Ovaj dan prilika je da im zahvalimo na strpljenju, razumijevanju, toploj riječi i nesebičnoj pomoći koju pružaju pacijentima u najtežim trenucima. Njihov posao nije samo zanimanje, već poziv koji traži veliko srce, stručnost i odgovornost.

Medicinske sestre i tehničari neizostavan su dio zdravstvenog sustava te često prvi pružaju podršku, utjehu i osjećaj sigurnosti onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Svim medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima od srca čestitamo njihov dan uz iskrenu zahvalu za sav trud, brigu i humanost koju svakodnevno nesebično pružaju.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Dario Gazić, predsjednik podružnice BBŽ HKMS rekao je više o današnjem danu.

– Danas slavimo rođenje Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva. Ovogodišnji moto Međunarodne organizacije medicinskih sestara je “Naše sestre – naša budućnost”. Svi smo svjesni toga da medicinske sestre i tehničari čine veliki dio u zdravstvenom sustavu i njihov broj u sustavu je najveći – naveo je i čestitao im njihov dan.

Otkrio je koliko medicinskih sestara i tehničara nedostaje na području cijele države te komentirao prosvjede medicinskih sestara, tehničara i ostalog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja.

– U bjelovarskoj bolnici radi oko 350 sestara, nemam točan broj, ali u cijelom zdravstvenom sustavu nedostaje oko četiri tisuće medicinskih sestara da bi zadovoljili onaj minimum uvjeta pružanja zdravstvene skrbi. Ostatak medicinskih sestara koje rade u sustavu, njih oko 30 tisuća, mora pokriti posao za tih četiri tisuće koje nam nedostaju. Vjerujem da su sestre u svom radu požrtvovne, savjesne i da empatično pristupaju svakom pacijentu i vjerujem da će prevladati razum i razumijevanje vladajućih, da će se govoriti i da će sve biti ok – kazao je Gazić.

Svjestan je problema, ali vjeruje da će broj onih koji se odlučuju za to zanimanje rasti.

– Sestrinstvo je poziv. Sestra je empatična osoba koja pruža zdravstvenu skrb onome kome je potrebita. Ovim primjerom danas i ovom javnozdravstvenom akcijom gdje senzibiliziramo javnost za medicinske sestre ujedno privlačimo mlade ljude da pristupe ovoj profesiji, da vide da je pomaganje ljudima humani dio osobnosti čovjeka tako da vjerujem, iako nas nedostaje u sustavu, uvijek ima potrebe za izabrati taj put. Danas je medicinska sestra vrlo tražena profesija, možete dobiti posao bilo gdje, pogotovo u većim sredinama jer nas kronično nedostaje. Problem su bile upisne kvote za Medicinsku školu jer su bile smanjene tako da je nastao disbalans i u postojećem kadru koji je otišao nažalost u inozemstvo i u školovanom kadru tako da se dogodilo ono što se i najavljivalo, da nas ima jako malo u sustavu i da nas nedostaje – pojasnio je.

Danas je važno da zdravstveni radnici tijekom cijelog života uče, a to im je i sve dostupnije.

– Medicina i zdravstveni sustav svakim danom sve više napreduje i postupci koji se rade napretkom tehnologije guraju i nas da se moramo educirati i školovati cijeli život tako da mi uvijek učimo. Hrvatska komora organizira i edukacije medicinskim sestrama, trajnu edukaciju koju provodimo u vidu predavanja i skupljanja određenih znanja i vještina. Mi imamo u Bjelovaru Regionalni centar kompetencija gdje educiramo dodatno uz profesiju još neka stručna znanja, vještine i kompetencije za sestre i za druge zdravstvene radnike tako da sustav ide naprijed i mi ga moramo uvijek pratiti – istaknuo je Gazić.

Akciju je svojim dolaskom podržao i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić koji je donio pakete jagoda za podjelu građanima. I sam se podvrgnuo mjerenju tlaka i šećera, a ovoga puta vrijednosti nisu bile povišene.

Čestitao je svim medicinskim sestrama i tehničarima njihov dan, ali im i zahvalio na angažmanu tijekom protekle tri godine.

– Ja kao župan uvijek dajem podršku našim djelatnicima. Jučer je završena i službeno pandemija covida-19 i još jednom se zahvaljujem našem zdravstvenom osoblju, liječnicima i sestrama na svemu što su činili u ove tri pandemijske godine, na prvoj crti linije obrane od covida-19 – naglasio je.

Bjelovarsko-bilogorska županija, nastavio je Marušić, čini sve da bi osigurala što bolje uvjete rada medicinskim sestrama i drugom medicinskom osoblju.

– U tu svrhu smo krenuli s opremanjem nove zgrade bjelovarske bolnice, kupljen je novi CT uređaj, zatim je tu i pregled za gustoću kostiju koji je uveden nakon tri godine, za desetak dana će se pustiti u pogon novi uređaj za skidanje mrena… Sva ova ulaganja služe da osiguramo što bolje uvjete rada našem zdravstvenom osoblju, a naravno u korist svih pacijenata koji gravitiraju našem području. Mi kao Županija raspisujemo mjere, konkretno za medicinske sestre i tehničare je tu mjera sufinanciranja stručnog usavršavanja i doškolovanja. Tu mjeru su 24 medicinske sestre koristile tijekom prošle  godine, a i u ovoj godini nastavljamo s tim mjerama i na sve načine na koje možemo doprinosimo što boljim uvjetima rada tako da medicinske sestre i svo medicinsko osoblje imaju punu našu podršku – napomenuo je župan.

U bjelovarskoj bolnici nedostaje između 20 i 30 posto medicinskih sestara i tehničara.

– To nije problem samo naše Bjelovarsko-bilogorske županije, to je problem na razini cijele Hrvatske. Znamo svi da nam nedostaje radnika svih profila, pa tako i medicinskog. Ovo što mi radimo su mali pomaci koji doprinose što većem broju liječnika i medicinskih sestara. Mi smo zasad u pozitivnom trendu odlaska i dolaska liječnika u našu županiju. Isto tako, putem ovim mjera i osiguranja što boljih uvjeta za rad, nadamo se da će to biti jedan od preduvjeta ili uvjeta da osobe ostanu ovdje raditi. Mi smo članica Europske unije, granice su slobodne i normalno da fluktuacija radne snage je preizražena prema Europi gdje mi sigurno ne možemo konkurirati plaćama što ih mogu dobiti u nekim drugim zemljama, ali to je problem cijele Hrvatske. Mi radimo što možemo u našem djelokrugu da kada i opremimo tu zgradu bolnice iduće godine da ima netko u njoj i raditi, no taj se problem nije generirao preko noći pa se ne da ni riješiti preko noći, ali veseli me da smo u tom pozitivnom trendu većeg priljeva nego odlaska – izjavio je Marušić.

Vjeruje kako je tom pozitivnom trendu doprinijela i županijska mjera kojom su studentima medicine podigli stipendije s tisuću na tri tisuće kuna. Moguće je, kaže župan, da samo Bjelovarsko-bilogorska županija ima takvu stipendiju u Hrvatskoj. Vidljiv je pomak i u dolasku liječnika pa je tako samo prošle godine posao u županiji našlo 28 mladih liječnika. Posebno treba naglasiti kako su neki od njih došli raditi u ruralne sredine gdje se problem desetljećima nije uspio riješiti, a među takvim primjerima su Garešnički Brestovac i Đulovac.

Sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za Opću bolnicu “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar, Miroslav Pranjić rekao nam je više o ovom prosvjedu.

– Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske su na sastancima svojih tijela donijeli odluku o održavanju prosvjednih aktivnosti koje su započele prošli tjedana i traju tjedan dana ispred svih većih bolnica. Završit će s velikim prosvjednim skupom 11. svibnja u 11 sati na Zrinjevcu u Zagrebu. Plaće nisu jedini problem s kojim se medicinske sestre, medicinski tehničari, fizioterapeuti, laboranti, kuhari, spremačice, administrativno osoblje i svi ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici susreću. Jedan od ključnih problema je minoriziranje naše uloge u zdravstvenom sustavu, omalovažavanje značenja našeg rada, diskriminacija našeg obrazovanja, nepriznavanje naših teških uvjeta rada, neprovođenje zaštite na radu i sve veća izloženost agresiji i fizičkim napadima. Zdravstveni radnici se svakodnevno suočavaju s time – naglasio je.

Riječ je o mirnom prosvjedu, napominje.

– Ovaj prosvjed je zamišljen kao jedan mirni prosvjed, on se održava u vrijeme pauze za gablec zaposlenika tako da oni svi mogu izaći na taj prosvjed. Uvijek je to teško kod nas u zdravstvu jer nama je pacijent prioritet i mi moramo paziti na pacijenta, mora sve funkcionirati, a tko bude u prilici, taj će izaći. To je samo jedan mirni prosvjed da se ukaže na probleme koji nas tište – navodi Pranjić.

Nedavno su se liječnici izborili za povećanje svojih plaća i bolje uvjete rada, što je također komentirao.

– Liječnici su se izborili jer su oni liječnici. Oni su dobili Zakon o ravnopravnom statusu, dobili su veće plaće, bolje uvjete rada, njima se dozvoljavaju prekovremeni sati što se nama ne dozvoljava. Ima sve manje medicinskih sestara, sada nas nedostaje oko četiri ili pet tisuća, mi praktički moramo raditi jedan za dvoje jer ne možemo imati prekovremenih sati, a posao se mora odraditi. Pacijenti su zahtjevni, no oni su nam prioritet i činimo sve da oni budu zadovoljni, a žalosno je da ministar ne prepoznaje i ne vidi da smo mi jedna karika u lancu bez koje se ne može raditi. Ne može liječnik raditi bez medicinskih sestara, fizioterapeuta, kuhara, spremačica, administrativnog osoblja… to je sve karika u lancu zdravstva. Kažem, žalosno je da to ministar ne vidi i da je išao na ruku liječnicima bez ostalih. Mi ne tražimo samo za sebe, nego za sve zaposlenike u sustavu zdravstva jer smatramo da su svi zakinuti – ističe Pranjić.

Kao što su oni podržavali liječnike u ostvarivanju njihovih prava, tako sada i liječnici podupiru njih.

– Mi smo podržavali liječnike pa i oni podržavaju nas. Ministarstvo je to vjerojatno namjerno napravilo, razjedinilo nas da lakše vladaju. Prvo su njima dozvolili i podigli koeficijente, a nama ništa, htjeli su nas posvađati, no mi smo i dalje zajedno jer ne možemo funkcionirati jedni bez drugih – kaže.

Što se tiče nove zgrade Opće bolnice “Dr. Anđelko Višić” Bjelovar, otkrio je koliko će zdravstvenih djelatnika nedostajati kako bi se osigurao normalan rad.

– Nas će sigurno nedostajati 20 do 30 posto zdravstvenih djelatnika u toj ustanovi. Nedostaje liječnika, sestara, kuhara, spremačica, fizioterapeuta, nas svih fali na nivou bjelovarske bolnice, ali i države – naveo je Pranjić. Ispričao nam je i kako su zbog svojih zahtjeva zbog kojeg su danas prosvjedovali i u Bjelovaru u stalnom kontaktu s mjerodavnim ministarstvom.

– Mi smo u stalnim kontaktima s Ministarstvom, trenutno pregovaramo za kolektivni ugovor u zdravstvu. Mi smo stalno u pregovorima, ali oni jednostavno zatvaraju oči. Oni misle da ako su riješili liječnike, da su riješili sve probleme i bojim se da ovo neće završiti samo na ovim mirnim prosvjedima, da ćemo nažalost po naša prava i naše zahtjeve morati izaći u štrajk – naglašava. Dodaje kako se duboko nada da do toga ipak neće doći jer bi to dovelo do velikih i nesagledivih posljedica na cjelokupni zdravstveni sustav. Rekao je Pranjić i kako ne može reći da Ministarstvo zdravstva ne radi ništa za boljitak sustava, no smatra kako je sve to ipak premalo i vrlo oskudno, a plaće su jako niske za uvjete rada koje imaju.

– Nama se ne priznaju prekovremeni sati, nego se traži da odradimo samo one sate koji su u jednom mjesecu tako da je plaća puno manja, a mi moramo raditi pošto nas nedostaje za dvije, ponekad i za tri sestre. Jedna sestra je na 25 pacijenata po noći pa si onda mislite kako je to, 25 nepokretnih pacijenata imati za čitavu noć jedna sestra, a trebale bi biti najmanje dvije ili tri – napominje. Premda ne umanjuje vrijednost niti jedne profesije, ogorčen je što se naše medicinske sestre i tehničari u svijetu mogu zaposliti bez problema, dok ih se najmanje cijeni baš u Hrvatskoj.

– Velik je značaj medicinskih sestara, svi u zdravstvenom sustavu su potrebi, ničiji značaj ne umanjujemo, ali mora se voditi više brige o sestrama, o nezdravstvenim radnicima jer ih nema i odlaze iz sustava. Dolaze nam strani radnici koji ne poznaju jezik, a guraju se da rade negdje nešto. Nije to dobro – smatra Pranjić. Za kraj ima i poruku za pacijente.

