Hrvatska obrtnička komora (HOK) odbacila je tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavile u javnom prostoru, a kojima se paušalni obrtnici prikazuju kao svojevrsna „porezna oaza“. Iz Komore poručuju kako se rasprava o poreznom sustavu mora temeljiti na točnim podacima i argumentima, a ne na pojednostavljenim usporedbama i etiketiranju građana koji posluju u skladu sa zakonom.

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe kako iza svakog paušalnog obrta stoje ljudi koji su preuzeli poslovni rizik, sami pronalaze klijente i osiguravaju egzistenciju svojim obiteljima.

– Paušalni način poslovanja mnogima je bio prvi korak prema poduzetništvu. Smatramo duboko nepravednim upravo obrtnike prikazivati kao one koji narušavaju tržišno natjecanje i uživaju u poreznoj oazi – poručio je Kratohvil.

Upozoravaju na pogrešno tumačenje podataka

U HOK-u posebno problematičnim smatraju korištenje statističkih podataka koji, kako navode, stvaraju pogrešnu sliku o stvarnom stanju u obrtništvu.

Naime, podatak da je broj obrta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina porastao s 90.968 na više od 133 tisuće odnosi se na ukupan broj registriranih obrta, a ne isključivo na paušalne obrte.

Prema stavu Komore, poistovjećivanje ukupnog rasta obrtništva s navodnim poreznim pogodnostima dovodi do pogrešnog zaključka da je rast posljedica poreznih privilegija, umjesto činjenice da se sve veći broj građana odlučuje na samozapošljavanje i poduzetništvo.

„Obrtnici uredno plaćaju poreze i doprinose“

Iz HOK-a naglašavaju kako hrvatski obrtnici posluju u skladu sa zakonima Republike Hrvatske te uredno podmiruju svoje obveze.

– Obrtnici ne koriste offshore strukture, ne premještaju dobit u inozemstvo niti koriste složene modele poreznog planiranja. Oni izdaju i fiskaliziraju račune, plaćaju poreze i doprinose, zapošljavaju druge i svakodnevno stvaraju novu vrijednost za gospodarstvo – poručuju iz Komore.

Dodaju kako je zbog toga neprihvatljivo da ih se u javnosti prikazuje kao problem koji treba rješavati.

Poslovni rizik ne može se uspoređivati sa zaposlenjem

Komora smatra da se porezno opterećenje zaposlenika i obrtnika ne može promatrati bez uzimanja u obzir poduzetničkog rizika.

Za razliku od zaposlenika, obrtnici nemaju zajamčenu plaću, sigurnost radnog mjesta, plaćeni godišnji odmor niti brojna druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Svaki mjesec sami moraju osigurati dovoljno prihoda za podmirenje svih troškova poslovanja i osobnih obveza.

Prema stavu HOK-a, obrti nisu uzrok narušavanja tržišnog natjecanja jer se uglavnom radi o malim poduzetnicima koji vlastitim radom ostvaruju prihode i snose puni poslovni rizik.

Protive se dodatnom poreznom opterećenju

Hrvatska obrtnička komora poručuje kako podržava pravedan i održiv porezni sustav, ali smatra da on ne smije kažnjavati one koji rade, ulažu i razvijaju svoje poslovanje.

Posebnu zabrinutost izazivaju prijedlozi koji bi dodatno povećali porezno opterećenje upravo obrtnicima koji su uspjeli razviti stabilno poslovanje i povećati prihode.

– Takve mjere ne bi pogodile „porezne oaze“, nego ljude koji svojim radom pune državni proračun, doprinose gospodarskom rastu i sudjeluju u izvozu – upozoravaju iz HOK-a.

HOK predstavio prijedlog Ministarstvu financija

Na sastanku održanom u Ministarstvu financija, predstavnici Komore osvrnuli su se i na predstavljeni paket antiinflacijskih mjera.

Istaknuli su kako razumiju potrebu očuvanja životnog standarda građana i stabilnosti javnih financija, ali smatraju da povećanje poreza i doprinosa za obrtnike nije učinkovita mjera za suzbijanje inflacije.

