znanja, iskustva i dobre prakse prenijet će se u Hrvatsku te prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru.

Za građane Hrvatske projekt bi trebao donijeti niz dugoročnih koristi. Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja zraka, osobito u područjima u kojima su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji.

Time bi se trebali stvoriti preduvjeti za smanjenje emisija štetnih tvari, posebno lebdećih čestica PM2,5, poboljšanje kvalitete zraka te bolju zaštitu zdravlja građana.

Edukacija dimnjačara i lokalnih zajednica

Projekt uključuje i edukaciju stručnih službi, dimnjačara, jedinica lokalne samouprave i drugih dionika kako bi se dodatno ojačali nacionalni kapaciteti za upravljanje kvalitetom zraka.

Istodobno će se stvoriti kvalitetnija podloga za planiranje budućih mjera zaštite zraka, energetsku tranziciju kućanstava te učinkovitije korištenje dostupnih izvora financiranja.

Sudjelovanje Hrvatske u projektu LIFE Slovenia SupAIR predstavlja važan korak prema modernijem, podatkovno utemeljenom sustavu upravljanja kvalitetom zraka, s ciljem dugoročnog poboljšanja životnih uvjeta i zaštite zdravlja građana.

Kako to već funkcionira u Sloveniji?

Slovenija je posljednjih godina postupno razvila sustav evidentiranja malih kućnih ložišta i dimnjačarskih usluga koji danas služi kao jedan od temelja projekta LIFE Slovenia SupAIR.

Sustav nije uveden nametanjem novih administrativnih obveza građanima, već uspostavom zakonodavnog i informacijskog okvira kojim su povezani propisi o dimnjačarskim uslugama, pregledima kućnih ložišta i vođenju službenih evidencija. Sličan model očekuje se i u Hrvatskoj.

Istodobno su unaprijeđeni propisi koji uređuju preglede, čišćenje i mjerenja na malim uređajima za grijanje kako bi se osigurali usporedivi podaci o emisijama i stanju kućnih sustava grijanja.

Ključnu ulogu ima informacijski sustav EviDIM, u koji ovlaštene dimnjačarske službe tijekom redovitih pregleda unose podatke o uređajima, korisnicima i obavljenim pregledima.

Na taj je način država dobila kvalitetniju bazu podataka za procjenu emisija, planiranje mjera za poboljšanje kvalitete zraka i praćenje učinkovitosti javnih politika. Upravo bi takav model prikupljanja i korištenja podataka kroz projekt LIFE Slovenia SupAIR trebao biti prenesen i u Hrvatsku.

Hoće li građani imati nove obveze?

Prema iskustvu Slovenije, prosječni građani nisu morali sami unositi podatke u registar niti prolaziti dodatne administrativne postupke.

Njihova je obveza bila omogućiti redovite dimnjačarske preglede i održavanje uređaja za grijanje, dok su ovlašteni dimnjačari tijekom obavljanja svojih redovitih poslova prikupljali potrebne tehničke podatke i unosili ih u državnu evidenciju.

Građanima je pritom omogućen uvid u podatke o vlastitim uređajima i obavljenim dimnjačarskim uslugama, čime je povećana transparentnost sustava. Istodobno je država financirala razvoj informacijskog sustava, prilagodbu propisa, edukaciju dimnjačarskih službi i lokalnih zajednica te koordinirala prikupljanje i obradu podataka koji služe za izradu kvalitetnijih procjena emisija i planiranje budućih mjera za zaštitu zraka.

Izvor: baustela.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: Magnific