– Neka se pacijenti ne ljute na nas ovih dana, njima neće ništa nedostajati, oni su nam prioritet, u našem fokusu su jedino pacijenti, a mi se nadamo da ćemo ovo već nekako riješiti s Ministarstvom – zaključio je Pranjić.

Cilj Simpozija je razmjenom iskustava i znanja poboljšati način na koji se skrbi o pacijentima, a zašto je to od velike važnosti kazala je Karmela Hrastinski, predsjednica Društva za ortopediju i traumatologiju Hrvatske udruge medicinskih sestara.

– Na skupovima se donose zaključci kojima se može utjecati na uvođenje standardiziranih protokola. Naime, susrećemo se s pacijentima kojima je potrebna dugotrajna njega i rehabilitacija, koji imaju velike zahtjeve te radimo na tome da se poboljšaju standardi za naše pacijente u svim bolnicama, pojasnila je Hrastinski napomenuvši kako je u današnje vrijeme, dok vlada nedostatak medicinskog osoblja, potrebno raditi na poboljšanju vlastitog znanja.

– Ove godine smo odlučili organizirati jednodnevni Simpozij u suradnji s Društvom ortopedije i traumatologije i Općom bolnicom Bjelovar. Obrađujemo tematiku s područja sestrinskog djelovanja, iz pružanja usluga hitnih prijema te ortopedije i traumatologije, istaknuo je Mario Gašić predsjednik Društva medicinskih tehničara – gipsera koji djeluju u sklopu Hrvatske udruge medicinskih sestara. Gašić se također dotaknuo i problema s kojima se suočavaju medicinske sestre i tehničari u cijeloj zemlji.

– Neadekvatni radni uvjeti tište svaku medicinsku sestru u Hrvatskoj, pa tako i nas. Tu su i neadekvatne plaće, ali i nepriznati dodaci na plaću od strane ustanova, rekao je Gašić.

Hrvoje Pokos, pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo OB Bjelovar kazao je pak kako je, suprotno uvriježenom mišljenju, posao gipsera iznimno bitan.

– Još uvijek se u zdravstvu vrlo često provode poslovi gipsera. Gipsanje je vrsta umjetnosti – treba znati postaviti gips na način da ništa ne smeta pacijentu. Treba znati to odraditi na način da je pacijent zadovoljan, poručio je Pokos.

Simpozij je podržao i ravnatelj OB Bjelovar Ali Allouch, a u ime Grada Bjelovara prisustvovala je pročelnica za Upravnog odjela za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i opće poslove Jasna Grgić Škaurin.

Naime, Međunarodni dan sestrinstva medicinske sestre i tehničari cijelog svijeta obilježavaju 12. svibnja, u spomen na rođenje Florence Nightingele – začetnice modernog sestrinstva. Svijet sestrinstva obiluje izazovima i otvoren je za sve koji žele sudjelovati u izgrađivanju spoznaja o najplemenitijoj profesiji u svijetu. Ovogodišnja poruka Međunarodnog vijeća medicinskih sestara glasi „Medicinske sestre-glas koji vodi“, a upravo Međunarodni dan sestrinstva je prilika da se zahvalimo svim medicinskim sestrama i tehničarima na brizi za bolesne i zaštiti zdravih ljudi.

Župan Damir Bajs je stoga napomenuo kako je zdravstveni sistem nezamisliv bez sestrinstva te je svim medicinskim sestrama i tehničarima zahvalio na predanom radu, skrbi za bolesne, ali i na njihovom radu na prevenciji za zdrave osobe.

– Biti medicinska sestra ili tehničar je jedan životni poziv, istaknuo je župan koji je kazao kako Županija osjeća posebnu odgovornost prema zdravstvenoj zaštiti jer je upravo kolektivna zdravstvena skrb  jedan od temelja kvalitetnog života.

– Nadam se da je Županija, u okviru programa koje ima, dala naglasak na zdravstvo.  Napravili smo niz mjera i aktivnosti kroz EU projekte ili projekte same Županije, kao što su; projekti obnova naših ambulanti, pred nama je i energetska obnova zgrade bolnice kao i gradnja nove zgrade bolnice, ali tu je i ono što je najvažnije –  ulaganje u ljude, poručio je župan koji je napomenuo kako je upravo Bjelovarsko-bilogorska jedina županija u Hrvatskoj koja ima trajne mjere potpore vezane uz zdravstveno osoblje.

– Uskoro ćemo imati potpisanih 70 ugovora u tri predviđene mjere te su to jedine mjere u RH koje idu i prema sestrinstvu – mi ćemo i dalje podupirati sestrinstvo, zaključio je Bajs.

Pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo Opće bolnice Bjelovar Hrvoje Pokos, rekao je kako je u odnosu na otprije desetak godina napredak u sestrinstvu znatno veći, ali sestre još uvijek rade jako puno te igraju veliku ulogu u oporavku pacijenata.

Također se osvrnuo  na ovogodišnju poruku Međunarodnog vijeća medicinskih sestara, koja glasi: „Medicinske sestre-glas koji vodi“.

– Ovogodišnja poruka Svjetskog vijeća sestara je vrlo jasna; medicinske sestre diljem svijeta svakodnevno zagovaraju zdravstvo koje mora biti dostupno svima u najzahtjevnijim okolnostima, s ograničenim resursima za pružanje zdravstvene skrbi onima kojima je najpotrebnija, poručio je Pokos koji je kazao i kako je ove godine Međunarodni dan sestrinstva usmjeren na tri važne poruke za medicinske sestre i kreatore politika, koje glase; medicinske sestre su te koje spašavaju i poboljšavaju živote, štite i promiču zdravlje i dobrobit. One su vitalna prisutna točka 0 do 24 sata, od rođenja do smrti i one su temelj visokokvalitetne, pristupačne i dostupne skrbi, napomenuo je pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo.  

Što se pak sestara i medicinskih tehničara u našoj bjelovarskoj bolnici tiče, trenutno ih je zaposleno 360, odnosno oko 45 posto, ali problem predstavlja to što još uvijek nemamo dovoljan broj priznatih prvostupnika, rekao je Pokos.  

– Mi smo jedina županija koja je prešla s riječi na dijela; sve županije i župani prime sestre, ali na kraju od djela ne bude ništa. Mi, kao županija, jedini sufinanciramo usavršavanje medicinskih sestara i jedini smo u RH koji preveniramo nedostatak medicinskih sestara na našem području. Mislim da će ova mjera koju naša županija provodi u budućnosti rezultirati da barem mi, kao županija, ne dopustimo da se dovedemo u situaciju da imamo manjak medicinskih sestara, poručio je Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara BBŽ.

Gazić je također rekao kako Komora aktivno sudjeluje na edukacijama i stručnim edukacijama za svih 1116 medicinskih sestara, koliko ih je prijavljeno s područja županije.

– Komora također aktivno podupire školovanje medicinskih sestara tako da mogu imati pokrivenih skoro 70 posto svojeg školovanja, jer smatramo da medicinske sestre trebaju biti prepoznate u sustavu i da više nisu samo zdravstvena radna snaga već i zdravstvena intelektualna snaga. Isto tako, stvarno je vrijeme da se i visokoobrazovane medicinske sestre prepoznaju u sustavu, te se zajedno s Ministarstvom radi na tome, naglasio je Gazić.

Sendi Slamek, glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu BBŽ i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Zavoda za hitnu medicinu BBŽ poručila je kako bi se sestrama i medicinskim tehničarima važnost trebala pridavati kroz čitavu godinu, ali da je, što se toga tiče, naša Bjelovarsko-bilogorska Županija ipak na dobrom putu.

– Naš posao je stresan; svi mi radimo s puno empatije, odricanja i požrtvovnosti da bismo svakom pacijentu pružili jednaku skrb, a ujedno i društvu pružili dovoljno edukacije da bude što manje bolesti. Također, kao što i medicina svakim danom sve više napreduje, tako se i mi moramo usavršavati da bismo mogli pratiti napredak i pružiti jednaku skrb svim pacijentima, pojasnila je Slamek.

Đurđica Pavičić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja BBŽ je zahvalila Županiji na pomoći u poboljšanju rada u ordinacijama kroz projekte obnove, a zatim se je osvrnula na ulogu primarne zdravstvene zaštite.  

