Izložba predstavlja presjek Tirićeva dugogodišnjeg fotografskog stvaralaštva, a iza njezine organizacije i realizacije stoji Kulturna udruga Tonska. Posjetitelji će imati priliku upoznati rad autora čiji je opus prepoznat i nagrađen na nacionalnoj razini jednim od najvažnijih priznanja u području fotografije.

Svečanost otvorenja bit će dodatno obogaćena glazbenim programom u kojem će nastupiti mladi bjelovarski glazbenici Mia Mišir i Gabriel Rousek, stvarajući poseban ugođaj večeri. Organizatori pozivaju sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti i fotografije da posjete izložbu i podrže rad domaćeg autora, čiji uspjeh ima značajan utjecaj na kulturni život Bjelovara.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 9. svibnja 2026., svakodnevno od 16 do 21 sat, osim nedjeljom i blagdanima.
Foto: Kulturna udruga Tonska

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izložba kroz odabrane primjerke svjedoči o bogatstvu kulture jednog razdoblja i kreativnosti koju vrijedi sačuvati od zaborava. Ljubavne, duhovite i životne poruke izvezene na platnu podsjećaju kako su i nekada postojali „statusi“ – samo ispisani koncem i s mnogo strpljenja. Upravo zato izložba je vremenski smještena uz Valentinovo, kao podsjetnik da su izrazi ljubavi i nekad znali biti itekako „fora“.

Zidnjaci ili zidne krpe bile su bijele platnene tkanine s izvezenim motivima i natpisima, najčešće smještene u kuhinjama uz štednjake ili radne površine. Osim dekorativne, imale su i praktičnu ulogu – štitile su zidove od prskanja ulja i variva. Ipak, najprepoznatljiviji su ostali po svojim porukama: kratkim, duhovitim i često mudrim rečenicama koje su komunicirale s ukućanima i gostima.

Motivi na zidnjacima najčešće su se odnosili na kuhinju i hranu, jer je kuhinja bila središte društvenog života, mjesto okupljanja obitelji i susreta s gostima. Natpisi su imali jasnu komunikacijsku funkciju pa se danas mogu promatrati kao svojevrsni „Facebook statusi“ prošlih vremena – jednostavni, iskreni i izravni.

Izložba je nastala u suradnji s mještanima Velikog Trojstva koji su rado ustupili dio svoje obiteljske baštine, čime je dodatno naglašena vrijednost zajedništva i očuvanja lokalne tradicije. Svi zainteresirani pozvani su da posjete izložbu i kroz vezene poruke zavire u svakodnevicu i emocije nekih prošlih, ali nimalo dalekih vremena.
Foto naslovna: Facebook Bjelovarski oglasnik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izložba donosi presjek bogate sportske povijesti grada, uspomene na zlatne rukometne dane te najvažnije trenutke i trofeje koji su oblikovali identitet bjelovarskog rukometa.

Povratak u vrijeme kada je Bjelovar živio rukomet

Bjelovar je desetljećima bio sinonim za rukomet – grad koji je stvarao prvake, odgajao sportske legende i ispisivao povijest hrvatskog, ali i europskog sporta. Upravo toj tradiciji, generacijama igrača i sportskih vizionara, posvećena je izložba „Kesizupci“.

Sportski uspjesi kluba i njegovih igrača ostavili su dubok trag u kolektivnom sjećanju, a ova izložba predstavlja način da im se oda počast.

Od male rukometne sekcije do europskog vrha

ORK Partizan osnovan je u ožujku 1955. godine kao mala rukometna sekcija DTO „Partizan“. No, u samo nekoliko godina prerastao je lokalne okvire. Već krajem pedesetih izboreno je mjesto u Saveznoj ligi, što je označilo početak velikog uzleta.

U sljedeća dva desetljeća klub postaje dominantna sila jugoslavenskog rukometa:

• devet naslova prvaka Jugoslavije,

• finala Kupa prvaka 1962. i 1973.,

• povijesna europska titula 1972. u Dortmundu, kada je Partizan svladao slavni Gummersbach.

Ta 1972. godina i danas se pamti kao jedan od najvećih uspjeha hrvatskog sporta. Posebno je impresivna činjenica da je svih sedam igrača početne postave u finalu bilo iz Bjelovara – jedinstveno u europskoj rukometnoj povijesti.

