Riječ je o Registru malih kućnih ložišta (ReMaL), koji će se uspostaviti u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, jednog od najvećih europskih projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete zraka. Projekt je uspješno prošao evaluaciju Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), a njegovo provođenje planirano je od 2027. do 2034. godine.

U projektu sudjeluje i Hrvatska, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao jedini hrvatski partner.

Što će sadržavati novi registar?

Registar malih kućnih ložišta sadržavat će podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, vrsti goriva koje se koristi te emisijskim karakteristikama uređaja.

Prikupljeni podaci trebali bi omogućiti preciznije procjene emisija štetnih tvari, kvalitetnije praćenje onečišćenja zraka i učinkovitije planiranje mjera za njegovo smanjenje.

Na koje uređaje se odnosi?

Ako Hrvatska preuzme model koji se već primjenjuje u Sloveniji, u registru će se evidentirati:

• peći na drva,
• peći na pelete,
• kamini,
• kotlovi na drva,
• kotlovi na ugljen,
• kotlovi na loživo ulje,
• kotlovi na prirodni plin.

Zajedničko im je da toplinu proizvode izgaranjem goriva te imaju dimnjak ili drugi dimovodni sustav kroz koji nastaju emisije.

S druge strane, dizalice topline, električno grijanje i drugi sustavi koji ne koriste izgaranje goriva neće biti obuhvaćeni registrom.

Koji će se podaci prikupljati?

Prema najavljenom modelu, registar bi trebao sadržavati podatke o:

• vrsti i snazi uređaja,
• gorivu koje se koristi,
• dimovodnom sustavu,
• obavljenim dimnjačarskim pregledima,
• rezultatima mjerenja,
• korisniku uređaja.

Cilj je dobiti što precizniju evidenciju izvora emisija iz kućanstava kako bi se učinkovitije provodile mjere za poboljšanje kvalitete zraka.

Građani neće imati dodatne obveze

Važno je istaknuti da građani, prema trenutačnim informacijama, neće sami upisivati podatke niti prolaziti dodatne administrativne postupke.

Sve potrebne informacije u registar će tijekom redovitih pregleda unositi ovlaštene dimnjačarske službe, što znači da se za vlasnike kućnih ložišta ne planiraju dodatne administrativne obveze.

Projekt LIFE Slovenia SupAIR provodit će se tijekom sedam godina, a jedan od njegovih glavnih ciljeva je smanjenje onečišćenja zraka koje nastaje tijekom sezone grijanja te učinkovitije upravljanje emisijama iz kućnih ložišta.

Dugoročne koristi za građane

Projekt LIFE Slovenia SupAIR temelji se na iskustvima Republike Slovenije, koja već godinama koristi razvijen sustav evidentiranja i praćenja podataka o malim kućnim ložištima. Kroz ovaj projekt slovenska znanja, iskustva i dobre prakse prenijet će se u Hrvatsku te prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru.

Za građane Hrvatske projekt bi trebao donijeti niz dugoročnih koristi. Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije planiranje mjera za smanjenje onečišćenja zraka, osobito u područjima u kojima su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji.

Time bi se trebali stvoriti preduvjeti za smanjenje emisija štetnih tvari, posebno lebdećih čestica PM2,5, poboljšanje kvalitete zraka te bolju zaštitu zdravlja građana.

Edukacija dimnjačara i lokalnih zajednica

Projekt uključuje i edukaciju stručnih službi, dimnjačara, jedinica lokalne samouprave i drugih dionika kako bi se dodatno ojačali nacionalni kapaciteti za upravljanje kvalitetom zraka.

Istodobno će se stvoriti kvalitetnija podloga za planiranje budućih mjera zaštite zraka, energetsku tranziciju kućanstava te učinkovitije korištenje dostupnih izvora financiranja.

Sudjelovanje Hrvatske u projektu LIFE Slovenia SupAIR predstavlja važan korak prema modernijem, podatkovno utemeljenom sustavu upravljanja kvalitetom zraka, s ciljem dugoročnog poboljšanja životnih uvjeta i zaštite zdravlja građana.

Kako to već funkcionira u Sloveniji?

Slovenija je posljednjih godina postupno razvila sustav evidentiranja malih kućnih ložišta i dimnjačarskih usluga koji danas služi kao jedan od temelja projekta LIFE Slovenia SupAIR.

Sustav nije uveden nametanjem novih administrativnih obveza građanima, već uspostavom zakonodavnog i informacijskog okvira kojim su povezani propisi o dimnjačarskim uslugama, pregledima kućnih ložišta i vođenju službenih evidencija. Sličan model očekuje se i u Hrvatskoj.

