U sklopu projekta „Priroda u školi, škola u prirodi“ (PŠŠP), koji je odobren i sufinanciran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, 18. svibnja održan je integrirani dan posvećen prirodi, zdravlju, ekologiji, kreativnosti i učenju izvan učionice.

Učenje kroz igru, istraživanje i boravak na otvorenom

Tijekom cijelog dana učenici i učitelji sudjelovali su u brojnim radionicama, istraživačkim aktivnostima, sportskim igrama i kreativnim sadržajima s ciljem poticanja boravka u prirodi, razvoja ekološke svijesti te brige o mentalnom i tjelesnom zdravlju.

Učenici su izrađivali „kamen snage“, stvarali „drvo želja i zahvalnosti“, sudjelovali u land art radionicama te kroz kreativno recikliranje izrađivali ukrase i uporabne predmete od otpadnih materijala.

Velik dio aktivnosti odvijao se na otvorenom. Četvrtaši su dan proveli na Boriku uživajući u sportskim aktivnostima i druženju u prirodi, dok su učenici drugih razreda vlakom otputovali u Viroviticu gdje su kroz terensku nastavu proučavali odnos čovjeka i prirode te važnost očuvanja okoliša.

Posebno zanimljiv bio je posjet učenika trećih razreda Meteorološkoj postaji Bjelovar, gdje su saznali kako se prate vremenske prilike i izrađuju vremenske prognoze.

Brojni razredi istraživali su biljni i životinjski svijet gradskog parka i školskog okoliša, učili o bioraznolikosti te sudjelovali u akcijama uređenja i čišćenja okoliša škole.

Priroda kao inspiracija za matematiku, jezike i digitalne vještine

Integrirani dan povezao je različita nastavna područja. Učenici su računali količinu otpada i potrošnju vode, rješavali matematičke izazove u escape roomu te izrađivali simetrične oblike inspirirane prirodom.

Koristeći digitalne alate kreirali su animacije rasta biljaka, mrežne stranice o bioraznolikosti i digitalne plakate, dok su na nastavi jezika pisali pjesme, sastavke i poruke zahvalnosti prirodi.

Sudjelovali su i u kvizovima o prirodnoj baštini Hrvatske, biljkama i životinjama te njihovoj ulozi u narodnim legendama i mitovima.

Stručnjaci i gosti obogatili školski dan

Poseban doprinos dali su projektni partneri, roditelji i gosti koji su učenicima približili prirodu iz različitih perspektiva.

U šumi Lug učenici sedmih razreda sudjelovali su u radionici „Moć šume“, koju su vodili šumarski stručnjaci Sandra Crnković, Željka Bakran, Dražen Husak i Ninoslav Habijanec. Kroz predavanje i praktične aktivnosti istraživali su važnost šumskih ekosustava i povezanost čovjeka s prirodom.

Psihologinja Ema Čamber iz Obiteljskog centra Bjelovar održala je radionicu „Introspekcija u prirodi“, usmjerenu na razvoj emocionalne pismenosti, smirenosti i povezanosti s okolinom.

Knjižničarka Tatjana Selak Petrec s Dječjeg odjela Narodne knjižnice „Petar Preradović“ učenicima je govorila o bioraznolikosti, dok su kroz kreativne radionice izrađivali morske životinje od starih knjiga i učili o važnosti očuvanja voda.

Zanimljivo predavanje održao je i Delimir Hrestak, arborist i roditelj učenika škole, koji je predstavio svoje zanimanje te učenicima približio svijet stabala, šuma i ekologije. Na kraju radionice u školskom je dvorištu posađena mlada magnolija koju je donirao školi.

Priroda kao učionica budućnosti

Integrirani dan organiziran je povodom Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj te je učenicima omogućio da na drugačiji način promišljaju o okolišu, zdravlju i vlastitoj ulozi u očuvanju prirode.

Hodnici i učionice škole pretvoreni su u izložbeni prostor ispunjen učeničkim radovima, porukama zahvalnosti prirodi i kreativnim instalacijama koje su dodatno uljepšale školski prostor.

Pozitivne reakcije učenika, učitelja, roditelja i suradnika pokazale su koliko su ovakvi projekti važni za razvoj ekološke svijesti, kreativnosti, mentalnog zdravlja i kvalitetnijih međuljudskih odnosa te koliko priroda može biti vrijedan prostor za učenje, istraživanje i osobni razvoj.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tekst: Daniela Nejašmić

Fotografije: učitelji IV. osnovne škole Bjelovar

Na bjelovarskoj kuglani nije se čuo samo zvuk kugli koje ruše čunjeve. Čuli su se smijeh, navijanje, šale i razgovori ljudi koji se svakodnevno bore s predrasudama društva. Među više od 80 sudionika iz 13 državnih domova za odrasle osobe iz cijele Hrvatske nije bilo osjećaja izoliranosti ni tuge kakvu javnost često veže uz institucije socijalne skrbi. Naprotiv, bilo je života, borbenog duha i prijateljske topline.

Upravo tamo, među kuglama, navijanjem i zajedničkim fotografijama, otvorila se mnogo važnija priča – ona o dostojanstvenom starenju, uključivanju osoba s mentalnim teškoćama u zajednicu i promjeni sustava socijalne skrbi koji se posljednjih godina pokušava udaljiti od zatvorenog institucionalnog modela.

Danas domovi za odrasle osobe više ne žele biti mjesta pasivnog čekanja i izolacije, nego ustanove koje korisnicima omogućavaju aktivan život, osjećaj pripadnosti i što veću samostalnost.

– Ne želimo da ljudi ostanu zatvoreni u institucijama. Cilj je da žive život dostojan svakog građanina – poručuje Ana Piragić, ravnateljica bjelovarskog Doma za odrasle osobe.

Velika transformacija sustava skrbi

Bjelovarski dom upravo ulazi u veliki projekt vrijedan pet milijuna eura financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, kojim će dio korisnika biti izmješten iz institucije u stanove i manje stambene zajednice uz stručnu podršku.

– S velikim ponosom možemo istaknuti da provodimo značajan projekt za našu sredinu kojim širimo kapacitete organiziranog stanovanja za naše korisnike u zajednici. Projekt predviđa rekonstrukciju i dogradnju planiranog Centra za pružanje usluga u zajednici, izgradnju novog dvojnog objekta te obnovu državnih stanova, a uključuje i nabavu vozila te potrebne opreme za pružanje izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Za njegovu provedbu odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 4.479.090,52 eura. To je veliki korak za našu instituciju i potvrda rada koji svakodnevno obavljamo. A to je tek početak naših planiranih ulaganja. Kroz daljnja ulaganja naš cilj je omogućiti svakom korisniku najvišu razinu samostalnosti i kvalitetne skrbi. Na kraju svega želimo osigurati dostojanstven život koji pripada svakom građaninu ove države – ističe Piragić.

