Grad Bjelovar prijavio je ovaj projekt za dodjelu bespovratnih sredstava, a Ministarstvo kulture je odobrilo financiranje izrade projektne dokumentacije i provedbe zaštitnih mjera. Cilj obnove je poboljšanje nosivosti zgrade i vraćanje njezine funkcionalnosti.
Prema riječima konzervatora dr. sc. Krešimira Karla, projekt obnove bio je iznimno zahtjevan.

„Generalno gledano, projekt je vrlo zahtjevan jer uključuje već provedenu konstruktivnu obnovu te cjelovitu obnovu koja se upravo provodi. Dakle, riječ je o temeljitom zahvatu rekonstrukcije zgrade i privođenju namjeni,” izjavio je Karlo.

On je također naglasio da se zbog statusa zaštićenog kulturnog dobra posebna pažnja posvetila očuvanju povijesnih elemenata, poput pročelja i bačvastih svodova u prizemlju.

U sklopu konstrukcijske obnove, radovi su izvedeni u skladu s glavnim projektom iz siječnja 2023., uz nadzor ovlaštenog inženjera građevinsko-obrtničkih radova.

Energetska obnova dio je cjelokupnog projekta te predviđa uštedu od najmanje 30 posto godišnje potrošnje energije za grijanje i primarne energije u odnosu na stanje prije obnove.

Zgrada će dobiti novu funkciju, te iz mješovite upotrebe postati objekt javne i društvene namjene, a tko će po završetku radova useliti u stari zatvor – konačna odluka još nije donesena. Prema riječima gradonačelnika Hrebaka, interes su iskazale već dvije do tri državne institucije i sigurno će se voditi računa da se upotrebom zgrade stvara nova dodana vrijednost. Uz suvremeni uredski prostor, novi sadržaji omogućit će cjelodnevni boravak i rad, dok će prostori biti organizirani prema zatečenom stanju nakon obnove, uz minimalne unutarnje izmjene.
Gradonačelnik Dario Hrebak također je izrazio svoje zadovoljstvo napretkom radova.

„Radovi napreduju uspješno, a sve se radi u skladu s pravilima struke. Prednja fasada bit će obnovljena prema svim povijesnim standardima, dok će unutrašnjost biti modernizirana. Želimo da ovaj projekt postane primjer kvalitetnog očuvanja baštine,” izjavio je Hrebak.

Realizacijom ovog projekta, Grad Bjelovar zadovoljit će potrebu za novim prostorima javne namjene, jer osim što osigurava očuvanje povijesne baštine, također stvara nove prilike za napredak Bjelovara, čineći zgradu starog zatvora ekološki održivom i funkcionalnom za buduće generacije.

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Grada Bjelovara.

– Utvrđuje se da postoje svi zakonski uvjeti za osnivanje Gradske kazališne kuće Bjelovar, sa sjedištem u Bjelovaru, Ivana Mažuranića 4a, kao kazališne kuće u sastavu Kulturnog multimedijskog centra Bjelovar – stoji u Rješenju Ministarstva kulture i medija.  

– Navedeno povjerenstvo je neposrednim uvidom na terenu, dana 10. svibnja 2024. godine, utvrdilo da su u potpunosti zadovoljeni uvjeti prostora koji je funkcionalno pogodan za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela te je osiguran rad potrebnog organizacijskog i tehničkog osoblja, što je utvrđeno Zapisnikom od 10. svibnja 2024. godine (…) – stoji u obrazloženju.  

Podsjetimo, prva profesionalna predstava Gradske kazališne kuće Bjelovar „Čaruga“ svoju premijeru ima sutra, 18. svibnja, s početkom u 20 sati u Domu kulture. Najavljene su i dodatne izvedbe:   

– Nedjelja, 19. svibnja u 20 sati    

– Subota, 8. lipnja u 20 sati   

– Nedjelja, 9. lipnja u 20 sati    

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni KMC-a ili online.     

