Novosti se odnose na intervencijsku 2026. godinu, koja službeno počinje 1. kolovoza 2025., a donose niz promjena u postupku provedbe i podnošenja zahtjeva.

Najvažnije izmjene su:

• Zahtjevi za isplatu podnose se isključivo putem AGRONET-a

• Suradnja sa specijaliziranim istraživačkim tijelima (podintervencija 55.1.e.01.) odnosi se samo na jednogodišnje projekte

• Uvedeni su maksimalni iznosi za dosad neograničene troškove

• Uveden je sustav kazni i sankcija kod kršenja pravila za javnu i jednostavnu nabavu

Ove izmjene donose jasniju strukturu i veću kontrolu nad trošenjem sredstava, kao i transparentnije kriterije za odabir prihvatljivih troškova i aktivnosti.

Sve dodatne informacije, obrasci i upute za podnošenje zahtjeva dostupni su na službenim stranicama Agencije za plaćanja: 👉 apprrr.hr/pcelarstvo-3

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Pčelari PU Bilogora Bjelovar bili su 6. srpnja na drugom edukativnom putovanju. Destinacija je bila Gorski Kotar. Prva stanica bilo je pčelarstvo Burić u Vrbovskom. Vrlo interesantan pčelarski kutak s prekrasnim pogledom na kojem se nalazi objekt za apiterapiju. Apiterapija je grana pčelarstva u kojom se provodi inhalacija pri čemu se udiše zrak iz posebno pripremljenih košnica. U čemu je posebnost? Posebnost je u tome što pčelinje zajednice moraju biti u dobroj kondiciji, zdrave, tretirane protiv varoe ekološkim sredstvima i što se o njima mora voditi posebna briga i odvojiti puno više vremena nego za rad s košnicama kojima je prvenstveni zadatak proizvodnja meda. Domaćin je za pčelare pripremio degustaciju goranskog meduna, med kojeg pčele skupljaju na jeli i smreki te koji je dobio europsku zaštićenu oznaku izvornosti. Zatim su pripremljeni i kolači s medom, limunada s medom i slično.

Naravno, na putovanje nisu išli samo pčelari iz Bjelovara. Tradicionalno su se pridružili pčelari iz pčelarske udruge Bagrem Daruvar i pčelarske udruge Čazma, a po prvi put i pčelari iz pčelarske udruge Metvica Kutina te Udruga žena Nova nada iz Starih Pavljana.

U nikad veselijom atmosferi obilazak Gorskog Kotara su nastavili na Lokvarskom jezeru. Zatim je uslijedila degustacija likera s goranskim travama. Vrlo interesantno iskustvo za nepce nakon kojeg su razgrabljeni ponuđeni likeri. Šetnja do ušća u Kupu, prelazak preko visećeg mosta, kratka šetnja do susjedne Slovenije te razgledavanje muzeja sve su to aktivnosti koje su proveli. Na kraju dana je uslijedio obilazak Delnica – počevši od nekadašnje skijaške skakaonice, šetnja uz gater s jelenima te odmor uz piće prije polaska u Bjelovar.

Edukativna pčelarska putovanja uvijek ponude nešto novo u pčelarstvu, ali i obogate pčelare, a tu je i druženje s prijateljima iz drugih udruga.

– Bjelovarsko-bilogorska županija unazad četiri godine snažno podupire poljoprivredne aktivnosti i aktivno surađuje s nama pčelarima. Tako je i ovo naše putovanje sufinancirano putem javnog poziva koje je županija raspisala za udruge koje promiču poljoprivredu – poručuje Davor Taritaš, predsjednik Pčelarskog saveza BBŽ.

Foto: Pčelarski savez BBŽ

Potpore obuhvaćaju voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, opremanje prostora za preradu u poljoprivredu, govedarstvo, konjogojstvo, pčelarstvo te svinjogojstvo. Prvi put uključena je i potpora za certificiranje sira Bjelovarski kvargl, zaštićenog oznakom zemljopisnog podrijetla. Poljoprivrednici s bjelovarskoga područja za potpore se mogu javiti putem objavljenoga Javnog poziva, a o samim mjerama nešto su više rekli zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić te pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Sonja Novak.