HOK predlaže zadržavanje postojećeg sustava doprinosa za sve paušalne obrtnike. Kada je riječ o mogućim izmjenama poreznog opterećenja, traže da svi razredi primitaka do 40.000 eura ostanu nepromijenjeni, dok bi se eventualne korekcije razmatrale isključivo u najvišim razredima, i to do najviše 33 posto, umjesto ranije spominjanog povećanja od 267 posto.

Prema procjeni Komore, takav model omogućio bi dodatne prihode državnom proračunu, a istodobno očuvao konkurentnost i održivost velikog broja hrvatskih obrta te nastavio poticati samozapošljavanje i poduzetničku aktivnost.

Poziv na argumentiranu raspravu

Na kraju, iz Hrvatske obrtničke komore poručuju kako Hrvatskoj nije potrebna stigmatizacija obrtnika, nego ozbiljna rasprava o načinima poticanja poduzetništva, samozapošljavanja i gospodarskog rasta.

– Paušalni obrtnici nisu porezna oaza. Oni su obrtnici, poduzetnici, majstori, kreativci, informatičari, prijevoznici, frizeri, dizajneri, ugostitelji i brojni drugi građani koji svojim radom stvaraju vrijednost za lokalnu zajednicu i gospodarstvo. Zaslužuju poštovanje i raspravu temeljenu na činjenicama, a ne etiketama – zaključuju iz HOK-a.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info – freepik

Korisnici mjere su mikro, male i srednje tvrtke i obrti sa sjedištem u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za pripremu potrebne dokumentacije za ateste u tvrtkama i obrtima koji su preduvjet za otvaranje tvrtke ili obrta. Zatim troškovi atestiranja vezanih za obavljanje djelatnosti za rad (atestiranje opreme i prostora), te osposobljavanje, edukacije, polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti, licenciranja te polaganje majstorskog ispita.

Iznos sufinanciranja je do 50 % stvarnog troška (bez PDV-a) po korisniku, a intenzitet potpore je do maksimalno 500,00 eura po korisniku, uz predočenje dokaza o stvarno plaćenim računima za troškove atestiranja i osposobljavanja u 2026. godini.

Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali nakon 1. siječnja 2026. godine. Neprihvatljivi troškovi su troškovi PDV-a.

Prijave za dodjelu sredstava dostavljaju se Upravnom odjelu za gospodarstvo i poljoprivredu na obrascu prijave uz potrebnu dokumentaciju, putem pošte preporučeno na adresu:

Bjelovarsko-bilogorska županija

Dr. A. Starčevića 8, 43000 Bjelovar

Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu s naznakom „Javni poziv – Mjera 3.“

ili osobno u Pisarnicu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Nepotpune prijave neće se razmatrati, a o čemu će podnositelj prijave biti obaviješten. Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu ima pravo zatražiti dodatna pojašnjenja i/ili dostavu dodatne dokumentacije ako iz dostavljene dokumentacije nije sve razumljivo i vidljivo. Prijave će se obrađivati redom kako su zaprimljene.

Javni poziv je otvoren od 1. lipnja 2026. godine do iskorištenja sredstava osiguranih u Županijskom proračunu za navedenu mjeru, a najkasnije do 13. studenoga 2026. godine.

Svi ostali detalji i upute se nalaze na POVEZNICI.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Riječ je o velikom iskoraku koji jasno pokazuje gospodarski razvoj Bjelovara, ali i sve veću potražnju za obrtničkim zanimanjima. Posla, ističe se, ima za sve – od tesara, zidara i električara do bravara, parketara i brojnih drugih struka.

Razlog ovakvom trendu leži u brojnim investicijama koje se provode u Bjelovaru, a koje otvaraju prostor za rad domaćih obrtnika i poduzetnika. Upravo zahvaljujući tome, sve više ljudi ostaje živjeti i raditi u gradu, dok se dio njih vraća iz inozemstva u potrazi za sigurnijim i stabilnijim uvjetima života.

