Domaćini Jasna i Goran Bačak s ljubavlju pripremaju tradicionalne bilogorske delicije, nudeći gostima priliku da uživaju u pravom gastronomskom putovanju. Uz domaće specijalitete i vrhunske proizvode iz vlastite proizvodnje, ovo je mjesto gdje svaki zalogaj priča priču o bogatoj baštini i tradiciji ovog kraja.

Posjetite kušaonu OPG-a Bačak i doživite autentičnu atmosferu Bilogore – mjesto gdje se priroda, tradicija i vrhunska hrana stapaju u jedinstven doživljaj!

📍 Lokacija: Veliko Trojstvo
📞 Rezervacije i informacije: +385 95 907 5037

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić danas je sa svojim suradnicima i načelnikom Velikog Trojstva Markom Kutanjcem obišao OPG Bačak te najavio da će Županija i ove godine pomoći svojim poljoprivrednicima.

– Drago mi je da smo tijekom 2022. godine isplatili ukupan iznos od 1,7 milijuna kuna. Mi smo u ovoj godini planirali 2,3 milijuna kuna u županijskom proračunu. Nadamo se da će ta sredstva biti iskorištena jer vidimo da svaka kuna dobro dođe. Mi ćemo taj javni poziv objaviti krajem travnja ove godine, a prije raspisivanja ćemo razgovarati s poljoprivrednicima na terenu da vidimo hoćemo li zadržati ovih postojećih 11 mjera ili ćemo ići u neke izmjene – poručio je župan.

Otkrio je i koje su mjere prošle godine bile najviše korištene.

– Od 11 mjera je najveća potražnja bila mjera za okrupnjavanje poljoprivrednih zemljišta, zatim za uređenje prodajnih ambalaža, ovu mjeru je koristio i OPG Bačak, dakle širi je repertoar mjera i mislim da će to biti dobro i ove godine – naglasio je župan.

Goran Bačak iz OPG-a Bačak ispričao je kako je njegova obitelj krenula u ovaj posao.

– Poljoprivredom se bavimo od 2011. godine, nakon nestanka posla firme u kojoj sam radio bili smo prisiljeni nešto drugo početi raditi. Danas se bavimo aktivno poljoprivredom, radimo samo poljoprivredu, ne bavimo se ničim drugim, to nam je jedini i osnovni izvor prihoda. Krenuli smo s proizvodnjom butternut tikve 2011. godine, nakon toga imali smo problema s plasmanom pa smo krenuli u proizvodnju ostalog povrća, vidjeli smo da od toga ne možemo preživjeti jer je otkupna cijena bila jako mala. Tražili smo način dodatne zarade i dodane vrijednosti proizvoda pa smo krenuli u preradu voća i povrća. Krenuli smo sa sokovima, džemovima, namazima. Danas radimo prvenstveno preradu, bavimo se uzgojem i preradom voća i povrća, imamo 20-ak proizvoda koje proizvodimo, većinu plasiramo u Zagrebu u trgovine zdrave hrane po raznim kvartovima u Zagrebu. Suosnivači smo Bilogorske košare u Bjelovaru, braniteljske zadruge gdje plasiramo dobar dio robe, jedini plasman u Bjelovaru nam je preko Bilogorske košare – navodi Bačak.

Poljoprivreda nije lak posao, no ipak se trude kako bi zadovoljili svoje vjerne kupce. Problem koji se javio lani nisu očekivali, no uz županijsku potporu uspjeli su podmiriti veće troškove.

Naime, cijene repromaterijala i ambalaže porasle su za tri do pet puta.

– Prošle godine smo imali strašan problem s nabavkom ambalaže, zbog čega nam je Županija pomogla u poticajnim sredstvima za nabavku ambalaže pošto je poskupila jako zbog rata u Ukrajini – kazao je Bačak te istaknuo kako su zbog toga neizmjerno zahvalni Županiji koja je prepoznala gorući problem i pomogla poljoprivrednicima.