U pripremi dokumentacije i izrade prijave sudjelovali su Grad Bjelovar, kao predlagatelj, te Moto Klub Bjelovar, Državni arhiv u Bjelovaru i Gradski muzej Bjelovar. Uz prikupljene dokumente, priče i fotografije Grad Bjelovar zahvalio je svima na trudu te poručio da drže palčeve kako bi sve prošlo kako treba. U prvoj polovici sljedeće godine trebali bi se znati rezultati prijave.  

Taj je novac namijenjen konstrukcijskoj obnovi zgrade Dječjeg odjela Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar.

U procesu konstrukcijske obnove su već mnoge zgrade koje pripadaju kulturno-povijesnoj urbanoj cjelini Grada Bjelovara i koje su zaštićeno kulturno dobro. Među njima su Sokolana, zgrada Vodotehne, zgrada starog zatvora, zgrada na Trgu hrvatskih branitelja 15 te budući Studentski dom.

Što se tiče obnove zgrade u Frajtićevoj koja je također prijavljena i koja bi trebala služiti udruzi OSIT za osobe s intelektualnim teškoćama, bjelovarski gradonačelnik Hrebak kaže da još čeka vijest o prolasku na natječaju.

Do sada je CUK-u kroz natječaje Ministarstva kulture i novih medija odobrena potpora za 4 projekta – Rock festival “Zbrda, zdola”, koncertno gostovanje Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, Mala škola animiranog filma i projekt nabave informatičke opreme.

Bjelovarski CUK nastavlja nizati uspješne projekte pa je već sada odobreno ukupno 112.000,00 kn (14.865,00 eura) za 4 projekta koje će CUK realizirati tijekom 2023. godine.

Zadnje odobrena sredstva stižu za Program gradnje, rekonstrukcije i opremanje kulturne infrastrukture odnosno nabavu informatičke opreme. Riječ je o potpori koja će CUK-u omogućiti ulaganja u opremu za provedbu programa Male škole animiranog filma, izrazito uspješnog projekta koji CUK provodi već drugu godinu za redom i koji niže uspjeh za uspjehom, ali i ostalu potrebnu informatičku opremu.

Osim za nabavu informatičke opreme, odobrena su sredstva iz Programa vizualnih umjetnosti i Programa glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti kojim će se sufinancirati koncertna gostovanja i događanja.

– Unazad nekoliko godina CUK uspješno aplicira na natječaje i jako smo ponosni što je Ministarstvo prepoznalo naš rad i projekte koji su spremni za realizaciju tijekom 2023. Ministarstvo kulture i novih medija svake godine putem potpora sudjeluje u sufinanciranju programa koji se ističu svojom kvalitetom, a financijske potpore potvrda su da nastavljamo raditi odličan posao. U CUK-u izazovi na provedbi odobrenih projekata tek počinju, ali smo spremni i jako se veselimo što su svi dosadašnji projekti imali zavidan interes javnosti. Možemo najaviti da naše sugrađane očekuje još bogatija kulturna ponuda čijom ćemo provedbom na bjelovarsku kulturnu kartu upisati nova događanja i koncertna gostovanja. – ističe Ivana Hrpalo, ravnateljica Centra za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar te nadodaje kako u CUK-u uspješno apliciraju i na sredstva iz fondova Europske unije pa su tako trenutno u realizaciji dva projekta obrazovanja odraslih.

-Vjerujemo kako to nije kraj dobrih vijesti za bjelovarski CUK jer s entuzijazmom očekuju rezultate još dva prijavljena natječaja plesne umjetnosti i razvoja publike i natječaja AEM za promicanje medijske pismenosti.

Povjerenstvo za odabir projekata Ministarstva kulture i medija na sjednici održanoj 19. prosinca 2022. godine prihvatilo je projektne prijedloge temeljem kojih je Ministarstvo donijelo tri važne odluke o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava Gradu Bjelovaru. Novac koji će Grad dobiti za provedbu tih projekata financiraju se iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Jednom je odlukom osigurano 1.064.312,41 eura s PDV-om za projekt Provedba mjera zaštite zgrade “Vodotehna”, Trg hrvatskih branitelja 14, Bjelovar, drugom je određeno da će Grad dobiti 347.366,89 eura s PDV-om za projekt Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade na adresi Trg hrvatskih branitelja 15, Bjelovar, a trećom je odlučeno da će Grad iznos od 743.487,51 eura moći iskoristiti za projekt Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade na adresi Ulica Vladimira Nazora 2 a, Bjelovar.

