Tada je ministar poručio kako je cilj završiti radove do kraja godine, no priznao je da situaciju dodatno kompliciraju problemi s poplavama na pojedinim dijelovima trase.

– Ne mogu u ovom trenutku govoriti točno o rokovima jer to nije zahvalno. Uvijek se mogu pojaviti određeni problemi. Dionica do Bjelovara trebala je biti završena do svibnja ove godine, no taj će se rok sigurno produljiti. Cilj nam je da sve završimo do kraja godine, ali to ovisi o Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama i rješavanju problema poplavljivanja dijela trase – rekao je tada Butković.

Hrebak: „Radovi napreduju presporo”

O brzoj cesti ponovno se govorilo u ponedjeljak, 11. svibnja, prilikom obilaska radova na prometnici koja povezuje Gornje Plavnice i Starčevljane, kada su novinari bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka upitali za trenutačno stanje projekta i dinamiku radova.

– Što se tiče dijela koji vode Hrvatske ceste, nemam previše novih informacija. Prema posljednjem sastanku koji smo imali, vidljivo je da se ide u određenom smjeru i da su dogovoreni neki dodatni detalji, ali sve to ide pužjim korakom. Toliko sporo da vam to ne mogu opisati – rekao je Hrebak.

Dodao je kako ga ipak veseli činjenica da su počeli radovi asfaltiranja na izlazu prema Korenovu, što bi moglo značiti skoro puštanje tog dijela u promet.

– Taj dio bi vrlo brzo mogao biti otvoren, što bi omogućilo bolju prometnu povezanost između Bjelovara i Čazme, a to je velika stvar – kazao je.

„Grad Bjelovar nije kriv za kašnjenja”

Gradonačelnik je naglasio kako Grad Bjelovar nije investitor projekta te nema izravan utjecaj na dinamiku radova.

– Jedino što sigurno mogu reći jest da Grad Bjelovar nije kriv i da nema obvezu čistiti kanale. Brza cesta će sigurno biti završena, a meni je najavljeno da bi to moglo biti u proljeće iduće godine. No, to nije naše gradilište i mi na to ne možemo utjecati. Mogu samo stalno upozoravati Hrvatske ceste, ali ne vidim neki veliki pomak – poručio je Hrebak.

Na kraju je dodao kako se završetkom ovog projekta sigurno neće politički hvaliti.

– Ja se tom cestom sigurno neću kititi. Neka se njome dođu sramotiti oni koji su je tako brzo gradili – zaključio je gradonačelnik.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Jedna od tema sastanka bila je remont pruge Bjelovar – Sveti Ivan Žabno. Planirani remont pruge ima cilj – omogućiti vlakovima brzinu 100 km/h. Ovaj projekt donosi ne samo povećanje učinkovitosti prijevoza, već i unapređenje povezanosti naše Bjelovarsko-bilogorske županije.

Uz to, razgovarali su i o dolasku novih hibridnih baterijskih vlakova u Bjelovar. Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija su uz grad Zabok odabrani kao prvo mjesto implementacije ovih inovativnih vlakova. Prvi hibridni baterijski vlakovi pridonijet će održivom prijevozu putnika, a u planu je i izgradnja punionice na željezničkom kolodvoru u Bjelovaru.

Župan Marušić i ministar Butković također su razgovarali i o nastavku izgradnje brze ceste od Bjelovara prema Virovitici, odnosno od Bjelovara do Bulinca. Javna nabava za izbor izvođača radova već je raspisana, a ovaj projekt predstavlja važan korak prema poboljšanju prometne povezanosti naše županije što će rezultirati i boljim gospodarskim rezultatima.

– Ovi projekti predstavljaju neke od strateških koraka za modernizaciju prometne infrastrukture na području Bjelovarsko-bilogorske županije, a njihova realizacija unaprijedit će kvalitetu života stanovnika te potaknuti gospodarski razvoj, privući nove investicije i dodatno pozicionirati županiju u prometnom sustavu Republike Hrvatske – kazao je župan Marušić.

Radovi se trenutačno izvode duž cijele dionice duge 42,6 km, a ministar je u pratnji predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture, župana Koprivničko-križevačke županije, gradonačelnika Križevaca i predstavnika izvođača radova turske tvrtke Cengiz Insaat posjetio novoizgrađeni nadvožnjak Križevci.