U bjelovarskom domu trenutačno je smješteno 165 korisnika, dok dio njih već živi u organiziranom stanovanju u gradu.

– Imamo tri stambene jedinice u centru grada u kojima trenutno živi pet korisnika usluge organiziranog stanovanja i upravo idemo u smjeru daljnjeg razvoja usluge. Plan je da u sljedećim godinama četrdesetak ljudi izmjestimo iz institucije i omogućimo im uvjete života koji više nalikuju obiteljskom okruženju – najavljuje ravnateljica.

Takav model, kaže, pokazuje da mnoge osobe uz podršku stručnjaka mogu živjeti znatno samostalnije nego što društvo često pretpostavlja.

– Naravno da mogu. Svaka osoba određena je, između ostalog, i socijalnim okolnostima u kojima živi. Kada su one ograničavajuće, za očekivati je da će i samo funkcioniranje osobe biti otežano. Razvojem izvaninstitucijskih socijalnih usluga pokazalo se da su se korisnici uklopili u zajednicu koja ih je prihvatila i ne nose onu stigmu koja ih prati smještajem u instituciji. Na nama je da stručnim radom procijenimo njihove mogućnosti i razvijamo sve njihove raspoložive kapacitete. Upravo organizirano stanovanje pokazuje da ljudi ne trebaju cijeli život provesti unutar institucije, etiketirani i izolirani od društva. To su ljudi koji pripadaju ovoj zajednici, našem gradu i našem svakodnevnom životu – govori Piragić.

Dodaje kako upravo uključivanje u zajednicu korisnicima vraća samopouzdanje i osjećaj vrijednosti.

– Kada im pružite podršku i uključite ih u društvo, rastu njihovo samopouzdanje i mogućnosti koje možda prije nitko nije ni vidio – kaže.

Nedostatak stručnog kadra sve veći problem

Ipak, sustav se istovremeno suočava s ozbiljnim izazovima. Jedan od najvećih je nedostatak stručnog osoblja.

– Potrebni su nam medicinski djelatnici, njegovatelji, socijalni radnici, psiholozi i radni terapeuti. Srećom, Ministarstvo nas podržava i novim pravilnicima već je predviđeno povećanje broja zaposlenih, na čijem zapošljavanju radimo. Za sada uspijevamo dobiti stručni kadar, ali iz iskustva drugih domova vidimo da će to biti problem s kojim ćemo se tek ozbiljnije suočiti s porastom potrebe za istima – upozorava Piragić.

Činjenice, isto tako, govore u prilog tome da se sve više ljudi suočava s problemima mentalnog zdravlja te će potrebe za uslugama u zajednici biti sve veće.

Domovi više nisu zatvoreni sustavi

Slične promjene provode se i u drugim ustanovama diljem Hrvatske. Rada Matoš, dugogodišnja ravnateljica doma u Ljeskovici, kaže kako su se domovi morali otvoriti prema javnosti i zajednici.

– Kada sam preuzela vođenje ustanove, jedan od mojih najvećih ciljeva bio je da lokalna zajednica prepozna ono što radimo. Htjela sam da ljudi vide da naši korisnici nisu osobe koje treba skrivati od društva – prisjeća se Matoš.

Godinama su, kaže, korisnici stvarali razne radove unutar doma, ali ih gotovo nitko izvan ustanove nije imao priliku vidjeti.

– Počeli smo izlaziti među ljude, sudjelovati na događanjima, organizirati radionice i druženja. Pozivali smo građane da dolaze k nama. Danas mogu reći da nas zajednica doživljava potpuno drugačije nego prije – ističe.

Dom u Ljeskovici danas skrbi za gotovo 300 korisnika, dok lista čekanja prelazi 2400 ljudi.

– To dovoljno govori koliko su potrebe velike. Pokrivamo čak tri županije i često nemamo dovoljno kapaciteta. Naravno, hitni slučajevi imaju prioritet i nikada ih ne odbijamo – govori Matoš.

I ondje se razvija organizirano stanovanje.

– Naših dvadeset korisnika već živi u organiziranom stanovanju. To su ljudi za koje možda nekada nitko nije vjerovao da će moći živjeti samostalno, a danas kuhaju, odlaze u trgovinu, brinu o sebi i aktivno sudjeluju u životu zajednice – dodaje.

„Osjećam se vrijednim“

Koliko takav način života znači korisnicima, možda najbolje govore njihove riječi.

Slavko iz Pule danas živi u organiziranom stanovanju s još četvero sustanara.

– Lijepo nam je. Kuhamo, peremo, idemo u kupovinu, imamo pokaz za autobus i možemo ići gdje želimo. More nam je petnaest minuta od stana – govori s ponosom.

Priznaje kako mu je trebalo vremena za prilagodbu, no danas ne skriva zadovoljstvo.

– Godinu i pol živimo tako i dobro funkcioniramo. Imamo svoje obaveze, ali i slobodu. To čovjeku puno znači – kaže.

Posebno ga vesele sportska natjecanja i druženja.

– Ja sam dugo u boćarskoj ekipi doma i imam puno medalja. Ovakva druženja ispune me toplinom i nekim lijepim osjećajem. Osjećam se vrijednim – govori Slavko.

Slično razmišlja i Vehoslav, korisnik organiziranog stanovanja u virovitičkom Domu za odrasle osobe.

– Puno mi znače ovakva sportska druženja jer upoznajemo nove prijatelje. U domu sam pet godina i zadovoljan sam. Ljeti radimo u vrtu, kosimo travu, uređujemo okoliš i imamo osjećaj da radimo nešto korisno – ispričao je.

Aktivno starenje nije privilegij

Današnji domovi sve više razvijaju sadržaje koji korisnicima omogućuju aktivan život i osjećaj uključenosti. Organiziraju sportska natjecanja, glazbene susrete, radionice, vrtlarstvo, kreativni rad i suradnju s lokalnom zajednicom.

– Imamo likovne, literarne i kulinarske radionice, rad u vrtu, uređenje okoliša, suradnju sa školama i knjižnicama. Ponekad se i sami iznenadimo koliko naši korisnici imaju talenata i vještina – kaže Rada Matoš.

Upravo kroz takve aktivnosti mijenja se percepcija institucionalnog života i starosti.

Jer aktivno starenje ne bi smjelo biti privilegij samo zdravih i financijski neovisnih ljudi. Osobe koje žive u domovima žele iste stvari kao i svi drugi – prijatelje, hobije, izlete, natjecanja i osjećaj da su dio zajednice.

