Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, dok novi pravilnik uvodi i mogućnost darivanja nakon prestanka rada srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i rad mozga.

Kako pojašnjavaju stručnjaci, smrt je jedinstvena i nastupa prestankom funkcije mozga, no može se utvrditi na dva načina: kada mozak izravno prestane funkcionirati ili kada zbog prestanka rada srca mozak ostane bez kisika i nepovratno odumre.

– Smrt je jedna, kad čovjeku prestane funkcionirati mozak. Ali postoje dva načina na koja se utvrđuje smrt – jedno su neurologijski kriteriji, da se vidi da je mozak prestao raditi, a drugo cirkulacijski kriteriji, kad nekome stane srce. Do sada su to bili uglavnom pacijenti s teškim ozljedama mozga, primjerice nakon prometnih nesreća ili moždanih krvarenja. Sada se mogućnost doniranja proširuje na pacijente kod kojih dođe do zastoja srca, a tim proširenjem kriterija povećava se bazen potencijalnih darivatelja – objašnjava Vlasta Merz, anesteziologinja iz KB-a Dubrava.

– Donošenje novog pravilnika potaknuto je usklađivanjem s praksama brojnih europskih zemalja koje su već prilagodile svoje protokole kako bi osigurale veći broj donorskih organa. Hrvatska se time dodatno približava standardima razvijenih zdravstvenih sustava, uz zadržavanje visoke razine kvalitete i sigurnosti – poručuje ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Drugi je ključni razlog izmjena stalni rast transplantacijskog programa. Iako Hrvatska već godinama bilježi iznimne rezultate, i prednjači nad većinom europskih zemalja, broj pacijenata na listama čekanja i dalje je veći od broja dostupnih organa. Uvođenjem novih kriterija očekuje se veći broj darivatelja, smanjenje smrtnosti među pacijentima na listama čekanja te daljnje unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će u početnoj fazi primjena biti ograničena na manji broj bolnica zbog složenosti postupaka. Procjenjuje se da bi broj dodatnih darivatelja u početku mogao biti relativno skroman, no dugoročno se očekuje značajni rast.

Hrvatska primjenjuje model pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani potencijalni darivatelji, osim ako su se za života tome izričito protivili. Ipak, u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, čija se odluka poštuje. Odbijanje darivanja organa relativno je rijetko i događa se u oko 15 do 20 posto slučajeva.

Novi pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a nakon toga slijedi izrada detaljnih protokola za sve zdravstvene ustanove kako bi se osigurala ujednačena i sigurna primjena u cijelom sustavu.

Izvor: novilist.hr

Foto: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Ova gradacija vremena čekanja određuje udio zdravstvenih radnika koji mogu dobiti dopusnicu za dodatni rad:

• do 30 dana – odobrenje moguće za sve

• 31 do 60 dana – najviše 75 % radnika

• 61 do 90 dana – najviše 50 %

• 91 do 120 dana – najviše 25 %

• više od 120 dana – nijedan zdravstveni radnik ne dobiva dopusnicu

Riječ je o uputi Ministarstva zdravstva, a ne izmjeni zakona ili pravilnika, što otvara pitanja o pravnoj osnovi, nadzoru provedbe i eventualnim sankcijama ako se ova pravila ne poštuju.

Prema toj logici, tijeka liste čekanja pratila bi se u odnosu na broj liječnika kojima bi ministarstvo uopće moglo izdati dozvolu za dodatne poslove, s ciljem da se smanji pritisak na sustav i potakne bolja organizacija rada u javnom zdravstvu.

Izvor: Portal Zdravlje

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Freepik

– Plan je uključiti ljekarnike u praćenje ishoda liječenja jer nacionalna i svjetska istraživanja pokazuju da gotovo 50 posto pacijenata ne uzima propisane lijekove ili ih ne uzimaju na adekvatan način – poručili su iz Ministarstva.  

Navedeno uzrokuje propadanje gotovo polovine lijekove propisanih na recept, ali i pojavu komplikacija u liječenju. Najneodgovorniji su kronični pacijenti koji se bore s dijabetesom, astmom i kardiovaskularnim bolestima.  

U tijeku je postupak javne nabave za novi informatički sustav za koje je Ministarstvo spremno izdvojiti 570 tisuća eura uključujući PDV. Sustav će biti povezan s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom pa će podaci upisani u ljekarnama biti vidljivi i u liječničkim ordinacijama. 

Ljekarnici će provoditi edukaciju o bolesti, lijeku, pravilnom uzimanju terapije, prepoznavanju i saniranju nuspojava te edukaciju o nefarmakološkim mjerama radi unaprjeđenja kvalitete života kroničnih pacijenata. Spomenuto bi trebalo smanjiti stopu odustajanja od terapije te omogućiti bolju kontrolu bolesti. Projekt je dio Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a rok za realizaciju je do kraja 2025. godine.  

 Foto: Freepik

– Na temelju navedenih podataka, pokrenula se inicijativa aktiviranja centralne e-mail adrese liste@miz.hr koja će pružiti još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregled – rekli su iz Ministarstva.  

Cilj je pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih komunikacijskih problema.