– Iznos je bio 50 posto od utrošenog, maksimalno pet tisuća kuna po jednom OPG-u – otkrio je.

Obitelj Bačak bavi se poljoprivrednom proizvodnjom na površini od 14 ili 15 hektara, a nedavno su otvorili i kušaonicu.

– Odlučili smo se na investiciju otvaranja kušaonice gdje će naši proizvodi biti dostupni krajnjem kupcu koji može doći kod nas probati neka jela od naših proizvoda ili same naše proizvode – poručio je.

Problema s plasmanom svojih proizvoda na OPG-u Bačak nemaju, no kako je potražnja za njihovim proizvodima velika, veći problem predstavlja nedostatna količina koju proizvode. A to je već slatka muka.

U svom putovanju kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju najprije su obišli Čazmu gdje im je predstavljen projekt “Prvo biološko kupalište u Hrvatskoj”, potom kuću za odmor “Chambar” u Starčevljanima i Zeppelin Craft Brewery u Bjelovaru, nakon čega su došli u Veliko Trojstvo gdje su im predstavljene dvije tradicijske manifestacije – Etno festival “Bilogoro, u srcu te nosim” Općine Veliko Trojstvo te legenda Babotučka vojna Općine Zrinski Topolovac, kao i OPG Bačak iz Velikog Trojstva.

Uvažene goste pozdravio je domaćin, načelnik Općine Veliko Trojstvo Marko Kutanjac, dok je prezentaciju o Etno festivalu pripremio direktor festivala Slaven Klobučar. Na početku je istaknuo kako je udruga Bilogorski turistički put idejni začetnik festivala.

– Bilogorski turistički put je prije desetak godina pokrenuo plan kojim je želio okupiti tekstopisce, skladatelje i aranžere da započnu stvarati nove skladbe inspirirane našom Bilogorom. Osim Udruge i Općine Veliko Trojstvo, moram istaknuti i volontere. Bez udruga koje djeluju na području općine ne bismo mogli napraviti jednu takvu veliku priču kakva je Etno festival. Ona se održava samo jednu večer, ali ju pripremamo puno prije jer moramo skupiti skladbe – napomenuo je Kutanjac.

Prošle se godine na festival prijavilo više od 40 skladbi iz Hrvatske i susjednih zemalja, ali i iz Amerike. Nakon selekcije, odabrano je 16 skladbi za festivalsku večer.

– To su skladbe koje se prvi puta izvode pred publikom, a ponosni smo i što imamo puno medijskih pokrovitelja, njih više od 20 i prošle godine smo po prvi puta prenosili festival uživo putem internetske televizije. Imamo jako dobre i pozitivne komentare čak i ljudi iz Australije i Južne Amerike koji su gledali naš Etno festival na našoj YouTube stranici – naglasio je Klobučar.

Školsko-sportska dvorana u Velikom Trojstvu može primiti tisuću ljudi, no prošle je godine na festival stiglo 1124 osoba što je poznato zbog broja kemijskih olovaka i glasačkih listića koji su podijeljeni svakom posjetitelju na ulazu u dvoranu kako bi mogli odabrati sebi najdražu skladbu.

Direktor festivala naveo je kako je ponosan što festival nije stao ni tijekom pandemije.

– Mi smo ishodili dozvolu i uspjeli napraviti online snimanje, cijelu nedjelju smo snimali da bismo zadovoljili sve epidemiološke uvjete i te godine je festival podignut na društvene mreže, prezentiran i cijelu godinu do novog održavanja uživo ljudi su mogli glasati za njima najdražu pjesmu na YouTube kanalu festivala – rekao je Klobučar.

Inače, na festivalu uživo po tri najbolje skladbe biraju kako stručni žiri, tako i publika. Po završetku festivala, snimke svih skladbi podižu se na YouTube kanal festivala i do sljedeće godine gledatelji mogu podržati svoju omiljenu skladbu pritiskom na oznaku ‘sviđa mi se’. Tako će na ovogodišnjem festivalu nagradu dobiti i jedna od prošlogodišnjih skladbi, ona s najvećim brojem ‘lajkova’ na YouTubeu.