–Već treću godinu zaredom idemo s mjerama u poljoprivredi, a ove godine smo ih dodatno i povećali, tako ove godine imamo 19 mjera u poljoprivredi. Ovime želimo poticati upravo male poljoprivrednike s područja Grada Bjelovara. Dvije nove mjere su potpora u svinjogojstvu i potpora za postupak certifikacije oznake zemljopisnog podrijetla sira Bjelovarski kvargl, rekao je Igor Brajdić, poručivši: Uvijek slušamo savjete struke i onih koji se bave tim poslom. Upravo oni predlažu te mjere, a mi smo ovdje da njihove prijedloge pretvorimo u djela, kazao je zamjenik gradonačelnika.

–Ove godine smo povećali broj mjera i iznos mjera za poljoprivrednike pa sad možemo konstatirati kako smo obuhvatili sve sektore u poljoprivredi. Što se tiče Bjelovarskog kvargla, nama je u interesu da uključimo što veći broj sirara u njegovu proizvodnju i da se ta proizvodnja certificira, tako da smo ove godine predvidjeli pet tisuća kuna maksimalno za certifikaciju. Što se tiče svinjogojstva, također nam je u interesu što veći broj ljudi uključiti u taj projekt. I tu je pet tisuća kuna maksimalno po projektu, pojasnila je pročelnica Sonja Novak.

Po običaju, prvi dan sajmovanja okupio je velik broj pčelara, vinogradara, ali i mnoštvo osoba iz političke scene koji su također obišli izložbene prostore proizvođača pčelinjih proizvoda i opreme te Izložbu vina i vinogradarsku opremu.

Goste je tom prigodom prvi pozdravio direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac.

– Ovogodišnji sajam odvija se na ukupno 5 tisuća kvadratnih metara i njega puni 180 izlagača. Poznato je da se na ovom sajmu odvija velika prodaja alatki za pčelarstvo, ali moram reći da je krasotica ove manifestacije edukativna komponenta koja će se odvijati 2 dana u aukcijskoj dvorani. To je prilika da naši pčelari dobiju sve važne informacije za unaprjeđenje svoje proizvodnje, poručio je Posavac. 

Okupljenima se je obratio i predsjednik pčelarske Udruge Bilogora-Bjelovar Goran Pranjić.

– Broj pčelara i košnica pozicionira nas na sam vrh hrvatskoj pčelarstva te već sad možemo govoriti o našem medu, ali i pčelarstvu, kao uspješnom brendu našeg kraja. Međutim, svjedoci smo posljednjih godina sve većih izazova vezanih uz ugrozu opstanka pčela, već je i znanstveno dokazano koliko štetni utjecaji na pčele imaju razni neprirodni ometači u tretiranju pčelinjih prirodnih staništa. Prigoda je ovo podsjetiti sve nas koliko smo odgovorni osobno, ali i kao pčelari i nositelji struke, da svojim neprekidnim angažmanom osvješćujemo javnost o važnosti pčela za opstanak čovječanstva, rekao je Pranjić.

U ime Grada Bjelovara, otvorenju ovogodišnjeg Sajma prisustvovao je zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić.

– Drago mi je što se ovaj sajam odvija u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje se 21 posto stanovništva bavi poljoprivredom. Pčelari i poljoprivreda su struka, a mi smo ovdje samo da provodimo ono što vi predlažete. Saslušali smo naše pčelare, naše poljoprivrednike i sa zadovoljstvom danas mogu reći da već treću godinu zaredom uspješno provodimo mjere Grada Bjelovara koje smo radili u suradnji s pčelarima i koje su jedne od najboljih mjera koje smo napravili. Danas naši pčelari, na njihov prijedlog, imaju 30 kuna po košnici do 4 tisuće kuna po pčelaru. Grad Bjelovar poljoprivrednim udrugama pomaže i prilikom održavanja različitih manifestacija i priredbi. Naši pčelari se redovno javljaju na javne pozive Grada Bjelovara gdje mogu ostvariti do 7 tisuća kuna potpore i svaki put uspješno apliciraju. Nadalje, naši poljoprivrednici za vrijeme trajanja brojnih gradskih manifestacija imaju besplatan izložbeni prostor. Isto tako, drago mi je da pčelari već treću godinu zaredom uspješno sudjeluju u projektu Bjelovarskog doručka, kazao je Brajdić.

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs također je prisustvovao svečanom otvorenju Sajma.