Istodobno su unaprijeđeni propisi koji uređuju preglede, čišćenje i mjerenja na malim uređajima za grijanje kako bi se osigurali usporedivi podaci o emisijama i stanju kućnih sustava grijanja.

Ključnu ulogu ima informacijski sustav EviDIM, u koji ovlaštene dimnjačarske službe tijekom redovitih pregleda unose podatke o uređajima, korisnicima i obavljenim pregledima.

Na taj je način država dobila kvalitetniju bazu podataka za procjenu emisija, planiranje mjera za poboljšanje kvalitete zraka i praćenje učinkovitosti javnih politika. Upravo bi takav model prikupljanja i korištenja podataka kroz projekt LIFE Slovenia SupAIR trebao biti prenesen i u Hrvatsku.

Hoće li građani imati nove obveze?

Prema iskustvu Slovenije, prosječni građani nisu morali sami unositi podatke u registar niti prolaziti dodatne administrativne postupke.

Njihova je obveza bila omogućiti redovite dimnjačarske preglede i održavanje uređaja za grijanje, dok su ovlašteni dimnjačari tijekom obavljanja svojih redovitih poslova prikupljali potrebne tehničke podatke i unosili ih u državnu evidenciju.

Građanima je pritom omogućen uvid u podatke o vlastitim uređajima i obavljenim dimnjačarskim uslugama, čime je povećana transparentnost sustava. Istodobno je država financirala razvoj informacijskog sustava, prilagodbu propisa, edukaciju dimnjačarskih službi i lokalnih zajednica te koordinirala prikupljanje i obradu podataka koji služe za izradu kvalitetnijih procjena emisija i planiranje budućih mjera za zaštitu zraka.

Izvor: baustela.hr

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto naslovna: Magnific

– Onečišćenje i klimatske promjene šesti su uzrok smrti i oduzetih zdravih godina života odmah nakon visokog tlaka, pretilosti, pušenja i povećanog kolesterola. O tome ne razmišljamo o tome ništa previše ne poduzimamo, to je još uvijek deklarativno i ljudi nisu do kraja osviješteni što bi morali raditi za sebe – rekao je predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Bojan Jelaković, Klinički bolnički centar Zagreb, Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju.

Urbana područja prekomjerno su izložena posljedicama klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, poplave, suše, snažne oluje i porast razine mora. Upravo se u gradovima proizvodi 70 % globalnih emisija stakleničkih plinova koji većinom dolaze iz prometa, ali i zgradarstva.

– U gradove se dodaju umjetni materijali izgrađene površine koje onda zbog svojih toplinskih svojstava mijenjaju klimu gradova i ona postaje bitno toplija nego što je u nekim okolnim dijelovima gdje prevladavaju zelene površine – istaknula je Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Podizanje otpornosti gradova na klimatske promjene treba postati prioritet. Nažalost, današnji generalni urbanistički planovi više ne ispunjavaju svoju svrhu u cijelosti. Premalo je zelenih površina, kvaliteta prometnica i gradskog prijevoza nije zadovoljavajuća.

– To je takozvani ‘točkasti’ odnosno ‘developer’ urbanizam to je nagurano jedno na drugo, onaj prostor između se koristi kao parking nema zelenila, nema zajedničkog prostora, često je to ispregrađivano tako da taj dio nije dobra podloga što bi trebalo sada raditi – naglasio je Bojan Baletić, prof. emeritus/Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Još prije pola stoljeća 80 posto svjetske populacije živjelo je na selu, a danas je situacija obratna. Europski gradovi suočavaju se i s dodatnim demografskim problemom.

– Europa je jedini kontinent koji iz popisa u popis sve starija, svi drugi kontinenti su sve mlađi, prema tome izazovi življenja u gradskim sredinama bit će sve veći i veći – naglasio je Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Promjene se, upozoravaju stručnjaci, događaju brže nego što je većina svjesna, zato postoji snažan znanstveni konsenzus da se što prije krene u transformaciju.

Izvor: vijesti.hrt.hr

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Naime, 35-godišnjakinja i 41-godišnjak su u stražnjem dijelu dvorišta spaljivali stari namještaj i prozore koristeći otvoreni plamen, čime je došlo do onečišćenja zraka i potencijalnog narušavanja sigurnosti.

Po dolasku policijske ophodnje na adresu dojave, vatra je već bila ugašena te nije došlo do materijalne štete niti je postojala opasnost od širenja požara.

Zbog nepropisnog zbrinjavanja otpada, protiv odgovornih osoba pokrenut je prekršajni postupak sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, a o događaju je obaviješten i nadležni komunalni redar.