Pojasnio je Klobučar važnost festivala.

– Festival pridonosi turističkoj ponudi Velikog Trojstva, daje dodatnu vrijednost svemu onome što imamo, brojnim manifestacijama, a mladim snagama daje priliku da se predstave, da po prvi puta prezentiraju svoj talent publici – pojasnio je. Svima koji sudjeluju u organizaciji Etno festivala “Bilogoro, u srcu te nosim” važno je da se kako natjecatelji, tako i publika, u Velikom Trojstvu osjećaju dobro.

– Prošlogodišnji pobjednik po odabiru stručnog žirija, Darko Barić, na festivalu je nastupio po prvi puta i kad je vidio pozitivnu atmosferu koja vlada oko samog festivala, rekao je da će, sve i da nema nagrade, on nastaviti dolaziti jer se ovdje osjeća dobro i to nam svima daje poticaj da se trudimo i da im pružamo osjećaj dobrodošlice u Veliko Trojstvo – poručio je direktor festivala te dodao kako je bio red da i Bilogora dobije svoj festival kao i brojna druga hrvatska područja. No, taj je festival prerastao svoju prvotnu ideju.

– Ono što je bila zamisao u startu je da okupimo ljude koji se bave glazbom da se druže, no ovo je sad ozbiljna produkcija oko samog festivala zato što imamo sve svoje kriterije i pravila kako se organizira i potiče na stvaranje novih skladbi inspiriranih Bilogorom. Imamo i festivalski orkestar. Na taj način ne diskriminiramo soliste koji nemaju pratnju nego osiguravamo svima onima čija skladba prođe da ima profesionalne glazbenike iz Glazbene škole u Bjelovaru i Virovitici da ih prate na festivalskoj večeri – napomenuo je Klobučar.

Nakon kratke pauze, prisutnima se obratila načelnica Zrinskog Topolovca Jasna Mikles Horvat koja je zahvalila na prilici da predstavi nešto iz svoje općine.

– Mi smo najmanja općina u našoj županiji, ali to ne znači da ne možemo parirati velikim općinama koje možda imaju dužu tradiciju. Mi imamo nešto što živi na našem području punih 500 godina i jako smo ponosni na to – ustvrdila je Mikles Horvat.

Slaven Klobučar izrazio je suosjećanje s turskim i sirijskim narodom te komisiji predstavio legendu i scenski prikaz Babotučka vojna iz Zrinskog Topolovca.

– Babotučka vojna je legenda koja govori o ljubavi, obrani i nenasilju. U scenskom prikazu nema buke topova, krvavih rana, već domišljatosti seljaka i silne želje da se obrane dom i domovina od osvajača. To ovu legendu ističe od mnogih drugih jer u njoj se pobjeđuje, a da nitko ne nastrada, u njoj čuvamo vjerovanja u nadnaravna bića koja žive na Bilogori, a sve njih zajedno zovemo danja. U njoj čuvamo identitet Bilogore i Zrinskog Topolovca – naglasio je.

Babotučku vojnu kao scenski prikaz napisala je Gordana Marta Matunci, a za scenu i režiju pripremio Slaven Klobučar.

Otkrio je i koliko je puta dosad izvedena.

– Legenda je prvi puta izvedena 2013. godine u općini Zrinski Topolovac, a zahvaljujući Turističkoj zajednici Bilogora-Bjelovar i u samom gradu Bjelovaru. Tada dolazi do pauze i ponovno se s novim tekstom postavlja na scenu 2019. godine kad se izvodi na Terezijani, kao i 2021. te dva puta 2022. godine, u petak i subotu. U Zrinskom Topolovcu je izvedena 2021. i 2022. na autentičnom brijegu Jerešinu iznad Zrinskog Topolovca – naveo je Klobučar.

U sklopu prezentacije prikazan je i kratki film u kojem mještani govore o ovoj legendi, a koji je snimljen kako bi se ona dočarala za potrebe upisa u Registar nematerijalne kulturne baštine.