Foto: Canva

Naime, Mrzlečki je na ovaj način potvrdio informaciju kako će zaposlenici krenuti s ovrhama temeljem pravomoćnih presuda za prekovremene sate i povećanje osnovice za šest posto.

 Dopis prenosimo u cijelosti. 

“Obavještavam Vas da sam 3. studenog 2022. održao sastanak s predsjednikom Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu BBŽ, gospodinom Tomićem, s kojim sam razgovarao o teškom financijskom stanju Zavoda, a o čemu sam i Vama govorio. O trenutnoj situaciji sam također obavijestio i sve ostale relevantne dionike.

Naime, jedna ovrha je na prisilnu naplatu stigla 2. studenog 2022. te je račun Zavoda trenutno u blokadi. U skorije vrijeme, očekuju se i dodatne 32 ovrhe s prisilnom naplatom. Ukupni procijenjeni iznos za koji bi Zavod mogao biti ovršen temeljem svih najavljenih ovrha iznosi oko 550 tisuća kuna, dok slijedom trenutnih ovrha, očekujemo da ih podnesu i ostali zaposlenici. Ovakvu situaciju smo proteklih osam mjeseci uspijevali izbjeći temeljem dogovora s djelatnicima i kroz pregovore s dobavljačima. Unatoč ostvarenim uštedama gdje god je to bilo moguće ( reduciranje dobavljača, prihvaćanje ponuda povoljnijih od prethodne, smanjenje prekovremenih sati, smanjenje drugog dohotka i dr. ), prihodi koje Zavod ostvaruje i dalje su niži od rashoda te se gubitak ne smanjuje. Glavni razlog je što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, čija nam je glavarina po ugovoru jedini prihod osim sredstava DEC-a, svojim glavarinama ne prati sva prava zaposlenika koja Ministarstvo zdravstva RH prihvaća u pregovorima sa sindikatima. Upravo slijedi novo povećanje osnovice za plaću od 6 posto koje mora biti isplaćeno za mjesec listopad, a prema informacijama od HZZO-a glavarina koju ovih dana trebamo dobiti neće biti uvećana. Stoga, Zavod će morati isplatiti uvećane plaće za koje dobivena glavarina neće biti dostatna. Dodatno, od glavarine bi trebalo ostati i za druge troškove osim plaće zaposlenika. Posljedično, neizbježno je poslovanje s gubitkom koji dodatno raste. Zaposlenici više neće čekati redovnu isplatu od Zavoda prema redoslijedu zaprimanja pravomoćnih presuda i iz tog razloga kreću s ovrhama. Uslijed svih navedenih razloga Zavod neće moći isplaćivati plaće. U prilogu dostavljam izvještaj odjela financija koji detaljno prikazuje našu financijsku situaciju.”

S poštovanjem,

Nenad Mrzlečki, mag.oec. ravnatelj

Zavod za hitnu medicinu Bjelovarsko – bilogorske županije

Za mišljenje smo pitali i predsjednika Radničkog vijeća Zavoda za hitnu medicinu BBŽ. 

– Dugovi se gomilaju iz godine u godinu i sada je situacija malo kompliciranija. Ravnatelj nažalost ništa ne može riješiti sam, sve dok netko ne osigura potrebna novčana sredstva. Koliko znamo, u četvrtak će u Ministarstvu zdravsta biti sastanak na kojem će se pokušati pronaći rješenje, odnosno model financiranja našeg Zavoda. Ovrhe su stigle na naplatu, a Zavod svako malo “padne” pod blokadu. S obzirom da i Opća bolnica Bjelovar i Dom zdravlja BBŽ bilježe razna dugovanja, zbog kojih nisu u blokadi, iskreno uopće ne razumijem u čemu je točno stvar, možda je pitanje rada našeg računovodstva. Smatram da ravnatelj nije kriv, već država koja bi nam trebala uplatiti novac temeljem dobivenih presuda. Od redovnog poslovanja, mi ne možemo pokrivati sve troškove. Isplata plaća je uvijek bila prioritet, dok su dobavljači morali malo pričekati. U ovom trenutku postoji više od 120 završenih sudskih slučajeva i pitanje je vremena kada će se krenuti u naplatu, dok je oko 40 posto djelatnika za tih šest posto dobilo isplatu. Ukoliko naredna plaća ne bude isplaćena u zadanom roku, tak tada će nastati pravi problemi, kaže Denis Šumbera.

–Hrvatska će to cjepivo kupiti i na kraju platiti. U slučaju da dođe do pandemije, država plaća rezervaciju. Zemlje koje neće platiti rezervaciju, neće moći doći do cjepiva protiv koronavirusa. Vjerujem da će za cjepivo postojati interes, no ipak mislim da ono neće biti razvijeno tijekom ove godine, rekao je Capak te dodao da neće biti dovoljno šest mjeseci da se razvije cjepivo za cijeli svijet.   

Iz Ministarstva zdravstva i HZJZ-a građanima preporučuju instaliranje aplikacije za praćenje, a saborskim zastupnicima koji odbijaju nositi zaštitne maske, da to prestanu raditi te prihvate preporučene mjere. 

Kako je riječ o populaciji koja je, zbog svega proživljenog podložnija raznim oboljenjima, cilj preventivnih sistematskih pregleda je  što ranije otkrivanje bolesti kao i skretanje pozornosti hrvatskim braniteljima na važnost ranog otkrivanja bolesti i što ranijeg početka liječenja.