„Što se tiče radova i projekta od mađarske granice do Križevaca kojima danas svjedočimo, daju nam vjeru, snagu i ohrabrenje da se veliki infrastrukturni projekti mogu realizirati Hrvatskoj. Ovo je nakon Pelješkog mosta jedan od najvećih projekata.“ – izjavio je prilikom obilaska projekta potpredsjednik Vlade i ministar Butković najavivši i dodatna ulaganja u željezničku infrastrukturu diljem zemlje koja bi se realizirala uz pomoć kredita Europske investicijske banke u iznosu od 900 milijuna eura.

„Kredit ćemo koristiti za obnovu željezničke infrastrukture na svim onim lokacijama i dionicama koje se ne mogu financirati europskim fondovima. Započinjemo s realizacijom tog kredita od siječnja 2024., kada snažno idemo u obnovu i rekonstrukciju lokalnih i regionalnih pruga.“

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić izjavio je kako je HŽ Infrastruktura u mandatu ove Vlade započela mnogo projekata, ali nijedan nije bio tako zahtjevan i važan kao ovaj od Križevaca do Mađarske. Izrazio je i zadovoljstvo novom investicijom EIB-a u željeznice:

„Zahvaljujući ovom kreditu već smo započeli aktivnosti za pripremu tih projekata. Sljedeće godine počinjemo rekonstruirati podravsku magistralu, od Osijeka preko Našica, Čaglina i Virovitice prema Čakovcu. Karlovac – Mahićno praktički smo već i počeli, također od Zaboka prema Krapini, a rekonstruirat ćemo i dosta kolodvora koji su jako važni za građane i putnike.

Pokrenuli smo jedan veliki investicijski ciklus u željeznicu. U sljedećih deset godina planiramo investirati dodatnih šest milijardi eura u glavne koridore od Rijeke do mađarske granice i od Slovenije do granice sa Srbijom.“

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn tijekom obilaska rekao je:

„Ako netko može biti zadovoljan ovim projektom, to je grad Križevci. Ovaj projekt mijenja vizuru grada u infrastrukturnom, sigurnosnom i društvenom smislu. Moram pohvaliti kvalitetnu suradnju s HŽ Infrastrukturom. Naravno da projekti na željeznici imaju svoju dinamiku koju ne možemo ubrzati pa moram zahvaliti građanima na strpljenju tijekom svih radova jer će ovaj grad mnogo bolje od toga živjeti.“

Medijima se obratio i koprivničko-križevački župan Darko Koren:

„Izražavam zadovoljstvo što sam na čelu županije u kojoj se trenutačno provodi najveći investicijski ciklus u povijesti ovih prostora. Imamo ukupno preko 700 milijuna eura investicija na prostoru jedne tako male županije. Ne znam što bih više od toga trebao reći, nego pohvaliti sve na ovom projektu, koji može biti ogledni primjer mnogima.“

U sklopu projekta Križevci – Koprivnica – državna granica uz rekonstrukciju i izgradnju kolosijeka bit će izvedene rekonstrukcija, izgradnja i prenamjena deset kolodvora i stajališta. Bit će izgrađeno i sedam mostova, jedna galerija, tri vijadukta, od čega je jedan prijelaz za životinje, osam cestovnih nadvožnjaka, dva cestovna podvožnjaka i deset pješačkih pothodnika. Na postojećoj pruzi nalazi se 13 željezničko-cestovnih prijelaza i četiri pješačka prijelaza, od čega će u sklopu projekta neki biti denivelirani, a na preostalima će biti ugrađeni novi uređaji za osiguranje – polubranici sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, na signalno-sigurnosnome i prometno-upravljačkome te telekomunikacijskome sustavu.

U stajalištima i kolodvorima bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice, pothodnici i parkirališta za automobile i bicikle te omogućen lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti.

Po završetku projekta vlakovi će moći voziti brzinom do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.

Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine.

Uz predstavnike Hrvatskih cesta, otvorenju je nazočio predsjednik Hrvatskog sabora.

– Zbog energetske krize i velikih poskupljenja, proračunska sredstva u ovom trenutku najviše odlaze u svrhu pomoći našim građanima. S druge strane, jako je važno da se dovršavaju infrastrukturni projekti koji će spojiti ne samo Bjelovar, već i Bjelovarsko – bilogorsku županiju, a kasnije i Viroviticu. Cesta će svakako pomoći u jačanju gospodarstva, dok će Zagreb postati dostupniji studentima i ljudima koji rade u glavnom gradu Hrvatske, rekao je Gordan Jandroković.