– Prošle godine smo započeli u Ministarstvu kulture i medija sastanak i oni su prepoznali Babotučku vojnu kao nešto autentično i dobro te nas potaknuli da krenemo u njezinu zaštitu, odnosno u upis u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Krenuli smo u snimanje video i tonskih materijala jer je važno sačuvati izvornu topolovečku kajkavštinu koje više na Bilogori nema. Sama prezentacija je prikazana na ovogodišnjoj Noći muzeja što isto ističe Zrinski Topolovac među silnim općinama u našoj županiji, ali i šire po tome što je jedna od rijetkih općina koja obilježava Noć muzeja. Nakon toga je kompletna dokumentacija predana mjerodavnom konzervacijskom odjelu te se nadamo pozitivnom rješenju – poručio je.

Na legendi i njezinom prikazivanju nastavlja se raditi i ove godine.

– Za ovu godinu već imamo dogovoreno da će Babotučka vojna dobiti svoj dan u Zrinskom Topolovcu, cjelodnevnu manifestaciju koja će biti posvećena upravo njoj i dogodit će se 27. svibnja. Budući da ona govori o obrani naše domovine, mislim da je prigodno da na taj način općina proslavi i Dan državnosti RH. Već smo u pripremama kostima i scenografije, uključujemo što više statista i glumaca, želja nam je stvoriti brend od ove legende – istaknuo je Klobučar.

Osim što ova legenda i scenski prikaz doprinose očuvanju tradicije, ujedno stvaraju dodatnu turističku vrijednost i turizam doživljaja jer su u izvedbu uključeni svi zainteresirani. Da se ova priča svidjela komisiji, svjedoče ideje koje su se rodile na licu mjesta o povezivanju s hrvatsko-turskim udrugama i turskim ambasadorom.

Nakon održanih prezentacija, okupljeni su se zaputili do OPG-a Bačak.

Obitelj Bačak dobila je brojne komplimente za svoju ponudu, a Goran Bačak otkrio je da su se počeli baviti poljoprivredom 2011. godine.

– Mi smo se registrirali za preradu svoje sirovine i sirovine lokalnih proizvođača, ali u našem kraju jako malo ljudi radi s povrćem i voćem – kazao je Bačak.

Svoje proizvode najviše prodaju u Zagrebu, u sklopu trgovina Decentia. Zanimljivo je da se, primjerice, ondje ne prodaje butternut tikva ako je OPG Bačak u nekom razdoblju nema. No, poznati su njihovi proizvodi i u bjelovarskom kraju.

– Ja sam jedan od osnivača Bilogorske košare, braniteljske zadruge koju smo mi pokrenuli da nešto napravimo. Imamo problema, ali stojimo na nogama, to funkcionira i prodaje se. Okupili smo 20-ak zadrugara koji nešto proizvode – poručio je Bačak.

Prezentacijama o Etno festivalu i Babotučkoj vojnoj nazočila je i direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana Kelek, dok se direktor Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Marcel Medak priključio na OPG-u Bačak gdje je u dobroj atmosferi dovršen posjet Dijane Katice i njenih suradnika Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Sada se samo ostaje nadati da će se uskoro vratiti.

INFORMACIJE IZ HRVATSKE UDRUGE ZA TURIZAM I RURALNI RAZVOJ “KLUB ČLANOVA SELO”

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” priprema 10. dodjelu nagrade Suncokret – Sunflower Award

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prijavljeno 7 atraktivnih projekata kandidata za ugledno priznanje Suncokret

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, ove godine obilježava 25 godina uspješnog djelovanja, a na čelu s predsjednicom Udruge Dijanom Katicom prati kontinentalni turizam od samih početaka.

Vrlo je impresivno vidjeti da se današnji broj OPG-a, seoskih gospodarstava, kuća za odmor i ostalih kategorija u ruralnom turizmu može brojati u tisućama. Još je važnija činjenica da strani i domaći posjetitelji sve više traže upravo ovakva mjesta za odmor, daleko od gužve, autentična, koja čuvaju tradicionalne vrijednosti i promiču obiteljske kvalitete. 

