– Županija u razvoj poljoprivrede ulaže velike napore, prvenstveno kako bismo naše primarne poljoprivredne proizvođače pretvorili u što uspješnije poduzetnike. Nadam se da smo ovim sastankom korak do osnivanja poljoprivredne organizacije. Proizvođači sami moraju odlučiti žele li preuzeti tu odgovornost na sebe. Vjerujemo da je to dobar put prema uspješnom i snažnijem nastupu na tržištu. Bjelovarsko – bilogorska županija je putem školske sheme u svoje osnovne škole uvela konzumaciju lokalnih, domaćih proizvoda. Od početka školske godine, Bilogorska košara krenula je s distribucijom namirnica u 22, od ukupno 23 županijske osnovne škole. Dakle, vodimo se idejom “od polja, do stola”. Jedna od dodatnih ideja je i logističko – distributivni centar, no glavni preduvjet je proizvođačka organizacija. Županija nažalost bez nje neće moći ići u smjeru logističko – distributivnog centra. Na temelju osoba koje će sudjelovati u osnivanju organizacije, postavit će se kapaciteti, poljoprivredne kulture i slično. Po ovom pitanju, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je kompletnu strategiju. Ukoliko se organizacija realizira, Županija će biti partner u njezinom radu, odnosno tvrtka koja će upravljati svim sadržajima, rekla je Marija Jungić, zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana te dodala kako natječaj još uvijek nije raspisan, no sudeći prema trenutnom planu, sufinanciranje Županije bi se trebalo kretati oko 70 posto, dok bi 30 posto osiguravali sami prijavitelji. 

Svoje mišljenje o planiranom distributivnom centru iznio je Nenad Horvat koji se bavi uzgojem jabuka i sudjeluje u radu Bilogorske košare. 

– U bilo kojem pogledu mogu reći da bez dobre povezanosti, nema niti uspjeha. Novo vodstvo Županije nam pomaže kroz konkretne ideje i pomake. Nakon izbora, krenula je suradnja sa gotovo svim osnovnim školama na području županije, dok prije nismo opskrbljivali niti jednu, osim pet gradskih. Također, s područja županije krenule su se javljati i određene tvrtke koje pokazuju interes za suradnju, kao i škole izvan Bjelovarsko – bilogorske županije. To su jako dobri pokazatelji. Očito je da se dobar glas, a potom i proizvodnja šire. Kroz distributivni centar mi očekujemo jedan dodatni, kvalitetni napredak. Veliki problem je što  nemamo gdje skladištiti svoju robu, a svakako je prisutan i  problem prijevoza robe, koji zasada ne postoji. Mislim da je pravi trenutak da se udružimo i zajedno krenemo u dobrom smjeru. O točnoj lokaciji skladišta još nemam konkretne informacije, rekao je Nenad Horvat, predsjednik Skupštine poljoprivredno-braniteljske zadruge „Bilogorska košara“.

Sukladno pravilnicima, poljoprivredni proizvođači putem poljoprivrednih organizacija moraju distribuirati 75 posto svojih proizvoda. Ta obveza je i najveća prepreka zbog koje se poljoprivrednici pomalo boje uključiti u organizacijski sustav. Kako bi se mogle vidjeti konkretne želje i očekivanja članova, ključno je osnivanje poljoprivredne organizacije. 

– Na temelju toga, mi ćemo puno lakše vidjeti o kojim je poljoprivrednim proizvodima i količinama riječ. Nadalje se kreće u osmišljavanje idejnih rješenja i slaganje glavnog projekta za pokretanje hladnjače, odnosno distributivnog centra. Poljoprivrednici će zapravo biti glavna okosnica u osmišljavanju, a potom i realizaciji cijele priče. Naravno, u planu je prijavljivanje na EU natječaje. Minimalne količine kretale bi se od tri tisuće, do maksimalnih 12 tisuća tona. Nama se dogodio jedan novi trenutak, a to su proizvođači krumpira koji također imaju određene količine za skladištenje, između pet i osam tisuća tona, dok bi primjerice za jabuke bilo dovoljno dvije do tri tisuće tona i to za područje naše županije. Tijekom sljedećeg tjedan očekujemo pismo namjere, nakon čega se ponovno planiramo naći sa našim proizvođačima. Danas u RH imamo svega 17 proizvođačkih organizacija, rekao je Zlatko Pavičić, pročelnik za poljoprivredu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. 

Medijima se iz pozicije člana Udruge proizvođača industrijskog krumpira Hrvatske obratio i Marijo Puškarić, vlasnika poljoprivrednog gospodarstva Agro Puškarić iz Kaniške Ive.

– Zbog određenih operativnih potreba, tijekom iduće dvije do tri godine, na raspolaganju bi trebali imati nove skladišne kapacitete, za otprilike sedam, osam tisuća tona. Proizvođači krumpira su za ovaj projekt itekako zainteresirani. Bio bi jako dobro da uz pomoć Bjelovarsko – bilogorske županije i Republike Hrvatske izgradimo skladište. Osim krumpira, osobno se bavim još i uzgojem luka i češnjaka. Što se tiče tih proizvoda, potrebno nam je skladištenje za oko tisuću i pol tona, kaže Marijo Puškarić.