O tehničkim stvarima detaljnije je govorio hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture.

– Nakon što smo prije nekoliko godina došli do Farkaševca, Hrvatske ceste raspisale su natječaj za prvih pet kilometara nastavka ceste, što bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine. Preostalih, nešto više od 11 kilometara se počinje graditi sada i time će projekt u cijelosti biti dovršen za otprilike 30 mjeseci. Riječ je o ukupnoj vrijednosti oko 400 milijuna kuna. Također, brza cesta se gradi i na nekoliko lokacija na području Virovitice. Kako bismo mogli dovršiti čitavu dionicu, mi ćemo financiranje svakako morati potražiti uz pomoć međunarodnih kreditnih institucija. Danas ćemo potpisati partnerski sporazum čime se otvara mogućnost financiranja prometnih projekata, poglavito u slijedećoj perspektivi u okviru 1 milijarde eura. Bez obzira što će biti dvotračna, prometnica od Zagreba prema Bjelovaru se gradi sukladno profilima brze ceste i u potpunosti će zadovoljiti sve potrebe ovog kraja, pojasnio je ministar Oleg Butković.

Podsjetimo, Bjelovarčani su na izgradnju brze ceste čekali više od 20 godina.

– Prije se puno pričalo, a malo toga se radilo i završilo. Od 2011. do 2016. projekt je bio skoz zaustavljen. Tijekom posljednjih pet godina puno toga se pomaknulo s “mrtve točke”. Naši građani će u svakom slučaju brže stizati u Zagreb, ali ono što je najvažnije je izlaz ceste koji je značajan za najveću gospodarsku poslovnu zonu u povijesti Bjelovara, koja je velika 80 hektara i biti će gotova za dvije godine, baš kao i cesta o kojoj danas govorimo. Plan je u zoni zaposliti između 1.000 i 1.500 ljudi. Zajedno s kolegom Jandrokovićem, zagovarao sam brzu cestu kao jedan od najvažnijih strateških projekata, naglasio je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.

 U nastavku donosimo odgovor ministra Butkovića.

– Trenutno su u izvedbi radovi na daljnjih pet kilometara dionice Farkaševac – Breza i do kraja ove godine biti će napravljena kompletna tehnička dokumentacija te će početkom 2021. godine biti raspisan natječaj za ostatak dionice od Breze do Bjelovara u duljini od 12 kilometara u vrijednosti više od 300 milijuna kuna. Nastavak gradnje očekuje se u 2021. godini, rekao je ministar te dodao kako će brza cesta od Zagreba preko Bjelovara do Virovitice i u nastavku do granice s Mađarskom unaprijedit prometnu povezanost Bjelovara sa Zagrebom te stvoriti jedan od osnovnih preduvjeta za ubrzavanje razvoja gospodarstva Bjelovara, Bjelovarsko – bilogorske županije, kao i cijele regije.

Na konferenciji su govorili Vanja Posavec predsjednica GO SDP Bjelovar, Predrag Fred Matić saborski zastupnik, Sebastijan Svat u ime Središnjeg savjeta županije i Tihomir Jaić predsjednik ŽO SDP BBŽ-a; koji je kazao kako je povod konferenciji ponovno odgađanje puštanja u promet Pruge zvana čežnja, za što je prozvao ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.

„Nakon već četvrtog obećanja ministra Butkovića da će Pruga zvana čežnja biti puštena u promet to se i dalje nije dogodilo. Ta njegova nesposobnost vođenja resora i daljnji nastavak izolacije naše županije je potvrdila i Europska komisija koja je ocijenila Hrvatske željeznice najgorima u Europskoj uniji. Između ostalog, najgore je ocijenjen i onaj dio koji se odnosi na povlačenje sredstava iz Fonda Europske unije. Naime, kako je ova pruga sagrađena sredstvima Europske unije, ima rok u kojem se mora pustiti u promet. Nažalost, za ovu prugu i dalje nije ishodovana uporabna dozvola, makar je sve drugo izrađeno na vrijeme.

Građani očekuju prugu i ona je esencijalna za opstanak našeg grada, da se ljudi ne odsele u Zagreb.