Priznanje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske projekt je u sklopu kojeg se jednom godišnje ocjenjuju turistička seljačka gospodarstva, tradicijska domaćinstva, tradicijska gastronomija, vinski i craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom  prostoru, ruralno turistički projekti, kao i oni koji se bave zaštićenim i marketinškim oznakama. Ova akcija jedinstveno je ocjenjivanje najboljih programa, projekata ili aktivnosti kako bi se očuvala hrvatska izvornost te omogućio nastanak ruralnog turističkog proizvoda i usluga uz promociju i razvoj ruralnih krajeva. 

Veliki interes za ovo tradicionalno natjecanje, koje se održava već desetu godinu, pokazuje i broj od oko 130 prijavljenih projekata iz cijele Hrvatske, članova Iter Vitisa, a po prvi puta se pridružuju i prijavitelji iz Bosne i Hercegovine. Završna dodjela nagrada održat će se 28. veljače u  opatijskom hotelu Royal.

Budući da se pozivu odazvala većina hrvatskih županija, s iznimno kvalitetnim projektima, pred komisijom Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske neće biti jednostavan zadatak. Jučer je obišla i Bjelovarsko- bilogorsku županiju u kojoj je evaluirala 7 izvrsnih projekata: Multifunkcionalni centar Priroda Čazma predstavio je prvo biološko kupalište u Čazmi, Predstavnik ruralne kuće za odmor je Chambar u Kapeli, Craft pivovara Zeppelin bila je sljedeća lokacija koju je komisija obišla, a u Velikom Trojstvu predstavljen je Etno festival “Bilogoro, u srcu te nosim”. Općina Zrinski Topolovac predstavila je originalno događanje Babotučka Bojna koje se temelji na lokalnoj legendi. OPG Bačak pripremio je u kušaonici domaće autohtone okuse, a Sobe na farmi naziv je projekta OPG Jareš u Donjim Sređanima, koji se uz već spomenute kandidira za nagradu Suncokret ruralnog turizma. 

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” svim prijavljenim kandidatima želi mnogo sreće!

– Za sada radimo prema najavama, kako za izletnike, grupe, tako i za potencijalne kupce. Posjetitelji će moći vidjeti što sve i na koji način radimo, a neizostavna je degustacija jela, kako naših OPG-ovaca, tako i naših proizvoda. Od sljedećeg proljeća planiramo krenuti s vikend radom, dakle u periodu kada se na Bilogori počnu skupljati turisti. S radom smo krenuli 2011., sadnjom butternut tikvu. Nastavili smo tražiti njezinu dodanu vrijednost, polako krenuli sa sušenjem, izradom prerađevina, poput keksića, kruha, brašna i slično. Trenutno imamo oko 25 vlastitih proizvoda i uglavnom je riječ o preradi. Svježe prodajemo tek nekoliko vrsta tikvi. Oko 90 posto proizvoda prodajemo na području Zagreba. Napomenuo bih da imamo odličnu suradnju s jednim trgovačkim lancem od 40-ak trgovina koji butternut tikvu prodaje jedino onda kada je mi imamo. Također, naši proizvodi prisutni su i u 20-ak malih trgovina sa zdravom hranom, a imamo i jednu trgovinu iz Stockholma, kaže Goran Bačak dodavši kako ih je pokretanje kušaonice stajalo više od 100 tisuća kuna.

Uz rad na polju i preradu namirnica, gospođa Bačak sada će se baviti i pripremom hrane za goste u kušaonici. S obzirom da ova vrsta posla ne poznaje određeno radno vrijeme, vlasnici OPG-a u pogonu su od jutra do mraka.

– Kada imamo jako puno posla, znamo se pitati da li nam je sve to trebalo. Onda ipak shvatimo ljepotu stvaranja, osobnog rasta i napretka. Najsretniji smo kada vidimo da su naši kupci zadovoljni. Naši ljudi jako vole domaće, starinske proizvode, bez puno dodataka i pretjerane filozofije, poručila je Jasmina Bačak.