– Kad govorimo o Hrvatskoj, govorimo o zemlji mogućnosti. Hrvatska poljoprivreda, a pogotovo pčelarstvo, je dio našeg gospodarstva koji može dati kvalitetu koju malo tko u Europi ima. Pčelari i pčelarke su iznimno samozatajni ljudi koji puno rade, koji se stalno školuju, koji prate sve što se događa i tek na takav način možemo govoriti o mogućnosti da Hrvatska bude predvodnik meda koji se može okarakterizirati kao izvrsne kvalitete. Naša županija je upravo takva, mi smo vodeća županija u pčelarstvu u Hrvatskoj. Županija podupire kroz niz mjera aktivnosti koje uz vezane uz pčelare našeg kraja, niz potpora koje svake godine dogovaramo zajedno sa strukom, sredstva koja osiguravamo, sve ono što mislimo da moramo raditi. Mi se konzultiramo, a struka predlaže, istaknuo je Bajs.

Okupljenima se je obratio i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Željko Vrbos.

– Pčela je uvrštena na listu ugroženih životinja, što znači da toj vrsti u dogledno vrijeme prijeti izumiranje. U posljednjih 100 godina broj pčela smanjio se za 90 posto, mi moramo nešto poduzeti. Europa poduzima niz aktivnosti, svjesna je toga gdje se trenutno nalazimo, tako da u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju Europa mijenja sustav potpora, napokon će biti ustrojena naknada za oprašivačku djelatnost kao primarna zadaća pčelarstva, rekao je tim povodom predsjednik pčelarskog saveza, istaknuvši:

– Upravo smo pred potpisom ugovora da će svi pčelari, članovi Hrvatskog pčelarskog saveza, neovisno o tome imaju li registrirana gospodarska vozila za prijevoz pčela ili ne, imati mogućnost koristiti subvenciju po litri goriva. To se neće odnositi samo na plavi dizel i biti će neovisno o količini i broju automobila koje imaju na svoje ime, najavio je Vrbos, koji je za kraj poručio:

Nadam se da ćemo pčelarstvo, kao gospodarsku granu, uspjeti prikazati kao iznimno osjetljiv i važan sektor za sve druge poljoprivredne sektore jer je pčela dobro došla u svakoj grani svoje industrije, naglasio je Vrbos.

Bitno je naglasiti kako se Sajam održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a službeno ga je otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

PROGRAM ZA NEDJELJU

Nedjelja, 9. veljače 2019. (paviljon 4)
10:00 mr.sc. Nevija Čirko: „Zahtjev za sufinanciranje mjera iz NPP za 2019. – iskustva i preporuke“
10:45 Žaklin Acinger, dr.vet.med.: „Osvrt na trenutno važeću legislativu u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj po pitanju zdravlja pčela“
11:30 dr.sc. Marin Kovačić: „Selekcija i uzgoj matica“
12:15 Igor Petrović, dipl.ing.agr.: „Utjecaj pašnih prilika na tehnologiju pčelarenja“

OSTALA DOGAĐANJA TIJEKOM SAJMA:

Medni doručak (paviljon 1, I. kat, Velika sajamska dvorana)
• MEDNI DORUČAK S HRVATSKIH PČELINJAKA – MED HRVATSKIH PČELINJAKA U NACIONALNOJ STAKLENCI
• organizatori: Ministarstvo poljoprivrede (MP), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), te Hrvatski pčelarski savez (HPS)
• promocija meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima, zaštićenih znakom „Med hrvatskih pčelinjaka“, te promocija nacionalne staklenke
• termin: subota, 9:00 sati

Degustacija meda (paviljon 2 i paviljon 4)
• Degustacije meda za posjetitelje, sa ocjenjivanja meda Bjelovarsko-bilogorske županije
• organizatori: Pčelarski savez BBŽ i Bjelovarski sajam
• termini:
   paviljon 4 – subota, 10:45-11:15h
   paviljon 2 – subota, 12:00-15:00h; nedjelja, 10:00-14:00h

Inovacije u pčelarstvu (paviljon 8)
• sudionici: pčelari inovatori iz regije
• termini: subota i nedjelja, tijekom radnog vremena za posjetitelje

Natjecanje u pripremi medenjaka (paviljon 9)
• sudionici: kuhari amateri
• termin dostave medenjaka: nedjelja do 10,00h

Natjecanje u izboru najljepšeg štanda Pčelarskog sajma
• sudionici: svi izlagači Pčelarskog sajma

Izložba vina i vinogradarske opreme (paviljon 9)
• izložba, degustacija i prodaja vina i vinogradarske opreme
• izbor najljepše etikete vinske boce na Izložbi vina
• vinogradarska diorama („Vinogradarstvo nekad i sad“)

Ugovore su potpisali predstavnici 11 udruga koje su se javile na Javni poziv i kojima je povjerenstvo prihvatilo zahtjeve. U gradskom proračunu za rad udruga iz područja gospodarstva, Grad je za ovu godinu osigurao 75.000,00 kuna.

Maksimalni iznos potpora, koji je ostvarilo 10 udruga, bio je do 7 tisuća kuna, dok je jedanaesta udruga – Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza realizirala iznos od 5 tisuća kuna.

Tim povodom je Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskog gradonačelnika istaknuo rad, aktivnost i samoinicijativu bjelovarskih udruga, za koje ističe da su intenzivno uključene u održavanje gradskih projekata.

– Ovom prilikom želim pohvaliti Pčelarsku udrugu Bilogora- Bjelovar, udrugu Dar Bilogore, Bjelovarske graničare – husare 1756., ali i slične udruge koje su uistinu aktivne i uključuju se u sve gradske manifestacije, ali i same pokazuju inicijativu poručio je Brajdić.

Jedna od udruga čiji je zahtjev Povjerenstvo prihvatilo je i Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva, koji će iznos od 7 tisuća kuna usmjeriti prema društvenom poduzetništvu, odnosno ostvarenju projekta Pčela – u koji će biti uključeno oko 150 osnovnoškolaca i 50-ak odraslih, a kojim će se djecu i odrasle educirati o dobrobiti pčela, proizvodnji meda i ostalih pčelinjih proizvoda.

Željko Pavleković, predsjednik Bjelovarskog centra za razvoj civilnog društva je pojasnio zbog čega su se odlučili upravo na ovaj novi pristup pčelarstvu.

– Pčelarstvo je grana koja je nama u Hrvatskoj jako potrebna, u našem kraju je pčelarstvo razvijeno, poznati smo po pčelarstvu i imamo jako dobar med. Sve je više interesa za tu granu proizvodnje, postaje dohodovna i prihodovna, tako da smo se i mi odlučili da možemo baš to društveno poduzetništvo usmjeriti prema pčelarstvu, istaknuo je Pavleković.

– Drago mi je što će se ovaj jubilarni 15. Sajam poklopiti s još nekoliko lijepih brojki, a to je da imamo gotovo 140 izlagača samo u pčelarskom dijelu, te da će se manifestacija odvijati na preko 5000 m². Naime, investicijom u grijanje osigurali smo dodatnih 1200 kvadrata. Sajam će se tako odvijati u pet paviljona, sastojat će se od izložbe meda i degustacije, ali i od pčelarske opreme. Imamo bogati program i nadam se da će svi koji dođu na sajam imati što za vidjeti. Izložba vina okupit će u zasebnom paviljonu 40 izlagača, a nadam se da ćemo ubuduće i tu manifestaciju podići na veću razinu, rekao je uvodno direktor Davorin Posavac.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza nazvao je sajam krucijalnim događajem hrvatskog pčelarstva. S obzirom da je odavno već nadišao državne granice, te iz godine u godinu okuplja i strane izlagače, zadaća je i Hrvatskog pčelarskog saveza dati svoj obol u ponudi i sadržajima.

– Na sajmu ćemo imati konferenciju predsjednika pčelarskih saveza zemalja iz okruženja. Želimo zajedničkim mjerama i zajedničkom politikom rješavati zajedničke probleme. Promovirat ćemo i nacionalnu staklenku. Iako nećemo biti u mogućnosti predstaviti na sajmu med s europskom markicom oznake kvalitete i zaštite izvornosti, mogu s ponosom reći kako će od slijedećeg tjedna one biti u prodaji u Hrvatskoj, jer naime 13. veljače će biti podijeljeni certifikati. Nadam se da će taj posao biti proširen na još više pčelara. Sajam je nezaobilazan događaj za pčelare i potreban je Hrvatskoj kao pčelarskoj destinaciji. Čestitam svima na organizaciji, a Hrvatski pčelarski savez punim jedrima će poduprijeti sajam, istaknuo je Željko Vrbos.

Gradonačelnik Dario Hrebak zaključio je kako je s razlogom Bjelovarski sajam mjesto održavanja ovako velikog pčelarskog sajma, jer naime imamo kvalitetan med i brojne pčelare. Što se pak tiče samog sajma, ovo je upravo prilika da oni naprave razmjenu iskustava i uspostave kontakte.

– Ne moramo više hvaliti naš bilogorski med i koje su njegove prednosti, kao i koje su prednosti hrvatskog meda općenito. Treba napominjati koji su problemi. Nažalost, uvozimo više meda slabije kvalitete a izvozimo svoj visokokvalitetni med. Volio bih da taj med ostaje upravo ovdje, i da mi, Grad i Županija, pomognemo naše pčelare da taj med ostaje ovdje i da budu konkurentni na domaćem tržištu te da tako i naši sugrađani konzumiraju kvalitetan med svog kraja, rekao je gradonačelnik.

Napominjući kako je 15 godina kratko razdoblje za ovako visoka postignuća sajma, župan Damir Bajs ponosno je istaknuo kako je zadovoljan dosadašnjim napretkom i rezultatima, kako sajma tako i pčelara.

– Činjenica da smo se uzdigli do razine jednog od većih sajmova u ovom dijelu Europe rezultat je zajedničkog napora u ovih 15 godina. Pružili smo mogućnost našim pčelarima da imaju okupljalište u Hrvatskoj gdje mogu ponuditi svoje proizvode i gdje mogu razmijeniti iskustva sa ostalim pčelarima iz regije. S obzirom da smo vodeći po količini proizvedenog meda u Hrvatskoj logično je da je sajam organizira kod nas. To je značajna grana poljoprivrede jer imamo 400 pčelara koji su upisani u registar. Problemi koje imamo sa europskom legislativom oko deklaracija meda rješavaju se iskoracima na lokalnoj i državnoj razini. Županija je angažirana u projekt zaštite izvornosti meda, a ima i svoj projekt „Slatka nit“. Ono što bismo još htjeli je poduprijeti što je više moguće i proizvode na bazi meda, odnosno njihovu prodaju jer im se postupno daje sve veća vrijednost. Također, treba raditi i na prodaju na kućnom pragu. U tome nismo sami, to rade i brojne druge države u okruženju. Očekujem da i te teme budu naglašene na sajmu, a Županija će se rado angažirati i pomoći u aktualnim kao i u budućim projektima, zaključio je župan Damir Bajs.

15. Međunarodni pčelarski sajam i 6. Izložba vina održat će se 9. i 10. veljače na sajamskom prostoru u Gudovcu. Cijene ulaznica ostaju iste kao i prošle godine. Odrasli jednokratnu ulaznicu plaćaju 20 kuna, djeca 15 kuna, dok je za djecu predškolske dobi ulaz besplatan. Parking za sve posjetitelje je također besplatan.

Bogatu ponudu kozmetičkih proizvoda s pčelinjim otrovom mogli su vidjeti i posjetitelji 14. Međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, gdje su se predstavili vlasnici OPG-a  Amalija i Ivan Curiš koji su svoju ljubav prema pčelarstvu, prirodi i brizi za zdravlje usmjerili u još aktivnije bavljenje pčelarstvom, te iskorištavanje vrijednih sastojaka koje nam pčele daju.

Osim standardnog prikupljanja meda (bagrem, kesten, lička livada, zagorska livada, lička šuma i zagorska šuma) obitelj Curiš se od 1988. godine bavi se prikupljanjem i pčelinjeg otrova.  Godine rada i usavršavanja na svojim  proizvodima rezultirale su savršenim spojem prirodnih sastojaka pretočenih u nekoliko 100% prirodnih proizvoda, od kojih je najbitniji sastojak pčelinji otrov apitoksin, poznat kao prirodni botoks koji ima terapijsko djelovanje , te posjeduje protuupalna, protugljivična, antibakterijska i antipiretska svojstva  koja ubrzavaju regeneraciju kože te potiče cirkulaciju i stvaranje kolagena.

Iako intrigantna zbog sastava, ova prirodna kozmetika na bazi pčelinjeg otrova i biljnih ulja koja se koriste u prirodnoj proizvodnji ima dokazano dobar učinak na kožu, s puno nježnijim efektom no što se očekuje.

Naime, radi se o „Beeven kozmetici“ koja ima nekoliko različitih proizvoda. Svi oni sadrže pčelinji otrov koji, za razliku od uboda pri ovakvom korištenju ne ulazi u limfu već se upiju kroz kožu i djeluje povoljno. Dokazano je kako pčelinji otrov inače snižava krvni tlak, kolesterol, i povoljno djeluje na zdravlje i imunitet. Vlasnici OPG-a, Amalija i Ivan Curiš, i njihov sin Ivan nastojali su iskoristiti ta druga povoljna svojstva za pospješivanje stvaranja kolagena u koži, čime je efekt njihovih prirodnih krema ono što većina žena skupo plaća – smanjivanje bora.