Ovim putem ponovno pozivam ministra Butkovića da pusti Prugu u promet, da se više iz Zagreba ne vozimo kao iz Daruvara ili kao iz Hrvatske Kostajnice preko dva sata, ili ako on to nije sposoban, neka da ostavku i pusti ljude koji to znaju napraviti, poručio je Jaić.

Predrag Fred Matić je kazao kako je on smatrao da je pitanje Pruge zvane čežnja već odavno riješeno. 

„Došao sam da podržim građane Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije i da vam potvrdim da sam bio član Vlade kada se je ovo pitanje rješavalo i ja sam mislio da je to pitanje davno riješeno i da Bjelovarčani u Zagreb putuju onako kako bi to trebalo biti u 21. stoljeću.

Ovim putem još jedanput apeliram na vlasti da građani Bjelovara putuju u Zagreb manje od sat vremena jer kad sam ja bio klinac su nam govorili da će ljudi stanovati u Slavonskom Brodu, a putovati u Zagreb na posao i da će to biti za vrijeme kraće od sat vremena. Željeznica nam je ostala kao primjer zaostalog 19. stoljeća, istaknuo je saborski zastupnik.

 „Po meni ovo više nije Pruga zvana čežnja već Pruga zvana slučaj, zato jer su u protekle dvije godine toliko puta ozbiljno dolazili razni ministri i najavljivali završetak radova za polovicu 2018., kraj 2018. pa proljeće 2019., i sada opet svjedočimo odgodi.

Bojim se da će ova pruga zaista postati takav slučaj da je mi nećemo nikad ni dosanjati. Uz tu prugu nisu vezani samo građani Bjelovara nego i okolice – pruga koja je trebala našim radnicima koji putuju prema Zagrebu i ostalim mjestima tražeći posao olakšati posao. Apeliram na lokalne čelnike; gradonačelnika, župana i sve ostale da konačno lupe šakom o stol i da se konačno utvrdi točan datum kad će pruga biti dovršena i puštena u promet, kazala je Vanja Posavec.

 „Gdje je u vezi tog, ali i drugih pitanja povezivanja ovog grada i županije sa Zagrebom – gdje je nestao naš gradonačelnik Hrebak? On je u koaliciji s HDZ-om i na državnoj razini i na razini Grada Bjelovara. Zašto on šuti o svemu tome ili zašto taj problem do sada nije riješen?

To je problem tehničke prirode; nakon 40 godina Vlada SDP-a je izgradila prvu modernu prugu u RH, a HDZ je nije sposoban staviti u funkciju.

Nadalje, jučer nam je u posjetu bio predsjednik Vlade Andrej Plenković, ja sam bio uvjeren da će nam on donijeti konkretne rokove puštanja pruge u promet i izgradnje četverotračne brze ceste, a ne ova nekakva bezvezna rješenja koja oni nude, kazao je Sebastijan Svat.

Nakon službenog otvorenja radova na gradnji istočne obilaznice, ministar Butković je rekao:

___________________________________________________________________

Evo što je ministar rekao za nastavak izgradnje ceste prema Bjelovaru.

___________________________________________________________________

Naravno da je postavljeno pitanje, kad će to biti ????

Ministar je odgovorio:

___________________________________________________________________

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić govorio je o izgradnju istočne obilaznice, ali nije zaboravio ni cestu prema Bjelovaru.

___________________________________________________________________

Na ponovljeno pitanje, kad će to biti, Škorić je odgovorio:

___________________________________________________________________

Škorić je također rekao da se ide u izmjenu lokacijske dozvole i prostornog plana.

___________________________________________________________________

Što će omogućiti izgradnja istočne obilaznice rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.

___________________________________________________________________

Osim službenog otvorenja radova na gradnji istočne obilaznice, danas je u velikoj vijećnici Grada Bjelovara potpisan Sporazum o suradnji i aktivnostima u realizaciji izvanrednog održavanja cesta na području Grada Bjelovara, a riječ je o rekonstrukciju lokalne ceste od Gudovca do Farkaševca čime će se dionicom već izgrađene brze ceste od Farkaševca do Zagreba konačno moći i prometovati. Samim time Bjelovarčani će do Zagreba skratiti put za 15-ak minuta.

SPORAZUM je službeno potpisan od strane gradonačelnika Daria Hrebaka i predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića, a više o svemu rekao je gradonačelnik Dario Hrebak.