Uz domaćine i brojne goste, otvorenju kušaonice nazočio je i bjelovarski gradonačelnik.

– Osim što je potrebno popuniti kuće za odmor, za goste je važno osigurati i primamljiv, kvalitetan i zanimljiv sadržaj. Turizam na kontinentu je vrlo izazovan, ali je itekako ostvariv i potreban. Mi ćemo sve ovakve priče podržavati i dalje te pronalaziti načine kako da im pomognemo. Sljedeće godine namjeravamo osigurati minimalno 1 milijun kuna za osobe, odnosno objekte koje se bave ili se namjeravaju početi baviti turizmom. Financijski fond svakako će biti osiguran. Na području Bilogore za sada imamo 15 predivnih kuća za odmor, no mi moramo raditi na stvaranju još bolje ponude i sadržaja. Osim Hrvata, u posljednje vrijeme nas posjećuju Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Skandinavci i ostali, rekao je Dario Hrebak.

Iako većina još uvijek smatra kako se turizam u Hrvatskoj isključivo odnosi na odlazak na ljetovanje i boravak na Jadranu, razvoj kontinentalnog turizma u punom je zamahu.

– Dogodio se pravi klik i ovih dana imamo jako puno upita vezanih za javni poziv za sljedeću godinu. Posebno mi je drago što sve više pitanja ide u smjeru dodatnog sadržaja, a ne samo za kuće za odmor. Pred nama je 5. Jesen na Bilogori za koju smo prošle godine dobili nagradu Suncokret ruralnog turizma. I ovog puta za male i velike posjetitelje pripremamo pregršt zanimljivih sadržaja i aktivnosti, rekla je Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora – Bjelovar.

U usporedbi s prošlom godinom, na području Bjelovarsko – bilogorske županije primjetan je povećan broj dolazaka gostiju za 40 posto i za 14 posto u smislu noćenja.

– Nastavak ovako dobrog trenda očekujemo i sljedeće godine. Jučer smo imali priliku razgovarati s novinarima iz Poljske koji putuju i obilaze središnju Hrvatsku. S turističkom ponudom naše županije su vrlo zadovoljni, slobodno ću reći impresionirani. To je za nas dobro jer Poljake s mora želimo preusmjeriti na kontinent. Najčešći stranci trenutno su iz BiH, Srbije, Njemačke, Slovenije. Smještajnih kapaciteta nije nikad dovoljno i smatram da ih trebamo imati što više, kazao je Marcel Medak, direktor Turističke zajednice BBŽ.

– Posjet Kušaonici Bačak bila je odlična prilika za najavu predstojeće “5. Jeseni na Bilogori”, koja će se u Velikom Trojstvu održati u nedjelju 9. listopada. Riječ je o priredbi koja je sasvim sigurno jedna od velikih turističkih potencijala te dobra promocija običaja, tradicije, kao i domaćih proizvođača i njihovih proizvoda.
Ove godine smo se najviše bazirali na sadržaje za djecu, radionice i razne aktivnosti. U pripremi su konjske igre, jahanje, prikaz postrojbe Bjelovarskih graničara Husara, cjelodnevno obiteljsko druženje, više od 30 izlagača, a tu su i naši planinari koji na prostor Eko okućnice u Veliko Trojstvo dolaze pješice iz šume Lug. Službeno otvorenje je u 11 sati, dok će biciklijada krenuti iz Bjelovara s gradskog korza, pojasnio je Marko Kutanjac, načelnik Općine Veliko Trojstvo.

Uz obitelj Bačak, inicijatori prve manifestacije na Bilogori su i članovi obitelji Đurđević.

– Naša Romska kuća bila je pionir pokretanja kulturnog turizma na našem području. Jesen na Bilogori je doslovno krenula iz dvorišta naše kuće, zbog čega nam je iznimno drago što je cijela priča prerasla u nešto puno veće, značajnije i sadržajnije. Suncokret ruralnog turizma je vrijedna nagrada i najbolje govori o posebnostima Bilogore koju trebamo čuvati u svakom pogledu, poručuje Goran Đurđević.