Sistematski pregled obuhvaća laboratorijske pretrage ( analiza krvi i urina ), EKG, RTG prsnih organa, UZV abdomena, UZV prostate, ginekološki pregled za žene i internistički pregled.

Svi hrvatski branitelji koji žele obaviti preventivni sistematski pregled mogu se javiti u Ministarstvo hrvatskih branitelja, Centar Bjelovar, Zagrebačka 1, osobno ili putem telefona na broj 043/211-651, svakim radnim danom od 08,00 do 16 sati.

Foto: branitelji.gov.hr

Vijećnike je tako posebno zanimalo hoće li umirovljenicima biti isplaćene božićnice, što je s gradnjom bolnice, a osim neizostavne teme Bjelovarskog sajma, na repertoaru se je našla i nova željeznica.

Svoje pitanje, vezano uz umirovljeničke božićnice, prvi je županu postavio vijećnik Siniša Glavaš (BUZ).

– Rebalansom proračuna mogli bismo usrećiti one koje žive na rubu siromaštva, a u našoj županiji imaju mirovinu ispod 2 tisuće kuna. Možemo li isplatiti božićnice umirovljenicima?, upitao je Glavaš.

Župan Damir Bajs odgovorio je kako Županija uvelike vodi računa o umirovljenicima, što je vidljivo kroz niz projekata, potpora i mjera, a što se božićnica tiče, mogle bi biti usvojene iduće godine.

– Pokazujemo da briga za umirovljenike nije predizborna nego trajna politika ove županije. Možemo razmotriti i tu mogućnost božićnica, obzirom na vrijeme koje je sada, vidjet ćemo je li to moguće u 2020. godini, kazao je župan pojasnivši:

– U 2020. godini kroz rebalans proračuna, kada dobijemo ukupne podatke možemo razmisliti o tome da to bude usvojeno, odgovorio je Bajs.

Milan Filipović (HDZ) župana je upitao što misli poduzeti u vezi štete načinjene u Daruvarskim toplicama. Naime, Filipović ističe da je ravnateljica Daruvarskih toplica svojim dosadašnjim radom nanijela štetu ustanovi, te da ista ne poštuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti ni Pravilnik o uvjetima za unutarnji ustroj općih i specijalnih bolnica..

Župan Bajs na to je komentirao da je prije ikakvog postupanja potrebno provjeriti postoje li ikakve nezakonite radnje u upravljanju Toplicama.

– Sve što se događa u Daruvarskim toplicama, ali i u bilo kojoj našoj tvrtki, treba biti podvrgnuto kontroli. Mi smo uputili dopisnicu prema ravnateljici, da se ona izjasni o tome. Mi ćemo apsolutno pogledati sve što je vezano uz navode sindikata i Vas osobno, postoje li neke protuzakonite radnje koje su temelj za razrješenje i prema tome ćemo postupiti, rekao je župan.

Vijećnica Anamaria Šepl Plentaj (HDZ) također je postavila pitanje:

– Prošli put sam postavila pitanje vezano uz Javni poziv za sufinanciranje medicinskih sestara i tehničara od strane Županije u njihovom školovanju. Hoće li im Županija priznati koeficijent. Vi ste odgovorili da to nije u nadležnosti Županije nego Ministarstva. Međutim, Ministarstvo zdravstva je odgovorilo da to nije na njima nego na samoj Županiji. Pa onda molim odgovor, hoće li se priznati koeficijent?, rekla je vijećnica.

– Meni je drago da je taj program zaživio, ima iznova velik broj onih koji su se na njega prijavili i što se mene tiče, nastavit ćemo ga i ubuduće, odgovorio je Damir Bajs i nastavio:

– Sve naše zdravstvene ustanove imaju ugovor s HZZO-om. Temeljem tog ugovora se utvrđuje što će HZZO platiti i sukladno tome HZZO ima pravo i nadzora nad ustanovom. Što zapravo znači, da ni naše Upravno vijeće niti koje drugo upravno vijeće u Hrvatskoj nije napravilo ono što ste Vi rekli, jer bi time kršili ugovor s HZZO-om, za koga je nadležno Ministarstvo zdravstva, objasnio je župan.

Vijećnika Boru Bašljana (HSS) zanimalo je pak kolika su stvarna sredstva potrebna za završetak sportskih dvorana u Velikoj Pisanici i Hercegovcu.

– Što se tiče cijena dogradnje, one će iznositi po dvorani, ovisno o cijenama, između 3 i 5 milijuna kuna. Što se tiče tih dvorana, nadam se da ćemo uskoro raspisati natječaje pa ćemo vidjeti kolika će biti izlicitirana cijena, naglasio je župan Bajs.

Ivan Beljan (HSS) županu je uputio pitanje koje se tiče novog željezničkog putničkog prijevoza. Konkretno, vijećnika zanima zbog čega će karta za relaciju Bjelovar – Zagreb i obrnuto u razdoblju od 15. do 31. prosinca iznositi nula kuna.