Grad će tako za obnovu triju zgrada u samom centru dobiti ukupno 2.155.166,81 eura, što je jednako 16.238.104,33 kune.

S čak 550 tisuća kuna Ministarstvo kulture i medija financirat će manifestacije i programe u kulturi na području Bjelovarsko-bilogorske u 2023. godini.

Pojedinačno najviše, 100 tisuća kuna, dobio je Grad Bjelovar za organizaciju BOKfesta, a slijedi Glazbena škola Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru čiji je osnivač Županija, s odobrenih 60 tisuća kuna za 20. Međunarodni tjedan udaraljkaša.

Kulturni centar „Mato Lovrak“ iz Velikog Grđevca dobio je 10 tisuća kuna za književnu manifestaciju „Lovrakovi pisci“ koju u partnerstvu s Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade pokreće nova ravnateljica Zvjezdana Galkowski, a tamošnjoj Osnovnoj školi odobreno je 30 tisuća kuna za „Lovrakove dane kulture“.

Na daruvarsko područje odlazi 65 tisuća kuna i to za četiri projekta od kojih je tri kandidiralo daruvarsko Pučko otvoreno učilište. Riječ je o Malom sajmu kazališta-Maska kojem je odobreno 20 tisuća kuna, Međunarodnom festivalu limenih glazbi-FLIG koji će također dobiti 20 tisuća kuna, a još dodatnih 15 tisuća kuna Pučko otvoreno učilište će dobiti za organizaciju profesionalnih kazališnih gostovanja. Grad Daruvar je, pak, za „Daruvar rock city“ dobio 10 tisuća kuna.

Na području Grubišnog Polja ukupno 50 tisuća kuna odobreno je za pet projekata koje je kandidirao tamošnji Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman. Po 15 tisuća kuna dobili su za program Kazalište u Grubišnom Polju te za koncertna gostovanja u tom gradu; 10 tisuća kuna odobreno im je za projekt „kreARTiva“, a po 5 tisuća kuna za nove predstave i radionice kazališnog amaterizma te za radionice suvremenog plesa „Reci to plesom“, za sve uzraste.

Hrvatska čitaonica iz Hercegovca dobila je 15 tisuća kuna za 28. Dane hrvatskog pučkog teatra, a KUD „Sloga“ Miklouš 28 tisuća kuna za organiziranje „49. zapovijedi pod lipom“.

Među ostalim, Zajednici kulturno-umjetničkih udruga Bjelovarsko-bilogorske županije kojoj je osnivač Županija odobreno je 15 tisuća kuna za održavanje glazbenih i folklornih županijskih smotri.

Izvor informacije: bbz.hr

Sukladno objavi Ministartsva kulture i medija RH, na stranicama Bjelovarsko-bilogorske županije istaknuti su programi kulturnih ustanova s područja naše županije koje će resorno ministarstvo financirati u ovoj godini.

Pojedinačno najveći dobitnik s područja Bjelovarsko-bilogorske županije je bjelovarski Centar za cjeloživotno učenje i kulturu, ravnateljice Zvjezdane Galkowski, kojem je za BOK festival odobreno 50 tisuća kuna.

Hrvatska čitaonica Hercegovac dobit će 15 tisuća kuna za 27. Dane hrvatskog pučkog teatra, a Bjelovarsko kazalište 10 tisuća kuna za 11. Komedija fest. Također 10 tisuća kuna odobreno je i Pučkom otvorenom učilištu Daruvar za Mali sajam kazališta – MASKA 2022.