Značaj Bjelovara u obrtničkom sektoru vidljiv je i na razini županije. Područje Udruženja obrtnika Bjelovar obuhvaća čak 55 posto ukupnog broja obrtnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje ih ukupno djeluje 1807.

Ovakvi pokazatelji potvrđuju da Bjelovar sve više jača svoju poziciju kao važno obrtničko središte, a kontinuirani rast broja obrta jasan je znak pozitivnih gospodarskih kretanja i novih prilika za razvoj.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Kako je istaknuo zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, riječ je o nastavku dobre suradnje Grada i obrtnika, uz naglasak na poticanje razvoja obrtništva.

– Danas smo ovdje radi potpisivanja sporazuma s Udruženjem obrtnika, s kojim imamo odličnu suradnju. Ovim putem želimo dodatno potaknuti njihov rad, a riječ je o najvećem iznosu potpore u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koji je namijenjen isključivo radu udruženja. Obrtnike podupiremo i na druge načine, no smatram da se politika treba što manje miješati u obrtništvo i poduzetništvo, a više stvarati uvjete za investicije i zapošljavanje – rekao je Brajdić.

Dodao je kako se u Bjelovaru provode brojna ulaganja, poput izgradnje nove škole, četiri vrtića, obnove Doma kulture, izgradnje dvorane europskih prvaka i novog gradskog stadiona, što, kako kaže, doprinosi povratku stanovništva i otvaranju novih radnih mjesta.

– Danas imamo oko tisuću obrtnika, dok ih je 2015. bilo oko 600, što je značajan rast i pokazatelj razvoja obrtništva u gradu – naglasio je Brajdić.

Predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar Mario Hrga istaknuo je kako je suradnja s Gradom iznimno važna za rad i razvoj obrtnika.

– Grad Bjelovar kontinuirano prati i podupire rad udruženja te svake godine povećava sredstva. Od 2019. godine, kada je ugovor iznosio 10 tisuća eura, došli smo do današnjih 20 tisuća eura. Riječ je o namjenskim sredstvima koja naši obrtnici koriste za sudjelovanje na sajmovima, kongresima i edukacijama – rekao je Hrga.

Dodao je kako Udruženje trenutno broji 1003 obrtnika, od čega ih je 818 na području grada Bjelovara.

– Imamo više otvorenih nego zatvorenih obrta, a ove godine otvoreno je 36 novih. Sve je više mladih koji nakon školovanja pokreću vlastite obrte, a dio ljudi vraća se i iz inozemstva. I dalje nedostaje određenih zanimanja, poput keramičara i građevinskih obrta, ali otvaraju se i novi poslovi u sektoru usluga i IT-a – istaknuo je Hrga, dodavši kako je ovakav model suradnje s Gradom jedinstven.

Vlasnik obrta G.T.B. Gumeno tehnička brtvila Ivica Ćurić osvrnuo se na dugogodišnje iskustvo u obrtništvu.

– Obrtnik sam već 33 godine. Počeo sam s idejom da napravim nešto više, istraživao sam tržište i krenuo s obradom gume. S vremenom se posao širio na plastiku i druge djelatnosti te je danas riječ o obiteljskom obrtu u kojem sudjeluje cijela obitelj – rekao je Ćurić.

Istaknuo je kako obrt trenutno zapošljava šest radnika te posluje na području cijele Hrvatske, ali i surađuje s inozemnim tvrtkama.

– Radimo i za jednu njemačku tvrtku koja proizvodi pumpe za prepumpavanje različitih tekućina i tu imamo vrlo dobru suradnju. Nije uvijek lako poslovati, administracija je sve zahtjevnija, no nastojimo održati ravnotežu i zadržati zadovoljstvo radnika – dodao je.

Na kraju je najavljeno i održavanje okruglog stola o obrtništvu i poduzetništvu, koji će se održati 25. ožujka u 10 sati u Bjelovaru, uz sudjelovanje predstavnika nadležnih institucija.