– Zašto na takav način mi trošimo taj novac? Pretpostavka je da je njih 100-tinjak djelatnika koji rade u Zagrebu i oni će dobiti 1000 kuna u vidu besplatnog prijevoza. Što je s nas 30-ak tisuća zaposlenih – možemo li i mi očekivati da će nam netko platiti pola putnog troška na naš posao, kao što je to nagrađeno onim ljudima koji putuju prema Zagrebu?

Dajemo tu i krivu poruku: raditi u Zagrebu se nagrađuje, raditi  u vlastitoj županiji se degradira, usporedio je Beljan.

Župan je odgovorio kako se radi o svojevrsnom Božićnom poklonu građanima Bjelovara i okolice, što nije neuobičajeno za ovo doba godine.

– Sukladno prijedlogu HŽ-a, potpisali smo ugovor koji će omogućiti građanima Bjelovara i svima koji će koristiti kolodvor Bjelovar besplatnu kartu za tih 15 dana. HŽ je dao maksimalni popust od 50 posto i time ćemo ovom kraju dati jedan Božićni poklon. To će stajati 60 tisuća kuna, koliko je maksimalni iznos po ugovoru koji smo potpisali. Ovog trenutka mnogi gradonačelnici i načelnici, u ovo vrijeme naručuju razne glazbene sastave, plaćaju to puno više nego što ćemo mi platiti prijevoz naših sugrađana. Ja kao župan neću plaćati nikakve promidžbene aktivnosti na taj način, nego ćemo radije našim građanima dati tu mogućnost, rekao je župan.

Idući je pitanje postavio vijećnik Drago Hodak (HDZ), kojeg je zanimalo hoće li Županija pomoći općini Đulovac u gradnji crkvenog oltara.

Odgovorio mu je župan Bajs, kazavši da je obaveza Županije spomenik kulture vratiti u prvotno stanje. Isto tako, izjavio je da će nakon razgovora sa Župom biti jasnije njihove projekcije te da nema razloga da Županija ne pomogne u obnovi.

Silvestar Štefović (HDZ) osvrnuo se na Bjelovarski sajam te je tom prilikom upitao župana zašto nije na vrijeme reagirao na tu cjelokupnu situaciju, implicirajući da je upravo on suučesnik.

– Gospodine župane, zašto niste reagirali i da li ste onda vi suučesnik u cijeloj ovoj priči?, upitao je Štefović.

Bajs mu je odgovorio da optužbe moraju biti dokazane te da će se reagirati nakon dobivene presude.

– Bjelovarski sajam je tvrtka koja je podložna preispitivanju kao i svaka druga tvrtka. Kada govorimo o tome da postoje pronevjere i mnoge druge stvari, to mora biti dokazano, a dokaz se radi na sudu. I kada govorimo o presudama, čim dobijemo bilo kakvu presudu vezanu uz pronevjeru ili bilo što drugo, odmah ćemo reagirati. Možemo reagirati prije, ali volio bih da pričamo na temelju dokumenata, a ne nečeg drugog, i u dogovoru s Gradom Bjelovar vidjeti što ćemo napraviti, ako do toga dođe, kazao je župan.

Vijećnicu Ines Šarić (GLAS), također je interesiralo kakva je situacija sa Sajmom, odnosno s njegovim čelnim čovjekom, te je stoga pitala postoje li optužbe sudskim putem protiv Davorina Posavca za gospodarski kriminal?

– Koliko sam ja informiran, postoji postupak koji se vodi pred nadležnim sudom. Naravno, on mora biti okončan da bi se vidjela presuda. Kad govorim o Bjelovarskom sajmu, u dogovoru s drugim suvlasnikom naručen je niz revizija poslovanja koje su bile posebno naručene, mimo redovitih, i kada govorim o tome, te revizije do sada nisu pokazale taj dio koji ste naznačili, rekao je župan Damir Bajs napomenuvši da sam broj zatraženih revizija pokazuje kako nema razloga da se išta skriva.

Andrea Prugovečki Klepac (HSS) postavila je pitanje koje se odnosi na Dom zdravlja u Čazmi.

– U razgovoru s ljudima koji se liječe od teških bolesti saznala sam da oni ne mogu u istom danu kad izvade krv dobiti i nalaz. Zanima me je li to točno, rekla je vijećnica koja je potom odgovor zatražila u pismenom obliku.

Vijećnik Zlatko Barila (HSU) upitao je župana kad će biti potpisan ugovor za izgradnju nove OB Bjelovar, te koliko je vremenski predviđeno trajanje gradnje.

Župan je odgovorio da će se današnjim izglasavanjem godišnjeg proračuna, ali i dodatne točke o upravljanju bolnicom, stvoriti preduvjeti za potpis ugovora o građenju.

– Nakon toga, u 10-ak dana pristupit će se potpisu ugovora. Potpisom ugovora počinju teći rokovi za nas i izvođače i shodno tome očekujemo da objekt bude gotov u relativno kratko vrijeme. Ugovorni rok je rujan iduće godine, međutim nama je ključno da se temeljem potpisa ugovora razriješi pitanje te dugoočekivane bolnice, kazao je Bajs.

Vijećnicu Mariju Kubištu (HSU) na Aktualnom satu zanimalo je koliko BBŽ izdvaja za rad udruga na našem području.

