Riječ je o trećem godišnjem sastanku kardiologa i kardijalnih kirurga koji početkom svake godine organizira Klinika Magdalena u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom Sjeverozapadne Hrvatske. Program je obuhvatio predavanja i studije slučajeva koje su predstavili kardiolozi, kardiovaskularni kirurzi i liječnici specijalisti iz Klinike Magdalena, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Opće bolnice Varaždin, Opće bolnice Zabok te Županijske bolnice Čakovec, dok su među sudionicima bili i liječnički timovi iz Siska, Požege i drugih gradova.

Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarnog pristupa u liječenju kardiovaskularnih bolesti, koji se danas smatra zlatnim standardom suvremene medicine.

– Pacijenti s kardiovaskularnim bolestima više se ne liječe isključivo od strane jednog specijalista. Danas im je na raspolaganju cijeli tim stručnjaka različitih profila. Osim bolničkih specijalista, važno je uključivanje liječnika obiteljske medicine, kao i polikliničkih liječnika, kako bi skrb o pacijentu bila cjelovita i kontinuirana – istaknuo je prof. dr. sc. Krešimir Štambuk, dr. med. spec., pročelnik Zavoda za kardiologiju Klinike Magdalena i predsjednik organizacijskog odbora Kardiovaskularnog sastanka.

Prva sesija bila je posvećena bolestima aorte – njezina korijena, uzlaznog dijela i luka – s posebnim naglaskom na najnovija medicinska i tehnološka dostignuća u liječenju te kompleksnih aneurizmi. Raspravljalo se i o sve češćoj primjeni endovaskularnih metoda, koje se sve više nameću kao alternativa klasičnom otvorenom kirurškom zahvatu. Posebno je istaknuto da se broj ovakvih zahvata u Hrvatskoj kontinuirano povećava, što je od iznimne važnosti s obzirom na to da kardiovaskularne bolesti i dalje čine uzrok više od trećine svih smrtnih slučajeva.

Drugi dio sastanka bio je posvećen elektrofiziologiji i praćenju srčanih aritmija, najnovijim spoznajama o plućnoj emboliji te trombektomiji – hitnom mehaničkom uklanjanju krvnog ugruška iz začepljene arterije. Kombinacija lokalnih iskustava i najnovijih međunarodnih studija pokazala se iznimno korisnom za unaprjeđenje svakodnevne kliničke prakse i dodatno povećanje sigurnosti pacijenata.

– U sjeverozapadnoj Hrvatskoj djeluje niz bolničkih centara koji samostalno ostvaruju izvrsne rezultate, no potpuna kardiovaskularna skrb zahtijeva snažnu suradnju. Cilj ovog sastanka bio je dodatno ojačati postojeću umreženost, potaknuti razmjenu znanja i iskustava te stvoriti nove profesionalne veze koje će dugoročno donijeti bolje ishode liječenja – dodao je prof. dr. sc. Štambuk.

Popodnevni dio Kardiovaskularnog sastanka nastavljen je stručnim radionicama posvećenima temama poput kardiologije u obiteljskoj medicini, polivaskularnih bolesti, kardiovaskularne radiologije te aortne stenoze.

Velik interes struke za ovaj skup, kao i kontinuirani priljev pacijenata u kardiovaskularne ustanove, potvrđuju važnost ovakvih stručnih inicijativa te visoku razinu kardiovaskularne skrbi koja se danas pruža u Hrvatskoj.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Cilj skupa bio je istaknuti da palijativna skrb nadilazi isključivo medicinsko liječenje te uključuje psihološku, socijalnu i duhovnu podršku pacijentima i njihovim obiteljima. Sudionici su imali priliku čuti iskustva i stručna promišljanja predavača iz različitih područja zdravstvene skrbi, kao i primjere dobre prakse kroz niz stručnih predavanja i interdisciplinarnih promišljanja.

Posebna vrijednost skupa bila je činjenica da su mu nazočili medicinski djelatnici različitih struka – liječnici, medicinske sestre i radni terapeut, čime je dodatno naglašena važnost suradnje koja palijativnoj skrbi daje njezinu punu snagu.

Među predavačima su bili prof. dr. sc. Karmen Lončarek, dr. med., Dragan Lovrović, dr. med., specijalist psihijatrije i subspecijalist biološke psihijatrije, Nataša Dumbović, mag. med. techn., Zorana Brozd, bacc. med. techn., te Iva Jurković, bacc. therap. occup. Njihova izlaganja obuhvatila su multidisciplinarni pristup palijativnoj skrbi, s naglaskom na kvalitetu života pacijenata i podršku zdravstvenim djelatnicima.

Prije početka skupa, u ime organizatora, okupljene je pozdravila ravnateljica Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar, dr. med. Sanela Grbaš Bratković, specijalistica opće i subspecijalistica abdominalne kirurgije. Istaknula je kako je cilj skupa predstaviti rad Odjela palijativne skrbi te ljudima približiti što palijativa zapravo jest.

– Često se palijativa percipira kao nešto što je povezano isključivo s krajem života i smrću, no važno je ljudima pomoći, dati im podršku i omogućiti da i taj posljednji dio života bude dostojanstven, uz podršku obitelji i medicinske struke – kazala je ravnateljica Grbaš Bratković.