Liniju proizvoda „Beeven kozmetike“ čine Hidratantna krema, zatim Ruža, Hyaluronic, ali imaju i prirodni stick za usne, i losion za tijelo koji tek treba izaći na tržište u travnju, u prodavaonicama DM-a.  Od 2017. godine, Beeven kozmetika“ osvojila je i međunarodno tržište, pa tako obitelj Curiš ističe, da im je kozmetika došla kao prirodan korak napretka nakon 40 godina bavljenja pčelarstvom i 20 godina bavljenja pčelinjim otrovom.

Ova dugogodišnja tradicija pčelarstvom osigurala je kvalitetnu proizvodnju, preciznu tehnologiju i dobro poznavanje proizvoda koje rade, zbog čega i ne čudi da obitelj Curiš iz Konjščine bez većih zapreka tako osvaja domaće i strano tržište.

PROIZVODI OD MEDA i „Beeven kozmetika“

Krapina Selo 42/1

Konjščina

Tel: 049/ 464-272

Mob: 098/ 9393 321

Jedna od prvih tema koja je održana nakon pozdravnih riječi, bila je “ Pčelarstvo u RH i okruženju” o kojoj je govorio saborski zastupnik Vladimir Bilek u ime Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Kako se moglo čuti na predavanjima, jedan od primarnih ciljeva koji je pred pčelarima je omogućiti OPG-u koji se bavi pčelarstvom da zaposli ukućane, te da od pčelarenja obitelj koja se time bavi može dostojno živjeti. Ostale teme su bile također vrlo zanimljive; Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, Nacionalni pčelarski program u službi pčelara u RH, Med hrvatskih pčelinjaka, Aktualnosti u pčelarstvu i stanje u HPS, Prerada voska u satne osnove, Uvjeti uzgoja i držanja pčela-opasnosti, prilike i mogućnosti, Tehnologija pčelarenja u funkciji sprječavanja bolesti pčelinje zajednice i Pregled dostupnih natječaja s potencijalnim prijaviteljima iz sektora pčelarstva.

Pčelarstvo je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedna od najuređenijih grana poljoprivrede, što nije začuđujuće jer većina pčelara neprestano radi na obnavljanju znanja i usvajanju novih tehnologije i saznanja do kojih dolaze upravo tako da redovito odlaze na edukacije i predavanja Hrvatske poljoprivredne agencije.

Da je pčelarstvo jedna od najuređenijih grana poljoprivrede potvrdio je i župan Damir Bajs.

– Kada govorimo o pčelarstvu naša županija je jedna od vodećih u Hrvatskoj, veliki broj ljudi se time bavi, imamo gotovo 560 pčelara.  Kroz svoje programe, Županija podupire razvoj pčelarstva, rekao je župan i dodao da će Županija nastaviti podupirati i sufinancirati smještaj, čuvanje robe, pakiranje, a s ciljem da pomognu pčelarima kako bi plasirali što više pčelinjih proizvoda na tržište.

– Mislim da je to ključ uspjeha, naglasio je župan Bajs.

O podršci pčelarima, govorio je i Boris Tomšić, pročelnik za poljoprivredu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

– Osigurali smo sredstva iz javnog proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije za potporu udrugama u poljoprivredi. Iz tih sredstava je financirana i ova pčelarska edukacija. Iduća aktivnost je manifestacija 14. Pčelarski sajam u Gudovcu, koji se održava u prostoru Bjelovarskog sajma, a počinje 10.veljače. Pripremili smo i potpore male vrijedosti u poljoprivredi, pa je tako za pčelarstvo osigurano 150 tisuća kuna za ovu godinu. U pripremi su tri javna poziva, a riječ je o Javnom pozivu za opremanje prostora za punjenje, preradu i pakiranje pčelinjih proizvoda, te javni poziv za sufinanciranje nabave pčelinjih pogača.

Grozdana Grubišić Popović iz Savjetodavne službe govorila je o stanju pčelarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Naša županija je poznata po velikom broju pčelara i pčelinjaka. Važno je reći da svakako sustavno treba raditi na edukaciji pčelara, jer koliko god se misli da se zna, uvijek nas nešto može iznenaditi.