Odgovor je dobila od župana Damira Bajsa.

– Mi ćemo u tijeku ove godine temeljem samog poziva dati 800 tisuća kuna, međutim cifre koje ćemo isplatiti s obzirom na proračunske stavke umirovljenicima će biti znatno veće. Kad govorimo o financiranju programa za kulturu i udruge u kulturi naše županije, to je najveći iznos uopće – 1,7 milijuna kuna i uz još pozive koji idu prema našim poljoprivrednicima, imat ćemo ukupni iznos potpore 3, 7 milijuna kuna, kazao je Bajs.

Pitanje županu uputio je i Dražen Paun (D. Bajs NL), kojeg interesira kakvo je stanje u prometovanju željeznice na Daruvarskom području.

Župan je odgovorio kako interes putnika itekako postoji.

– Na daruvarskom području od 2015. do 2018. godine vlakovi nisu prometovali. Financiramo to da naši đaci i studenti imaju besplatan prijevoz. Sada smo došli do negdje 60 tisuća putnika. Skok putnika je daleko iznad očekivanja samog HŽ-a. Uz vlakove koji sad voze direktno u Daruvaru, mi do sad 15 godina nismo imali direktne vlakove, sad smo imali Daruvar – Zagreb i obrnuto, istaknuo je Bajs.

Milijana Filipović (D. Bajs NL) upitala je župana imaju li svi učenici na području županije, kojima je potrebno, asistente u nastavi?

On je odgovorio kako Županija od 2013. godine nadalje osigurava sredstva za asistente te da će s time nastaviti i dalje.

– Svaki put, svi oni koji su dobili rješenje resornog ministarstva, ali ne i sredstva za asistente, za njih su sredstva osigurana iz županijskog proračuna. Za ovu školsku godinu, Županija je predvidjela oko 300 tisuća kuna potpore za asistente u nastavi, kazao je župan.

Vijećnik Matija Jasenko (D. Bajs NL) pitanje je, koje se tiče plana za ulaganje u školstvo i obrazovanje za iduću godinu, također uputio Damiru Bajsu, koji je potom obrazložio

– U ovom trenutku svaki peti učenik u našoj županiji pohađa novoobnovljenu školu, a mi očekujemo da do kraja mandata to bude na skoro 9 desetina. Ugovori su potpisani, trenutno imamo 6 ili 7 otvorenih gradilišta, a ukupno pred nama je još 30-ak otvaranja i potpisa ugovora za matične i područne škole. Uz toliki broj projekata koje imamo, uz činjenicu da ćemo uložiti oko 250 milijuna kuna u školstvo, sigurno postoji jedna razlika. Kada govorimo o tome, naglasit ću da uz EU projekte ide i gradnja glazbene škole, Centar kompetentnosti i pred nama je godina u kojoj ćemo promijeniti sliku školstva, obrazložio je Bajs.

Posljednja na Aktualnom satu bila je vijećnica Sandra Frčo (HNS), koju je zanimalo je li BBŽ potrebitim učenicima osigurala besplatan školski obrok.

Župan Damir Bajs odgovorio je:

– Ne postoji dijete za koje je ravnateljstvo naše škole utvrdilo da postoji potreba za besplatnom kuhinjom, a da to oni nemaju. Bilo da je plaćeno od sredstava Ministarstva, euro sredstava ili proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije, kazao je župan istaknuvši da je Županija za tu svrhu predvidjela oko 400 tisuća kuna.

ZAGREB, 26. srpnja 2019. – Hrvatska je među pet najuspješnijih zemalja po provedbi inicijative „Rodilišta prijatelji djece”, što je doprinijelo tome da je 78,9 posto djece u Hrvatskoj od rođenja do 2 mjeseca isključivo dojeno. Ministarstvo  zdravstva i UNICEF ove će godine, u okviru UNICEF-ove humanitarne utrke Mliječna staza, opremiti sva rodilišta u Hrvatskoj, 31 rodilište, kako bi se dodatno unaprijedili uvjeti za sve novorođene djevojčice i dječake u Hrvatskoj i njihove majke.

Tema je ovogodišnjeg, dvadeset devetog Međunarodnog tjedna dojenja osnaživanje roditelja i stvaranje okružja koje potiče dojenje. Održavanje standarda koji su dosad ostvareni u hrvatskim rodilištima ključno je za zadržavanje visoke stope dojenja u prvim mjesecima djetetova života. Nakon 6 mjeseci stopa dojenja u Hrvatskoj opada pa je za to razdoblje neophodno stvarati podržavajuće okruženje za majke.

– Majke trebaju podršku očeva, partnera, obitelji, poslodavaca i zajednice kako bi mogle uspješno dojiti i nakon prvih mjeseci djetetova života. UNICEF podržava razvijanje dobrih praksi koje uzimaju u obzir potrebe majki na radnom mjestu i u svim svakodnevnim situacijama, a sve počinje u rodilištu. Kako bismo zadržali visoku stopu dojenja i osigurali najbolje uvjete za djecu i majke, potrebno je kontinuirano ulaganje u opremu i edukaciju osoblja. Ove godine na humanitarnoj utrci Mliječna staza trčimo za najbolji početak života, izjavila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Cilj je ovogodišnje UNICEF-ove utrke Mliječna staza osigurati kvalitetniju skrb u svim rodilištima u Hrvatskoj. Prikupljena sredstva uložit će se u edukaciju osoblja i nabavu opreme koja je prepoznata kao prioritetna. To, između ostalog, uključuje nabavu opreme za olakšavanje poroda, poput bežičnog CTG-a i fototerapijske dekice. Za rodilišta će biti osigurani i krevetići za bebe prilagođeni majkama koje su rodile carskim rezom.