Bjelovar se, kako je istaknuto, sve više profilira kao grad obrtništva, s više od tisuću obrtnika, dok ih na razini cijele županije ima oko 1700, što potvrđuje važnu ulogu ovog sektora u lokalnom gospodarstvu.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info

Gradonačelnik Dario Hrebak ističe kako su rezultati posebno važni u kontekstu gospodarskih politika koje grad provodi posljednjih godina.

– Kažu neki naši građani, što će vam svi ti vrtići što ste napravili, škole, stadioni, kazališta, dvorane, bazeni, toplice, sve te fasade koje obnavljate, kad niste sposobni napraviti tvornice. Gradovi ne grade tvornice, to radi gospodarstvo. A Bjelovar je grad s najmanjim porezima u državi, grad prijatelj poduzetništva – rekao je Hrebak.

Naglasio je kako je razvoj poduzetništva dugoročan proces koji ovisi o više faktora, ali da pokazatelji jasno govore kako grad ide u dobrom smjeru.

– Siguran sam da može daleko bolje i bit će još bolje u godinama koje slijede, pogotovo kad se konačno završi ta brza cesta i gospodarska zona u Velikom Korenovu napravi svoje. Neovisno o tome, nikad veća zaposlenost u zadnjih 15 godina, a moguće i više, nikad više tvrtki koje posluju i ono što me najviše iznenadilo, nikad više obrta koji posluju u Grad Bjelovar. Zasad imamo 996 obrta, a uskoro ćemo proći 1.000 u gradu s najmanjim porezima u državi – poručio je gradonačelnik.
Rast broja obrta pokazuje da sve više građana prepoznaje prilike za pokretanje vlastitog posla, dok gradske mjere, poput niskih poreza i poticanja poduzetništva, stvaraju povoljnije uvjete za razvoj gospodarstva. Očekuje se da će daljnji infrastrukturni projekti i razvoj gospodarskih zona dodatno potaknuti zapošljavanje i otvaranje novih poslovnih subjekata u gradu.

Foto naslovna: Canva

Foto: Dario Hrebak

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Poznata bjelovarska frizerka Helena Belko Horaček, vlasnica Frizerskog studija Helena, osvojila je dvije medalje, 1. i 2. mjesto u različitim kategorijama. Tim uspjehom osigurala si je plasman na OMC Svjetskom prvenstvu u Parizu. U kozmetičarskoj kategoriji natjecala se i zaposlenica Beauty centra Lucis Josipa Gaši koja je osvojila 3. mjesto.

Tim povodom je u bjelovarskoj Gradskoj upravi održan prijem na koji su došle i Zara Belko Horaček, Helenina sedamnaestogodišnja kćerka koja se natjecala u juniorskoj konkurenciji za frizere te Lucija Tomrecaj, vlasnica salona Beauty centar Lucis. S njima su došli i predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar Mario Hrga te tajnica Sanja Lovrić.
Gradonačelnik je uputio javne čestitke svim sudionicama i istaknuo važnost njihove promocije.

– Mi ovim putem želimo čestitati svim dobitnicama te čestitati curama što se na ovaj način pokušavaju dodatno promovirati, a tamo su bile i kao obrtnice s područja grada Bjelovara. Svojim radom i trudom doprinose svojoj zajednici te je uspješno promoviraju – poručio je gradonačelnik Hrebak.

Govoreći o promjenama u sustavu natjecanja, Helena Belko Horaček se osvrnula na novi način prijava.

– Prije je postojalo međužupanijsko natjecanje pa državno, ali sada možeš ići direktno na državno natjecanje ako imaš dobru priču. Treba se pripremiti, a konkurencija možda nije toliko velika koliko je jaka i stvarno moraš znati zašto ideš tamo i što radiš – kaže nam Helena Belko Horaček.

Objasnila je i kako postoje pravila unutar frizerskih disciplina.

– U našem frizerskom dijelu dobijemo točno predispozicije, što se smije, dozvoljene boje, vrijeme rada, zna se otprilike linija koja se treba raditi, ima više kategorija. Naravno da ćeš se opredijeliti za ono za što misliš da bi ti moglo nešto donijeti – pojašnjava Helena Belko Horaček.