Priča o gradu koji je odgojio legende

Izložba „Kesizupci“ tematski prikazuje razvoj rukometa u Europi i Hrvatskoj, ali s naglaskom na Bjelovar i njegov klub. Posjetitelji će moći vidjeti trofeje, dresove, dokumente, fotografije i predmete koji su obilježili zlatnu eru rukometa.

Posebno su istaknuti igrači koji su postali rukometne ikone – Hrvoje Horvat, Miroslav Pribanić, Albin Vidović i mnogi drugi. Njihovi sportski dometi prerasli su granice države, a mnogi su bili dio olimpijskih momčadi Jugoslavije.

Današnja Dvorana europskih prvaka, koja nosi ime u čast europskog zlata 1972., ostaje trajni podsjetnik na generaciju koja je Bjelovar upisala na sportsku kartu Europe.

Prva velika izložba o klubu nakon 40 godina

Ovo je prva velika muzejska izložba o bjelovarskom rukometu nakon čak četiri desetljeća. Nastala je u bliskoj suradnji s Rukometnim klubom Bjelovar, bivšim igračima ORK Partizana i njihovim obiteljima. Upravo su njihove uspomene, dokumenti i osobni predmeti dali izložbi posebnu emocionalnu i povijesnu vrijednost.

Svečano otvorenje zakazano je za četvrtak, 27. studenoga u 18 sati, a iz muzeja poručuju kako se raduju velikom odazivu sugrađana, sportskih entuzijasta i svih koji žele ponovno proživjeti zlatne trenutke bjelovarskog rukometa.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Posebnu pozornost privlači izložba „Bjelovar jučer, danas, sutra“, postavljena na Trgu Eugena Kvaternika, na samom korzu ispred Gradskog muzeja. Ova atraktivna izložba kroz fotografije i sadržaje prikazuje projekte koji su obilježili gradsku svakodnevicu, ali i one koji tek dolaze, nudeći pogled u razvoj Bjelovara od njegovih početaka do današnjih dana.

Svečano otvorenje izložbe najavljeno je za sutra u 10:20 sati, a svi građani i posjetitelji pozvani su da dođu i pogledaju što je sve ostvareno te što Bjelovar čeka u budućnosti.

Ovaj program samo je uvod u niz događanja koji će obilježiti Dan Grada i Dan bjelovarskih branitelja – dane kada se s jedne strane odaje počast onima koji su život dali za slobodu, a s druge slavi energija i potencijal jednog modernog i naprednog grada.

Cjelokupni program za Dan Grada Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja možete potražiti na POVEZNICI.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Dario je fotograf iz Prokljuvana, završio je studij Novinarstva na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, a bavi se fotografijom i razvojem video igara. Dario najradije fotografira prirodu, ali i životinje. Uz to, nisu mu strana ni fotografiranja događanja kao što su, primjerice, krštenja. Njegov život i karijeru predstavili smo u srpnju, a cijeli intervju možete potražiti na POVEZNICI!

Foto: Bjelovar.info-arhiva

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Privatna zbirka Petra Smiljanića iz Bjelovara malo je poznata kolekcija moderne, avangardne i suvremene umjetnosti iz Hrvatske i regije, fascinantna po broju, strukturi i kvaliteti radova. Vremenski raspon zbirke je od početka prošloga stoljeća do danas, a obuhvaća radove od rane avangarde do recentnih primjera suvremene umjetnosti. Široki raspon tehnika, disciplina i medija (od slike i skulpture do instalacije, od časopisa i autorskih knjiga do fotografije, od grafičkog dizajna, osobito plakata, do grafike) pruža ne samo informacije o temeljnim autorima, pokretima i tendencijama nego nudi i mogućnost upoznavanja s nekim od, do sada, nepoznatih radova naše suvremene umjetnosti.

Izložba, koja obuhvaća tek mali postotak cjelokupne zbirke sakupljane točno 35 godina, realizirana je po koncepciji kolekcionara Petra Smiljanića i povjesničara umjetnosti Marijana Špoljara, uz suradnju s Gradskim muzejom Bjelovar, s potporom Grada Bjelovara i drugih sponzora, s oblikovateljskim doprinosom Lane Cavar i uz druge suradnike.