U kategoriji profesionalna kazališna djelatnost – lokalna organizacija gostovanja dva su dobitnika. Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman iz Grubišnog Polja dobit će 15 tisuća kuna za organizaciju kazališnih gostovanja u sklopu „Kazališta u Grubišnom Polju“ dok je Pučkom otvorenom učilištu Daruvar za kazališna gostovanja odobreno 10 tisuća kuna.

U kazališnom i plesnom amaterizmu Bjelovarskom kazalištu odobreno je 15 tisuća kuna za redovni program dramsko lutkarskog studija za djecu i mlade, a Centru za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman iz Grubišnog Polja dvaput po 5 tisuća kuna i to za četiri plesne radionice za djecu različitih uzrasta te za predstave i dvije radionice dramske skupine.

Pučko otvoreno učilište Daruvar dobilo je još 5 tisuća kuna za DARKFEST 2022. – Festival zabavne glazbe mladih.

Izvor informacija: bbz.hr

Podsjećamo da se tijekom prvog vala epidemije koronavirusa i „lockdowna“ djelovalo po pitanju osiguranja potpore umjetnicima koji su izgubili mogućnost svog rada i djelovanja, a čiji su društveni i ekonomski status bili u velikoj mjeri narušeni. Pomoću mjera iz „Kriznog COVID fonda“, tijekom druge faze željelo se pokrenuti naglo prekinuti kulturni život i time omogućiti rad umjetnika u otežanim uvjetima. Za to su osmišljeni „ad-hoc“ natječaji i linije povoljnih kredita za likvidnost sa stopostotnim jamstvom.

U nadolazećoj trećoj fazi osigurana je potpora proizvodnji filmova. Sukladno svojim kriterijima, dodjeljivat će ju Hrvatski audiovizualni centar. Također, objavljen je i Javni poziv za potporu dijelu troška izvedbe u području kazališne, plesne i glazbene (klasična i jazz glazba) djelatnosti. Cilj navedenog poziva je poticanje nastavka provedbe aktivnosti u području izvedbenih umjetnosti u okolnostima smanjenih kapaciteta i posljednične nemogućnosti pokrivanja dijela troškova izvedbi. Rok za predaju prijava je do 16. 11. 2020. godine do 17,00 sati.

Isto tako, objavljen je i Javni poziv za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja u svim kulturnim djelatnostima (audiovizualnim, izvedbenim, književnim i prevoditeljskim te vizualnim).  Na ovaj način je planirano osiguranje namjenskih sredstava profesionalcima u području kulture i umjetnosti, odnosno za umjetničke organizacije, strukovne udruge u području kulture, samostalne umjetnike, nezavisne profesionalce u području kulture i umjetnosti kojima je onemogućeno ili bitno otežano obavljanje njihove djelatnosti. Rok za prijavu je do 20. 11. 2020. godine do 17,00 sati.

Važno je naglasiti kako je u pripremi još jedna mjera, ovaj put usmjerena na poticanje koncertne aktivnosti. Natječaj se priprema u suradnji sa Hrvatskom glazbenom unijom.

Svi zainteresirani za prijave, više informacija mogu pronaći OVDJE.

Prvo pitanje, upućeno županu Damiru Bajsu postavio je BUZ-ov Siniša Glavaš, kojeg je zanimalo kako neki građani mogu biti godinama dužni po nekoliko stotina tisuća kuna, a da se ništa ne poduzima u odnosu na druge građane koji dobiju opomene već kod duga od 500 kuna.

Na što je župan odgovorio kako je za dužnike zadužena Porezna uprava.

– Što se tiče prihoda koji se tiču poreza za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, kao i za gotovo sve županije u Hrvatskoj, to čini Porezna uprava. Kada je riječ o tom prihodu, sama Županija ne vrši nikakve radnje, pojasnio je Bajs koji je istaknuo i kako on osobno nema saznanja za postojanje takvih situacija, ali da će se obratiti Poreznoj upravi kako bi se saznalo postoje li kakvi veći neplaćeni iznosi koji bi bili prihod proračuna Županiji.

Drugo pitanje, koje se odnosi na trajno rješavanje problema nedostatka liječnika na području bjelovarsko-bilogorske županije, a poglavito Garešnice, postavio je SDP-ov vijećnik Slavko Đurđević.