Društvo se mjeri brigom za najranjivije

Priča o domovima za odrasle osobe zapravo je priča o društvu u cjelini. O tome kako gledamo na starost, bolest, mentalne teškoće i ljude kojima je potrebna pomoć.

Iza institucionalnih vrata ne nalaze se „drugačiji ljudi“. Ondje su osobe koje žele sigurnost, poštovanje, prijateljstvo i priliku za dostojanstven život.

Transformacija sustava socijalne skrbi pokazuje da Hrvatska pokušava napraviti iskorak prema humanijem modelu skrbi. No bez dovoljno stručnjaka, kapaciteta i podrške zajednice, taj će proces biti spor i zahtjevan.

A upravo događaji poput kuglačkog susreta u Bjelovaru pokazuju koliko malo treba da se sruše predrasude – jedna kuglana, malo smijeha i osjećaj da nitko nije zaboravljen.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Tekst: Sanja Klinac, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, novinarka i urednica portal Bjelovar.info

Foto: Bjelovar.info-Dom za odrasle Bjelovar

Kroz radionice, predavanja i kreativne aktivnosti učenici su imali priliku razgovarati o izazovima s kojima se susreću, učiti o važnosti brige o vlastitom mentalnom zdravlju te razvijati socijalne i emocionalne vještine.

Mentalno zdravlje važno je svaki dan

Mentalno zdravlje obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno stanje pojedinca te značajno utječe na način na koji mislimo, osjećamo i ponašamo se. Također pomaže u suočavanju sa stresom, donošenju odluka i izgradnji odnosa s drugima.

Među najčešćim problemima mladih danas ističu se anksioznost, depresija, stres, poremećaji spavanja i osjećaj usamljenosti, zbog čega je posebno važno mladima pružiti podršku, razumijevanje i prostor za otvoren razgovor.

U školi ističu kako je za očuvanje mentalnog zdravlja važno imati osobu s kojom se može iskreno razgovarati o brigama i problemima, ali i redovito sudjelovati u aktivnostima koje opuštaju, vesele i potiču osjećaj zadovoljstva.

Radionice, ples i razgovori o važnim temama

Učenici su tijekom mjeseca sudjelovali u nizu aktivnosti prilagođenih njihovim interesima i potrebama, među kojima su radionice „Nasilne veze su bez/veze“, „Koliko se stvarno razumijemo?“ o međuvršnjačkim odnosima, radionice o narcisoidnim osobinama i vezama te aktivnosti usmjerene na razvoj psihološke otpornosti kroz asocijativne karte i mindfulness.

Posebno zanimanje izazvale su kreativne aktivnosti poput izrade plakata o mentalnom zdravlju i „Plesnog detoxa“, aktivnosti kroz koju su učenici otpuštali stres pokretom i plesom.

Sve aktivnosti bile su usmjerene na razvoj samopouzdanja, jačanje socijalnih kompetencija i osvještavanje važnosti brige o mentalnom zdravlju mladih.

„Nisi sam/a – u redu je tražiti pomoć“

Iz škole su poslali i važnu poruku svim učenicima:

– Nisi sam/a. U redu je tražiti pomoć. Tvoje mentalno zdravlje je važno – svaki dan.

Aktivnosti je organizirala psihologinja Marina Pavić u suradnji s nastavnicima Dajanom Zadravec i Ivom Dragićem te učenicama 4.a razreda Medicinske škole Bjelovar.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Medicinska škola Bjelovar

Kroz participativni program radionica želimo otvoriti prostor djeci i mladima za pitanja i teme koje su im bitne te pružiti kreativne alate i metode kako se njima baviti.

Na prvoj radionici u subotu 16. 5. „Priče i ilustracije“ polaznici će istražiti kako doživljaje svakodnevice mogu podijeliti s drugima kroz pisanu crticu i ilustraciju, uz podršku voditeljice Ivane Pipal, nagrađivane ilustratorice i autorice knjiga za djecu i mlade.

Iduću radionicu 23. 5. „RAP: ritam i poezija“, povest će Ivan Vuković ‘Magellano’ jedno od poznatijih imena domaće hip hop scene te djeci i mladima otkriti kako put do vlastite rap sekvence polazi od daha i tijela.

Ciklus završava radionicom „Ispleši to!“ 30. 5. kada će polaznici zajedno s Martom Krešić, iskusnom plesnom pedagoginjom i psihoterapeutkinjom u edukaciji, istražiti vlastiti impuls za slobodni ples!

PRIJAVE

Moguće je prijaviti se na jednu, dvije ili sve tri radionice, a zbog ograničenog broja polaznika, prijave su obavezne. Prijavu je potrebno poslati na mail: production@shooma.hr te navesti:

1. naziv radionice na koju se polaznik/ca prijavljuje
2. ime, prezime i dob polaznice/ka
3. kontakt broj odgovorne osobe.

Detaljnije o radionicama pročitajte na stranicama SHOOME.

Radionice su osmišljene kao predprogram nove predstave za djecu i mlade „Promjena“, koja se bavi iskustvom adolescencije, a ples, rap i poezija, neke su od metoda kojima se ona gradi. Predstava premijerno izlazi 25. 10. 2026. u Zagrebu te 5. 11. 2026. u Bjelovaru u koprodukciji UO SHOOMA, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Hrvatskog društva skladatelja (Muzički biennale Zagreb) te Kulturnog i multimedijskog centra Bjelovar (Gradska kazališna kuća Bjelovar), a nastaje u okviru projekta „Promjena“ koji suvremenom umjetnošću nastoji doprinijeti mentalnom zdravlju djece i mladih. Više o predstavi i projektu pročitajte na POVEZNICI.

Foto: SHOOMA –  Sanjin Kaštelan

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Jedno od predavanje je održao Sandro Kraljević, mag. psych. i direktor Mynd Lab-a d.o.o. i to o temi koja se tiče svih, a u velikoj mjeri upravo učenika. „Tihi stres i mentalna higijena – Kako ostati pribran u školi, na poslu i online“ bila je tema o kojoj se toga dana govorilo, a koju je poslušalo stotinjak učenika.
Predavanje je bilo edukativnog karaktera, ali i vrlo interaktivno – učenici su dijelili svoja iskustva te otkrivali zašto su pod stresom i kako se nose sa stresnim situacijama.