___________________________________________________________________

Gradonačelnik je nastavio:

__________________________________________________________________

Hrebak je također istaknuo i gradnju ROTORA.

_________________________________________________________________

Što se tiče ceste prema Gudovcu, gradonačelnik je rekao:

___________________________________________________________________

Vezano za ove projekte, saborski zastupnik Miro Totgergeli je rekao:

________________________________________________________________

Vezano za cestu prema Bjelovaru, župan Damir Bajs je rekao:

___________________________________________________________________

Župan Damir Bajs je rekao da je s predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željkom Ukićem razgovarao o uspostavi ponovnog željezničkog prometa na daruvarskom području, točnije na relaciji Banova Jaruga-Daruvar, te puštanje u promet novoizgrađene pruge Sveti Ivan Žabno-Gradec s pripadajućim voznim redom.

– Kad je riječ o Daruvaru, znamo da je 2013. godine potpuno prestao željeznički promet prema tom području i krenulo se u rekonstrukciju gdje je uloženo 70 milijuna kuna. Nakon toga, umjesto da započne željeznički promet, isti su potpuno zatvorili. U razgovoru s ministrom, predloženo je da se s HŽ Putničkim prijevozom napravi dogovor oko punog povratka vlakova na to područje. Mi očekujemo da će 2018. godine to zaživjeti i da će vlakovi početi voziti u tom smjeru. Što se tiče puštanja u promet pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec, očekuje se završetak te pruge u ožujku 2018. godine. Ministar Butković je dao nalog HŽ-u da se napravi spoj na kolosijek koji je u funkciji za vrijeme radova na obnovi pruge Dugo Selo – Križevci i da pruga u 2018. godini bude puštena u promet. To će omogućiti da vlakovi direktno prometuju na relaciji  Bjelovar – Zagreb, a time ćemo i mi dobiti ono što želimo, a to je povezivanje Bjelovara sa Zagrebom na 50-ak minuta vožnje vlakom, rekao je župan Damir Bajs i dodao da je ključno i to, da je HŽ spreman napraviti ukupnost promjena u voznom redu na relaciji Bjelovar – Zagreb.

– Linije moraju biti prilagođene potrebama putnika, a puštanjem u promet nove pruge uvesti će se i nove linije posebice u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, točnije za vrijeme odlaska na posao ili fakultet naših građana i u vrijeme njihova povratka kući. To je ono što želimo za građane naše županije, naglasio je Bajs i zahvalio ministru Butkoviću na aktivnostima i HŽ-u na sastanku te dodao da je ovo početak dogovora, jer dio vlakova je već vraćen prema Zagrebu, dobili smo direktne vlakove na toj relaciji.

ZAŠTO SU INZISTIRALI  da se rok povratka vlakova prema Daruvaru pomakne za 6. veljače, rekao je Dalibor Petrović u ime Hrvatskih željeznica.  

Petrović je također naglasio da će Daruvar nakon četiri godine ponovo dobiti vlakove, odnosno linije u cijelosti, a ne pro-forme da se u Daruvaru vide vlakovi, nego će ih dobiti zato da stanovnici Daruvara, Đulovca i Pakraca imaju jednu kvalitetnu uslugu koju će koristiti, a ne da služi samo za paradno slikanje.

ŠTO SE TIČE VLAKOVA PERMA BJELOVARU, Petrović je rekao:

Ono što je interesantno, rekao je Petrović.

Na pitanje, koliko će trajati putovanje od Bjelovara prema Zagrebu, Petrović je odgovorio:

Putovanje bi moglo trajati i manje, ali je potrebno napraviti kompletan remont do Dugog Sela, rekao je Petrović.

ŠTO SE TIČE POVRATKA ŽELJEZNIČKOG PROMETA U DARUVAR I NOVIH LINIJA ZA BJELOVAR, župan Damir Bajs je rekao:

CIJENE KARATA ĆE BITI JEFTINIJA, rekao je župan.

ŠTO SE TIČE POVEĆANJA LINIJA, Petrović je rekao:

Petrović je također istaknuo i spajanje s kolosjekom koji je u funkciji, istaknuvši:

Ministar Butković je dao svoju riječ, vezano za to, župan Damir Bajs je istaknuo:

Na kraju je župan zaključio: