Da je ovo uistinu najveći sajam u regiji takvog tipa potvrđuje i velik broj posjetitelja, koje ni ružno vrijeme nije spriječilo da dođu iz različitih dijelova Hrvatske, ali i drugih zemalja.

Sajam traje od 9. do 10. veljače, a sastoji se od nekoliko segmenata. Tako na sajmu možete prisustvovati izložbi i prodaji meda, mednih proizvoda i pčelarske opreme, a isto tako možete degustirati neke od najkvalitetnijih hrvatskih medova.

Davorin Posavec, direktor Sajma rekao je kako je ovaj sajam uistinu potvrdio svoj međunarodni karakter.

Zahvaljujući investiciji od 210 tisuća kuna, ove godine smo sajam proširili za ukupno 1200 kvadratnih metara zatvorenog izložbenog prostora, i samim time će ovaj sajam biti zabilježen po tome jer se održava na 5 tisuća kvadratnih metara. Od nas se očekuje da ulažemo u sajam kako bi on još više rastao, zbog toga ove godine imamo 136 izlagača iz 7 zemalja; iz Bosne i Hercegovine, Grčke, Italije, Mađarske, Poljske, Slovačke i Srbije. To dokazuje da nije upitno kako je ovaj sajam potvrdio međunarodni karakter, istaknuo je direktor i dodao što se nikako ne smije propustiti.

– Od ostalih važnih događanja na našem sajmu istaknuo bih samo neke; Medni doručak, degustacija najboljih hrvatskih medova, inovacije u pčelarstvu, natjecanje u izradi medenjaka, ocjenjivanje najljepšog pčelarskog štanda i ocjenjivanje najljepše vinske etikete, a paralelno s ovim sajmom imamo i 6. izložbu vina i vinogradarske opreme, gdje imamo rekordnih 50 izlagača.

Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza istaknuo je kako je ovo jubilarni sajam koji je u 15. godina iznikao u glavno događanje u regiji, ali i da je ovo godina hrvatskog meda.

Drago mi je što ovaj sajam dolazi u ovo vrijeme, jer je ovo početak sezone; otprilike znamo kako su nam pčele prezimile i na ovome sajmu se možemo opskrbiti sa svime onime što nam je potrebno da bismo mogli sljedeću sezonu odraditi kako spada. Međutim, dolazi i vrijeme da ovu godinu, u ime Hrvatskog pčelarskog saveza, proglasimo godinom hrvatskog meda jer za to imamo nekoliko razloga; od 1. siječnja ove godine, med koji se stavlja na tržište u našoj zemlji mora biti jasno deklariran sa zemljom porijekla i svakako da će hrvatski med uz takvo deklariranje imati puno više šanse na domaćem tržištu.  

Zatim, najveći projekt je naša nacionalna staklenka; u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dvije staklenke su u distribuciji, a nadamo se još dvjema u prvom kvartalu ove godine. To će biti najveći iskorak u brandiranju hrvatskih medova, a samim time i najveća marketinška akcija koju Ministarstvo poljoprivrede provodi. Nadalje, ova godina je obilježena i time da ćemo upravo u srijedu 13. veljače u Valpovu certificirati prva 3 proizvođača meda potvrđene kvalitete europskom oznakom.“, napomenuo je Vrbos.

Gradonačelnika Grada Bjelovara Daria Hrebaka zabrinjava što naš kvalitetan med ne ostaje u Hrvatskoj. 

Mene osobno, kao građana, ali i kao gradonačelnika, brine poražavajuća statistika da još uvijek uvozimo puno lošeg, nekvalitetnog meda – a naš kvalitetan med izvozimo te malo toga ostaje ovdje. Nacionalna staklenka, Hrvatski doručak i mi sami u Gradu Bjelovaru smo dali svoj obol, od dobre suradnje s pčelarima, do našeg projekta Bjelovarski doručak; godinu dana traje naš zajednički projekt gdje zajedno s lokalnim pčelarima, sav med koji mogu proizvesti, svakodnevno završava na stolovima bjelovarskih škola i vrtića. Ovaj sajam je prilika da se okupimo svi mi koji želimo da ovaj projekt bjelovarskog, hrvatskog meda uspije, a također je prilika i pčelarima da kroz razne edukacije i razmjene iskustva spremniji dočekaju izazove s kojima se svakodnevno susreću, kazao je Hrebak.

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs je također izrazio zadovoljstvo uspjehom ove manifestacije, ali i suradnjom između Županije, Ministarstva i pčelara našeg kraja.  

Ovaj sajam se izdigao kao najveći sajam u ovom dijelu Europe, to znači da smo zajedno s Ministarstvom i pčelarima, uspjeli napraviti jedan iskorak.  Ovaj dio Hrvatske, naša županija i okolne županije – kada govorimo o medu, prednjače i kvalitetom i kvantitetom. Kvaliteta hrvatskog meda je iznimna, također proizvodimo velike količine meda, a ono što je najvažnije je da se prepozna da je hrvatski med zapravo najkvalitetniji med. Potrebna je ukupna aktivnost na nivou RH, što se sada i događa, rekao župan.  