Naglasila je i koliko je odricanja potrebno za vrhunski rezultat.

– Nije lako, moraš pratiti, vježbati i educirati se da bi bio stalno bio tamo. Vidjet ćemo što se Hrvatska obrtnička komora reći za Svjetsko prvenstvo te kako će se tim organizirati. Svatko može ići individualno, ali bolje je ići timski jer je tamo konkurencija strašna. Treba ići jako pametno – poručila je  Helena Belko Horaček.

Naglašena je snažna i kontinuirana potpora Udruženja obrtnika svojim članovima, posebno onima koji ostvaruju vrhunske rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

– Čestitam svima, a posebno ću istaknuti Helenu koja je treću godinu za redom ostvarila direktan plasman na svjetsko prvenstvo gdje ćemo mi kao Udruženje obrtnika te zajedno s Gradom uz ugovor o sufinanciranju svakako to podržati – istaknuo je predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar, Mario Hrga.
Gradonačelnik je pritom govorio i o širem kontekstu razvoja obrtništva u gradu.

– Osim samog natjecanja mi gledamo da se upravo u našem gradu, koji je grad prijatelj poduzetništva te grad s najmanjim porezima u državi, upravo obrtništvo jako lijepo razvija. Grad godinama podupire financijski Udruženje obrtnika gdje oni potporu od 20 tisuća eura, koju smo namijenili ove godine, dobro koriste za različite izvedbe, natjecanja te nek druge stvari. Oduvijek smo bili grad koji je njegovao obrtništvo – naglašava Hrebak koji je podsjetio kako se prije sedam do osam godina drastično smanjivao broj obrta te da se grad sada može pohvaliti velikim brojem novootvorenih obrta.

Podaci o rastu broja obrta dodatno potvrđuju pozitivan trend.

– Nikada nismo imali toliki broj obrta – 996. Brojka koja će sigurno za mjesec dana prijeći tisuću. Samo ove godine je otvoreno 25 obrta. Otkako sam predsjednik tendencija rasta je iz godine u godinu drastična – naglašava Mario Hrga.

Svoju poduzetničku priču podijelila je i jedna od najmlađih bjelovarskih obrtnica.
– Imam 23 godine, a 1. srpnja moj obrt slavi tri godine. Svoj obrt sam otvorila s 20 godina. Jako volim svoj posao te imam veliku želju za rastom te imam jako dobre djelatnice. Cure su isto jako motivirane i dijelimo tu jednu želju za rastom. Mislim da se to vidi i po nama i po salonu – poručila je Lucija Tomrecaj, vlasnica salona Beauty centar Lucis kao jedna od najmlađih bjelovarskih poduzetnica.

Na kraju je poslana i snažna poruka o važnosti poduzetništva.

– Netko u ovoj zemlji mora i privređivati. Sve što hrani državnu administraciju i birokraciju se zove obrtništvo i poduzetništvo. Naša filozofija je da potičemo poduzetništvo – nemojte se bojati neuspjeha. Treba poslati poruku da pokušate ostvariti svoju poduzetničku inicijativu te pretočiti u nešto dobro – poručio je gradonačelnik Hrebak.

Foto: Bjelovar.info/Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Župan Marušić je poručio kako Bjelovarsko-bilogorska županija raste po pitanju gospodarstva.

– Zaista mi je čast da ćemo i danas svečano uručiti diplome. Mi kao Bjelovarsko-bilogorska županija gospodarski rastemo. Nismo više u onom društvu najnerazvijenijih te idemo korak dalje. Svakako me veseli činjenica da se povećava broj obrta na područja naše županije. Znamo da su vremena izazovna te da se s njima morate suočiti, ali svakako mi je drago da smo u porastu i to znači da kao županija idemo jednom uzlaznom putanjom – poručio je župan Marušić koji je čestitao novim majstorima i zaželio uspješnost u radu te pohvalio rad Obrtničke komore.
Broj obrta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji raste.