U ime Hrvatske poljoprivredne agencije Dubravka Živoder je istaknula:

___________________________________________________________________

Zbog promjene znaka, predstavnica HPA je pojasnila tko može podnijeti zahtjev:

__________________________________________________________________

Nagradu šampiona za najbolji bagremov med u 2017. godini dobio je Miroslav Ahac iz sela Grbavica kod Grubišnog Polja. Miroslav je pčelar koji ima oko 300-injak pčelinjih zajednica i koji osim meda, proizvodi propolis i matičnu mliječ.
– Zadovoljni smo s proizvodnjom meda u 2017., proizvodnja je bila do 30kg po košnici. Med plasiramo domaćim otkupljivačima i s njima vodimo bitku, oni nude niske otkupne cijene, cijene su od 18,00 do 30,00 kuna, ovisi o kvaliteti meda.

O pčelarstvu i pčelarima govorio je Vladimir Maturanec, predsjednik županijskog Pčelarskog saveza BBŽ-a.

– Po evidenciji pčelaskog saveza  u našoj županiji ima 560 pčelara, a jos jedno 300-400 pčelara koji nisu evidentirani. Nastojimo biti dobro educirani, ovo nam je šesta edukacija. Prošla godina je za pčelare bila zadovoljavajuća.

Štandovi, koji su smješteni u središtu grada, na korzu, radit će od 9,00 do 18,00 sati.

Izjave vezane uz otvorenje manifestacije dali su gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak i predsjednik Pčelarske udruge „Bilogora“ Vladimir Maturanac. Na ovogodišnjim „Danima meda“ bit će čak 26 štandova i 16 kućica, a više od 90 posto izlagača je iz bjelovarskoga kraja čime se svi veoma ponose.

– U Gradu Bjelovaru smo već dokazali da našim pčelarima nastojimo pomoći što više, kako bi djelovali, proizvodili i plasirali svoje proizvode. Neki političari kažu: „Treba pomoći, treba pomoći“, ali teško dolaze do realizacije. Projekt „Bjelovarski doručak“ je prva faza, a ne zadnja točka naše pomoći malim proizvođačima. Naša lokalna hrana mora se nalaziti na stolovima u vrtićima i školama. Već pregovaramo i sa nekim restoranima. A tko zna, za koje vrijeme može biti i na stolovima u restoranima na, primjerice Jadranu. Nažalost, u ovih 20 godina država nije dogurala do neke značajne realizacije, u tom smislu. Bjelovarčanima kroz ovu manifestaciju omogućujemo da se upoznaju s domaćim proizvođačima, koji mukotrpno rade kako bi svoje kvalitetne i domaće proizvode plasirali negdje na tržištu. To im jako slabo ide, upravo zbog toga što nisu objedinjeni. Razmišljamo o brendiranju i zaštiti imena „Bjelovar fresh“, pod kojim bi mali proizvođači nudili svoje voće i povrće i ostalo. Može se, treba stati iza proizvođača, poticati ih. Mi smo s primjerom „Bjelovarskog doručka“ pokazali da se može. Još jedna stvar. S ovom smo manifestacijom vratili život na naš Korzo. Kao šlag na tortu, u subotu očekujemo promociju našeg bjelovarskog Majburgera. Trebalo je čak 25 godina da se Majburger ponovno vrati kao jedan vrhunski i kvalitetni proizvod. Imamo velike planove sa njim. On je jedan naš brend i cijela Hrvatska je znala za njegovu kvalitetu. Nakon Bjelovarčana, nadam se da će ga uskoro okusiti i građani iz ostatka Hrvatske, rekao je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Više o samim „Danima meda“ u Bjelovaru, u povodu proslave Dana grada rekao je predsjednik Pčelarske udruge. Pojasnio je značaj manifestacije, važnosti meda kao vrijedne namirnice, njegov značaj, promociji meda, te na koji način današnji proizvođači  meda i ostalih mednih proizvoda rade i opstaju.