– Za primarnu zdravstvenu zaštitu se uvijek kaže da je to početni dio zdravstvene zaštite, jer se pacijent prvo obrati nama za pomoć, a tek onda ide dalje; stoga je sinergija između svih naših ustanova vrlo važna. Također je ključna i edukacija pacijenata, zbog prevencije, gdje opet iznimno veliku ulogu ima primarna zaštita – kroz patronažu, ali i Zavod za javno zdravstvo, ukazala je Pavičić.

dr. sc. Želimir Bertić, djelatnik Zavoda za javno zdravstvo BBŽ-a i predsjednik Lige protiv raka BBŽ je svim medicinskim sestrama čestitao njihov dan, a naročito onima koje su magistrirale ili diplomirale, odnosno, uložile puno truda u sam razvoj struke.

– Nadam se da će se u RH konačno početi cijeniti kvalitetna medicinska sestra, a isto tako i visoko obrazovanje. Mi smo, što se tiče obrazovanja i priznavanja kadrova, zadnja država u EU. Što se medicinskih sestara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tiče, one su najmanje primijećene; mi radimo čistu prevenciju i educiramo stanovništvo, provodimo nacionalne preventivne programe, ali naši rezultati se tek vide nakon 10 do 15 godina, kazao je Bertić.

Okupljeni poručuju i kako je iz RH, od ulaska u EU, ukupno otišlo oko 1200 sestara, s time da je izdano još oko 680 potvrda za njihov odlazak u inozemstvo.

Također, velik problem predstavlja i jedna izgubljena godina, nakon uvođenja petogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja kada iz školskog sustava nisu izašle medicinske sestre. 

Što se pak naše bolnice tiče, tu, na svu sreću, nije bilo prevelikog odlijeva ljudi.

Naime, iz Opće Bolnice Bjelovar je, od ulaska u EU, samo 9 ljudi otišlo raditi u inozemstvo, od čega najčešće u Njemačku i Irsku.

Međunarodni dan sestrinstva medicinske sestre i tehničari cijelog svijeta obilježavaju 12. svibnja, u spomen na rođenje Florence Nightingele – začetnice modernog sestrinstva. Svijet sestrinstva obiluje izazovima i otvoren je za sve koji žele sudjelovati u izgrađivanju spoznaja o najplemenitijoj profesiji u svijetu.

Poruka Međunarodnog sestrinskog vijeća jest podizati svijest o važnosti promatranja zdravlja kao temeljnog ljudskog prava, prvenstveno unutar sestrinske profesije, a zatim i u zajednici, u državnim tijelima te ostalim sudionicima u donošenju odluka. Međunarodno sestrinsko vijeće zagovara dostupnost zdravstvene njege svima, bez obzira na mjesto, vrijeme i okolnosti, a medicinske sestre imaju ključnu ulogu u ostvarivanju cilja. Ove godine, naglasak je na ključnoj ulozi medicinske sestre u postizanju zdravstvene njege za sve.

Hrvatska udruga medicinskih sestara povodom Međunarodnog dana sestrinstva organizira  savjetovanja, javnozdravstvene akcije i edukacije s udrugama osoba s invaliditetom kroz svoje podružnice, a koje su  upućene osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima,  sukladno njihovim potrebama.

U zdravstvenom sustavu sestrinstvo je neizostavna karika u lancu učinkovite zdravstvene zaštite. Upravo Međunarodni dan sestrinstva je prilika da se zahvalimo svim medicinskim sestrama i tehničarima na brizi za bolesne i zaštiti zdravih ljudi.

Kako bi BBŽ zadržala postojeći liječnički kadar, ali i privukla nove liječnike i medicinsko osoblje, u naredne 3 godine osigurala je 3 milijuna kuna. Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija u svoj proračun za 2018.godinu uvrstila je novi projekt „Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava-liječnike i medicinsko osoblje“, za čiju je provedbu u ovoj godini osigurano 1.000.000,00 kuna.

Ulaganjem u liječnike i medicinsko osoblje poboljšat će se uvjeti zdravstvene zaštite na području Bjelovarsko-bilogorske županije, ali i smanjiti nejednakosti u mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama.

Na prijemu je župan Damir Bajs rekao da Županija ima niz ovlasti i obveza u zdravstvenom sustavu.

– Županija je odgovorna za primarnu zdravstvenu zaštitu, ali i za sekundarnu, kao i za liječnike opće prakse, ali i za bolničko liječenje. Ovog trenutka iznimno su velika ulaganja u naš zdravstveni sustav kako iz sredstava Europske unije tako i same Županije. Neovisno o tim ulaganjima, naša Županija je kao prva i jedina za sada u Hrvatskoj stvorila novi program vezan uz zdravstveno osoblje. Mi smo predvidjeli da najmanje milijun kuna, od 2018. pa nadalje, usmjerimo prema našim liječnicima, ali i medicinskom osoblju. Zahvaljujem medicinskim sestrama i tehničarima na ukupnim aktivnostima, na požrtvovnosti, na činjenici da je to posao bez radnog vremena, posebice u bolničkom sistemu, da su sestre i tehničari prisutni u ukupnosti zdravstva. Kao što sam rekao, Županija će osigurati dopunske pogodnosti za medicinske sestre i tehničare, od ove godine pa nadalje, jer neovisno od ulaganja u moderne uvjete rada, gradnju nove bolnice, obnovu naših ambulanti, mi moramo ponajviše ulagati u ljude. Tko god se odluči da svoj život posveti zdravstvu, bilo da je medicinska sestra ili tehničar, nije odabrao posao nego životni poziv, naglasio je župan Damir Bajs.

Pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo Opće bolnice Bjelovar Hrvoje Pokos čestitao je svim medicinskim sestrama i tehničarima naše županije Dan sestrinstva i zahvalio županu Bajsu na prijemu.

– U našoj Općoj bolnici 45 % zaposlenih čine medicinske sestre. Najveći problem nisu odlasci jer odlazaka u inozemstvo iz naše ustanove nije bilo puno, riječ je o nekih desetak imena, ali najveći problem nam je dob naših kolega i kolegica koji u prosjeku prelazi 50 godina. Posao sestre, osim što je dosta psihički težak je i fizički te doosta zahtjevan, rekao je Pokos.

Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara podružnice Bjelovar također se zahvalio županu Bajsu na pozivu koji je tradicionalan povodom Međunarodnog dana sestrinstva, ali se posebno zahvalio županu u ime Hrvatske komore medicinskih sestara podružnice Bjelovar koji je prvi postavio operativni plan da se konkretno pomogne medicinskim sestrama u ovom projektu koji se odnosi na sufinanciranje i pomaganje liječnicima i zdravstvenim djelatnicima. 

– Ono što bih želio naglasiti je to da smo jučer ministar Kujundžić i ja u Zagrebu u Komori otvorili prostore za medicinske sestre. To je jedan veliki stan sa devet smještajnih jedinica gdje može boraviti devet medicinskih sestara koje su bolesne i koje trebaju liječenje u Zagrebu. U tim prostorijama mogu boraviti tijekom liječenja u Zagrebu i besplatno obavljati pretrage.

Sendi Slamek, glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu BBŽ i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Zavoda za hitnu medicinu BBŽ istaknula je da Zavod za hitnu medicinu čine medicinske sestre i tehničari koji su stup i pokretač cijelog sustava.

– Nas ne nedostaje kao liječnika i sada zbog manjka liječnika, mi smo ti koji svojim radom moramo nadoknaditi, moramo se puno educirati i ono što nam je najvažnije, ne samo da su bitne naše edukacije , važne su i edukacije naših sugrađana. Znamo da smo pri vrhu kardiovaskularnih bolesti, stoga je bitno da educiramo i naše sugrađane kako bi znali pružiti pomoć ukoliko se zateknu u takvoj situaciji . Imamo i program javno dostupne reanimacije gdje imamo vanjske defibrilatore te bih stoga htjela naglasiti važnost edukacije i nas i građanstva kako bi imali što manje smrtnih ishoda, poručila je Sendi Slamek, glavna sestra Zavoda za hitnu medicinu BBŽ-a.

Želimir Bertić, predsjednik Lige protiv raka BBŽ također je rekao da je veliki problem u našoj županiji i Hrvatskoj odlazak liječnika izvan naše zemlje.

– No, ovo što sam sad čuo, vezano za mjere koje se provode u našoj županiji, a kao jednom od prvih doktoranata, to mi daje nadu i nadam se da će imati odjek u budućnosti naše struke, rekao je Bertić.

Đurđica Pavičić, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja BBŽ  istaknula je da primarna zdravstvena zaštita treba biti početni dio liječenja svakog čovjeka.

– Međutim, najveći problem kod nas je odljev liječnika. Ravnateljica ulaže maksimalne napore da naši pacijenti to ne osjete i ja ih ovim putem molim za razumijevanje što se tiče čekanja i zamjenskih liječnika, poručila je Pavičić.