– Po zanimanju sam psiholog i zadnjih jedanaest godina radim s ljudima i rješavam razno-razne zavrzlame. Pričat ćemo o onome što je pristupno kod apsolutno svakoga od nas te nešto što određene pojedince izuzetno muči i to do razine da im je u potpunosti narušena kvaliteta života. Neki pojedinci ne znaju kako se izboriti s tim – započeo je Sandro Kraljević, mag. psych. te poručio kako je tužno te razočaravajuće kada vidi koliko se učenika i tinejdžera bori sa stresom, anksioznošću, manjkom pažnje, depresijom, ovisnošću o društvenim mrežama…

Zamolio je da podignu ruku učenici koji su barem jednom bili pod velikom razinom stresa. Većina učenika je dignula ruke u zrak. Učenici su naveli razne razloge zbog kojih su bili pod stresom: zbog ispitivanja u školi, prije isprobavanja novih aktivnosti, zbog fizičkog izgleda, zbog izlazaka u grad…

Predavač ih je pitao i kako bi definirali stres te pojasnio kako ima tri faze.

– Prva razina je umor, odnosno normalna reakcija na normalan dan. Drugo je napetost, osjećaj da si „na rubu“. Treće je iscrpljenost gdje tijelo i glava šalju signale da je previše – navodi Kraljević te dodaje kako je važno razumjeti na kojoj se razini nalazimo kako bismo napravili ključni korak prema očuvanju mentalne higijene.

Većina ljudi ignorira prve dvije faze sve dok ne dođe do treće. Ističe kako će svaki pojedinac različito reagirati na situacije koje mogu biti stresne.

– Stres nije nešto što nam se dogodi. Stres nije događaj nego kako je tvoja glava odreagirala. Netko će gore odreagirati na to kada ga trkneš u javnom prijevozu nego kada npr. dobije otkaz. Dosta je to individualno te se natjecati u tome kome je gore i stresnije u životu nema smisla – ističe Kraljević.

Naglašava kako stres nije uvijek loš te da problem počinje kada stres ne prestaje.

– Jedna mala količina stresa je zapravo dobra. Jer ti pomaže da npr. otrčiš dobro 100 metara, odgovaraš dobro na ispitu, odradiš predavanje kako spada… Ako pređeš jednu kritičnu točku i stresa bude više od toga, onda stres prijelazi u overthinking – pojašnjava.

Na predavanju je istaknuto i pet tihih signala koji ukazuju na preopterećenje. Tijelo uvijek daje znakove – samo ih treba naučiti prepoznati na vrijeme.

1. Pad koncentracije
2. Spavanje ne valja
3. Razdražljivost raste
4. Odgađaš sve više
5. Povučeš se

Tehnologija, ponajviše mobiteli i društvene mreže su jedan od glavnih razloga smanjenja koncentracije. Brojni učenici su također potvrdili kako imaju problema sa spavanjem: ne mogu zaspati, bude se po noći, umorni su… Uz to, potvrđuju kako su često razdražljivi te da ih „živciraju“ i najmanje sitnice. Također, odgađaju svoje obaveze, primjerice učenje.

– Dosta sam po stresom. Imam problema s koncentracijom, krenem učiti pa ne mogu. Teško mi je pamtiti, brzo odustanem. Ne mogu spavati, spavam po tri, četiri sata… – potvrdila je jedna srednjoškolka.

Većina učenika smatra da je činjenica kako su stalno online negativna. No, zaključili su kako online svijet ima i prednosti, a to su veća informiranost i efikasnija komunikacija s drugima.

– Biti stalno online danas i dostupan ima više negativnih nego pozitivnih strana – ističe Kraljević.

Stalna dostupnost dovodi do toga da se mozak ne odmara jer stalno očekuje novi podražaj te scrollanje prije spavanja odgađa san za 30 do 60 minuta. S učenicima je podijelio što mogu napraviti kako ne bi bili stalno dostupni te dopustili mozgu da se odmori:

1. Isključi obavijesti za sve osim poziva i poruka
2. Uvedi „offline sat“ – jedan sat dnevno bez ekrana
3. Ne gledaj mobitel prvih i zadnjih 30 minuta dana
4. Kada učiš stavi mobitel u drugu prostoriju, a ne samo na „tiho“
5. Prestani scrollati kada primijetiš da „samo gledaš“

Sandro Kraljević, mag. psych. podijelio je s učenicima tri navike koje mogu uvesti već danas, a tiču se bolje brige o mentalnom zdravlju. To su male, ali dosljedne promjene koje imaju veći učinak od povremenih velikih napora.

1. Kratka regulacija tijela – minutni reset kada osjećaš da ti raste pritisak
2. Dogovor sa sobom oko vremena – postavljanje osobne granice prema sebi
3. Mali ritual oporavka – nešto što radite samo za sebe, svaki dan i bez izgovora

Za kraj predavanje su učenicima istaknute tri stvari:

1. Prepoznaj signale
2. Kontroliraj ekrane
3. Uvedi naviku

Predavanje Sandra Kraljevića još je jednom potvrdilo koliko je važno otvoreno govoriti o mentalnom zdravlju mladih. Učenici su kroz interaktivan pristup imali priliku prepoznati vlastite obrasce ponašanja, bolje razumjeti što je zapravo stres te naučiti konkretne korake kojima mogu unaprijediti svoju svakodnevicu. Poseban naglasak stavljen je na pravovremeno prepoznavanje znakova preopterećenja, postavljanje granica u korištenju tehnologije te uvođenje malih, ali učinkovitih navika koje doprinose mentalnoj higijeni. Upravo takvi susreti pokazuju koliko škola može biti važan prostor za razvoj životnih vještina, a ne samo akademskog znanja.
Na samom kraju predavanja su nagrađene tri najaktivnije učenice koje su svojim sudjelovanjem i otvorenošću pridonijele kvaliteti rasprave. Kao priznanje za njihov angažman, osvojile su knjigu Sandra Kraljevića „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“, koja će im zasigurno pomoći u daljnjem razumijevanju i brizi o vlastitom mentalnom zdravlju.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Predavanje je bilo otvoreno za građane, a okupilo je zainteresirane roditelje, odgojno-obrazovne djelatnike i sve one koji žele bolje razumjeti kako način razmišljanja utječe na naš odnos prema uspjehu, neuspjehu i izazovima s kojima se susrećemo tijekom života.
Na početku predavanja je mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić detaljnije pojasnila sam pojam mentalnog sklopa i razliku između dvaju osnovnih pristupa razmišljanju – statičnog i razvojnog.

– Kada pristupamo problemu, možemo imati statični ili razvojni mentalni sklop, a oba se odnose na ono što vjerujemo o našim sposobnostima, talentima, inteligenciji. Statični mentalni sklop se odnosi na unutarnji glas koji kaže: „Moje sposobnosti su urođene i ne mogu ih mijenjati“, dok razvojni mentalni sklop kaže: „Uvijek nešto napraviti, promijeniti svoje sposobnosti nabolje.“ Razvojni mentalni sklop je više povezan s uspjehom jer ako smo uvjereni da se možemo mijenjati i poboljšati, onda ćemo se i ponašati u skladu s tim – započela je mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić.
Osvrnula se i na rezultate istraživanja koja pokazuju kako način razmišljanja može utjecati na životne ishode.