Dodala je kako kontinuirano podupire razvoj palijativne skrbi u bjelovarskoj bolnici te s ponosom govori o radu tog odjela, ističući da on funkcionira kao jedna velika obitelj, u toplom i ugodnom okruženju.

– To nam je izuzetno važno i radit ćemo puno na tome da se svi naši pacijenti osjećaju dobro – poručila je ravnateljica.

U posljednja dva mjeseca Odjel palijativne skrbi ima novog voditelja, Dejana Kutičića, doktora neurologa koji u bjelovarskoj bolnici radi već 14 godina te ima bogato iskustvo u radu s palijativnim pacijentima.

– Kao neurolog mogu reći da neurologija i palijativa imaju brojne dodirne točke, jer su među našim pacijentima često osobe koje su doživjele moždane udare i nažalost postale palijativni pacijenti. Palijativa je bliska neurologiji i obrnuto – istaknuo je Kutičić.

Dodao je kako je cilj njega i njegovih kolega da se pacijenti na odjelu osjećaju ugodno, da ne trpe bolove te da im se omogući dostojanstven završetak života.

– Na odjelu imamo 15 kreveta, oko 20 zaposlenih i trenutačno deset pacijenata. Posebno nam je važno da obitelji mogu dolaziti neograničeno, u bilo koje doba dana, kako bi bili uz svoje najmilije. Želimo da se naši pacijenti osjećaju kao kod kuće. Ovdje imaju kvalitetnu zdravstvenu skrb, a u sklopu palijativne skrbi osigurana je i duhovna podrška – naglasio je Kutičić.

Veliku podršku bjelovarskom Odjelu palijativne skrbi pruža prof. dr. sc. Karmen Lončarek, voditeljica Zavoda za integriranu i palijativnu skrb u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

– Nakon 15 godina razvoja palijative, danas gotovo da nema građanina koji ne zna da se radi o sustavnoj skrbi za ljude na kraju života. Sustav je potrebno i dalje razvijati. Često se palijativa proziva kao slaba ili zaostala, no prema Svjetskom atlasu palijative Hrvatska se nalazi točno u sredini europske ljestvice, među 56 država – istaknula je Lončarek.

Dodala je kako prostora za napredak uvijek ima te da se na tome kontinuirano radi, posebno kroz edukaciju i izgradnju stavova zdravstvenih djelatnika.

– Naš tim pruža podršku profesionalcima kroz edukaciju, ali još važnije kroz izgradnju stavova. Dolazimo s konkretnim primjerima iz prakse, fotografijama i video materijalima kako bismo bili vjerodostojni u onome što zagovaramo. Bjelovarska bolnica prepoznala je naš rad, imamo odličnu suradnju i uvijek smo u kontaktu. Danas smo ovdje kako bismo im pomogli napraviti još jedan korak dalje – kazala je Lončarek, dodavši kako su tom prilikom posjetili i Odjel palijativne skrbi bjelovarske bolnice te uputili sve pohvale djelatnicima.

Organizatori su istaknuli kako je skup namijenjen zdravstvenim djelatnicima, ali i svima koji se u svom radu ili životu susreću s izazovima palijativne skrbi, s ciljem razmjene znanja, iskustava i jačanja svijesti o važnosti humanog i cjelovitog pristupa pacijentu.

Na samom početku skupa sudionike su pozdravili voditelj Odjela palijativne skrbi Dejan Kutančić, ravnateljica Opće bolnice Bjelovar dr. med. Sanela Grbaš Bratković te pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Andrea Bengez.

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Čelni ljudi Bjelovarsko-bilogorske županije i njezinih zdravstvenih ustanova spomenute su si ciljeve postavili za jedan od prioriteta pa se posljednjih nekoliko godina i u našoj županiji Svjetski dan zdravlja obilježava brojnim javnozdravstvenim akcijama i programima, među kojima je i današnje obilježavanje Svjetskog dana zdravlja u samom srcu Bjelovarsko-bilogorske županije. Tako su građani do 12 sati mogli izmjeriti glukozu u krvi, tlak te brojne druge parametre, ali i saznati više o brojnim zdravstvenim programima te kako se bolje brinuti o svom zdravlju.
Kada govorimo o promociji zdravog načina života i prevenciji bolesti, valja istaknuti kako se i na lokalnoj razini već godinama provode brojni javnozdravstveni programi, poput programa za zaštitu mentalnog zdravlja ,,Budi svoj“ iza kojeg stoji županijski Zavod za javno zdravstvo. Ista ustanova već godinama uspješno provodi i nacionalne preventivne programe ranog otkrivanja različitih zloćudnih bolesti, u sklopu kojih upravo naša županija bilježi izvrstan odaziv građana, i to među najboljima u Hrvatskoj.

– Provode se brojni nacionalni programi. Bjelovarsko-bilogorska županije je već dugo vremena na vrhu pri odazivu žena na mamografiju. Naša županija služi brojnim županijama kao primjer – napominje Vedran Šćuric, predsjednik županijskog Savjeta za zdravlje.

Da bismo svi bili zdraviji i da bi nam zdravstvena zaštita i skrb bile što dostupnije, sustavno računa vodi i sama Županija, kontinuiranim ulaganjima u zdravstvo – od izgradnje i uređenja prostora zdravstvenih ustanova, preko nabave nove opreme za iste pa sve do, što je i najvažnije, ulaganja u liječnike i drugo medicinsko osoblje.