Damir Bajs odgovorio je da, kako u Hrvatskoj, tako i u našoj županiji postoji problem manjka liječnika, ali da BBŽ taj problem pokušava riješiti kroz niz aktivnosti i mjera, što ipak nije dovoljno.

– Usprkos tome smo u nemogućnosti da popunimo sve ono što je potrebno. Ovog trenutka popunjavamo Garešnicu s timovima i liječnicima koji su u mirovini jednim djelom, koji rade na 4 sata kako se te ambulante ne bi ugasile. Također, uz već poduzete mjere smo u razgovoru s Gradom Garešnicom da zajedno probamo dati još neke dopunske pogodnosti onim liječnicima koji bi htjeli doći u Garešnicu, pojasnio je Bajs.

Pitanje bjelovarsko-bilogorskom županu postavio je i vijećnik Ivan Beljan (HSS), kojeg brine da zbog energana na području županije ispaštaju šume.

– Pod pretpostavkom da smo prva županija u Hrvatskoj po korištenju zelene energije; što je to zelena energija ako neće biti šume? Koliko trenutno siječemo drva i koliko je to u odnosu na otprije deset i više godina?

Župan Bajs je kazao:

– Ugovorom s Hrvatskim šumama je naznačeno kako za potrebe bioenergana ne bi se smjele sjeći šume, već bi se trebali koristiti otpaci iz šume. Rade li to Hrvatske šume na taj način ili ne, to je drugo pitanje. Također, dio bioenergana koristi otpad materijala koji se radi u drvnoj industriji, ili su barem tako naznačili u svojem programu. Treća stvar je da imaju i ugovore s poljoprivrednicima koji za njih siju ono što će se u konačnici pretvoriti u energiju. Ukoliko postoji sječa koja bi bila protuzakonita, to bi značilo da se ne poštuju ugovori. Mi možemo postaviti pitanje prema Hrvatskim šumama, poštuju li se njihove godišnje kvote koje su si sami zadali. Kad Hrvatske šume nešto sječu, onda moraju nešto i zasaditi kako bi šume u Hrvatskoj imale budućnost.

Marija Kubišta (HSU) svoje je pitanje uputila ravnateljici Daruvarskih toplica Miri Zakori. Vijećnicu je zanimalo jesu li spomenute toplice tijekom 2018. godine podnosile zahtjeve za apliciranim sredstvima resornom ministarstvu.



Ravnateljica je odgovorila kako su se Daruvarske toplice javljale na mnoge projekte, od kojih neki nisu odobreni.

– Javljali smo se na mnoge projekte, na tri ministarstva; na Ministarstvo kulture radi uređenja naših građevina koje spadaju u kulturnu baštinu, gdje nam je odobreno sto tisuća kuna. Javili smo se na Ministarstvo zdravstva za projektnu dokumentaciju vezanu uz novi stacionar te za projekt nabave, montaže i ugradnje dizala u zgradi terapijskih prostora, taj projekt nam nije odobren stoga nismo dobili ništa. Također, javili smo se na Ministarstvo branitelja, s projektom koji nam isto nije odobren, rekla je Zakora, koja je naglasila i kako im je odobreno 70 tisuća kuna za povećanje energetske učinkovitosti, ali da je to projekt koji je aplicirala Županija prema Ministarstvu regionalnog razvoja.     

– Što se tiče projekata za kapitalna ulaganja, to je bilo oko 4 milijuna kuna, od čega nam je Županija pomogla s tri milijuna, kazala je Zakora.

Tihomir Jaić (SDP) zatražio se da se prema Hrvatskim šumama uputi dopis kojim bi se od njih zatražile informacije o tome koliko se drvne mase srušilo 2008. godine, a koliko 2018. godine. Također, Jaić traži informaciju kojom bi se uvidjelo koliko ustvari drvne mase dobiju domaći proizvođači, a koliko te iste drvne mase dobiju proizvođači izvan Bjelovarsko-bilogorske županije.