– Razna istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju razvojni mentalni sklop češće postižu uspjeh. To je malo paradoksalno zato što njima uspjeh nije najvažniji, već se više usmjeravaju na svoje interese, osobni razvoj i učenje – pojasnila je Ivana Mihotić Sekovanić.

Objasnila je i kako se statični i razvojni mentalni sklop razlikuju u odnosu prema uspjehu i neuspjehu.

– U statičnom mentalnom sklopu je najvažniji dojam kakav ćemo ostaviti pred drugima i hoćemo li biti bolji od drugih – u stvarnom životu ili na društvenim mrežama. Što znači da nećemo riskirati da se osramotimo pred drugima i nastojat ćemo skrivati svoje ranjivosti. Osobe s razvojnim mentalnim sklopom smatraju da svi griješe, ne bježe od vlastitih pogrešaka jer vjeruju da iz neuspjeha uče i nastavljaju dalje snažniji. U razvojnom mentalnom sklopu nas neuspjeh ne definira kao osobu, a u statičnom mentalnom sklopu nas definira i zato ga se bojimo – kaže Mihotić Sekovanić.

Naglasila je i kako mentalni sklop nije urođena osobina, već skup uvjerenja koja se mogu mijenjati.

– Mentalni sklop je uvjerenje o tome mogu li se naše sposobnosti mijenjati ili ne. To nije osobina, poput emocionalnosti, upornosti ili otvorenosti. Osobine su rezultat utjecaja urođenih karakteristika i utjecaja okoline – ne možemo uvijek promijeniti koliko nam je reaktivan živčani sustav. Ali uvjerenja i misli uvijek možemo mijenjati – istaknula je.

Posebno se osvrnula na to kako se mentalni sklop može uočiti kod djece, osobito kada se suoče s novim izazovima.

– Kod djece primjećujemo reakciju na nove zadatke ili izazove. Neka djeca na nove, teže puzzle odgovaraju iz razvojnog mentalnog sklopa „Ajmo probat, ovo bi moglo biti zabavno“, ili pak odbiju izazov iz statičnog mentalnog sklopa jer se zapravo boje neuspjeha. Iskustvo pokazuje kako su bistra djeca, koju često pohvaljujemo da su pametna, u većem riziku od razvijanja statičnog mentalnog sklopa. Zato je važno više pohvaljivati trud i proces, a manje inteligenciju – potvrđuje.
Istaknula je i važnost reakcije odraslih na dječje pogreške i neuspjehe.

– Bitno je kako se ponašamo kada djeca pogriješe, kada se ne ponašaju savršeno, kada se zaprljaju, strgaju igračku, dobiju lošu ocjenu ili kada se posvađaju ili opsuju, kažu ružne riječi. Ako se uplašimo da to znači da je dijete krenulo „krivim putem“ reagirat ćemo iz straha i propustit ćemo priliku da djecu podučimo kako ispraviti pogrešku. Moramo kratko i jasno objasniti kakvo ponašanje nije prihvatljivo i što idući puta mogu napraviti drugačije – pojašnjava.

Govoreći o tome što najviše utječe na razvoj mentalnog sklopa kod djece, naglasila je ulogu važnih osoba iz njihova okruženja.

– Poruke koje dolaze od važnih članova obitelji, odgojiteljica i učitelja, a kako su sve stariji i od vršnjaka. Moramo biti svjesni da i razni influenceri i youtuberi oblikuju dječja uvjerenja. Važno je osvijestiti jesu li to poruke koje naglašavaju vrijednost truda i učenja iz grešaka ili su to kritike kojih ćemo se bojat. – dodaje.
Također je istaknula da je djeci važno jasno i konkretno objašnjavati poruke koje im želimo prenijeti.

– Dječji mozak je u razvoju i u mlađoj dobi je više izraženo konkretno mišljenje. To znači da naše poruke moraju biti konkretne, tj. da djeci moramo kratko i jasno ponavljati da je u redu pogriješiti te ih podučavati kako postupati u situacijama neuspjeha – naglašava.

Govoreći o tome kako prepoznati promjene u mentalnom sklopu kod djece, istaknula je da se one često vide kroz odnos prema izazovima.

– Možemo promatrati hoće li dijete izbjegavati teže zadatke i nove izazove ili će se ipak usuditi riskirati neuspjeh. Kada se odluče pokušati nešto novo, važno je da to primijetimo i pohvalimo – ističe.

Naglasila je i da roditelji te odgojno-obrazovni djelatnici često prvi primijete promjene u dječjem ponašanju.

– Roditelji, odgojiteljice i učitelji obično dobro uočavaju promjene kod djece. Ako ih uočene promjene zabrinjavaju i traju nekoliko mjeseci, preporučuje se konzultirati se sa stručnjakom mentalnog zdravlja – naglašava.

U nastavku je govorila i o odnosu biološkog potencijala i okoline u razvoju pojedinca.

– Naš potencijal je jednim dijelom biološki određen, no manifestacija tog potencijala ovisi o našim iskustvima i okolinskim faktorima. Možemo utjecati na to hoćemo li razviti vlastiti potencijal u većoj ili manjoj mjeri – kaže.
Dotaknula se i povezanosti mentalnog sklopa sa samopouzdanjem, osobito u situacijama neuspjeha.

– Puno toga utječe na razvoj samopouzdanja i možemo se osjećati samopouzdano i sa statičnim, i s razvojnim mentalnim sklopom. No pitanje je možemo li održati samopouzdanje u situacijama neuspjeha. Istraživanja su pokazala kako osobe s razvojnim mentalnim sklopom ostaju samopouzdane i kada pogriješe ili dožive neuspjeh, dok se kod osoba sa statičnim mentalnim sklopom samopouzdanje tada bitno smanji. Zašto? Jer kod razvojnog mentalnog sklopa neuspjeh predstavlja putokaz prema tome što moramo poboljšati. A kod statičnog mentalnog sklopa neuspjeh nas definira kao neuspješnu osobu, što djeluje demotivirajuće – pojašnjava.

Istaknula je kako naša uvjerenja mogu utjecati čak i na fiziološke reakcije organizma, primjerice na način na koji doživljavamo stres.