– Često zaboravljamo na zdravlje zato itekako je bitno podsjećati nas i naše sugrađane koliko je to bitno. Drago mi je da mi kao Bjelovarsko-bilogorska županija s našim zdravstvenim ustanovama možemo povodom Svjetskog dana zdravlja organizirati ovakva događanja. Naši sugrađani mogu iz prve ruke od naših zdravstvenih radnika čuti sve ono što ih zanima vezano uz bolesti ili nešto drugo. Treba poticati ovakve i slične akcije. Itekako smo svjesni ulaganja u zdravstvo. Prošle godine smo u naše zdravstvene ustanove uložili preko 30 milijuna eura. U razgovoru s ravnateljicom smanjuju se i liste čekanja što je itekako bitno. Najbitniji podatak je da je prošle godine došlo čak 43 liječnika raditi u našu županiju. Idemo u jednom dobrom smjeru – poručio je župan Marušić koji provjerio glukozu u krvi i tlak te potvrdio svoje dobro zdravstveno stanje.

Ove godine naglasak Svjetskog dana zdravlja stavljen je na zdrave početke i ulaganje u budućnost. Međunarodni moto „,Healthy beginnings, hopeful futures“ savršeno se uklopio u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. i Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine, u sklopu kojih se naglasak stavlja na promicanje zdravih životnih navika, bolju brigu o vlastitom zdravlju i učinkovitiju prevenciju vodećih nezaraznih bolesti kao ključeve uspjeha unaprjeđenja zdravlja populacije i sustava zdravstvene zaštite. Sukladno navedenim ciljevima spomenutog plana i razvojne strategije, u Hrvatskoj se paralelno provodi i Nacionalni program „Živjeti zdravo“, usmjeren očuvanju i unaprjeđenju zdravlja stanovnika svih dobnih skupina.

Partneri Županiji u ovom hvalevrijednom projektu su Opća bolnica ,,Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar, Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije, Zavod za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije, DARUVARSKE TOPLICE – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko- bilogorske županije, ZU Ljekarna Bjelovar, Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Bjelovar, Medicinska škola Bjelovar te Veleučilište u Bjelovaru – Studij sestrinstva, Klub nordijskog hodanja ,,Obzor“ Bjelovar, Vita Olimpica – Nikolina Sudarević.

PROGRAM SE NASTAVLJA U SUBOTU

Program obilježavanja Svjetskog dana zdravlja u Bjelovaru se nastavlja sutra, 12. travnja, i to s bjelovarskim sportašima koji je namijenjen našim najmlađim sugrađanima. Svakako im se pridružite od 11 do 11:45 sati kod paviljona!

Ne zaboravite – zdravlje nam mora biti na prvom mjestu!

Foto: Bjelovar.info

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Kinesio taping, metoda postala je globalno prepoznatljiva u svijetu sporta i rehabilitacije. Koristi elastične trake koje se apliciraju na kožu u specifičnim smjerovima, čime se omogućuje lakša cirkulacija, smanjenje boli i poboljšanje funkcionalnosti mišića. Uz pravilnu primjenu, ova tehnika može biti izuzetno korisna za osobe koje se oporavljaju od ozljeda, sportske povrede, ali i za one koji pate od kroničnih bolova.

Tečaj u Bjelovaru u organizaciji Medicinske škole Bjelovar i Udruge fizioterapeuta u zajednici vodio je iskusni fizioterapeut  i međunarodno licencirani instruktor za kinesio taping, Dragan Dimitrijević. Predavač je sudionicima detaljno objasnio teorijske osnove i praktičnu primjenu tapinga. Sudionici su imali priliku učiti kako ispravno postaviti trake na različite dijelove tijela, ovisno o vrsti ozljede ili bolnog stanja, te kako prepoznati kada i gdje je kinesio taping najučinkovitiji.
Praktičnim vježbama, sudionici su upoznali tehnike koje uključuju taping za liječenje bolova u leđima, zglobovima, mišićima, ali i za smanjenje oteklina. Posebna pažnja posvećena je i sigurnosnim aspektima primjene kinesio tapinga, uključujući pravilno pripremanje kože i odabir odgovarajuće napetosti trake.

Tečaj u Regionalnom centru kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar nije samo prilika za usavršavanje stručnjaka u zdravstvu, već i korak prema širenju svijesti o važnosti prevencije i rehabilitacije u svakodnevnom životu. Kinesio taping postaje sve popularniji među onima koji žele poboljšati kvalitetu života, bilo da se bave sportom, rade u fizički zahtjevnim profesijama ili se bore s kroničnim bolovima.

Regionalni centar kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar nastavio je svoj angažman na obrazovanju i usavršavanju zdravstvenih djelatnika, a održavanje ovakvih tečajeva dio je njihove dugoročne strategije unapređenja zdravstvene skrbi i promicanja novih metoda u rehabilitaciji.

U budućnosti Regionalni centar kompetentnosti Medicinske škole Bjelovar planira organizirati niz tečajeva i edukacija koji će obuhvatiti različita područja u zdravstvu, čime će dodatno doprinijeti profesionalnom razvoju zdravstvenih djelatnika.