Godinu koja se polako približava kraju obilježila je pandemija koronavirusa, potres u Zagrebu i brojne druge nedaće koje su zadesile ne samo Hrvatsku, već i cijeli svijet. No, ono po čemu je vrijedi  pamtiti su zapravo hrabri ljudi koji su bili spremni pomoći, pokrenuti nešto novo i pokazati koliko je velika ljudska kreativnost koja daje snagu i u ovim izazovnim vremenima. Posebno se to može reći za zaposlene u turističkom sektoru koji je ove godine doživio brodolom i trebat će vremena, silne volje i truda, kako bi taj brod opet zaplovio mirnijim i sigurnijim vodama. Možda, više nego ikada, treba primijetiti i nagraditi sve one koji su se potrudili i ove 2020. pokrenuli projekte kojima su promovirali i razvijali posebno kontinentalni turizam. Zato je Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar kandidirala tri projekta za nagradu Simply the best,  tradicionalnu godišnju nagradu za kvalitetu, inovativnost i kreativnost u turizmu, a koju dodjeljuju UHPA – krovna udruga hrvatskih putničkih agencija i specijalizirani turistički magazin Way to Croatia. Prijavljena su tri projekta, osnivanje Braniteljska socijalno – radne zadruge „Bilogorska košara“, promidžbena kampanja na društvenim mrežama „B kao Bjelovar i B kao Bilogora“ te Konjički klub i kamp Vinia.

Osnivanjem Braniteljske socijalno – radne zadruge „Bilogorska košara“ započeo je projekt objedinjavanja ponude proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te izrađivača rukotvorina i suvenira, kako bi se na jednom mjestu moglo kupiti najbolje iz bjelovarsko-bilogorskog kraja. Osim za građane Bjelovara, ovo je posebno važno za turiste koji će posjetiti naš grad. U sam projekt, uz vrijedne zadrugare, od osnivanja zadruge, do promocije i uređenja prodavaonice, uključeni su Grad Bjelovar i Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar. Osim objedinjavanja ponude, cilj je potaknuti zadrugare i njihove kooperante na povećanje proizvodnje. Time se osigurava opstanak bilogorskih sela, posebno ostanak mladih u njima, a potrošače potiče da kupuju domaće i lokalne proizvode.

Na samom početku pandemije i pri prvom lockdownu moglo se naslutiti kako će se to sve odraziti na sve segmente poslovanja, ali i života općenito. Upravo je zato Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar odlučila među prvima u Hrvatskoj započeti intenzivnu i jedinstvenu promidžbenu kampanju na društvenim mrežama pod nazivom „B kao Bjelovar i B kao Bilogora“. Cilj je bila igra asocijacija, odnosno na što posjetitelje stranice pojedino slovo u nazivima Bjelovar i Bilogora može asocirati. Kroz objave se ispričala priča o posebnostima bjelovarsko-bilogorskog kraja koju su pratile prigodne fotografije. Želja je bila potaknuti i čitatelje na objavu komentara, sjećanja, starih fotografija, priče i običaja. Svako slovo se obrađivalo kroz cijeli tjedan, te je ukupno u osam tjedana kampanje napravljeno 80 objava. Vidjelo ih je više od 300 000 pratitelja, bilo je više stotina dijeljenja i dobile su više od 1000 komentara.                           