– Istraživanja su odavno pokazala kako naša uvjerenja mogu djelovati na fiziološke odgovore tijela. Isto vrijedi i za naša uvjerenja o stresu, ono što vjerujemo o stresu može djelovati na to kako ga doživljavamo. Tako možemo vjerovati da je stres loš za nas, što je naravno djelomično točno. Radi se o distinkciji između onog kroničnog, intenzivnog stresa ili čak nasilja te onog svakodnevnog stresa koji je dio života. To su stresovi s kojima se moramo znati nositi. Ali ako smo uvjereni da nam stres samo otežava život, tijelo će reagirati s lučenjem veće količine stresnih hormona. S druge strane, možemo smatrati da je stres izazov, da će nam pomoći u svladavanju svakodnevnih problema, što će rezultirati skroz drugačijom stresnom reakcijom u tijelu – objašnjava.

Mag. psih. Ivana Mihotić Sekovanić okupljenima je približila koncept mentalnog sklopa te objasnila zašto je način na koji razmišljamo o vlastitim sposobnostima, talentima i mogućnostima za napredak ključan za osobni razvoj. Tijekom predavanja govorila je o razlikama između statičnog i razvojnog mentalnog sklopa, o tome kako se takva uvjerenja formiraju već u djetinjstvu te kakvu ulogu u tome imaju roditelji, odgojitelji, učitelji i druge važne osobe iz okoline. Poseban naglasak stavila je na način na koji reagiramo na pogreške i neuspjehe – kako kod djece, tako i kod odraslih – te na važnost poticanja znatiželje, pokušaja i učenja kroz iskustvo.

Sudionici su imali priliku čuti i rezultate brojnih istraživanja koja pokazuju da ljudi s razvojnim mentalnim sklopom češće postižu uspjeh jer su spremniji učiti, preuzimati izazove i ustrajati unatoč poteškoćama. Govorilo se i o povezanosti mentalnog sklopa sa samopouzdanjem, odnosom prema stresu te o tome kako naša uvjerenja mogu utjecati čak i na fiziološke reakcije organizma. Predavanje je također otvorilo pitanja o tome kako prepoznati razvojni ili statični način razmišljanja kod djece, kako ga poticati u odgoju i obrazovanju te kako odrasli svojim primjerom i porukama mogu oblikovati način na koji djeca doživljavaju vlastite sposobnosti.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Obiteljski centar – Područna služba Bjelovarsko-bilogorska obilježava Tjedan psihologije u suradnji s:

– Dječjim vrtićem Osmijeh
– III. osnovnom školom Bjelovar
– Turističko-ugostiteljskom i prehrambenom školom Bjelovar
– Gimnazijom Bjelovar

Kroz niz događanja psihološka struka bit će predstavljena široj zajednici s ciljem da se pokaže njezina važnost, širina i uključenost u svakodnevni život pojedinca i društva.

🔎 Neke od ključnih tema ovogodišnjeg programa su:

• psihološka otpornost odgojno-obrazovnih djelatnika
•  emocionalni razvoj djece i mladih
• razumijevanje i izražavanje osjećaja
• razvojni mentalni sklop (growth mindset)
• jačanje psihološke otpornosti kod djece
• postavljanje granica u odgoju
• suradnja roditelja i odgojitelja u očuvanju mentalnog zdravlja
• zajednička igra roditelja i djece (Theraplay pristup)

Program uključuje predavanja, radionice i interaktivne aktivnosti za djecu, roditelje, odgojitelje, nastavnike i sve zainteresirane građane.

Dio događanja bit će otvoren za javnost uz slobodan ulaz, a održavat će se u odgojno-obrazovnim ustanovama i Dječjem odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar.

Cjelokupni program se nalazi niže na plakatu.
Foto naslovna: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Strah od pogreške ili uvjerenje da trud nema smisla izazovi su s kojima se susreću mnogi. No, što kada bi bilo moguće promijeniti način na koji se promatraju prepreke i neuspjesi? Upravo će ta pitanja biti u središtu predavanja koje otvara prostor za drugačiji pogled na osobni rast i razvoj.

Zajedno s psihologinjom Ivanom Mihotić Sekovanić, sudionici će istražiti:

• kako životne izazove pretvoriti u prilike za osobni razvoj,
• na koje načine znanost pomaže u nošenju sa stresom,
• kako utišati unutarnji glas koji poručuje: „Ti to ne možeš!“.

Predavanje je namijenjeno svima koji žele naučiti nešto novo o sebi, razvijati otpornost te bolje razumjeti vlastite obrasce razmišljanja. Koncept razvojnog mentalnog sklopa temelji se na ideji da se sposobnosti i vještine mogu razvijati kroz trud, učenje i upornost, što dugoročno doprinosi većem zadovoljstvu i uspjehu u različitim područjima života.

Predavanje će se održati u srijedu, 11. ožujka 2026. godine u 17:30 sati u prostoru Obiteljskog centra u Bjelovaru (Matice hrvatske 16, II. kat).

Ulaz je slobodan, a prethodna najava nije potrebna. Dobrodošli su svi zainteresirani za ovu aktualnu i poticajnu temu.
Foto naslovna: Canva

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Program je koncipiran kao četverogodišnja edukacija, pri čemu se svaka godina zasebno dogovara i ugovara, ovisno o interesu sudionika, raspoloživim sredstvima te strateškim prioritetima Županije kao organizatora. Program će se istovremeno prilagođavati potrebama sudionika kako bi dodatno razvijali svoje kompetencije, a sve s ciljem osnaživanja profesionalnog identiteta i suradnje s ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog sustava. Polaznicima će omogućiti jačanje profesionalnih kompetencija, unapređenje komunikacije s učenicima, roditeljima i kolegama te dodatne vještine za djelovanje u području prevencije ovisnosti i rizičnih ponašanja. Edukacija će se tijekom provedbe kontinuirano prilagođavati specifičnim potrebama sudionika. Bjelovarsko-bilogorska županija će sukladno dostupnim sredstvima u proračunu financirati edukaciju za 10 – kazao je župan Marušić.
Transakcijska analiza, kao znanstvena teorija o ljudskom razvoju, funkcioniranju, komunikaciji i međuljudskim odnosima, pokazala se iznimno korisnom u radu s djecom i mladima. Kroz niz tehnika i profesionalnih alata, stručnim suradnicima u školama omogućuje bolje razumijevanje dinamike sustava te lakše rješavanje izazova s kojima se svakodnevno susreću.

Voditeljica programa je mag. soc. ped. Ana-Marija Vidjak, certificirana transakcijska analitičarka s bogatim iskustvom u obrazovanju odraslih i razvoju specijaliziranih edukacijskih programa. Tijekom edukacije pridružit će joj se i dodatni stručnjaci kao gostujući predavači.

– Iznimno se radujem i mislim da transakcijska analiza može pomoći na različite načine, a vama će svakako pomoći da vidite kako je to biti sa sobom, s djecom, roditeljima. Ganuta sam što je evo župan rekao da ste odvojili svoje vrijeme i da imate volju i da ste motivirani i radujem se tome da zajedno provedemo vrijeme da razmijenimo iskustva i što ćemo održati ove edukacije – kazala Vidjak.