Na pitanje vijećnika, župan Damir Bajs je rekao kako je Uprava šuma Bjelovar ona uprava s najvišim financijskim prihodom u Hrvatskoj. Međutim, postoji zabrinutost da možda postoji prekomjerno rušenje šume, ali i kome ide ta drvna masa koja se siječe.

– Imali smo niz razgovora s Hrvatskim šumama u proteklo vrijeme i naš cilj je da, što je moguće više drvne mase ide u finalnu proizvodnju. Što se pak prekomjernog rušenja tiče, također sam usmeno razgovarao s predstavnicima Hrvatskih šuma i oni su me uvjeravali da tome nije tako. U svakom slučaju, uputit ćemo pitanje Hrvatskim šumama, rekao je Bajs.

Vijećnica Ines Šarić (GLAS)

– Zanima me do koje faze je stigao projekt Opće bolnice Bjelovar i kad možemo očekivati ozbiljnije radove oko bolnice?

– Ovog trenutka, sukladno Ugovoru kojeg imamo s Ministarstvom regionalnog razvoja, pokrenut je postupak Javne nabave. Obzirom na vrijednost bolnice, koja je procijenjena na 165 milijuna kuna, ugovorena je prethodna suglasnost Stručne agencije za financiranje projekata Europske unije (SAFU). Natječaj je objavljen i nakon toga je proslijeđen prema SAFU-u. Očekujemo da nam SAFU da ili primjedbe ili da odobri projekt kakav jest, da bismo u konačnici mogli ići u raspis glavnog natječaja za građenje, odgovorio je vijećnici župan Damir Bajs.

Vijećnik Silvestar Štefović (HDZ) postavio je pitanje vezano uz gradnju nove bolnice. Naime, Štefovića je zanimalo kada ćemo konačno imati svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje nove zgrade Opće bolnice u Bjelovaru, obzirom da je do sad gotovo 14 milijuna kuna utrošeno na projektnu dokumentaciju, a još uvijek nema rezultata.

Župan je odgovorio kako je ministar u prošloj Vladi raskinuo Ugovor s Općom bolnicom i poništio natječaj koji je bio u tijeku za građenje te da, zahvaljujući tome, bolnica nije bila napravljena.

– Kada govorimo o izmjenama i dopunama dokumentacije, prva mjera koju je provela sada već bivša Vlada i ministar HDZ-a gospodin Nakić, bilo je da poništi natječaj koji je bio u tijeku za gradnju bolnice u Bjelovaru. Natječaj koji je bio u tijeku s projektnom dokumentacijom koja je tada bila usuglašena s resornim ministarstvom i u tom trenutku Država je sukladno Ugovoru, koji je poništen, trebala osigurati preko sto milijuna kuna za tu bolnicu. Da je tada završen natječaj, opterećenje za Županiju bi bilo bitno manje. Bolnica bi bila u gradnji i ne bi bilo nikakvog novog projekta, poručio je Bajs.  



Đurđica Ćasar (HSLS) pozornost je obratila na Bjelovarski sajam, odnosno na tip ulaznica u isti, koje su u obliku narukvice. Vijećnica smatra kako bi takav način obilježavanja trebalo ukinuti jer stvara nelagodu.

Damir Bajs kazao je kako će njen upit i prijedlog biti proslijeđen Bjelovarskom sajmu.

Slijedeći na redu bio je Milan Radaković (SDP) koji je županu postavio pitanje koje se odnosi na EU fondove.

– Koliko ima ugovorenih projekata, u kojim iznosima, kako ta realizacija ide i gdje se najviše usmjerava?

Župan je odgovorio kako Županija ovog trenutka ima ugovoreno otprilike pola milijarde kuna vrijednosti potpisanih projekata, ali i da je do kraja godine u planu prijava projekata u vrijednosti od minimalno stotinjak milijuna kuna.

Pitanje je postavio i Željko Held (SU)

– Što se tiče mjera za zapošljavanje i privlačenje novih liječnika u naše zdravstvene ustanove, koliko je ugovora potpisano te koliko je novca predviđeno za te mjere?