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade, smatra da je najbitniji faktor u prepoznavanju kvalitetnih pčelinjih proizvoda upravo edukacija najmlađih.

Od 2017. godine, Ministarstvo poljoprivrede izdvaja 18 milijuna kuna godišnje za sektor pčelarstva kroz programe koji su dogovoreni s Hrvatskim pčelarskim savezom. Novi pčelarski program počet ćemo raditi ove godine za iduće trogodišnje razdoblje.

8 tisuća pčelara, 8 tisuća tona meda, 400 tisuća pčelinjih zajednica – to nisu male brojke, ali moramo puno toga napraviti, prije svega na promociji. U 2018. godini smo imali promociju našeg meda među prvašićima, svaki od njih je dobio promotivnu teglicu meda s promotivnim materijalima. Educirali smo naše prvašiće, ali kada govorimo o medu, moramo educirati naše klince od malih nogu, rekao je ministar Tolušić te pojasnio što zapravo predstavlja nova staklenka.  

Hrvatska nacionalna staklenka za med, svojim specifičnim oblikom, strogom kontrolom puštanja na tržište, jamči da je unutra hrvatski med i na taj način pomažemo da naš med bude još prisutniji i prepoznatljiviji na tržištu.

Tolušić je također istaknuo da ne možemo zabraniti uvoz meda.

– Moramo raditi na promociji naših proizvoda i objasniti kupcima koliko je naš hrvatski med kvalitetniji i zdraviji za našu djecu, te da kupnjom našeg proizvoda pomažemo hrvatskom gospodarstvu.

___________________________________________________________

Prema riječima direktora Bjelovarskog sajma Davorina Posavca, ovo je prva ovogodišnja sajamska manifestacija koju ćemo započeti s dobrim vijestima. 

– Naime, već drugu godinu zaredom Bjelovarski sajam d.o.o. dobio je potvrdu dugogodišnjeg sustavnog i kvalitetnog rada kroz najvišu AAA ocjenu Certifikata bonitetne izvrsnosti. Jedan od razloga ove visoke ocjene je i kontinuirani rast Međunarodnog pčelarskog sajma koji je jedan od najvećih u regiji. Okuplja preko 150 izlagača iz okolnih zemalja i šire. Sve veći broj izlagača imat će također i sve veću izložbenu površinu. Ovo je jedini takav sajam koji će biti smješten na čak 5000 m² grijane površine. Najveća i najslađa izložbeno-prodajna manifestacija postat će mjesto predstavljanja velike ponude meda i pčelinjih proizvoda te pčelarske opreme i strojeva, a isto tako i ponude ostalih proizvoda obrtnika, gospodarstvenika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom da pratimo gospodarske trendove u svakom segmentu, pčelarski sajam će biti centar upoznavanja novih tehnologija i prezentacija, rekao je direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac.

ŠTO VAS SVE OČEKUJE na najvećem mednom sajmu

Prvi dan sajma, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Hrvatskim pčelarskim savezom (HPS) održat će se Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka.

U sklopu Mednog doručka promovirat će se med proizveden na hrvatskim pčelinjacima, zaštićen znakom „Med hrvatskih pčelinjaka“ i nacionalna staklenka. Isto tako, posjetitelji će imati mogućnost degustirati ocijenjeni med.

Sajam će biti zaokružen stručnim predavanjima i okruglim stolovima kroz oba sajamska dana, o brojnim temama vezanim za uzgoj, bolesti, tehnologije te prava i obveze proizvođača koje će voditi istaknuti stručnjaci.

Za izlagače je osiguran besplatan parking, a za posjetitelje povoljne cijene ulaznica. Sajam će time ponovno privući pozornost pčelara iz Hrvatske i okolnih zemalja, a u dva dana održavanja očekuje se više tisuća posjetitelja.

Nazočni će moći prisustvovati i degustacijama, te amaterskom natjecanju u pripremi medenjaka, kulinarskom showu, a ocjenjivat će se i najljepše uređen izložbeni prostor.

Nedugo nakon početka vinogradarske godine koju obilježava blagdan sv. Vinka, u sklopu Pčelarskog sajma održat će se i 6. Izložba vina i vinogradarske opreme. Zainteresirani vinogradari će uoči početka rezidbe loze moći nabaviti vinogradarsku opremu, a sasvim prigodno bit će organizirana degustacija i prodaja vina. U dijelu ocjenjivanja održat će se ocjenjivanje najljepše etikete, a posjetitelji će moći pogledati vinogradarsku dioramu pod nazivom „Vinogradarstvo nekad i sad“.

PČELARSKI SAJAM i IZLOŽBA VINA

DOWNLOAD PROGRAMA PČELARSKOG SAJMA

Vladimir Maturanec, predsjednik Pčelarske udruge „Bilogora“ rekao je kako naša županija ima oko 350 registriranih pčelara.