U ime zavoda za javno zdravstvo županu te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji na ovom hvalevrijednom projektu zahvalila se Iva Manestar dr. med. spec.

– Drago mi je smo napokon uspjeli organizirati ovu edukaciju i dobro znamo da se zadnjih godina puno priča o mentalnom zdravlju, ali da je isto tako na terenu situacija izazovna. Stručni suradnici koji rade s korisnicima već su lagano iscrpljeni i treba im podrška kako se nositi sa svim novim izazovima s kojima se susrećemo kao društvu. Isto tako jako mi je drago da županija ima sluha za ovaj problem i da smo uspjeli organizirati ovu edukaciju koja je dosta kvalitetna – kazala je Manestar

Program započinje prema dogovorenoj dinamici te polaznici kreću s radom već ovoga tjedna, a u ime korisnika ovih ugovora, odnosno stručnih suradnika koji će polaziti edukaciju je i Elizabeta Sabljić.

– Kad govorim o ovome mogu reći da vjerujem kako smo svi sretni što smo se prijavili i dobili priliku te da se osjećamo odabranima da uložimo svoj vrijeme. Uvijek mi je drago odvojiti vrijeme kako bi naučila nešto novo, utvrditi staro znanje te naći nove načine. Također je dobro surađivati s kolegama koji su tu te smo često u razgovoru jedni s drugima, a i svima nama je drago što smo podržani od strane Bjelovarsko-bilogorske županije čime pokazuje da skrbi o nama i djeci. Smatram da je to velika stvar što nam županija pomaže- kazala je Sabljić.

Foto: Bjelovarsko-bilogorska županija

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

🗣️ VAŽNOST RAZGOVORA O MENTALNOM ZDRAVLJU 💭

O važnosti ove teme razgovaralo se i u Bjelovaru, povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine održava 10. listopada.
– Svjetski dan mentalnog zdravlja održava se svake godine 10. listopada. Cilj nam je opet skrenuti pažnju te osvijestiti koliko je mentalno zdravlje važno za cjelokupno naše funkcioniranje te na neki način potaknuti da se ulaže u sustav podrške mentalnom zdravlju – poručila je Iva Manestar, dr. med., spec. psih., subspec. socijalne psihijatrije.

Svjesnost o važnosti mentalnog zdravlja raste, no problemi poput stresa, anksioznosti i depresije i dalje sve više pogađaju ljude svih dobnih skupina. Upravo zbog toga, razgovori i edukacije o očuvanju psihičkog zdravlja postaju sve važniji u zajednici.

– To je dobra stvar – da smo osvijestili koliko je to važno. Mentalno zdravlje je dio našeg emocionalnog stanja, našeg kvalitetnog socijalnog komuniciranja. To je stvar našeg odnosa s drugim ljudima te kako se nosimo s frustracijama i nekakvim teškim trenucima u životu. Svako na neki način zaslužuje biti dobrog mentalnog zdravlja – dodala je Iva Manestar.

📣 SVE VIŠE MLADIH IMA PROBLEMA S NARUŠENIM MENTALNIM ZDRAVLJEM 👧 👦

Nažalost, problemi mentalnog zdravlja sve češće pogađaju mlađe generacije, što predstavlja ozbiljan izazov za cijelo društvo. Stručnjaci upozoravaju da je za očuvanje psihičkog zdravlja mladih potrebna zajednička odgovornost i sustavna podrška.

– Naši mladi sve više obolijevaju i to je na neki način alarmantna situacija. Na mentalno zdravlje utječu genetske predispozicije, socio-kulturološki utjecaji, biološki utjecaji, ekonomski utjecaji… Mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca, to je pitanje cijele naše zajednice. Da bismo imali mentalno zdrave mlade ljude, mentalno zdravu zajednicu onda svi mi moramo pridonositi, moramo osigurati dobre egzistencijalne uvjete, dobra radna mjesta, osigurati milje koji je lišen nasilja te društvo u kojemu se poštuju ljudska prava… Bitno je ulagati u sustav roditeljstva i odgojnog funkcioniranja. Ono što nam je najvažnije su naši mladi ljudi – zaključila je Iva Manestar.

📣 KAKO TRENERI MOGU POMOĆI?

Bjelovar je Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježio edukativnim predavanjima, a jedno od njih je bilo „Uloga sportskih trenera u zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji ovisnosti kod djece i mladih“. Ova tema je usmjerena na mlade te njihove trenere koji itekako mogu utjecati na njihovo ponašanje, razmišljanja te mentalno zdravlje.

– Ideja je bila pozvati ljude koji se bave mladima, koji se bave odgojno-obrazovnim djelovanjem, ali ne unutar institucija škole, nego na jedan drugi način, u neko slobodno vrijeme. Sport je vrlo često aktivnost koja se spominje u kontekstu zaštite mentalnog zdravlja. Bavljenje sportom danas, zapravo, predstavlja jedan životni stil koji je prihvatljiv i svi preporučuju bavljenje sportom te je jako puno ljudi uključeno u različite sportske aktivnosti. Sport definitivno ima odgojnu ulogu – započela je Renata Hunjadi-Brzović, prof. psihologije.

Sport i tjelesne aktivnosti ne doprinose samo fizičkom zdravlju, već igraju i važnu ulogu u oblikovanju stavova, vrijednosti i samopouzdanja mladih. Stručnjaci ističu da treneri i sportske zajednice mogu biti ključni u poticanju pozitivnog mentalnog zdravlja, ali i u prepoznavanju potencijalnih rizika.

– Sport pomaže u izgradnji stavova, vrijednosti, izgradnje slike o sebi… Baš kao što škola daje nekakve obrazovne i odgojne sadržaje tako i sport, uz razvijanje tijela i tjelesnih vještina, nudi i neke odgojne sadržaje. Prvo što vam se veže uz ideju o sportu i mentalnom zdravlju je da pogoduje mentalnom zdravlju. No, imate i onu drugu stranu medalje gdje istraživanja otkrivaju da je sport istovremeno i rizični faktor za razvoj nekih poteškoća. Treneri su ključni u toj cijeloj priči – napominje Hunjadi-Brzović.

Djeca doživljaju odrasle osobe kao svoje uzore pa tako i trenere koji svojim ponašanjem utječu na djecu i mlade. Također, alkoholiziranost i korištenje drugih sredstava koja mogu razviti ovisnost samo su neki od problema mentalnog zdravlja mladih. Prof. psihologije Renata Hunjadi-Brzović potvrđuje kako imaju zabrinjavajuć postotak djece koja se samoozljeđuju.