– Obrtnička komora BBŽ broji sve veći broj obrta. Trenutačno imamo 1.725 obrta. Ove godine je otvoren 221 obrt te su se, nažalost, neki zatvorili. Naš porast je i dalje oko 9 %, što je dobro. U obrtništvu je zaposleno gotovo 4.300 ljudi – potvrđuje Damir Pavec.

Majstorski ispit je državno priznati ispit, a reguliran je Zakonom o obrtu te Pravilnikom o postupku i načinu polaganja. Ova diploma dokaz je najvišeg stupnja obrazovanja u obrtništvu. U periodu od prosinca 2024. godine do svibnja 2025. godine majstorski ispit je položilo 13 majstora u sedam zanimanja. 

U ovoj generaciji najviše je položeno majstorskih ispita za automehaničara.

– Zahvaljujem se Obrtničkoj komori i Županiji što su nam omogućili polaganje tog ispita jer s tim ulazimo u nove vode poduzetništva gdje krećemo u novi život. Iz radnog odnosa u obrtništvo gdje se nadamo boljoj budućnosti – poručuje Siniša Jurjević.
Nikola Buntak radi kao kuhar u Daruvarskim toplicama.

– Položio sam majstorski ispit za kuhara i drago mi je što sam dobio priliku položiti te što sam položio i završio. Kuhara uvijek fali. Dolazim iz Daruvara te možda u budućnosti otvorim nešto svoje – kaže 26-godišnji Nikola Buntak.

BROJ MAJSTORA S POLOŽENIM MAJSTORSKIM ISPITOM KROZ GODINE U BBŽ

2014./2015. – 24

2015./2016. – 31

2016./2017. – 19

2017./2018. – 18

2018./2019. – 32

2019./2020. – 22

2020./2021. – 16

2021./2022. – 14

2022./2023. –  7

2023./2024. – 21

2024./2025. – 13

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Mjera 2. Sufinanciranje uređenja proizvodno-poslovnih objekata i obrtničkih radionica

Korisnici mjere su mikro, male i srednje tvrtke, te obrti sa sjedištem u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koje uređuju i/ili dograđuju postojeće proizvodno-poslovne objekte i obrtničke radionice i/ili grade nove u cilju povećanja proizvodnje i/ili povećanja konkurentnosti, a za koje radove je izdana pravomoćna građevinska dozvola ili potvrda ovlaštenog inženjera građevine ili arhitekture da za navedene radove nije potrebna građevinska dozvola. Za sve radove za koje je jasno da nije potrebna građevinska dozvola, a vezani su za objekt u kojem se obavlja djelatnost, nije potrebno ni uvjerenje ovlaštenog inženjera građevine ili arhitekture.

Uređenje obrta, mikro, male i srednje tvrtke mora biti na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Prihvatljivi troškovi su troškove gradnje, dogradnje i uređenja proizvodno-poslovnih objekata i obrtničkih radionica, prema ponudama za građevinske i završne radove ovlaštenih građevinskih tvrtki ili obrta, a koji služe isključivo za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju su tvrtka ili obrt registrirani.

Uz zadovoljavanje svih drugih uvjeta prihvatljivi troškovi su i troškovi uređenja ugostiteljskih i turističkih objekata, odnosno drugih poslovnih prostora gdje se obavlja trgovačka ili druga uslužna odnosno proizvodna djelatnost gospodarskog subjekta koji prijavljuje potporu.

Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali nakon 01. siječnja 2025. godine. Gospodarski subjekti koji su u protekloj godini ostvarili potporu nisu prihvatljivi prijavitelji za istu mjeru.

Iznos sufinanciranja je do 50 % stvarnog troška (bez PDV-a) po korisniku, a intenzitet potpore je do maksimalno 2.000,00 eura po korisniku, uz predočenju dokaza o stvarno plaćenim računima za gradnju, dogradnju ili uređenje proizvodno-poslovnog prostora i obrtničke radionice u 2025. godini.