– Radi se o tri mjere koje su usuglašene s udrugama koje predstavljaju liječnike, medicinske sestre i tehničare te farmaceute. To su mjere koje podupiru financiranje kredita za kupnju nekretnine na području županije, također sufinanciranje podstanarskih troškova te sufinanciranje do 50 posto stručno usavršavanje. Ovog trenutka je potpisano 67 ugovora, a očekujemo da se taj broj i poveća, rekao je župan Damir Bajs.



Zlatko Barila (HSU) je konstatirao da župan Damir Bajs sa svojim suradnicima ulaže velike napore za što kvalitetnije školstvo, gospodarstvo i zdravstvenu zaštitu.

Matija Jasenko (D.BAJS NL) je svoje pitanje o projektu Studentskog doma uputio županu Bajsu koji mu je odgovorio kako je projekt Studentskog doma primjer dobre suradnje.

– Na prijedlog Grada smo imali dogovor da ćemo u nizu aktivnosti surađivati – jedan od tih projekata je i Studentski dom. Dogovorili smo se da Županija i Grad zajedno krenu prema rješavanju tog problema. Bitno je da se to riješi čim prije jer onaj tko se može javiti na energetsku obnovu jest jedinica lokalne uprave, pojasnio je župan.

Dražen Paun (D.BAJS NL) upitao je ima li ikakvih informacija vezanih uz konačno puštanje u promet novoizgrađene pruge Bjelovar – Sveti Ivan Žabno – Gradec.

– Unatoč činjenicama koje su bile problematične vezano uz prugu, došlo je do usvajanja našeg prijedloga da se pruga spoji na već postojeći kolosijek, a onda kada dođe i drugi kolosijek da se to riješi na odgovarajući način. Izvješteni smo od HŽ putničkog prijevoza da je HŽ infrastruktura koja je odgovorna za gradnju pruge, izvijestila da po novom voznom redu oni planiraju pustiti tu prugu konačno u promet, odgovorio je Damir Bajs.

Vijećnika Marijana Dautanca (HNS) zanimalo je opće stanje gospodarstva.

– Kakvo je bilo opće stanje gospodarstva u 2018. godini u našoj županiji, te kakvi su planovi predviđanja u 2019. godini?

Na pitanje je odgovorio župan Damir Bajs.

– Od 2014. do 2016. godine, točnije prema zadnjim zabilježenim podacima za BDP po županiji, naša županija je druga po porastu u Hrvatskoj. Što se tiče 2018. i 2019. godine, tu imamo podatke o ekonomskim aktivnostima na području županije. U 2018. godini broj poduzetnika u porastu je za 14 posto, broj prihoda tvrtki je porastao za 11,4 posto. Također je porasla i dobit poduzetnika za 10, 3 posto, ali imamo i povećanje izvoza preko 10 posto, pozitivnu platnu bilancu te rast investicija. Osim toga, naša županija ima veliko smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali imamo i jedno od najvećih pojačanja zaposlenosti u gospodarstvu, a iznos plaća u isplatama je narastao za 14,2 posto, rekao je Bajs.  

Posljednje pitanje pročelnici Snježani Mišir postavio je vijećnik Marin Sabolović (HDZ).

– Sazvana je Skupština Zajednice kulturno-umjetničkih udruga BBŽ-a, pa me zanima tko ju je sazvao, po kojoj osnovi i kako se već raspravlja o Financijskom izvješću te tko ga je napravio, ako nitko nema mandat, kazao je Sabolović.

Pročelnica je odgovorila:

– Što se tiče zajednice u kulturi BBŽ, moram napomenuti da smo jučer imali Izbornu skupštinu, izabrana je predsjednica, zamjenik i tajnik. Smatram da aktivnosti udruga u kulturi BBŽ ni na koji način nisu bile zakinute jer nisu održavane. Uredno smo izvršavali svaki zahtjev, te ni u kojem slučaju nije bilo osjećaja da nema predsjednika, rekla je Mišir.