– Vi koji radite s djecom… Sigurno ste mogli primijetiti da se neka djeca na tjelesnom ne skidaju. Bilježimo zabrinjavajuć postotak djece koja se samoozljeđuju u školama. Nastavnici tjelesnog odgoja su nam često prva linija koja javlja da imamo problem – ističe Hunjadi-Brzović koja dodaje kako su i profesori koji zadaju zadatke pisanja tekstova također jedni od prvih koji saznaju samo neke probleme s kojima se djeca bore.

Niže su samo neki od zabrinjavajućih podataka i činjenica:

➡️ Između 32 i 45 % bolničkih prijema zbog ozljeda adolescenata povezano je s konzumiranjem alkohola
➡️ U svakome razredu četvero do sedmero djece najmanje se jednom samoozlijedilo
➡️ Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti u dobnoj skupini 15 do 19 godina u svijetu
➡️ U procesu tugovanja najčešće se pojavljuju teškoće u koncentraciji i dosjećanju, osjećaj gubitka kontrole i samopoštovanja
➡️ U razrednom odjeljenju od 25 učenika – 5 ih se suočava s problemima mentalnog zdravlja – od njih 5 samo 1 dobiva stručnu pomoć
➡️ 50 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje se do 14. godine
➡️ 75 % svih mentalnih poremećaja pojavljuje se prije 24. godine

🤯 NEGATIVNE STRANE SPORTA

Iako sport donosi brojne fizičke i psihičke koristi, važno je prepoznati da može imati i svoje negativne strane. Pretjerana usmjerenost na postignuća, dominantna uloga sportaša te naglašavanje vlastitog uspjeha mogu ograničiti razvoj socijalnih vještina i osjetljivosti prema drugima. Osim toga, strah od neuspjeha, zabrana izražavanja određenih osjećaja i egocentrična natjecateljska priroda sporta mogu izazvati anksioznost, stres te neprilagođena ponašanja, utječući na ukupnu mentalnu i emocionalnu dobrobit sportaša.

Primjerice:

➡️ Usmjerenost na bavljenje sportom – slabije socijalne vještine
➡️ Uloga sportaša primarna – nedostatno razvijene ostale socijalne uloge
➡️ Isticanje vlastitog uspjeha – manje socijalna osjetljivost
➡️ „Zabrana“ na određen osjećaje – različita neprilagođena ponašanja
➡️ Strah od neuspjeha, ponižavanja ili strah da neće opravdati određena očekivanja stvaraju anksioznost i stres – smanjena uspješnost
➡️ Ovladavanje ljutnjom u funkciji izvedbe
➡️ Egocentrična svojstva kompetitivnosti u sportu

– Ponekad je teško razlikovati znakove problema mentalnog zdravlja od uobičajenog/očekivanog ponašanja u djetinjstvu i adolescenciji, no potrebno je pratiti, promatrati, propitivati te otkrivati što se događa – preporučuje Renata Hunjadi-Brzović.

Mogu pomoći pitanja poput:

❓Je li došlo do nagle i/ili velike promjene u ponašanju, raspoloženju, uspješnosti?
❓Je li uočena promjena uobičajena za dijete; je li učestalija nego prije?
❓Traje li uočena promjena duže no što je očekivano u nekoj fazi odrastanja?
❓U kojoj je mjeri narušeno djetetovo svakodnevno funkcioniranje?

▶️ POVEZANOST SPORTA I OVISNOSTI O KOCKANJU

Opće je poznato da u Hrvatskoj postoji veliki problem s ovisnošću o klađenju. Igranje igara na sreću prisutno je kod značajnog dijela odraslih u Hrvatskoj, najviše u dobi od 35 do 44 godine, a manje među mladima od 15 do 24 godine. Češće kockaju muškarci nego žene. Najčešće igre su Eurojackpot, loto, kladionice i lutrija/srećke. Problematično kockanje s ozbiljnim negativnim posljedicama javlja se kod 1,7 posto odraslih, što znači da ozbiljan problem s kockom ima oko 47.000 stanovnika Hrvatske. Umjeren problem ima 3,1 posto, a nizak stupanj problema 2,7 posto odrasle populacije u Hrvatskoj.

– S tim se susrećem u radu. Ljudi koji imaju problem s ovisnosti o kocki, u našoj sredini, ne hrle na odvikavanje. Nekolicina koja se javila zadovoljila je tri kriterija koja vam sva istraživanja pokazuju. Tko su kandidati za razvoj problema ovisnosti o kockanju i klađenju? Prva kategorija je muški spol, što ne znači da nema žena koje se klade. Imati u obitelju neku blisku odraslu osobu koja se kladi, imati obitelj koja gleda pozitivno na klađenje, kao na zabavu je drugi čimbenik koji povećava rizik. Treći čimbenik je biti u sportu – otkriva Renata Hunjadi-Brzović.

– Neki od ljudi koji su u sportu svoja znanja pokušat će unovčiti i to tako da će početi hodati po kladionicama – pojašnjava poveznicu sporta s klađenjem te napominje kako treba voditi računa o tome i s razgovarati s djecom.

🆘 KAKO REAGIRATI KADA UVIDIMO DA POSTOJI PROBLEM?

Što učiniti?

👉 Emocionalna podrška – razumijevanje, strpljenje, slušanje – prihvaćanje i nepodcjenjivanje osjećaja
👉Vjerovanje i očekivanje najbolje bez postavljanja prevelikih zahtjeva
👉Osigurati razgovor s bliskom osobom, osobom od povjerenja, stručnjakom
👉Suicidalne najave i pokušaji – LIJEČNIKU!

🤝 ODJEL ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJU OVISNOSTI

Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti djeluje unutar Službe za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije. Aktivnosti Odjela su usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja mladih srednjoškolske dobi i odraslih, a organizirane su kroz:

👉 Psihološko savjetovalište
👉Psihijatrijsku ambulantu i savjetovalište
👉Provedbu i koordinaciju specijalnih preventivnih programa i psihoedukacija u suradnji s odgojno-obrazovnim i zdravstvenim institucijama, liječnicima primarne zdravstvene zaštite i specijalistima te drugim stručnim suradnicima i institucijama. Specijalni programi koji se provode temelje se na Nacionalnoj strategiji zaštite mentalnog zdravlja i na Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga.

📞 Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti – 099/60-94-987
📞 Psihijatar – 043/247-208
📞 Psiholog – 043/247-244
📞 Medicinska sestra – 043/247-206
🌐 Web – na POVEZNICI.

Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice. Tekst je objavljen u sklopu programa 06/25 sufinanciranog sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Poticanje kvalitetnih programa za djecu i mlade kojima je cilj promicanje njihove dobrobiti.

Tekst: Rahela Dedić, novinarka portala Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Foto: Bjelovar.info i Freepik