– Teško je doći do podataka o točnoj proizvodnji, ali prošla godina nam je po pitanju prinosa bila dobra i pčelari su zadovoljni. Najveći problem imamo sa gubitkom u košnicama. Imali smo problema sa bolestima koje se ne mogu sanirati kad počne zima, pa nam je osnovni problem briga o zdravlju pčela. Danas smo na edukaciji ponovo čuli dobrih informacija. Inače, po sedmi put se u ovo doba održava edukacija i pokazalo se da je za nju uvijek velik interes. Mi imamo proizvodnju pod vedrim nebom i nikad nismo potpuno sigurni. Zato je pčelarima koji se bave isključivo time potrebno puno truda i rada da uspiju, a informacije dobro dođu. Mladi se odlučuju za pčelarenje ali teško i ne u onoj količini u kojoj bismo htjeli. Također, ne možemo poreći da su i pčele osjetljive na klimatske promjene pa i to utječe na ukupnost situacije, rekao je o stanju u pčelarstvu Vladimir Maturanec.

O aktualnostima u pčelarstvu dodao je Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, koji je rekao kako bi ovu godinu mogli proglasiti godinom Hrvatskog meda s obzirom da je u pogon stavljena nacionalna staklenka za med što je najveći marketinški iskorak, a promijenili smo i pravilnik o medu inzistirajući na tome da na deklaraciji bude točno navedena zemlja porijekla.

– Ovo je prekretnica u nastojanju da naše pčelarstvo podignemo na razinu europskog kroz narednih nekoliko godina. Prošla godina bila je nešto izdašnija u proizvodnji. Zasad nemamo načina točno odrediti količinu proizvodnje, međutim proveli smo pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji čiji je cilj odrediti točnu proizvodnju i uspjeli smo. Ukoliko se utvrdi da je pouzdan i dobar proširit ćemo ga po Hrvatskoj. Bitno je reći da imamo suficitarnu proizvodnju, ali nažalost uvoz koji imamo umanjuje naše mogućnosti plasmana na domaćem tržištu. Upravo stoga radimo na marketingu putem nacionalne staklenke i brendiranja kako bismo i podigli svijest kod potrošača, objasnio je Željko Vrbos te dodao kako se radi i poseban projekt slavonskog meda koji će po prvi puta na europskom tržištu biti ponuđen s markicom izvornosti našeg područja.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne agencije Dubravka Živoder objasnila je kako pravo korištenja nacionalne staklenke imaju hrvatski pčelari koji su registrirani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ili objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Moraju biti i evidentirani u registru pri Hrvatskom pčelarskom savezu.

– Nijedan pčelar koji ima pravo na nacionalnu staklenku ne može staviti staklenku na tržište bez oznake „Med hrvatskih pčelinjaka“, što ga čini prepoznatljivim. Svaki potrošač može pritom očitati i serijski broj i preko aplikacije doći do svih informacija o pčelaru i medu koji konzumira. Tek smo krenuli s prodajom na hrvatskom tržištu, a nadamo se i kasnijem plasmanu na europskom tržištu. Interes pčelara je doista velik na nacionalnu staklenku. Ministarstvo poljoprivrede ulaže sve napore da je naknada za korištenje što niža jer je ipak cilj da svi radimo u sinergiji, dodala je Dubravka Živoder.

Jedan od lokalnih pčelara koji se odlučio na korištenje nacionalne staklenke je i Milan Jantolek koji je pojasnio kako mu nacionalna staklenka pruža mogućnost prezentiranja svog proizvoda.

– Na taj način možemo kupcima lakše dokazati da imamo kvalitetan vrhunski med. Još uvijek nisu svi kupci upoznati s nacionalnom staklenkom međutim polako pojašnjavamo i educiramo. Sama tehnologija time malo poskupljuje jer moramo dati med na testiranje, moramo napraviti nove etikete koje odgovaraju parametrima da bi se mogle uklopiti s ostalim oznakama, i staklenku nabavljamo po nešto višoj cijeni no dosad ali to ne bi trebalo utjecati na poskupljenje meda, rekao je Jantolek, koji u svojoj ponudi ima bagrem, lipu, kesten i cvjetni med Bilogore, i zadovoljan je prošlogodišnjim prinosom.

Što se tiče bolesti pčelinjih zajednica one nažalost ostaju bez obzira na dobre ili loše godine, a među njima je varoa koja se prati već godinama i utječe na velike gubitke u pčelinjim zajednicama. U našim krajevima je prisutna već 30 godina i osim što uništava pčelinje zajednice, kroz prenošenje virusa uzrokuje i naknadne štete.

– Postoji desetak odobrenih preparata za borbu protiv varoe, a njeno praćenje s obzirom na razvoj se ne smije propustiti tijekom cijele godine. Ovisni o praćenju i zaraženom broju treba pristupiti i tretiranju. Iako se prate zimski gubitci, nemamo točan podatak koliki je gubitak ova bolest uzrokovala, naveo je Jaroslav Vrbicky, dipl.ing.agr. iz Ministarstva poljoprivrede.