– Svi izlagači su s bjelovarskog područja, a imamo i jednog gosta iz Koprivničko – križevačke županije. Manifestacija „Pčelari gradu“ Bjelovaru se odvija po deseti put u našoj organizaciji, uz naravno Grad Bjelovar. Oko 320 školaraca trećih razreda, i smatramo da nam je to najbolja promidžba. Sve kreće od njih, pa ih zato treba informirati. Kao udruga, jako smo ponosni na ovako velik odaziv izlagača. Hrvatska je prošle godine uvezla oko tisuću i pol tona meda, najviše do sada. Nažalost, to nije težak udarac pčelarima, to je najveći udarac građanima. Kompletna Hrvatska ima kvalitetan med i nama uvoz ne smeta, smeta nam što građani ne dobivaju domaći, kvalitetan med. U ljudskoj prehrani je bitno da se konzumira ono što je iz njihovog kraja. Europa potiče da se lokalni proizvodi i prodaju lokalno, kako bi ljudi prvo prepoznali taj proizvod kod sebe, na lokalnoj razini, a onda se kreće prema širem tržištu, domaćem i stranom. Bjelovarski pčelari su uključeni u proces zaštite oznake slavonskog meda. Nacionalna oznaka je stigla, na europsku se čeka. Proizvođači se moraju „ukrupniti“ kako bi postali interesantni Europi. Većina naših pčelara prodaje na tržnici, što nekad prije nije bilo uobičajeno. Postoje stalni kupci, ali nekad prevagnu trgovine. Ljudi često kupuju na kartice, a kod nas nemaju tu mogućnost, rekao je Vladimir Maturanec.

– Suprug i ja se bavimo pčelarstvom 28 godina, odnosno uzgojem matica za pčelare. Trenutno imamo oko 140 košnica i 300 do 400 oplodnjaka. Na bjelovarskoj tržnici prodajemo med, pelud, mednu mješavinu, voštane svijeće i druge proizvode na bazi meda. Potrošači itekako prepoznaju domaći proizvod, smatraju ga vrijednom robom, a cijena im nikada nije previsoka. Naravno, u današnje vrijeme je mnogima svaka kuna bitna i to se često osjeti. Certifikat nam je pomogao da se bolje plasiramo na tržištu, ali bi situacija za sve nas mogla biti puno puno bolja. Novac je uvijek najveći problem. Kontrole su u našoj proizvodnji matica jako stroge, od laboratorijskih, sanitarnih, veterinarske do mnogih drugih, rekla je Mira Obad iz Bjelovara.

U projekt Certificiranje seljačkih tržnica je uz Grad Bjelovar, uključen i bjelovarski Komunalac, Bjelovarsko-bilogorska županija te županijska podružnica Savjetodavne službe. Projekt certificiranja tržnica u Hrvatskoj je počeo još 2005. godine, a pokrenula ga je Udruga hrvatskih tržnica i Zajednica udruga hrvatskih povrćara. Bjelovarska tržnica je 2013. godine bila osma certificirana seljačka tržnica u Hrvatskoj, kojoj je cilj promovirati domaću, zdravu hranu te pomoći poljoprivrednim proizvođačima u izravnom plasmanu proizvoda.

– Među ovih 45, šest je novih proizvođača koji su dobili certifikat. Na sreću, svih ovih godina nitko od proizvođača nije izgubio certifikat, iako su neki odustali od takvog načina proizvodnje. Od ovog programa najveći benefit imaju proizvođači, jer se na taj način deklariraju kao proizvođači kontroliranog porijekla, dok kupcima daje garanciju da znaju što kupuju, pojašnjava Ivan Ivančić iz Komunalca Bjelovar.

Svi proizvođači koji dobiju certifikat moraju proći mnoge kontrole i provjere. U tom dijelu jednu od najvećih uloga ima Savjetodavna služba. Grozdana Grubišić Popović pojasnila je kako funkcioniraju stvari na terenu.

– Mnoge uvjete proizvođači moraju zadovoljiti. Tu su upis u Upisnik PG-a, upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem, arkod čestica, sklopljen ugovor s Komunalcem o zakupu, obilazak OPG-ova od strane članova Povjerenstva i slično. Zaista se puno toga provjerava. Svi koji imaju certifikat zaista su svu svoju robu sami uzgojili, a ne da su je npr. kupili na nekoj drugoj tržnici. Sve što vidite je njihovih ruku djelo. Najčešće se radi o većim površinama za uzgoj, mahom su to obiteljski poslovi, a itekako zahtjevni. Naravno, ako netko želi nešto smuljati, uvijek će naći način, no ja mogu govoriti o situaciji kakvu je Savjetodavna služba zatekla u obilasku na terenu. Sve je bilo u skladu sa propisima. Većina proizvođača sama sebi proizvodi sadni materijal. Kada vidite zaštićene prostore, poveće površine s raznim kulturama, da se u cijelu priču ulaže i slično, teško je sumnjati, kaže Popović dodajući kako su tržnice idealan način za direktnu prodaju potrošačima, posebno u zadnje vrijeme kada se sve više razvija svijest ljudi o domaćoj i zdravoj hrani.