Mjera 3. Potpora za implementaciju obnovljivih izvora energije

Korisnici mjere su mikro, male i srednje tvrtke i obrti sa sjedištem u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za pripremu potrebne dokumentacije i/ili za implementaciju obnovljivih izvora energije, kao što su: dizalice topline, sunčani toplinski kolektori, kotlovi na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotlovi te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u izoliranom (off-grid) ili mrežnom pogonu.

Iznos sufinanciranja je do 50 % stvarnog troška (bez PDV-a) po korisniku, a intenzitet potpore je do maksimalno 4.000,00 eura po korisniku, uz predočenje dokaza o stvarno plaćenim računima za implementaciju obnovljivih izvora energije u 2025. godini.

Prihvatljivi troškovi su troškovi nastali nakon 01. siječnja 2025. godine. Gospodarski subjekti koji su u protekloj godini ostvarili potporu nisu prihvatljivi prijavitelji za istu mjeru.

Mjera 6. Poticanje certificiranja i uvođenja sustava kvalitete

Korisnici mjere su mikro, male i srednje tvrtke i obrti sa sjedištem na području Bjelovarsko-bilogorske županije koji uvode sustave kvalitete u svoje poslovanje (ISO, HACCP, IFS, GlobalGAP i drugih certifikata u skladu s EU normama), te obrti za stjecanje uvjerenja o statusu tradicijskog odnosno umjetničkog obrta.

Prihvatljivi troškovi su troškovi konzultantskih usluga i usluga certificiranja ovlaštenih tvrtki za pojedini sustav kvalitete, te naknada za troškove obrade zahtjeva za stjecanje uvjerenja o statusu tradicijskog odnosno umjetničkog obrta, nastali nastali nakon 01. siječnja 2025. godine.

Iznos sufinanciranja je do 50 % stvarnog troška (bez PDV-a) po korisniku, a maksimalni intenzitet potpore je do 1.000,00 eura po korisniku, po predočenju dokaza o stvarno plaćenim uslugama odnosno plaćenim prihvatljivim troškovima, za stjecanje uvjerenja o statusu tradicijskog odnosno umjetničkog obrta sufinancirat će se 100 % stvarnog troška (troškovi rada Komisije).

PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Jedan korisnik može podnijeti zahtjev za više mjera iz Javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj gospodarstva i obrtništva u 2025. godini pod uvjetom da njihov maksimalni iznos ne prelazi 6.635,00 eura u tekućoj godini.

DOKUMENTACIJA I DETALJI

Javni poziv je otvoren od 17. ožujka 2025. godine do iskorištenja sredstava osiguranih u Županijskom proračunu za pojedinu mjeru, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Koja je dokumentacija potrebna za prijavu i sve ostale detalje potražite na POVEZNICI.

Foto: Bjelovar.info-arhiva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Marušić je prilikom obilaska proizvodnog pogona tvrtke najavio dva javna poziva za potpore poduzetnicima i obrtnicima koji su danas objavljeni na web stranici Bjelovarsko-bilogorske županije.

– Bjelovarsko-bilogorska županija i ja kao župan radimo na gospodarskom napretku svakog dijela županije. Drago mi je da sam danas posjetio Dežanovac i tvrtku POD koja zapošljava 70-ak ljudi i koja je korisnik naših županijskih mjera. Ova tvrtka koja napreduje velikim koracima prošle godine koristila je čak tri mjere što mi je posebno drago. Danas otvaramo dva nova javna poziva za mjere u gospodarstvu vrijedne 161 tisuću eura! Za ovu godinu u županijskom proračunu osigurali smo 319 tisuća eura za mjere u gospodarstvu što je gotovo 20 tisuća eura više nego prošle godine – poručio je Marušić.

Načelnik općine Dežanovac Josip Stjepanović zahvalio se županu na posjetu općini Dežanovac te istaknuo dobru međusobnu suradnju.

– Mi kao općina cijenimo i poštujemo poduzetnike s našeg područja i dajemo im punu potporu. Hvala županu na dobroj međusobnoj suradnji i posjeti našoj općini, siguran sam da ćemo tako i nastaviti u dobrom smjeru i ubuduće – naglasio je Stjepanović.