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Prvi o toj temi govorio je gradski vijećnik Igor Crnomarić (HSLS). 

– Gradska naselja tih su dana doslovno bila zatrpana piljevinom, što je s punim pravom uznemirilo sve naše građane. Konkretno me zanima da li je Grad Bjelovar nešto poduzeo, kako se takvi incidenti u budućnosti više ne bi ponavljali? Da li se u industrijskoj zoni ili na području cijelog Bjelovara ispituje kakvoća zraka? Brine me da što je Kronošpan već prvog dana zataškao događanja u svom postrojenju, pa se pitam koliko je do sada možda već bilo takvih situacija, a da mi o tome nismo znali ništa. Podržavam rad i proizvodnju, no zdravlje svih nas bi trebalo biti na prvom mjestu, poručio je Crnomarić s čijim se razmišljanjem složio se i zamjenik bjelovarskog gradonačelnika.

– Situacija je bila nedopustiva i tvrdim da se tako nešto nije smjelo dogoditi. U kontaktu smo sa tvrtkom Kronošpan koju smo upozorili na problematiku. Dobili smo odgovor kako se kvar sanira te da se u njihovim pogonima koriste najsuvremeniji filteri trenutno prisutni na tržištu. Vjerujem da su u Kronošpanu itekako shvatili ozbiljnost cijele situacije i nezadovoljstvo građana. Meni osobno su priznali kako su pogriješili jer proizvodnja nije odmah zaustavljena. Grad Bjelovar ne može zatvarati i kontrolirati privatne tvrtke, već su za to zadužene nadležne inspekcije. Prema informacijama koje danas imam, tvrtka je pokrenula proizvodnju, a krajem ovog tjedna im stiže certificirana tvrtka iz Zagreba, koja će kontrolirati proizvodnju. Dobivene nalaze ne moraju dostaviti Gradu Bjelovaru, već inspekciji za zaštitu okoliša, kazao je Igor Brajdić. 

Prema zamjenikovim najavama, u sklopu Veleučilišta u Bjelovaru nalazit će se uređaj za mjerenje kvalitete zraka na području grada, dok je posljednjih 15-ak godina jedan takav uređaj bio u nadležnosti Zavoda za javno zdravstvo, ali nažalost više nije u funkciji. 

– Naš VUB će u svakom slučaju do listopada osposobiti uređaj, iako on neće imati pravu težinu. Neće biti atestiran iz razloga jer se Veleučilište u Bjelovaru ne bavi proizvodnjom takvih uređaja. Ipak, siguran sam kako će biti dostatan za određene parametre kako bismo imali uvid u postojeću situaciju i dobivali barem neke informacije o kvaliteti zraka u Bjelovaru. Također, u  petak ćemo u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i jednom ovlaštenom tvrtkom u Gradu Bjelovaru održati predavanje o ispitivanju kvalitete zraka. Pravi uređaj za tu svrhu stoji oko 600 do 700 tisuća kuna i u tom smjeru planiramo ići u bližoj budućnosti, dodao je Brajdić. 

Situaciju s Kronošpanom je komentirala i vijećnica Danijela Hajdinjak – Prihić, naglašavajući kako nedavni događaji kod većine liječnika izazivaju veliku zabrinutost, što dokazuju i sve češći respiratorni problemi kod građana. 

– Potrebu ispitivanja kvalitete zraka sam već spominjala na jednoj od prethodnih sjednica. Gradonačelnik je tada obećao kako će prvi koraci biti učinjeni u suradnji s VUB-om, točnije studentima studije Mehatronike. Nažalost, naši pojedini liječnici vrlo su zabrinuti zbog sve većeg broja oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća. Iako navedena dijagnoza ne mora direktno biti vezana uz onečišćenje zraka, tu želim podijeliti s vama. Zanima me koje će točno parametre uređaj u Bjelovaru prikazivati, jer na području središnje Hrvatske nije postavljen niti jedan jedini atestirani uređaj koji mjeri kvalitetu zraka, upitala je vijećnica. 

O daljnjim planovima govorio je prodekan za nastavu i studente pri Veleučilištu u Bjelovaru. 

– Kupili smo senzor koji može mjeriti čestice do 0,3 mikrometra, dakle može vidjeti njihovu koncentraciju i količinu u zraku. Svaki model smo uspostavili zasebno i sada sve moramo staviti u jednu cjelinu. Uređaj će biti informativnog karaktera, no za ozbiljnije i konkretnije podatke potreban nam je pravi, atestirani uređaj, kazao je Zoran Vrhovski.