Za otvorenje je osiguran besplatni autobus na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb koji polazi s Mažuranićeva trga u 16:30 sati.
Foto naslovna: Bjelovar.info-arhiva/Canva

O autoru:

Borna Premužić ima 25 godina i student je pete godine bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rođen je u Bjelovaru, a trenutno živi i studira u Zagrebu. Prvi kolaž napravio je iz dosade pod satom biologije u srednjoj školi kada je profesorica ispravljala testove i otada koristi kolaž kako bi se umjetnički izrazio. Bavio se i digitalnim kolažem, no shvativši da ionako previše vremena provodi pred ekranima, a u posljednje vrijeme kolaže radi isključivo od papira. Ovo mu je druga izložba, a prvu izložbu imao je u Zagrebu u sklopu glazbeno-umjetničkog kolektiva Rejvnesansa.

Naime, izložba je ostvarena u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Litve i Narodnim muzejom Litva, dok će o samoj izložbi govoriti veleposlanica Republike Litve u RH esc. Jurate Raguckiene.

Kada je Litva prihvatila kršćanstvo, a s time i križ kao simbol vjere, prozvana je zemljom križeva. Litva je od davnina bila poznata po svojoj tradiciji izrade križeva koja je upisana kao kulturna i povijesna tradicija od posebnog značaja na UNESCO-ov popis remek-djela nematerijalne kulturne baštine 2008. godine.

Broj križeva postavljenih po Litvi bio je toliko velik da su jedan od drugog bili udaljeni svega desetak metara. Svako selo ili gradski trg bio je ukrašen križevima koji su imali posebnu namjenu i značenje. Križevima su se označavala polja, putevi, raskršća, trgovi. Ti križevi, točnije raspela bili su prava remek-djela koja je svaki majstor koji ih je izrađivao trudio se istaknuti ga raznim ukrasnim elementima. Kako bi ih zaštitili prekrivali bi ih malim krovovima ili bi napravili malu “kućicu” za križ ili sveca koja bi se postavila na potporni stup ili kamen.

U vrijeme kada Litva nije bila slobodna, križevi su uništavani, ali ipak su ih ljudi postavljali noću na manje vidljiva mjesta. Nakon osamostaljenja Litve 1990. godine ponovno se obnavljaju stari i izrađuju i postavljaju novi križevi i sveci koje rade “bogorezbari” koji, iako bez studijske izobrazbe, rade ovaj posao zbog vjere i potrebe iskazivanja ljepote stvaralaštva.

Izložba će biti otvorena od 18. svibnja do 8. lipnja 2022. 

Uz ravnatelja muzeja Milana Pavlovića, na konferenciji je sudjelovao i bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. 

– Radi se o bogatoj izložbi povijesnih fotografija iz Domovinskog rata, a postavljeno ih je ukupno 300 i to različitih autora. Posjetitelji će moći vidjeti novinarske, amaterske i profesionalne fotografije. Izložbu posvećujemo svima koji su branili Hrvatsku, posebno našim bjelovarskim braniteljima. Sve smo uspjeli organizirati uz veliku pomoć Gradskog muzeja Bjelovar, rekao je gradonačelnik Dario Hrebak. 

Gradonačelnik se kratko osvrnuo i na prozivke jednog dijela građana kako proslava Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja ne doliči obilježavanju 30. obljetnice Domovinskog rata i poručio kako smatra da nije tako, već da će u narednim danima biti održan vrlo bogat i značajan program. 

–  Izložba je rezultat rada Kulturno – povijesnog odjela, svih kustosa, ne samo povjesničara. Svi oni su pripremali izložbu, odabirali građu. Prikupljeni su gotovo svi značajni materijali koji su se odnosili na naše zborno područje i značajne akcije kao što su bile Otkos, Bljesak, Oluja. Fotografije prate tekstovi i opisi, a uz njih biti će izložene originalne karte, zastave, minobacač bjelovarske proizvodnje, svečane te vojne i policijske odore. Jedan dio izložbe posvećen je maketama,  pa ćemo tako izložiti oko 30 vojnog i policijskog oružja koje se koristilo u Domovinskom ratu. Za izradu maketa bili su zaduženo hrvatski vojni maketari. Tu je i vrlo vrijedna zbirka Hrvatskoj vojnog muzeja MORH-a, odnosno plakati od 1991. do 1995. Također, posjetiteljima će biti dostupan katalog izložbe kako bi mogli pronaći sve željene informacije, rekao je Milan Pavlović, ravnatelj Gradskog muzeja Bjelovar.