Foto: Medicinska škola Bjelovar

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Gledajući na studentsku populaciju od 18 do 25 godina kao na buduće radno aktivno stanovništvo i nositelje demografskih i socioekonomskih poboljšanja u zemlji, a u okviru slogana ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo organizira javnozdravstvenu akciju pod nazivom „Što kaže Vaša vaga“. U sklopu akcije koja se održava na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studentima će biti dostupno savjetovanje na temu usvajanja zdravih navika, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti te spolnog zdravlja.

U sklopu Nacionalnog plana razvoja zdravstva 2021. – 2027. i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, stavlja se naglasak na promicanje zdravih životnih navika, bolju brigu o vlastitom zdravlju i učinkovitiju prevenciju vodećih nezaraznih bolesti kao ključeve uspjeha unaprjeđenja zdravlja populacije i sustava zdravstvene zaštite. Sukladno navedenim ciljevima spomenutog plana i razvojne strategije, u Hrvatskoj se paralelno provodi i Nacionalni program „Živjeti zdravo“, usmjeren očuvanju i unaprjeđenju zdravlja stanovnika svih dobnih skupina. Naglasak ovog programa je na multisektorskoj i intersektorskoj suradnji između svih dionika koji mogu i trebaju doprinijeti poboljšanju zdravlja populacije.

Izvor: hzjz.hr
Foto: Freepik

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Iako danas žene čine 70% zdravstvenih djelatnika u svijetu, samo četvrtina njih dolazi na rukovodeće pozicije. Njihova prisutnost u globalnim zdravstvenim udruženjima je još manja – tek 20% predsjedavajućih mjesta pripada ženama. Jedna od grana u medicini u kojoj je preko 90% žena, te u kojoj one iz dana u dan one daju značajan doprinos, jest pedijatrija. Osim liječenja, briga o najmlađim pacijentima pruža utjehu, gradi povjerenje i postaje jedinstveni dio iskustva djetetovog odrastanja. Briga o zdravlju djece predstavlja ujedno brigu o budućnosti društva.

Brojne su žene ostavile trajan trag, kako u zdravstvu u Hrvatskoj, tako i hrvatskoj pedijatriji. Dr. Milica Šviglin Čavov (1867.–1974.) prva je hrvatska liječnica. Desanka Ristović Štampar (1882.-1968.) pionirka je školske medicine, te je vlastitim zalaganjem došla do mjesta ravnateljice Školske poliklinike. Među prvima je spoznala važnost tjelesne aktivnosti pojedinca. Feđa Fišer Sartorius (1901.-1990.) jedna je od osnivačica dječje bolnice te je pokrenula i prvi pedijatrijski časopis na našim prostorima.

SINERGIJA RADA LIJEČNICA I MEDICINSKIH SESTARA

Njihov rad nastavljaju brojne snažne liječnice i medicinske sestre koje danas svakodnevno rade u pedijatriji. Uz stručnost i razumijevanje dječjeg razvoja, komunikaciju s malim pacijentima i roditeljima te sposobnost brzog prilagođavanja nepredvidivim situacijama, medicinske sestre su često prve koje dijete upoznaje pri dolasku u ordinaciju, a njihova uloga u liječenju, ali i pružanju sigurnosti i smirenosti, jednako je važna kao i ona liječnika.

Medicinska sestra Bernardica Pavlić Pračić iz Poliklinike Salvea, gotovo 40 godina radi u pedijatriji i brine o dječjem zdravlju. Bernardica kaže da je rad sa djecom posebna priča koja nosi lijepe i teške trenutke. “Nagrade su svakodnevne, nasmijano dijete i topli pogled u očima najveća su nagrada koja nema cijenu,” ističe Bernardica i dodaje da u svojoj karijeri nije doživjela neugodne trenutke s roditeljima, a kamoli od djece. Slobodno vrijeme provodi opet s djecom kao baka i u humanitarnom djelovanju te posjećuje kolektive u kojima borave djeca educirajući roditelje i odgajatelje s ciljem kvalitetnijeg i bezbrižnog odrastanja.

“Želimo stvoriti ugodno i sigurno okruženje za djecu i njihove roditelje. Osmijeh na licu djeteta najveća je nagrada za naš trud i motivacija da svakodnevno pružamo najbolju moguću njegu. Djeca su najveće bogatstvo”, naglašava medicinska sestra Bernardica Pavlić Pračić, mag. med. techn.

“Iako je ponekad još uvijek izazovno biti žena u zdravstvu, nikada nisam požalila svoj izbor profesije“, ističe dr. Lana Kovač Bilić. „Nema većeg osobnog zadovoljstva i ponosa od trenutka kada pacijentu vratite zdravlje i omogućite mu sretniji i kvalitetniji život. Često osjećam da mene i moje male pacijente povezuje nevidljiva nit – ona koja donosi povjerenje, toplinu i vjeru da sve može biti dobro.”

Dr. Kovač Bilić vjeruje da dobar liječnik mora imati širinu obrazovanja i interesa koji mu pomažu da se približi pacijentu, olakša prvi kontakt i učini proces liječenja cjelovitijim. Uz plemenitost liječničkog poziva, svoje privatno vrijeme ispunjava jednakim entuzijazmom te su njezina najveća ljubav umjetnost, šetnje kroz muzeje i galerije, čitanje knjiga na francuskom i talijanskom jeziku te kazalište, čiji joj komadi često, dugo ostaju u mislima.

“Uz zapadnu medicinu, koju beskrajno volim i kojoj dugujem svoje znanje, fascinira me i ayurvedska medicina. Njeni postulati o ravnoteži tijela, psihe i duha, kao temelju zdravlja, vitalnosti i dugovječnosti, sve su prisutniji i u mom osobnom životu, ali i u pristupu pacijentima. Kombinirajući znanost, empatiju i širu perspektivu zdravstva, svakodnevno nastojim pružiti svojim pacijentima ono najbolje – zdravlje i vjeru u bolje sutra“, zaključuje Kovač Bilić.

Iako su od ukupno 15.294 liječnika u Hrvatskoj, njih 9.635 žene, što čini 63%, one su i dalje slabije zastupljene na vodećim pozicijama u bolnicama i zdravstvenim institucijama. Ipak, njihov doprinos nije samo brojka – to su tisuće sati provedenih uz bolesničke krevete, uz operacijske stolove, u laboratorijima i znanstvenim istraživanjima. Njihov rad oblikuje zdravstveni sustav, unaprjeđuje medicinsku praksu i osigurava zdraviju budućnost.

ŽENSKI LEADERSHIP U MEDICINI

Direktorica Poliklinike Salvea i magistra farmacije Marija Bošnjak jedna je od žena lidera hrvatskog zdravstva: “Divno je iz dana u dan doprinositi zdravlju, konstantno promišljati o napretku, efikasnosti i poboljšanju sustava, fokusirati se na dobrobit pacijenta te spajati različite ekspertize u zdravstvu u svrhu sveobuhvatnog pristupa pacijentu. Kada na posao gledate u ovakvom jednom širem kontekstu, to vas svakodnevno ispunjava i donosi nemjerljivu dodatnu vrijednost u vaš život, kako poslovno, tako i privatno.“ Iako maksimalno posvećena razvoju, kako kaže „proaktivnog i zdravog zdravstvenog sustava“, svaki trenutak izvan Poliklinike koristi za nova znanja, iskustva i doživljaje kroz putovanja, učenja jezika i različitih kultura, posjet kazalištu ili čitanje dobre knjige. „Svojim primjerom trudim se dati važnost punini življenja i poduprijeti onu poznatu definiciju zdravlja kako je to zaista fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.“

S jednakom strašću i ljubavlju, kako prema razvoju znanosti, tako prema razvoju medicinskih usluga i zdravijeg sutra, najmlađa članica Ivana Vrkić trudi se kroz business development osigurati da usluga u Poliklinici bude na visokoj razini. Smatra kako se uspjeh u zdravstvu gradi kroz predan rad, kontinuirano učenje i usavršavanje, a izvan posla inspiraciju traži u knjigama, umjetnosti, koncertima i druženjima. „U Poliklinici Salvea želimo podići ljestvicu zdravstvene skrbi za djecu i još važnije, ne stati na tome – već kroz svaki korak nastaviti podizati standard i kvalitetu usluge“, ističe Vrkić.

Povodom Međunarodnog dana žena, važno je ne samo zahvaliti ženama u zdravstvu, već i istaknuti stručnost, predanost i uspjehe žena koje svakodnevno grade temelje zdravstva te zdravu budućnost društva.

“U Poliklinici Salvea trudimo si uvijek međusobno biti podrška, imati transparentnu i otvorenu komunikaciju, biti poticaj mlađim kolegicama, učiti od onih iskusnijih te zajednički graditi holistički pristup liječenju najmlađih pacijenata.”, ističu iz Poliklinike Salvea.

Svim ženama koje svojim znanjem, radom i svakodnevnom posvećenošću doprinose zdravlju pacijenata – veliko hvala.

📲 Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Izvor: Poliklinika Salvea

Povijest Nacionalnog dana liječnika

Nacionalni dan liječnika ima bogatu povijest. Na taj je dan, davne 1874. godine, osnovan Hrvatski liječnički zbor (HLZ), utemeljen s ciljem unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike te zaštite interesa zdravstvenih radnika. Ova godišnja obljetnica pruža priliku za odavanje počasti predanosti i vještini liječnika koji, svaki dan, posvećuju svoj rad pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi. Njihova uloga u društvu nije samo medicinska; oni također pridonose medicinskim istraživanjima, inovacijama i stalnom usavršavanju svojih vještina, a sve kako bi poboljšali zdravstvenu skrb.

Osim toga, liječnici ulažu desetljeća u obrazovanje i usavršavanje kako bi postali visoko osposobljeni za svoje odgovorne i vitalne uloge u zajednicama. Mnoge zdravstvene ustanove i pacijenti u ovoj prilici izražavaju svoju zahvalnost za njihov neumorni trud i predanost.

Izazovi s kojima se suočavaju liječnici

Iako je zanimljivo da mladi i dalje pokazuju veliki interes za medicinu, profesija se suočava s brojnim izazovima, od kojih je jedan od najvećih burnout ili sindrom sagorijevanja. Ovaj fenomen, koji uključuje emocionalnu, fizičku i mentalnu iscrpljenost, postao je ozbiljan problem zbog prekomjernog stresa koji liječnici doživljavaju uslijed dugog radnog vremena, velikog radnog opterećenja i administrativnih zadataka. S obzirom na to, važno je raditi na poboljšanju radnih uvjeta, usklađivanju broja zdravstvenih radnika, osiguravanju primjerene plaće koja prati inflaciju te omogućavanju radne fleksibilnosti koja odgovara potrebama ljudi. Svi ovi faktori mogu pomoći smanjenju stresa i spriječiti odlazak liječnika iz profesije, što je pitanje na koje treba obratiti posebnu pozornost.

Brojnost i spolna struktura zdravstvene radne snage

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, krajem veljače 2025. godine, u Hrvatskoj je zaposleno 16.408 doktora medicine, od kojih su 64 % žene (10.462). U istom razdoblju, u sustavu zdravstva zaposleno je 4.112 doktora dentalne medicine, od kojih je 69 % žena (2.821).

Zdravstveni radnici u europskom kontekstu

U sklopu projekta JA HEROES, Hrvatska se udružila s još 18 europskih zemalja i 51 partnerskom organizacijom kako bi poboljšali kapacitete planiranja zdravstvene radne snage i osigurali održivost zdravstvenih sustava. Projekt traje od veljače 2023. do lipnja 2026. godine, a njegov cilj je unaprijediti sposobnost zemalja za planiranje radne snage u zdravstvu, što uključuje i dijalog s ključnim dionicima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Dijalog se usmjerava na poboljšanje razumijevanja problema, istraživanje potencijalnih rješenja i postizanje konsenzusa o najboljem načinu daljnjeg rješavanja izazova u sektoru zdravstva.

Podizanje svijesti o izazovima

Iako je Hrvatski dan liječnika prilika za slavlje predanosti i truda naših liječnika, važno je i podići svijest o izazovima s kojima se suočavaju. Svi zajedno, kroz bolju suradnju i podršku, možemo doprinijeti stvaranju boljih uvjeta za liječnike, što će rezultirati i kvalitetnijom zdravstvenom skrbi za sve nas.

Izvor: hzjz.hr
Foto: Freepik

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Biljana Balenović, ravnateljica Medicinske škole Bjelovar srdačno je sve pozdravila te emotivnim govorom naglasila kako je svatko od prisutnih dio svog života utkao upravo u razvoj Medicinske škole Bjelovar.

– Bez vas ove obljetnice ne bi bilo. Svatko od je dio svog života utkao u bogatu povijest naše škole. Škola je rasla i razvijala se i u 65 godina postojanja iz škole su izašli istaknuti stručnjaci u zdravstvu te drugim područjima znanosti i javnog života. Škola je doživjela razne promjene kako bi danas bila jedna od četiri Regionalna centra kompetentnosti u Republici Hrvatskoj te jedna od najmodernijih škola u državi. Zadnjih nekoliko godina Dan škole obilježavamo na Svjetski dan bolesnika, a to je dan kada se podiže svijest zajednice o potrebama i pravima bolesnika, ali i dan na koji ističemo da je kvalitetan zdravstveni kadar temelj dobre zdravstvene zaštite. Misao naše škole glasi: Odgajamo i obrazujemo sposobne, odgovorne, samosvjesne i zadovoljne mlade ljude spremne za uključivanje na tržište rada. U budućnosti ćemo rasti i biti još bolji – rekla je Biljana Balenović.

Marija Jungić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županija istaknula je generacije i generacije učenika koje su prošle kroz Medicinsku školu Bjelovar.

– Tijekom ovih 65 godina škola je odgojila generacije i generacije medicinskih sestara i tehničara, zdravstveno-laboratorijskih tehničara, farmaceutskih i dentalnih tehničara koji su danas temelj našeg zdravstvenog sustava. Uloga Medicinske škole u našoj županiji je veoma važna. Njeni učenici i nastavnici svjedoče o visokom standardu obrazovanje i stručnosti, a mnogi od njih rade ne samo u županiji već diljem Hrvatske i svijeta promičući vrijednosti znanja, predanosti i profesionalnosti. Danas, u vremenu kada su izazovi u zdravstvu sve veći uloga Medicinske škole sve je značajnija. Veseli nas činjenica da se ova škola nastavlja razvijati i da postaje još bolja i uspješnija te da se prilagođava novim tehnologijama. Svim učenicima i djelatnicima želim sretan rođendan Medicinske škole Bjelovar – istaknula je Marija Jungić.

Nakon uvodnih govora i glazbenog dijela programa koji su izveli učenici Glazbene škole „Vatroslava Lisinskog“ Bjelovar i učenici Medicinske škole Bjelovar, stručna predavanja su održala dva predavača – bivši učenici Medicinske škole Bjelovar. Prof. dr. sc. Dubravko Habek dotaknuo se povijesti bjelovarske bolnice, dok je prof. dr. sc. Davor Horvatić rekao više o umjetnoj inteligenciji kao izazov za STEM.

Medicinska škola Bjelovar od svog osnutka postavila je visoke standarde obrazovanja, pružajući učenicima temeljne vještine i znanja koja su im pomogla u ostvarivanju uspješnih karijera u medicinskoj struci, a svečanost je bila prilika da se osvrnemo na njezinu bogatu povijest, uspjehe i značaj koji ima za zajednicu. Obilježavanje ovog jubileja nije samo proslava prošlih postignuća, već i pogled u budućnost, s novim izazovima i ambicijama za daljnji razvoj.

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

– Svi znaju, ne samo novinari, nego i cijela javnost, da je ogroman nedostatak obiteljskih liječnika i da je ogroman posao koji radimo. Deset liječnika je ogroman broj, to je 15.000 pacijenata bez stalnog liječnika – rekla je za N1 Huđek Leskovar.

KONKRETNI REZULTATI NISU POSTIGNUTI

Prošle godine su, kako kaže, intenzivno surađivali s Ministarstvom zdravstva, no konkretni rezultati nisu postignuti. Apelirali su na premijera da se osobno uključi u rješavanje tih problema. Nagomilani problemi ne odnose se samo na Ministarstvo zdravstva, jer je administracija ostala nepromijenjena, iako se promijenio ministar. Od nove ministrice Irene Hrstić ne očekuju mnogo, jer su je dvaput pozvali na razgovor, ali nisu dobili ni kurtoazni odgovor. Ponudili su rješenje, no ništa se još nije dogodilo.

– To nije apel za spas obiteljske medicine, ljudi dragi, to je apel za spas pacijenata. Nije pet do 12, nego je debelo preko 12 da se stvari počnu rješavati. Bojim se da od ovog sastanka neće biti ništa, da će se sve razvodniti. Kad za stolom bude netko tko može odlučiti i kad vidimo prvi riješeni problem, onda možemo vjerovati. Od pustih obećanja se nije dogodilo ništa. Dogodilo se posve suprotno, HZZO koji ima monopol, ponudio nam je dodatke ugovora za rad, taj aneks ponuđen je na godinu dana. Ponuđeni svim iskustvima znamo da se onda sljedećih godinu dana neće dogoditi apsolutno ništa, neće biti nikakvog rješenja i zato smo pozvali svoje članstvo da to spremi u ladice dok ne krenu razgovori – kaže Leskovar.

POVEĆAVA SE BROJ LIJEČNIKA KOJI RADE U MIROVINI

Nedostatak liječnika obiteljske medicine potvrđuje i sve veći broj onih koji se vraćaju na posao iz mirovine, dok je broj liječnika pred mirovinu u porastu. Trenutačno se nastavlja povećavati broj liječnika koji rade u mirovini, a njihova brojka sada iznosi oko 700, pri čemu je najviše tih liječnika u Zagrebu – čak 244. Osim toga, 2.734 osobe starije od 60 godina također obavljaju liječničke usluge, a ukupan broj liječnika u zemlji iznosi 16.813. Dodatno zabrinjava podatak da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 465 liječnika.

Izvor: mirovina.hr

Foto: Freepik

Najbrže informacije – pratite nas na Facebooku, Instagramu i TikToku!

Odlučile smo porazgovarati s nekoliko žena koje su na vodećim poslovnim pozicijama u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Neravnopravnost žena s muškarcima, kao i manjak žena na vodećim pozicijama tema je koja se često povlači, a istražili smo što o tome misle žene koje rade na nekoj vodećoj poziciji u našoj županiji.        

Nakon što su nam više o svom viđenju (ne)ravnopravnosti žena i muškaraca te ženama na vodećim pozicijama ispričale brojne žene, svoje iskustvo je podijelila i Sanela Grbaš Bratković, ravnateljica Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar.  

Sanela Grbaš Bratković je u prosincu 2021. godine izabrana za ravnateljicu Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar te je samim time jedna od žena na vodećoj poziciji u našoj županiji. Približila nam je svoju radnu poziciju te koji su joj svakodnevni zadaci.   

– Ravnateljica OB „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar moja je sadašnja radna pozicija. Ona se sastoji od zadaća ravnateljice, dakle svakodnevne poslovne obaveze vezane uz upravljanje i organizaciju rada jedne bolničke ustanove koja ima 850 zaposlenih, ustanove koja je jedna od većih poslodavaca u BBŽ, ako ne i najveća. Naravno da veliki broj zaposlenika, bolje rečeno suradnika, nosi i veliku odgovornost, a podrazumijeva i dobru komunikaciju s voditeljima i glavnim sestrama svih bolničkih službi i odjela. Ako mi dopustite, želim se ovim putem i zahvaliti svima njima na dobroj suradnji od kada sam ravnateljica. To je naročito važno, s obzirom na to da smo u završnoj fazi kompletnog preseljenja u najnoviju zgradu OB „Dr. Anđelko Višić“ Bjelovar za što je bio neophodan zajednički trud. Međutim, moj dan zapravo počinje sasvim drugačije, na odjelu kirurgije. Jutarnjim sastankom s kolegama, vizite te odlazak u operacijsku salu. 24-satno dežurstva su također nešto što medicina i kirurgija nose. A biti u sali, pomagati ljudima, rješavati njihove zdravstvene nedaće, to je ono što najviše volim. Briga za pacijente je ono što me ispunjava – objašnjava za početak.  

Prema svemu što vidimo, žene još uvijek nisu ravnopravne s muškarcima u Hrvatskoj, bilo da se radi o privatnim ili poslovnim položajima. Ravnateljica bolnice nam je objasnila kakvo je njeno viđenje te problematike te kakvo je stanje na području medicine.  