– Zaštita, promicanje i podržavanje dojenja javnozdravstveni je prioritet Republike Hrvatske i dio je Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. godine, a  Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja u Hrvatskoj za razdoblje 2018. − 2020.  godine. Cilj je Nacionalnog programa povećati udio isključivo dojene djece do navršenih šest mjeseci života, nastaviti provođenje promicanja dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege, u rodilištima i dječjim bolničkim odjelima, kao i poticati djelovanje i rad zajednice na zaštiti i promicanju dojenja. Ministarstvo zdravstva prepoznalo je osnivanje banke humanog mlijeka kao jedno od ključnih ulaganja u dobrobit najmlađe djece, te je osnivanje banke humanog mlijeka  uvrstilo u Strateški plan Ministarstva zdravstva 2018. − 2020. godine.   Vjerujemo da ćemo  kroz daljnje aktivnosti doprinijeti povećanju stope dojene djece, nastaviti promicanje dojenja u jedinicama intenzivnog neonatalnog liječenja i njege, u rodilištima i dječjim bolničkim odjelima, kao i poticati djelovanje i rad zajednice na zaštiti i promicanju dojenja, izjavio je prof. dr. sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

Na važnost dojenja koje  je jedno od najboljih ulaganja u zdravlje svjetskog stanovništva podsjetio je i zamjenik ravnatelja KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Stjepko Pleština.

– Dojenje je ključno za zdravlje i razvoj djece, ali i majki. Naime, majke koje doje imaju manji rizik od razvoja raka dojke. Petrova je vodeća ustanova u Republici Hrvatskoj i zahvaljujem svima koji su tome doprinijeli.

– U hrvatskim okvirima, u Petrovoj se rodi više od 50% djece vrlo niske i niske porođajne težine. Perinatalni mortalitet je na razini najrazvijenijih zemalja svijeta, bolji nego prosjek EU. Otkad postoji klinika potičemo dojenje kao najbolji način hranjenja djece i na to smo iznimno ponosni, izjavio je prof. dr.sc. Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode.

Prvo pitanje, upućeno županu Damiru Bajsu postavio je BUZ-ov Siniša Glavaš, kojeg je zanimalo kako neki građani mogu biti godinama dužni po nekoliko stotina tisuća kuna, a da se ništa ne poduzima u odnosu na druge građane koji dobiju opomene već kod duga od 500 kuna.

Na što je župan odgovorio kako je za dužnike zadužena Porezna uprava.

– Što se tiče prihoda koji se tiču poreza za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, kao i za gotovo sve županije u Hrvatskoj, to čini Porezna uprava. Kada je riječ o tom prihodu, sama Županija ne vrši nikakve radnje, pojasnio je Bajs koji je istaknuo i kako on osobno nema saznanja za postojanje takvih situacija, ali da će se obratiti Poreznoj upravi kako bi se saznalo postoje li kakvi veći neplaćeni iznosi koji bi bili prihod proračuna Županiji.

Drugo pitanje, koje se odnosi na trajno rješavanje problema nedostatka liječnika na području bjelovarsko-bilogorske županije, a poglavito Garešnice, postavio je SDP-ov vijećnik Slavko Đurđević.

Damir Bajs odgovorio je da, kako u Hrvatskoj, tako i u našoj županiji postoji problem manjka liječnika, ali da BBŽ taj problem pokušava riješiti kroz niz aktivnosti i mjera, što ipak nije dovoljno.

– Usprkos tome smo u nemogućnosti da popunimo sve ono što je potrebno. Ovog trenutka popunjavamo Garešnicu s timovima i liječnicima koji su u mirovini jednim djelom, koji rade na 4 sata kako se te ambulante ne bi ugasile. Također, uz već poduzete mjere smo u razgovoru s Gradom Garešnicom da zajedno probamo dati još neke dopunske pogodnosti onim liječnicima koji bi htjeli doći u Garešnicu, pojasnio je Bajs.

Pitanje bjelovarsko-bilogorskom županu postavio je i vijećnik Ivan Beljan (HSS), kojeg brine da zbog energana na području županije ispaštaju šume.

– Pod pretpostavkom da smo prva županija u Hrvatskoj po korištenju zelene energije; što je to zelena energija ako neće biti šume? Koliko trenutno siječemo drva i koliko je to u odnosu na otprije deset i više godina?