Duga je tradicija konjogojstva na Bilogori te se na njoj nalazi i prva certificirana konjička staza u Hrvatskoj, ali i brojni konjički klubovi, među kojima se svakako ističe Konjički klub i kamp Vinia koji se nalazi u naselju Puričani,, pored Bjelovara. Osim vrhunskih grla koja se nalaze u njemu, te sjajnih sportaša koji osvajaju nacionalne i međunarodne utrke, posebnost je organizacija ljetnih i zimskih kampova. Oni su namijenjeni kako početnicima, tako i iskusnim jahačima. Kroz male grupe, najviše 10 sudionika, organizira se poduka o brizi o konjima, a nakon početnog jahanja u manježu kreće se u terensko jahanje i istraživanje Bilogore. U sklopu kampiranja nude mogućnost odlaska na gradske bazene te izlet na neku od kulturnih i prirodnih znamenitosti, ali i brojne druge sadržaje. Sami smještajni kapaciteti nude višednevni boravak kako za jahače, tako i za njihove konje. U sklopu kampa nalazi se restoran, parkiralište, edukacijska dvorana te nude mogućnost i jahanja u pratnji turističkog vodiča, a uskoro započinju i s organiziranjem rehabilitacijskog jahanja.

Svi ovi projekti samo su djelić onoga što bjelovarsko-bilogorski kraj može ponuditi i pokazati turistima kako bi ga oni posjetili i istražili. Kandidiranjem ova tri projekta za prestižnu nagradu Simply the best željelo se odati priznanje svim onim „malim“ ljudima koji neumorno rade na svojim gospodarstvima, onima koji promoviraju proizvode i usluge ili osmišljavaju i organiziraju nove turističke proizvode. I, da, neki će reći važno je sudjelovati, ali važno je i dobiti neku od nagrada, kao dodatni vjetar u leđa i motivaciju te poticaj drugima da i sami poboljšaju svoju kvalitetu, od koje će koristi imati svi.

– Uglavnom proizvodimo zimnice i prerađevine od tikve jer uzgajamo šest vrsta jestivih tikvi. OPG smo otvorili prije sedam godina, uzgojem se bavimo punih 18, dok smo sa proizvodima krenuli prije dvije godine. Kompletan posao odrađujemo suprug i ja, jer se djeca još uvijek školuju. Najviše smo fokusirani na sajamsku prodaju, no naši se proizvodi mogu naći i u osam trgovina na području Zagreba. Ljudi su prepoznali kvalitetu domaće proizvodnje, najviše iz zdravstvenih razloga. Sreća je što se broj trgovina koji drže proizvode s našeg OPG-a iz godine u godinu povećava. Važno je reći da imamo certifikat o kontroliranom uzgoju. Od rada i prodaje proizvoda možemo živjeti, no to je vrlo težak i zahtjevan posao. Ukupno imamo 11 hektara zemlje, od čega pet zauzima povrće. Pandemija koronavirusa nam je na neki način pomogla, jer su se ljudi počeli sve više interesirati za takve proizvode. Društvene mreže, internet, kao i dobre preporuke također su odradili svoje. Veliki je problem što Hrvatska i dalje uvozi prevelike količine stranog povrća,  zbog čega prodaja domaćih proizvoda bude otežana, rekla je 45-godišnja Jasmina Bačak iz OPG Bačak.    

Jesen je vrijeme ubiranja plodova i sabiranja uspješnosti jedne poljoprivredne godine. Po bogatstvu plodova i prerađevina od voća i povrća, domaćeg meda i ostalih proizvoda, godina je bila dobra, a plodna Bilogora ponovno nam je, zahvaljujući vrijednim ljudima, podarila obilje zdravih i domaćih plodova. Svu raskoš boja, okusa i mirisa moći ćete doživjeti na ovoj manifestaciji.

‘Dođite i uživajte’

1. malu izložbu „ Jesen na Bilogori“ na prostoru „Romske kuće“ u Maglenči od  11:00 do 16:00 sati.

Na izložbi  će sudjelovati  OPG-i, Udruge i seoska domaćinstva Udruge Bilogorskog turističkog puta  sa područja Bilogore koji će izložiti plodove jeseni  i  svoje proizvode  te rukotvorine.

Svakog  posjetitelja ćemo nagraditi  prigodnom degustacijom.

DOBRO DOŠLI!  VORTA ARESLEN! DOBRO DOŠLI!  VORTA ARESLEN! DOBRO DOŠLI!  VORTA ARESLEN!