– Govoreći o položaju žena u Hrvatskoj, u medicini je već neko vrijeme ipak više žena nego muškaraca. Onda i ne bi trebalo čuditi da su žene na rukovodećim položajima u zdravstvenim ustanovama. Vjerojatno bih ih moglo biti i više. Govoreći o diskriminaciji, sigurno postoji u svim segmentima društva, ali voljela bih vjerovati da će i ona polako, ali sigurno, završiti na marginama povijesti. U medicini nema ženskih i muških poslova, važan je tim koji dobro surađuje. Neravnopravnosti uvijek ima, i bit će, jer kao društvo još moramo evoluirati. Puno je priča o problemima s kojima se žena susreće. I to su stvarni problemi, ali moramo vjerovati da će i oni biti nekada riješeni te da će žena biti potpuno ravnopravna u društvu. Ne samo na papiru – kaže.  

Postoje brojne predrasude kako su žene manje sposobne obavljati određene poslove.  

– Predrasude da su žene manje sposobne za određene poslove su sigurno i dalje tu. Ali kao što sam već naglasila, voljela bih vjerovati da odumiru. Predanost radu i rezultati su najvažniji kriterij, a ne muškarci/žene, muški poslovi/ženski poslovi. Svakodnevno se trudim mijenjati predrasude svojim primjerom – navodi.  

Zanimalo nas je mora li se ravnateljica bolnice u svom poslovnom okruženju više truditi ili dokazivati samo zato što je žena.   

– Mislim da stručnost i sposobnost govore same za sebe, da je to glavno i jedino mjerilo. Činjenica da sam žena me nikada nije sputavala, uvijek dajem sve od sebe na svim područjima i mislim da je to najvažnije. Doduše, ponekad mi je potreban dan od 36 sati za sve obaveze, ali puno tražim od sebe. Isto očekujem i od drugih, muškaraca i žena – potvrđuje.  

Potvrđuje kako je velika odgovornost biti ravnateljicom bolnice.  

– Činjenica da sam žena na rukovodećoj poziciji mi daje priliku napraviti nešto više za ovaj grad, ovu županiju i državu. Time se svakako ponosim. Uvijek se može bolje, kvalitetnije, a za to je potrebno konstantno se educirati, pitati nekoga to zna, razmjenjivati mišljenja informacije. Ponosna sam na sve segmente svojih radnih zadataka te se nadam da svojom radnom etikom pokazujem kako je marljivost važna. Pod tim mislim i na svoju djecu kojoj to želim usaditi od malih nogu – kaže.  

Uz sve poslovne obveze, kaže kako vrlo teško nalazi slobodnog vremena.     

– Malo je vremena za aktivnosti izvan posla, ali ga se trudim uvijek stvoriti i naći načina biti s obitelji, na prvom mjestu, te s prijateljima. S obzirom na to da je jedino ograničenje ono što postavimo našem umu, nastojim uvijek proširiti vidike, učiti nešto novo. Idealno bi bilo dodati koji sat u danu. Šalu na stranu, trudim se i sinu i kćeri pomoći u školskim obavezama, ponajviše savjetima, naučiti ih kako učiti. Mislim da je to važno, da budu samostalni jer naša djeca su individue koje će se vrlo brzo morati sami boriti sa svijetom. A zbog mog životnog ritma i zdravlja, važno je biti u formi, tako da sam pronašla malo vremena i za odlazak u fitnes. Jedna od mojih novogodišnjih odluka bila je naći malo vremena za sebe. A to je upravo to – dodaje.  

Istaknula je i što je, prema njoj, ključno za povećanje broja žena na vodećim pozicijama.   

– Za povećanje broja žena na vodećim pozicijama važno je samo dati nekome priliku i povjerenje. Žena će riješiti problem, ne stvarati novi. Uglavnom, ha ha. Kao i u svemu, važna je podrška obitelji. Da bar u tom segmentu imaš mir i oslonac. A onda se usredotočiti na rad i usavršavanje u području u kojem radimo. Znanje je moć – smatra.   

U svojoj poslovnoj karijeri je doživjela spolnu diskriminaciju, no nije dopustila da to na nju utječe.    

– Sigurno je bilo diskriminacije, ali sam se usredotočila na učenje i rad tako da tome nisam pridodavala važnost. Nisam željela da me to sputava. I nije – potvrđuje.  

Objasnila je i kako se žene mogu izboriti za veća prava.   

– Žene si samo moraju dati priliku, a sposobnost i znanje imaju. Nije na odmet imati podršku obitelji i prijatelja. Ostalo je na njima – objašnjava.  

Za kraj našeg razgovora je poslala poruku ženama. 

– Rad, rad, i rad. Važno je steći znanje, biti uporan i voljeti ono što radimo. Važno je imati stav, ne dopustiti ikome da vam kaže da nešto ne možete ili da nešto nije za vas. I vjerovati sebi, poštovati sebe. Onda će nas i drugi poštovati i cijeniti. Također, važno je uživati u onome što radimo, onda to i nije posao već hobi. Budite sretni – poručuje za kraj razgovora.  

Tekst i foto: Rahela Dedić, novinarka i vanjska suradnica portala Bjelovar.info i Branka Sobodić, urednica i novinarka portala Bjelovar.info   

Foto: Bjelovar.info/Canva