Župan Bajs je kazao:

– Ugovorom s Hrvatskim šumama je naznačeno kako za potrebe bioenergana ne bi se smjele sjeći šume, već bi se trebali koristiti otpaci iz šume. Rade li to Hrvatske šume na taj način ili ne, to je drugo pitanje. Također, dio bioenergana koristi otpad materijala koji se radi u drvnoj industriji, ili su barem tako naznačili u svojem programu. Treća stvar je da imaju i ugovore s poljoprivrednicima koji za njih siju ono što će se u konačnici pretvoriti u energiju. Ukoliko postoji sječa koja bi bila protuzakonita, to bi značilo da se ne poštuju ugovori. Mi možemo postaviti pitanje prema Hrvatskim šumama, poštuju li se njihove godišnje kvote koje su si sami zadali. Kad Hrvatske šume nešto sječu, onda moraju nešto i zasaditi kako bi šume u Hrvatskoj imale budućnost.

Marija Kubišta (HSU) svoje je pitanje uputila ravnateljici Daruvarskih toplica Miri Zakori. Vijećnicu je zanimalo jesu li spomenute toplice tijekom 2018. godine podnosile zahtjeve za apliciranim sredstvima resornom ministarstvu.



Ravnateljica je odgovorila kako su se Daruvarske toplice javljale na mnoge projekte, od kojih neki nisu odobreni.

– Javljali smo se na mnoge projekte, na tri ministarstva; na Ministarstvo kulture radi uređenja naših građevina koje spadaju u kulturnu baštinu, gdje nam je odobreno sto tisuća kuna. Javili smo se na Ministarstvo zdravstva za projektnu dokumentaciju vezanu uz novi stacionar te za projekt nabave, montaže i ugradnje dizala u zgradi terapijskih prostora, taj projekt nam nije odobren stoga nismo dobili ništa. Također, javili smo se na Ministarstvo branitelja, s projektom koji nam isto nije odobren, rekla je Zakora, koja je naglasila i kako im je odobreno 70 tisuća kuna za povećanje energetske učinkovitosti, ali da je to projekt koji je aplicirala Županija prema Ministarstvu regionalnog razvoja.     

– Što se tiče projekata za kapitalna ulaganja, to je bilo oko 4 milijuna kuna, od čega nam je Županija pomogla s tri milijuna, kazala je Zakora.

Tihomir Jaić (SDP) zatražio se da se prema Hrvatskim šumama uputi dopis kojim bi se od njih zatražile informacije o tome koliko se drvne mase srušilo 2008. godine, a koliko 2018. godine. Također, Jaić traži informaciju kojom bi se uvidjelo koliko ustvari drvne mase dobiju domaći proizvođači, a koliko te iste drvne mase dobiju proizvođači izvan Bjelovarsko-bilogorske županije.

Na pitanje vijećnika, župan Damir Bajs je rekao kako je Uprava šuma Bjelovar ona uprava s najvišim financijskim prihodom u Hrvatskoj. Međutim, postoji zabrinutost da možda postoji prekomjerno rušenje šume, ali i kome ide ta drvna masa koja se siječe.

– Imali smo niz razgovora s Hrvatskim šumama u proteklo vrijeme i naš cilj je da, što je moguće više drvne mase ide u finalnu proizvodnju. Što se pak prekomjernog rušenja tiče, također sam usmeno razgovarao s predstavnicima Hrvatskih šuma i oni su me uvjeravali da tome nije tako. U svakom slučaju, uputit ćemo pitanje Hrvatskim šumama, rekao je Bajs.

Vijećnica Ines Šarić (GLAS)

– Zanima me do koje faze je stigao projekt Opće bolnice Bjelovar i kad možemo očekivati ozbiljnije radove oko bolnice?

– Ovog trenutka, sukladno Ugovoru kojeg imamo s Ministarstvom regionalnog razvoja, pokrenut je postupak Javne nabave. Obzirom na vrijednost bolnice, koja je procijenjena na 165 milijuna kuna, ugovorena je prethodna suglasnost Stručne agencije za financiranje projekata Europske unije (SAFU). Natječaj je objavljen i nakon toga je proslijeđen prema SAFU-u. Očekujemo da nam SAFU da ili primjedbe ili da odobri projekt kakav jest, da bismo u konačnici mogli ići u raspis glavnog natječaja za građenje, odgovorio je vijećnici župan Damir Bajs.

Vijećnik Silvestar Štefović (HDZ) postavio je pitanje vezano uz gradnju nove bolnice. Naime, Štefovića je zanimalo kada ćemo konačno imati svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje nove zgrade Opće bolnice u Bjelovaru, obzirom da je do sad gotovo 14 milijuna kuna utrošeno na projektnu dokumentaciju, a još uvijek nema rezultata.

Župan je odgovorio kako je ministar u prošloj Vladi raskinuo Ugovor s Općom bolnicom i poništio natječaj koji je bio u tijeku za građenje te da, zahvaljujući tome, bolnica nije bila napravljena.

– Kada govorimo o izmjenama i dopunama dokumentacije, prva mjera koju je provela sada već bivša Vlada i ministar HDZ-a gospodin Nakić, bilo je da poništi natječaj koji je bio u tijeku za gradnju bolnice u Bjelovaru. Natječaj koji je bio u tijeku s projektnom dokumentacijom koja je tada bila usuglašena s resornim ministarstvom i u tom trenutku Država je sukladno Ugovoru, koji je poništen, trebala osigurati preko sto milijuna kuna za tu bolnicu. Da je tada završen natječaj, opterećenje za Županiju bi bilo bitno manje. Bolnica bi bila u gradnji i ne bi bilo nikakvog novog projekta, poručio je Bajs.  