Direktor tvrtke Ivan Ignatovski zahvalio je županu na subvencijama i poticanju razvoja poduzetništva u županiji.

– Ovim potporama županije uspjeli smo investirati u kupnju novih rabljenih strojeva, uvijek dobru dođu. Pozdravljamo ovakve inicijative i mjere te se nadamo da će ih biti i u budućnosti. Isto tako promijenili smo dio starog krovišta zahvaljujući ovim mjerama, te koristili mjeru za financiranje nastupa na sajmu – pojasnio je Ignatovski.

Više o javnim pozivima možete provjeriti na poveznicima niže:

JAVNI POZIV za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj gospodarstva i obrtništva u 2025. godini

II. JAVNI POZIV za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj gospodarstva i obrtništva u 2025. godini

Foto: Bjelovarsko-bilogorska županija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić istaknuo je kako Grad Bjelovar ima dobru suradnju s Udruženjem obrtnika Bjelovar te da su i ove godine potpisali ugovor o sufinanciranju.

– Od prije datira dobra suradnja te Grad Bjelovar s Udruženjem obrtnika Bjelovar ima dobru suradnju. Mario Hrga je aktivan predsjednik koji također ima svoj obrt te odvaja svoje vrijeme za Udruženje obrtnika. Potpisujemo ugovor od 18.000 eura putem kojeg oni zajedno sa svojim obrtnicima promoviraju obrtništvo te Bjelovar svugdje, diljem Lijepe naše. Pratim ih i zaista su aktivni, podnose izvješća te je svaki papir na svom mjestu. Ova sredstva su uglavnom namijenjena za sajmovanje, odnosno promicanje vlastitih proizvoda obrta iz našeg kraja tako da se čuje za naše obrte. Znamo i sami da su mali obrtnici često prepušteni sami sebi zato je hvalevrijedno kada ih spominjemo – kaže Igor Brajdić te naglašava trend smanjenja nezaposlenosti.

Miroslav Špoljarić, vlasnik obrta „Romil“ ima 12 zaposlenih te je obrt otvorio 1996. godine.

– Iduće godine slavimo 30 godina postojanja, a ovo zemljište smo kupili 1997. godine, 1998. godine je s radom krenula pilana. Malo po malo smo radili, a bavimo se preradom drveta, radimo piljenu građu, konstrukcijsku građu, većinom su to proizvodi koji idu za inozemno tržište – Austrija, Italija, Njemačka, Švedska… Radimo po narudžbama kupaca. Moram naglasiti da je suradnja s Gradom Bjelovarom vrlo uspješna. – pojašnjava Miroslav Špoljarić.

Predsjednik Udruženja obrtnika Bjelovar, Mario Hrga potvrđuje kako broj obrta iz godine u godinu raste te također ističe dobru suradnju s gradom Bjelovarom.

– Udruženje obrtnika Bjelovar trenutačno broji 876 aktivnih obrta. Prošle godine je bilo 860 obrta, dok je 2023. godine bilo 780 obrta što je 10,38 % povećanje što je nekakva tendencija rasta. Primjerice 2017. godine je bilo 570 obrta što je sada povećanje za više od 66 %. Moram naglasiti uspješnu suradnju s Gradom Bjelovarom gdje Grad podupire obrtnike kroz rad i razne potpore, strukturnu obnovu, nove projekte gdje naši obrtnici djeluju kao podizvođači. Bitan je i ovaj Ugovor o sufinanciranju gdje Grad sufinancira od 2019. godine sukladno svojim mogućnostima. To su namjenska sredstva za naše obrtnike koji sudjeluju na raznim manifestacijama, sajmovima i edukacijama. Mi kao jedno od rijetkih Udruženja, a možda i jedino pokrivamo te troškove sa 70 %. Prošle godine smo kao izlagači posjetili osam sajmova, organizirano smo pokrili dva sajma te svake godine imamo sve više izlagača. Zahvaljujem se na suradnji Gradu Bjelovaru – naglašava Mario Hrga.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!