Đurđica Ćasar (HSLS) pozornost je obratila na Bjelovarski sajam, odnosno na tip ulaznica u isti, koje su u obliku narukvice. Vijećnica smatra kako bi takav način obilježavanja trebalo ukinuti jer stvara nelagodu.

Damir Bajs kazao je kako će njen upit i prijedlog biti proslijeđen Bjelovarskom sajmu.

Slijedeći na redu bio je Milan Radaković (SDP) koji je županu postavio pitanje koje se odnosi na EU fondove.

– Koliko ima ugovorenih projekata, u kojim iznosima, kako ta realizacija ide i gdje se najviše usmjerava?

Župan je odgovorio kako Županija ovog trenutka ima ugovoreno otprilike pola milijarde kuna vrijednosti potpisanih projekata, ali i da je do kraja godine u planu prijava projekata u vrijednosti od minimalno stotinjak milijuna kuna.

Pitanje je postavio i Željko Held (SU)

– Što se tiče mjera za zapošljavanje i privlačenje novih liječnika u naše zdravstvene ustanove, koliko je ugovora potpisano te koliko je novca predviđeno za te mjere?

– Radi se o tri mjere koje su usuglašene s udrugama koje predstavljaju liječnike, medicinske sestre i tehničare te farmaceute. To su mjere koje podupiru financiranje kredita za kupnju nekretnine na području županije, također sufinanciranje podstanarskih troškova te sufinanciranje do 50 posto stručno usavršavanje. Ovog trenutka je potpisano 67 ugovora, a očekujemo da se taj broj i poveća, rekao je župan Damir Bajs.



Zlatko Barila (HSU) je konstatirao da župan Damir Bajs sa svojim suradnicima ulaže velike napore za što kvalitetnije školstvo, gospodarstvo i zdravstvenu zaštitu.

Matija Jasenko (D.BAJS NL) je svoje pitanje o projektu Studentskog doma uputio županu Bajsu koji mu je odgovorio kako je projekt Studentskog doma primjer dobre suradnje.

– Na prijedlog Grada smo imali dogovor da ćemo u nizu aktivnosti surađivati – jedan od tih projekata je i Studentski dom. Dogovorili smo se da Županija i Grad zajedno krenu prema rješavanju tog problema. Bitno je da se to riješi čim prije jer onaj tko se može javiti na energetsku obnovu jest jedinica lokalne uprave, pojasnio je župan.

Dražen Paun (D.BAJS NL) upitao je ima li ikakvih informacija vezanih uz konačno puštanje u promet novoizgrađene pruge Bjelovar – Sveti Ivan Žabno – Gradec.

– Unatoč činjenicama koje su bile problematične vezano uz prugu, došlo je do usvajanja našeg prijedloga da se pruga spoji na već postojeći kolosijek, a onda kada dođe i drugi kolosijek da se to riješi na odgovarajući način. Izvješteni smo od HŽ putničkog prijevoza da je HŽ infrastruktura koja je odgovorna za gradnju pruge, izvijestila da po novom voznom redu oni planiraju pustiti tu prugu konačno u promet, odgovorio je Damir Bajs.

Vijećnika Marijana Dautanca (HNS) zanimalo je opće stanje gospodarstva.

– Kakvo je bilo opće stanje gospodarstva u 2018. godini u našoj županiji, te kakvi su planovi predviđanja u 2019. godini?

Na pitanje je odgovorio župan Damir Bajs.

– Od 2014. do 2016. godine, točnije prema zadnjim zabilježenim podacima za BDP po županiji, naša županija je druga po porastu u Hrvatskoj. Što se tiče 2018. i 2019. godine, tu imamo podatke o ekonomskim aktivnostima na području županije. U 2018. godini broj poduzetnika u porastu je za 14 posto, broj prihoda tvrtki je porastao za 11,4 posto. Također je porasla i dobit poduzetnika za 10, 3 posto, ali imamo i povećanje izvoza preko 10 posto, pozitivnu platnu bilancu te rast investicija. Osim toga, naša županija ima veliko smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali imamo i jedno od najvećih pojačanja zaposlenosti u gospodarstvu, a iznos plaća u isplatama je narastao za 14,2 posto, rekao je Bajs.  

Posljednje pitanje pročelnici Snježani Mišir postavio je vijećnik Marin Sabolović (HDZ).

– Sazvana je Skupština Zajednice kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a, pa me zanima tko ju je sazvao, po kojoj osnovi i kako se već raspravlja o Financijskom izvješću te tko ga je napravio, ako nitko nema mandat, kazao je Sabolović.

Pročelnica je odgovorila:

– Što se tiče zajednice u kulturi BBŽ, moram napomenuti da smo jučer imali Izbornu skupštinu, izabrana je predsjednica, zamjenik i tajnik. Smatram da aktivnosti udruga u kulturi BBŽ ni na koji način nisu bile zakinute jer nisu održavane. Uredno smo izvršavali svaki zahtjev, te ni u kojem slučaju nije bilo osjećaja da nema predsjednika, rekla je Mišir.